Cijene industrijskih proizvoda pri proizvođačima u ožujku 2005. u odnosu na veljaču 2005. u prosjeku su više za 0,3%, u odnosu na ožujak 2004. više su za 5,1% a u odnosu na prosinac 2004. više su za 0,6%.
Promatrano po glavnim industrijskim grupacijama (GIG-u), cijene trajnih proizvoda za široku potrošnju u ožujku 2005. u odnosu na veljaču 2005. više su za 1,7%, a cijene energije za 1,4%. Istodobno su cijene kapitalnih proizvoda u prosjeku niže za 0,5%, cijene intermedijarnih proizvoda osim energije za 0,1%, a cijene netrajnih proizvoda za široku potrošnju u prosjeku su ostale na razini cijena iz veljače.
Po odjeljcima NKD-a 2002., porast cijena u ožujku 2005. u odnosu na veljaču 2005. ostvaren je u proizvodnji naftnih derivata (5,9%), proizvodnji namještaja, ostaloj prerađivačkoj industriji d. n. (2,1%), vađenju ostalih ruda i kamena (1,0%), proizvodnji kemikalija i kemijskih proizvoda (0,8%), proizvodnji ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda (0,3%) te u izdavačkoj i tiskarskoj djelatnosti, umnožavanju snimljenih zapisa (0,2%).
Pad cijena u ožujku 2005. u odnosu na veljaču 2005. po odjeljcima NKD-a 2002. ostvaren je u proizvodnji celuloze, papira i proizvoda od papira (-1,8%), proizvodnji radiotelevizijskih i komunikacijskih aparata i opreme (-1,4%), proizvodnji proizvoda od gume i plastike (-1,0%), proizvodnji tekstila (-0,9%), preradi drva, proizvodnji proizvoda od drva i pluta, osim namještaja; proizvodnji predmeta od slame i pletarskih materijala (-0,8%), proizvodnji strojeva i uređaja, d. n. te u vađenju sirove nafte i zemnog plina (-0,6%), proizvodnji proizvoda od metala, osim strojeva i opreme (-0,4%), proizvodnji električnih strojeva i aparata, d. n. te u proizvodnji metala (-0,3%), štavljenju i obradi kože; proizvodnji kovčega i torba, ručnih torbica, sedlarskih i remenarskih proizvoda i obuće, proizvodnji odjeće; doradi i bojenju krzna te u proizvodnji duhanskih proizvoda (-0,1%).
U ostalih sedam odjeljaka industrijske proizvodnje cijene su u ožujku 2005. u odnosu na veljaču 2005. u prosjeku ostale na istoj razini.
1. INDEKSI CIJENA INDUSTRIJSKIH PROIZVODA PRI PROIZVOĐAČIMA U OŽUJKU 2005. PO GLAVNIM INDUSTRIJSKIM GRUPACIJAMA I ODJELJCIMA NKD-a 2002.
|
|
|
III. 2005. |
I.–III. 2005. |
III. 2005. |
I.–III. 2005. |
III. 2005. |
III. 2005. |
I.–III. 2005. |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
INDUSTRIJSKI PROIZVODI – UKUPNO |
102,1 |
101,8 |
100,6 |
100,3 |
100,3 |
105,1 |
104,8 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
PO GLAVNIM INDUSTRIJSKIM GRUPACIJAMA (GIG-u) |
|
|
|
|
|
|
|
|
AE |
Energija |
103,4 |
102,0 |
102,9 |
101,5 |
101,4 |
107,2 |
105,8 |
|
AI |
Intermedijarni proizvodi osim energije |
100,1 |
100,3 |
99,9 |
100,1 |
99,9 |
101,1 |
101,5 |
|
B |
Kapitalni proizvodi |
99,0 |
98,9 |
100,0 |
99,9 |
99,5 |
99,0 |
99,1 |
|
CD |
Trajni proizvodi za široku potrošnju |
103,2 |
102,4 |
100,6 |
99,8 |
101,7 |
103,0 |
103,1 |
|
CN |
Netrajni proizvodi za široku potrošnju |
101,6 |
101,5 |
99,8 |
99,7 |
100,0 |
103,0 |
102,7 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
PO
PODRUČJIMA I ODJELJCIMA |
|
|
|
|
|
|
|
|
C |
RUDARSTVO I VAĐENJE |
103,6 |
103,6 |
100,1 |
100,1 |
99,8 |
106,1 |
106,4 |
|
11 |
Vađenje sirove nafte i zemnog plina |
104,2 |
104,4 |
99,8 |
100,0 |
99,4 |
107,1 |
107,6 |
|
14 |
Vađenje ostalih ruda i kamena |
101,7 |
101,0 |
101,2 |
100,5 |
101,0 |
102,6 |
101,9 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
D |
PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA |
101,3 |
100,9 |
100,8 |
100,4 |
100,4 |
103,5 |
103,1 |
|
15 |
Proizvodnja hrane i pića |
99,8 |
99,6 |
100,0 |
99,8 |
100,0 |
100,3 |
99,9 |
|
16 |
Proizvodnja duhanskih proizvoda |
112,3 |
112,6 |
98,2 |
98,5 |
99,9 |
125,3 |
125,4 |
|
17 |
Proizvodnja tekstila |
100,7 |
101,4 |
98,7 |
99,4 |
99,1 |
99,5 |
99,9 |
|
18 |
Proizvodnja odjeće; dorada i bojenje krzna |
100,2 |
100,2 |
100,1 |
100,1 |
99,9 |
100,1 |
100,1 |
|
19 |
Štavljenje i obrada kože; proizvodnja |
104,8 |
104,8 |
100,0 |
100,0 |
99,9 |
107,0 |
106,5 |
|
20 |
Prerada drva i proizvodnja proizvoda od |
99,4 |
99,8 |
99,8 |
100,2 |
99,2 |
99,2 |
99,4 |
|
21 |
Proizvodnja celuloze, papira i proizvoda
od |
94,3 |
96,7 |
95,6 |
98,0 |
98,2 |
93,0 |
93,8 |
|
22 |
Izdavačka i tiskarska djelatnost te |
98,8 |
98,8 |
98,9 |
98,9 |
100,2 |
98,4 |
98,4 |
|
23 |
Proizvodnja koksa i naftnih derivata |
107,2 |
101,7 |
111,8 |
106,1 |
105,9 |
122,1 |
116,1 |
|
24 |
Proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda |
106,3 |
105,9 |
101,7 |
101,3 |
100,8 |
108,5 |
108,3 |
|
25 |
Proizvodnja proizvoda od gume i plastike |
104,2 |
104,8 |
101,3 |
101,9 |
99,0 |
104,6 |
105,3 |
|
26 |
Proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih |
99,7 |
99,7 |
100,3 |
100,3 |
100,3 |
100,5 |
100,3 |
|
27 |
Proizvodnja metala |
103,9 |
104,4 |
98,9 |
99,4 |
99,7 |
114,9 |
118,4 |
|
28 |
Proizvodnja proizvoda od metala, |
101,3 |
101,5 |
98,9 |
99,1 |
99,6 |
104,5 |
107,0 |
|
29 |
Proizvodnja strojeva i uređaja, d. n. |
97,6 |
98,0 |
99,9 |
100,3 |
99,4 |
96,6 |
97,5 |
|
30 |
Proizvodnja uredskih strojeva i računala |
100,0 |
100,0 |
100,0 |
100,0 |
100,0 |
100,0 |
100,0 |
|
31 |
Proizvodnja električnih strojeva i
aparata, |
102,3 |
101,6 |
103,1 |
102,4 |
99,7 |
101,6 |
100,6 |
|
32 |
Proizvodnja radiotelevizijskih i komunikacijskih aparata i opreme |
93,2 |
94,4 |
99,5 |
100,8 |
98,6 |
92,5 |
93,3 |
|
33 |
Proizvodnja medicinskih, preciznih i |
96,9 |
95,7 |
96,2 |
95,1 |
100,0 |
96,2 |
97,7 |
|
34 |
Proizvodnja motornih vozila, prikolica i |
99,7 |
99,7 |
100,0 |
100,0 |
100,0 |
99,2 |
99,2 |
|
35 |
Proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava |
104,0 |
104,0 |
100,0 |
100,0 |
100,0 |
115,3 |
115,3 |
|
36 |
Proizvodnja namještaja, ostala prerađivačka industrija, d. n. |
103,3 |
102,3 |
100,5 |
99,5 |
102,1 |
103,3 |
102,2 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
E |
OPSKRBA ELEKTRIČNOM ENERGIJOM, |
104,9 |
104,9 |
100,0 |
100,0 |
100,0 |
112,6 |
112,6 |
|
40 |
Opskrba električnom energijom, plinom, |
101,1 |
101,1 |
100,0 |
100,0 |
100,0 |
100,4 |
100,4 |
|
41 |
Skupljanje, pročišćavanje i distribucija vode |
115,8 |
115,8 |
100,0 |
100,0 |
100,0 |
162,6 |
162,6 |
METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA
Definicija
Cijene industrijskih proizvoda pri prozvođačima cijene su po kojima proizvođač prodaje svoje proizvode na domaćem tržištu u najvećim količinama, franko utovareno u vagon (kamion) u mjestu proizvođača ili cijena po kojoj proizvođač obračunava drugom poduzeću. U prodajnu cijenu ulazi regres koji ostvaruje prodavač, a odbija se rabat i popust koji prodavač odobri kupcu te porez na dodanu vrijednost i trošarine.
Klasifikacija i obuhvat
Cijene industrijskih proizvoda pri proizvođačima prikupljaju se prema Nomenklaturi industrijskih proizvoda (NIP-u) i NKD-u 2002. a dostavljaju ih svakog mjeseca izabrane pravne osobe iz područja NKD-a 2002. za odabrane proizvode iz područja C, D i E.
Za praćenje cijena izabrani su najvažniji proizvodi iz svakog odjeljka tj. proizvodi s najvećom realizacijom na domaćem tržištu, a odabir pravnih osoba izvršen je prema njihovu udjelu u proizvodnji pojedinih proizvoda.
Cijene se prate kod oko 396 pravnih osoba za oko 424 industrijskih proizvoda, a na mjesec se prikupi oko 916 cijena.
Ponderi
Od siječnja 2002. primjenjuje se struktura na temelju bruto dodane vrijednosti iz Godišnjeg izvještaja industrije (IND-21) za 2000. Na razini skupine proizvoda ponderi su vrijednost realizacije umanjene za izvoz.
Ponderacijski sistem mijenja se svakih pet godina, a svake se godine ponderi djelomično korigiraju za promjene nastale u kretanju cijena.
Izračun indeksa
Iz podataka o cijenama izračunavaju se individualni indeksi za svaki reprezentativni proizvod stavljanjem u odnos cijene tekućeg razdoblja s cijenama u baznom razdoblju (prosinac prethodne godine).
Iz individualnih indeksa cijena vaganom artimetičkom sredinom izračunavaju se agregatni indeksi tj. indeksi grupe, odjeljka, podpodručja te ukupan indeks, prema modificiranoj Laspeyres-ovoj formuli:

pri čemu je značenje kratica:
I indeks grupe, odjeljka, potpodručja, područja i ukupan indeks
Pn cijena u tekućem razdoblju (mjesecu)
Po cijena u baznom razdoblju
Wo relativna struktura vrijednosti prodaje u baznom razdoblju
Kratice
d. n. drugdje nespomenuto
NKD 2002. Nacionalna klasifikacija djelatnosti, verzija 2002.