Cijene industrijskih proizvoda pri proizvođačima u rujnu 2005. u odnosu na kolovoz 2005. u prosjeku su više za 0,8%, u odnosu na rujan 2004. više su za 2,1%, a u odnosu na prosinac 2004. više su za 2,5%.
Promatrano po glavnim industrijskim grupacijama (GIG-u), cijene energije rujnu 2005. u odnosu na kolovoz 2005. više su za 2,8%, cijene intermedijarnih proizvoda, osim energije za 0,3%, a cijene kapitalnih proizvoda za 0,2%. Istodobno su cijene trajnih proizvoda za široku potrošnju u prosjeku niže za 0,9%, a cijene netrajnih proizvoda za široku potrošnju za 0,2%.
Po odjeljcima NKD-a 2002., porast cijena u rujnu 2005. u odnosu na kolovoz 2005. ostvaren je u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i toplom vodom (3,7%, porast cijena električne energije), proizvodnji koksa i naftnih derivata (3,2%), proizvodnji metala (2,1%), proizvodnji celuloze, papria i proizvoda od papira (1,9%), proizvodnji električnih strojeva i aparata, d. n. (1,7%), proizvodnji proizvoda od gume i plastike (0,7%), proizvodnji radiotelevizijskih i komunikacijskih aparata i opreme (0,6%), proizvodnji proizvoda od metala, osim strojeva i opreme (0,5%), proizvodnji kemikalija i kemijskih proizvoda te u vađenju sirove nafte i zemnog plina (0,4%), proizvodnji tekstila, preradi drva, proizvodnji proizvoda od drva i pluta, osim namještaja; proizvodnji predmeta od slame i pletarskih materijala te u proizvodnji strojeva i uređaja (0,1%).
Pad cijena u
rujnu 2005. u odnosu na kolovoz 2005. po odjeljcima NKD-a 2002. ostvaren je u
štavljenju i obradi kože; proizvodnji kovčega i torba, ručnih torbica,
sedlarskih i remenarskih proizvoda i obuće (-1,2%), proizvodnji namještaja,
ostaloj prerađivačkoj industriji, d. n.
(-1,0%), proizvodnji hrane i pića (-0,4%), proizvodnji ostalih nemetalnih
mineralnih proizvoda, izdavačkoj i tiskarskoj djelatnosti, proizvodnji
duhanskih proizvoda (-0,2%) te u vađenju ostalih ruda i kamena (-0,1%).
U ostalih šest odjeljaka industrijske proizvodnje cijene su u rujnu 2005. u odnosu na kolovoz 2005. u prosjeku ostale na istoj razini.
1. INDEKSI CIJENA INDUSTRIJSKIH PROIZVODA PRI PROIZVOĐAČIMA U RUJNU 2005. PO GLAVNIM INDUSTRIJSKIM GRUPACIJAMA I ODJELJCIMA NKD-a 2002.
|
|
|
IX. 2005. |
I.–IX. 2005. |
IX. 2005. |
I.–IX. 2005. |
IX. 2005. |
IX. 2005. |
I.–IX. 2005. |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
INDUSTRIJSKI PROIZVODI – UKUPNO |
104,0 |
102,5 |
102,5 |
101,0 |
100,8 |
102,1 |
103,2 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
PO GLAVNIM INDUSTRIJSKIM GRUPACIJAMA (GIG-u) |
|
|
|
|
|
|
|
|
AE |
Energija |
110,3 |
104,5 |
110,0 |
104,1 |
102,8 |
107,6 |
105,3 |
|
AI |
Intermedijarni proizvodi osim energije |
99,3 |
99,8 |
99,1 |
99,6 |
100,3 |
98,6 |
100,1 |
|
B |
Kapitalni proizvodi |
102,1 |
100,5 |
103,1 |
101,5 |
100,2 |
102,1 |
100,3 |
|
CD |
Trajni proizvodi za široku potrošnju |
103,8 |
103,5 |
101,2 |
100,9 |
99,1 |
104,0 |
103,8 |
|
CN |
Netrajni proizvodi za široku potrošnju |
101,8 |
101,8 |
100,0 |
100,0 |
99,8 |
100,8 |
102,4 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
PO
PODRUČJIMA I ODJELJCIMA |
|
|
|
|
|
|
|
|
C |
RUDARSTVO I VAĐENJE |
103,0 |
103,3 |
99,5 |
99,8 |
100,3 |
100,0 |
104,6 |
|
11 |
Vađenje sirove nafte i zemnog plina |
103,4 |
103,8 |
99,0 |
99,4 |
100,4 |
99,7 |
105,2 |
|
14 |
Vađenje ostalih ruda i kamena |
102,0 |
101,6 |
101,5 |
101,1 |
99,9 |
101,3 |
101,9 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
D |
PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA |
103,7 |
102,1 |
103,2 |
101,6 |
100,4 |
102,2 |
102,6 |
|
15 |
Proizvodnja hrane i pića |
100,2 |
100,1 |
100,4 |
100,3 |
99,6 |
100,0 |
100,1 |
|
16 |
Proizvodnja duhanskih proizvoda |
112,0 |
112,4 |
97,9 |
98,3 |
99,8 |
99,4 |
117,8 |
|
17 |
Proizvodnja tekstila |
101,4 |
101,4 |
99,4 |
99,4 |
100,1 |
102,2 |
101,6 |
|
18 |
Proizvodnja odjeće; dorada i bojenje krzna |
100,3 |
100,2 |
100,2 |
100,1 |
100,0 |
100,3 |
100,2 |
|
19 |
Štavljenje i obrada kože; proizvodnja |
103,3 |
104,6 |
98,6 |
99,8 |
98,8 |
107,7 |
106,3 |
|
20 |
Prerada drva i proizvodnja proizvoda od |
100,2 |
99,9 |
100,6 |
100,3 |
100,1 |
100,0 |
99,8 |
|
21 |
Proizvodnja celuloze, papira i proizvoda
od |
97,4 |
96,4 |
98,7 |
97,7 |
101,9 |
101,5 |
96,0 |
|
22 |
Izdavačka i tiskarska djelatnost te |
97,4 |
98,5 |
97,5 |
98,6 |
99,8 |
98,0 |
98,4 |
|
23 |
Proizvodnja koksa i naftnih derivata |
131,2 |
113,6 |
137,1 |
118,6 |
103,2 |
121,9 |
115,1 |
|
24 |
Proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda |
106,5 |
106,1 |
101,9 |
101,5 |
100,4 |
102,3 |
107,7 |
|
25 |
Proizvodnja proizvoda od gume i plastike |
102,9 |
103,8 |
100,1 |
100,9 |
100,7 |
102,5 |
104,6 |
|
26 |
Proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih |
100,0 |
99,9 |
100,6 |
100,5 |
99,8 |
99,2 |
100,0 |
|
27 |
Proizvodnja metala |
96,6 |
100,5 |
91,9 |
95,6 |
102,1 |
93,2 |
102,1 |
|
28 |
Proizvodnja proizvoda od metala, |
97,7 |
99,7 |
95,3 |
97,3 |
100,5 |
96,3 |
100,5 |
|
29 |
Proizvodnja strojeva i uređaja, d. n. |
104,3 |
101,3 |
106,7 |
103,6 |
100,1 |
105,4 |
100,9 |
|
30 |
Proizvodnja uredskih strojeva i računala |
100,0 |
100,0 |
100,0 |
100,0 |
100,0 |
100,0 |
100,0 |
|
31 |
Proizvodnja električnih strojeva i
aparata, |
102,8 |
101,6 |
103,6 |
102,4 |
101,7 |
103,3 |
101,6 |
|
32 |
Proizvodnja radiotelevizijskih i komunikacijskih aparata i opreme |
101,5 |
97,5 |
108,4 |
104,1 |
100,6 |
100,7 |
96,4 |
|
33 |
Proizvodnja medicinskih, preciznih i |
96,9 |
96,5 |
96,2 |
95,8 |
100,0 |
96,2 |
96,7 |
|
34 |
Proizvodnja motornih vozila, prikolica i |
94,5 |
97,4 |
94,8 |
97,7 |
100,0 |
94,8 |
97,3 |
|
35 |
Proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava |
99,4 |
101,4 |
95,6 |
97,6 |
100,0 |
95,6 |
102,8 |
|
36 |
Proizvodnja namještaja, ostala prerađivačka industrija, d. n. |
104,0 |
103,8 |
101,3 |
101,0 |
99,0 |
104,6 |
104,0 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
E |
OPSKRBA ELEKTRIČNOM ENERGIJOM, |
106,1 |
104,2 |
101,2 |
99,4 |
102,6 |
102,5 |
105,9 |
|
40 |
Opskrba električnom energijom, plinom, |
102,8 |
100,2 |
101,6 |
99,1 |
103,7 |
103,6 |
100,6 |
|
41 |
Skupljanje, pročišćavanje i distribucija vode |
115,8 |
115,8 |
100,0 |
100,0 |
100,0 |
100,0 |
122,3 |
METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA
Definicija
Cijene industrijskih proizvoda pri prozvođačima cijene su po kojima proizvođač prodaje svoje proizvode na domaćem tržištu u najvećim količinama, franko utovareno u vagon (kamion) u mjestu proizvođača ili cijena prema kojoj proizvođač obračunava drugom poduzeću. U prodajnu cijenu ulazi regres koji ostvaruje prodavač, a odbija se rabat i popust koji prodavač odobri kupcu te porez na dodanu vrijednost i trošarine.
Klasifikacija i obuhvat
Cijene
industrijskih proizvoda pri proizvođačima prikupljaju se prema Nomenklaturi
industrijskih proizvoda (NIP-u) i NKD-u 2002., a dostavljaju ih svakog mjeseca
izabrane pravne osobe NKD-a 2002. za odabrane proizvode iz područja C, D i E.
Za praćenje cijena izabrani su najvažniji proizvodi iz svakog odjeljka, tj. proizvodi s najvećom realizacijom na domaćem tržištu, a odabir pravnih osoba izvršen je prema njihovu udjelu u proizvodnji pojedinih proizvoda.
Cijene se prate kod oko 396 pravnih osoba za oko 424 industrijskih proizvoda, a na mjesec se prikupi oko 916 cijena.
Ponderi
Od siječnja 2002. primjenjuje se struktura na osnovi bruto dodane vrijednosti iz Godišnjeg izvještaja industrije (IND-21) za 2000. Na razini skupine proizvoda ponderi su vrijednost realizacije umanjene za izvoz.
Ponderacijski sistem mijenja se svakih pet godina, a svake se godine ponderi djelomično korigiraju za promjene nastale u kretanju cijena.
Izračun indeksa
Iz podataka o cijenama izračunavaju se individualni indeksi za svaki reprezentativni proizvod stavljanjem u odnos cijene tekućeg razdoblja s cijenama u baznom razdoblju (prosinac prethodne godine).
Iz individualnih indeksa cijena vaganom artimetičkom sredinom izračunavaju se agregatni indeksi tj. indeksi grupe, odjeljka, potpodručja te ukupan indeks, prema modificiranoj Laspeyres-ovoj formuli:

pri čemu je značenje kratica:
I indeks grupe, odjeljka,
potpodručja, područja i ukupan
indeks
Pn cijena u tekućem razdoblju (mjesecu)
Po cijena u baznom razdoblju
Wo relativna struktura vrijednosti prodaje u baznom razdoblju.
Kratice
d. n. drugdje nespomenuto
NKD 2002. Nacionalna klasifikacija djelatnosti, verzija 2002.