NAUTIČKI TURIZAM Kapaciteti i poslovanje luka nautičkog turizma u 2004.

NAUTIČKI TURIZAM
Kapaciteti i poslovanje luka nautičkog turizma u 2004.

U 2004. ovim istraživanjem obuhvaćeno je 83 luke nautičkog turizma na morskoj obali Hrvatske, i to 50 marina (od toga 7 suhih marina) i 35 ostalih luka nautičkog turizma. Ukupna površina njihova akvatorija je 3 673 004 m², a broj vezova 15 407.

U lukama nautičkog turizma 31. prosinca 2004. na stalnom vezu je bilo 12 808 plovila, što je za 7,6% više nego 31. prosinca 2003. 90,6% plovila koristilo se vezom u moru, a 9,4% isključivo mjestom na kopnu.

Prema vrsti plovila na stalnom vezu koja su se koristila vezom u moru, 34,8% su motorne jahte, 57,4% su jahte na jedra, a 7,8% su ostala plovila.

Prema zastavi plovila najviše plovila na stalnom vezu bilo je iz Hrvatske (26,0%), Austrije (24,1%), Njemačke (21,1%), Slovenije (6,2%), SAD-a (5,6%) i Italije (4,6%), što čini 87,6% od ukupnog broja plovila na stalnom vezu.

Broj plovila u tranzitu u lukama nautičkog turizma u 2004. iznosio je 198 163, što je za 9,4% više nego u 2003.

Prema vrsti plovila u tranzitu koja su se koristila vezom u moru, 35,5% su motorne jahte, 62,1% jahte na jedra, a 2,3% ostala plovila.

U tom razdoblju najviše plovila u tranzitu bilo je iz Hrvatske (24,6%), Italije (22,3%), Njemačke (17,4%) i Austrije (14,3%), što čini 78,6% plovila od ukupnog broja plovila u tranzitu.

Ukupno ostvaren prihod luka nautičkog turizma u 2004. iznosio je 316,8 milijuna kuna, pri čemu je 241,6 milijuna kuna ostvareno od iznajmljivanja vezova (76,3%). U odnosu na 2003. ukupan prihod veći je za 17,4%, dok je prihod od iznajmljivanja vezova veći za 25,5%.

1. BROJ PLOVILA U LUKAMA NAUTIČKOG TURIZMA, STANJE 31. PROSINCA 2004.

	Na stalnom vezu
	plovila				ukupno indeksi I – XII. 2004. I – XII. 2003.
	ukupno	motorne jahte	jahte na jedra	ostalo	ukupno indeksi I – XII. 2004. I – XII. 2003.

UKUPNO	12 808	4 922	6 926	960	107,6

Plovila za koja je korišten vez u moru	11 598	4 032	6 658	908	109,3

Prema zastavi plovila
Austrija	2 797	1 214	1 478	105	102,3

Belgija	18	7	11	-	-

Češka	173	77	93	3	168,0

Finska	4	-	4	-	30,8

Francuska	135	24	105	6	97,8

Grčka	23	-	23	-	-

Hrvatska	3 011	774	1 691	546	121,6

Italija	530	232	262	36	122,4

Izrael	-	-	-	-	-

Mađarska	206	92	109	5	108,4

Nizozemska	49	13	35	1	41,5

Norveška	8	-	8	-	32,0

Njemačka	2 442	770	1 554	118	106,3

Poljska	43	14	28	1	-

Rusija	3	1	2	-	-

SAD	649	358	274	17	118,4

Slovačka	86	49	35	2

Slovenija	720	218	461	41	114,1

Švedska	10	4	6	-	31

Švicarska	44	22	22	-	129

Velika Britanija	312	70	235	7	100,0

Ostale europske zemlje	291	74	199	18	63,3

Ostale izvan europske zemlje	44	19	23	2	63,8

Prema dužini plovila
do 6 metara	824	209	211	404	135,7
6 – 8	1 991	847	953	191	134,3
8 – 10	3 080	1 141	1 800	139	103,6
10 – 12	3 126	958	2 061	107	104,2
12 – 15	2 076	627	1 398	51	101,5
15 – 20	430	193	224	13	98,2
više od 20 metara	71	57	11	3	107,6

Plovila za koja je korišteno samo mjesto na kopnu	1 210	890	268	52	93,8

2. BROJ PLOVILA U LUKAMA NAUTIČKOG TURIZMA U 2004.

	U tranzitu
	plovila				ukupno indeksi I – XII. 2004. I – XII. 2003.
	ukupno	motorne jahte	jahte na jedra	ostalo	ukupno indeksi I – XII. 2004. I – XII. 2003.

UKUPNO	198 163	70 419	123 100	4 644	109,4

Plovila za koja je korišten vez u moru	198 124	70 404	123 081	4 639	109,4

Prema zastavi plovila
Austrija	28 392	10 384	17 468	540	99,6
Belgija	235	106	115	14	-
Češka	1 311	548	726	37	118,9
Finska	360	112	238	10	111,5
Francuska	6 864	1 703	4 979	182	97,6
Grčka	397	87	303	7	-
Hrvatska	48 718	15 142	32 419	1 157	138,9
Italija	44 163	18 279	24 885	999	104,3
Izrael	43	16	27	-	-
Mađarska	1 007	291	705	11	145,7
Nizozemska	1 511	462	1 009	40	107,7
Norveška	291	196	95	-	140,6
Njemačka	34 410	13 475	20 147	788	102,9
Poljska	382	95	286	1	-
Rusija	71	25	46	-	-
SAD	3 367	1 379	1 891	97	102,2
Slovačka	345	149	193	3	-
Slovenija	8 284	2 673	5 381	230	111,6
Švedska	607	182	399	26	112,2
Švicarska	1 277	420	835	22	110,8
Velika Britanija	7 030	2 009	4 872	149	102,1
Ostale europske zemlje	8 468	2 485	5 699	284	77,3
Ostale izvaneuropske zemlje	591	186	363	42	76,2

Prema dužini plovila
do 6 metara	5 122	3 115	1 373	634	119,7
6 - 8	19 090	8 858	9 457	775	104,9
8 - 10	40 606	13 909	26 005	692	104,7
10 - 12	65 167	21 018	43 106	1 043	110,7
12 - 15	55 835	18 277	36 487	1 071	109,1
15 - 20	11 203	4 466	6 378	359	124,4
više od 20 metara	1 101	761	275	65	139,7

Broj plovila za koja je korišteno samo mjesto na kopnu	39	15	19	5	78,0

3. KORIŠTENJE VEZOVA U MORU PO MJESECIMA U 2004.

	Stalni vez		U tranzitu
	plovila¹⁾	ukupan broj dana boravka plovila u lukama nautičkog turizma tijekom mjeseca	plovila	ukupan broj dana boravka plovila u lukama nautičkog turizma tijekom mjeseca

Ukupno	-	3 226 296	198 124	323 989

siječanj	10 693	279 211	115	398
veljača	10 767	264 226	199	1 171
ožujak	10 822	282 430	674	4 469
travanj	11 032	272 144	5 006	9 033
svibanj	11 137	273 894	16 303	24 157
lipanj	10 998	256 794	29 300	44 400
srpanj	10 890	240 380	51 576	90 531
kolovoz	10 689	228 122	64 421	102 433
rujan	11 037	256 794	23 659	33 781
listopad	11 329	279 504	6 418	11 978
studeni	11 354	292 930	352	1 246
prosinac	11 236	299 867	101	392

1) Stanje na posljednji dan u mjesecu

4. OSTVARENI PRIHOD LUKA NAUTIČKOG TURIZMA U 2003. I 2004.

u tis. kuna

	2003.	2004.	Indeksi I – XII. 2004. I – XII. 2003.

UKUPNO	269 809	316 840	117,4

Iznajmljivanje vezova	192 521	241 621	125,5
na stalnom vezu	137 687	170 404	123,8
U tranzitu	54 834	71 217	129,9
Servisne usluge	10 729	12 255	114,2
Iznajmljivanje plovila¹⁾	1 203	1 962	163,1
Ostali prihodi²⁾	65 356	61 002	93,3

1) Iznajmljivanje plovila (čarter) od 1997. prati se posebnim istraživanjem pod nazivom "Godišnji izvještaj o iznajmljivanju plovila za razonodu i sport (čarter)".

2) Obuhvaćeni su prihodi luka nautičkog turizma od trgovine, ugostiteljskih i drugih usluga i od iznajmljivanja prostora u njihovu vlasništvu.

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA

Izvor

Podaci su dobiveni iz redovite službe Izvještaj o kapacitetu i prometu luka nautičkog turizma. To se istraživanje provodi dvaput godišnje, za devet mjeseci tekuće godine i za cijelu godinu.

Izvještajne jedinice i obuhvat

Izvještajne su jedinice u ovom istraživanju luke nautičkog turizma: sidrišta, privezišta, suhe marine i marine.

Obuhvat je u ovom istraživanju potpun, što znači da se istraživanjem obuhvaćaju sve luke nautičkog turizma.

Definicije

Luka nautičkog turizma jest turistički objekt koji u poslovnom, prostornom, građevinskom i funkcionalnom pogledu čini cjelinu ili koji u okviru šire prostorne cjeline ima izdvojeni dio i potrebne uvjete za potrebe nautičkog turizma i turista-nautičara.

U luci nautičkog turizma pružaju se turističke usluge u nautičkom turizmu i druge nadopunjujuće usluge turistima
-nautičarima (trgovačke, ugostiteljske i dr.).

Kategorizacija luka nautičkog turizma u Hrvatskoj provodi se na temelju Zakona o turističkoj djelatnosti (NN, br. 8/96., 19/96. i 76/98.) i Pravilnika o razvrstavanju i kategorizaciji luka nautičkog turizma (NN, br. 142/99., 47/00., 121/00., 45/01. i 108/01.).

Luke nautičkog turizma razvrstavaju se u sljedeće vrste: sidrište, privezište, suha marina i marina.

Sidrište je dio vodenog prostora opremljen opremom za privez plovnih objekata u uvali zaštićenoj od nevremena.

Privezište je dio vodenog prostora i dio obale uređen za pristajanje plovnih objekata i opremljen priveznim sustavom. Ako mogućnosti vodenog prostora privezišta dopuštaju, u dijelu vodenog prostora privezišta može se označiti i mjesto na kojem je dopušteno sidrenje plovnih objekata.

Suha marina dio je obale odnosno kopna posebno ograđen i uređen za pružanje usluga ostave i čuvanja plovnih objekata te pružanje usluga transporta plovnog objekta u vodeni prostor ili iz vodenog prostora do suhe marine.

Marina je dio vodenog prostora i obale posebno sagrađen i uređen za pružanje usluga veza i čuvanja plovnih objekata te smještaja turista nautičara u plovnim objektima odnosno u smještajnim objektima marine. U marinama se pružaju i druge uobičajene usluge turistima nautičarima, a mogu se pružiti i usluge servisiranja i održavanja plovnih objekata.

Marine se kategoriziraju u tri kategorije:

- prva kategorija označava marinu najvišeg standarda

- druga kategorija označava marinu srednjeg standarda

- treća kategorija označava marinu najnižeg standarda.

Akvatorij je površina mora luke nautičkog turizma s pripadajućim gatovima (bez kopnenog dijela).

Vez u moru dio je morskog prostora u kojem se može smjestiti plovni objekt.

Razvijena obala za privez plovila jest uređeni dio obale na kojem se plovni objekt može privezati (gatovi s vezovima).

Prostor za smještaj plovila na kopnu jest uređena površina za odlaganje (smještaj) plovila.

Mjesto na kopnu dio je prostora na kopnu gdje se može smjestiti plovni objekt.

U statistici nautičkog turizma plovila namijenjena razonodi i sportu dijele se na jahte (motorne i jahte na jedra) i ostala plovila.

Motorna jahta jest plovilo na motorni pogon koji služi razonodi, sportu ili rekreaciji koje prema uobičajenim pomorskim uzancama ima kabinu i s najmanje dva ležaja, zahod i uređaje za kuhanje.

Jahta na jedra jest plovni objekt za razonodu, sport ili rekreaciju čije je osnovno pogonsko sredstvo vjetar i koji raspolaže kabinom s najmanje dva ležaja, zahodom i uređajem za kuhanje.

Ostala plovila jesu čamci (drveni, plastični, gumeni i sl.) dužine 3 metra i više ili dužine manje od 3 metra ako imaju motor. Tu pripadaju i gliseri ako ne ispunjavaju uvjete za razvrstavanje u jahte.

Kratice

m metar

m²četvorni metar

NN Narodne novine

tis. tisuća

Znakovi

- nema pojave