POKAZATELJI SIROMAŠTVA OD 2002. DO 2004.
Pokazatelji siromaštva izračunani su na osnovi podataka ukupnog neto dohotka koji prima kućanstvo i svi njegovi članovi utvrđenoga Anketom o potrošnji kućanstava za 2002., 2003. i 2004. Anketa je provedena na uzorku slučajno izabranih privatnih kućanstava tako da je uzorak za svaku godinu posebno definiran, tj. nema panelnog dijela uzorka (kućanstva se ne ponavljaju u sljedećoj godini).
Stopa rizika od siromaštva jest postotak osoba koje žive u kućanstvima kojima je neto ekvivalentni dohodak ispod praga rizika od siromaštva i u 2004. ta stopa iznosi 16,7%, u 2003. iznosila je 16,9%, a u 2002. 18,2%.
Prag rizika od siromaštva definiran je relativno i temelji se na distribuciji dohotka te u 2004. iznosi 20 713,83 kuna na godinu za samačko kućanstvo odnosno 43 499,05 kuna na godinu za kućanstvo s dvije odrasle osobe i dvoje djece. Osobe koje žive ispod praga rizika od siromaštva u nepovoljnijem su položaju od ostalih, ali ne žive nužno u neimaštini.
1. POKAZATELJI SIROMAŠTVA U HRVATSKOJ
|
|
Dohodak u 2002. |
Dohodak u 2003. |
Dohodak u 2004. |
|||
|
s dohotkom u naturi |
bez dohotka u naturi |
s dohotkom u naturi |
bez dohotka u naturi |
s dohotkom u naturi |
bez dohotka u naturi |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Stopa rizika od siromaštva, % |
18,2 |
21,9 |
16,9 |
18,9 |
16,7 |
18,8 |
|
Prag rizika od siromaštva za samačko kućanstvo u kunama |
19 253,86 |
16 809,60 |
18 895,88 |
17 376,04 |
20 713,83 |
19 142,55 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Prag rizika od siromaštva za kućanstvo s dvije odrasle osobe i dvoje djece u kunama |
40 433,10 |
35 300,16 |
39 681,35 |
36 489,68 |
43 499,05 |
40 199,36 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Stopa rizika od siromaštva prema godinama i spolu, % |
|
|
|
|
|
|
|
muškarci |
17,7 |
21,6 |
15,8 |
17,7 |
15,1 |
17,0 |
|
žene |
18,6 |
22,2 |
17,9 |
20,1 |
18,1 |
20,5 |
|
0 – 15 godina |
16,7 |
21,7 |
15,2 |
16,6 |
14,8 |
17,4 |
|
muškarci |
17,9 |
22,9 |
15,6 |
16,4 |
13,7 |
16,3 |
|
žene |
15,4 |
20,3 |
14,7 |
16,7 |
15,9 |
18,6 |
|
16 – 24 godine |
16,4 |
20,4 |
15,4 |
17,2 |
13,1 |
13,2 |
|
muškarci |
19,0 |
24,4 |
16,2 |
17,0 |
13,5 |
13,9 |
|
žene |
13,5 |
16,1 |
14,6 |
17,3 |
12,7 |
12,4 |
|
25 – 49 godina |
13,9 |
17,6 |
12,5 |
14,2 |
12,3 |
13,9 |
|
muškarci |
14,0 |
17,4 |
12,4 |
14,0 |
12,3 |
14,0 |
|
žene |
13,7 |
17,8 |
12,7 |
14,3 |
12,4 |
13,7 |
|
50 – 64 godine |
17,6 |
21,3 |
15,5 |
16,7 |
15,0 |
16,7 |
|
muškarci |
16,9 |
21,2 |
15,4 |
16,7 |
14,8 |
15,8 |
|
žene |
18,3 |
21,4 |
15,5 |
16,6 |
15,1 |
17,6 |
|
65 i više godina |
29,0 |
31,6 |
27,9 |
32,2 |
29,5 |
34,0 |
|
muškarci |
25,6 |
27,8 |
23,6 |
28,6 |
24,4 |
28,1 |
|
žene |
31,2 |
34,0 |
30,6 |
34,4 |
32,9 |
38,0 |
|
Stopa rizika od siromaštva prema najčešćem statusu u aktivnosti, % |
|
|
|
|
|
|
|
Zaposleni |
5,8 |
6,5 |
5,2 |
5,6 |
4,4 |
4,6 |
|
muškarci |
6,6 |
6,9 |
6,0 |
6,6 |
4,5 |
5,3 |
|
žene |
4,9 |
5,9 |
(4,3) |
(4,3) |
(4,3) |
(3,8) |
|
Samozaposleni |
19,0 |
37,6 |
18,4 |
25,5 |
22,6 |
28,2 |
|
muškarci |
17,3 |
38,3 |
16,8 |
22,8 |
21,7 |
28,1 |
|
žene |
21,0 |
36,8 |
20,1 |
28,5 |
23,8 |
28,4 |
|
Nezaposleni |
35,0 |
38,1 |
32,4 |
34,1 |
32,0 |
33,2 |
|
muškarci |
42,5 |
45,2 |
39,7 |
40,6 |
39,4 |
37,8 |
|
žene |
28,1 |
31,5 |
26,6 |
28,9 |
25,7 |
29,3 |
|
Umirovljenici |
23,2 |
24,0 |
20,7 |
22,4 |
20,5 |
23,5 |
|
muškarci |
23,7 |
24,0 |
20,3 |
23,3 |
20,5 |
22,2 |
|
žene |
22,9 |
23,9 |
21,0 |
21,7 |
20,5 |
24,5 |
|
Ostali ekonomski neaktivni |
21,3 |
26,1 |
20,3 |
22,6 |
19,7 |
22,1 |
|
muškarci |
19,5 |
24,8 |
17,7 |
18,8 |
14,8 |
17,1 |
|
žene |
22,7 |
27,2 |
22,0 |
25,1 |
23,0 |
25,4 |
|
Stopa rizika od siromaštva prema tipu kućanstva i godinama, % |
|
|
|
|
|
|
|
Samačko kućanstvo |
35,1 |
38,3 |
34,7 |
37,3 |
35,9 |
41,2 |
|
muškarci |
28,6 |
34,8 |
28,3 |
32,0 |
27,6 |
31,6 |
|
žene |
37,5 |
39,6 |
37,3 |
39,4 |
40,5 |
46,5 |
|
Samačko kućanstvo, osoba stara između 30 i 64 godine |
26,2 |
30,6 |
(24,7) |
26,5 |
28,1 |
32,5 |
|
Samačko kućanstvo, osoba stara 65 godina i više |
41,2 |
43,6 |
41,8 |
44,9 |
41,9 |
47,9 |
|
Dvije odrasle osobe bez uzdržavane djece, obje mlađe od 65 godina |
16,3 |
21,0 |
11,8 |
13,3 |
14,4 |
16,9 |
|
Dvije odrasle osobe bez uzdržavane djece, barem jedna stara 65 godina i više |
30,1 |
32,8 |
26,1 |
30,4 |
28,7 |
33,1 |
1. POKAZATELJI SIROMAŠTVA U HRVATSKOJ
(nastavak)
|
|
Dohodak u 2002. |
Dohodak u 2003. |
Dohodak u 2004. |
|||
|
s dohotkom u naturi |
bez dohotka u naturi |
s dohotkom u naturi |
bez dohotka u naturi |
s dohotkom u naturi |
bez dohotka u naturi |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Druga kućanstva bez uzdržavane djece |
9,4 |
11,0 |
9,3 |
11,1 |
9,0 |
10,4 |
|
Samohrani roditelj s jednim ili više uzdržavane djece |
27,7 |
36,6 |
(29,1) |
(31,8) |
21,0 |
23,6 |
|
Dvije odrasle osobe s jednim djetetom |
11,2 |
14,5 |
14,9 |
14,7 |
9,8 |
11,0 |
|
Dvije odrasle osobe s dvoje djece |
12,8 |
16,8 |
13,7 |
15,2 |
10,5 |
11,8 |
|
Dvije odrasle osobe s troje i više djece |
24,9 |
32,1 |
19,1 |
21,6 |
24,2 |
26,3 |
|
Ostala kućanstva s uzdržavanom djecom |
15,0 |
18,4 |
13,0 |
15,2 |
13,1 |
14,3 |
|
Stopa rizika od siromaštva prema statusu |
|
|
|
|
|
|
|
stanar ili podstanar (ugovorena, zaštićena i |
18,9 |
18,5 |
20,2 |
20,2 |
(10,5) |
(11,8) |
|
vlasnik ili stanuje besplatno |
18,1 |
22,1 |
16,8 |
18,9 |
17,0 |
19,2 |
|
Nejednakost distribucije dohotka – kvintilni omjer (S80/S20) |
4,5 |
5,4 |
4,4 |
5,0 |
4,5 |
5,2 |
|
Ginijev koeficijent |
0,29 |
0,31 |
0,29 |
0,30 |
0,29 |
0,31 |
|
Relativni jaz rizika od siromaštva, % |
23,2 |
28,7 |
21,1 |
24,2 |
22,4 |
25,7 |
|
Raspršenost oko praga rizika od siromaštva |
|
|
|
|
|
|
|
40-postotni prag |
6,3 |
9,8 |
5,2 |
6,8 |
5,2 |
7,2 |
|
50-postotni prag |
11,7 |
15,4 |
10,2 |
12,1 |
10,5 |
12,8 |
|
70-postotni prag |
26,0 |
29,7 |
24,6 |
25,7 |
24,3 |
26,1 |
|
Stopa rizika od siromaštva prije socijalnih |
|
|
|
|
|
|
|
Mirovine su uključene u dohodak |
33,7 |
38,2 |
33,3 |
35,3 |
33,7 |
35,6 |
|
Mirovine su isključene iz dohotka |
40,0 |
45,0 |
42,3 |
43,8 |
41,4 |
43,3 |
Pokazatelji siromaštva izračunani su
na osnovi dviju koncepcija izračuna neto dohotka, ovisno o tome uključuje li
dohodak novčana i naturalna primanja (u tablici 1. stupac “s dohotkom u
naturi”) ili samo novčana primanja (u tablici 1. stupac “bez dohotka u
naturi”), kako bi se pokazao utjecaj nature na dohodak, a prema tome i na stopu
i prag rizika od siromaštva.
Kvintilni omjer (S80/S20), koji upozorava na promjene u gornjem i donjem kvintilu ekvivalentnog dohotka, za 2004. iznosi 4,5, a u 2003. iznosio je 4,4.
Ginijev koeficijent kao mjera nejednakosti dohotka uzima u obzir cijelu distribuciju dohotka i u 2004. se u odnosu na 2003. nije promijenio te iznosi 0,29.
Relativni jaz rizika od siromaštva bilježi rast s 21,1% u 2003. na 22,4% u 2004., što upozorava na povećanje razlike praga rizika od siromašva i medijana dohotka osoba koje su ispod praga rizika od siromaštva.
Iz podataka pokazatelja raspršenosti oko praga rizika od siromaštva zaključuje se da je dosta osoba locirano upravo iznad 60-postotnog praga pa je prema tome stopa rizika od siromaštva kod 70-postotnog praga bitno veća, o čemu govori razlika između 16,7% i 24,3% osoba, što je razlika od 7,6% osoba za 2004. Navedena razlika bila je nešto veća u 2003. i iznosila je 7,7% osoba.
Stopa rizika od siromaštva prije socijalnih transfera, kada su mirovine uključene u dohodak, iznosi 33,7% u 2004., dok je u 2003. iznosila 33,3%. Stopa rizika od siromaštva prije socijalnih transfera, kada su mirovine isključene iz dohotka, iznosi 41,4% u 2004., dok je u 2003. iznosila 42,3%.
METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA
Izvor podataka
Pokazatelji siromaštva za Hrvatsku izračunani su iz podataka prikupljenih statističkim istraživanjem Anketa o potrošnji kućanstava za 2002., 2003. i 2004. Anketa je provedena na uzorku slučajno izabranih privatnih kućanstava tako da je uzorak za svaku godinu posebno definiran, tj. nema panelnog dijela uzorka (kućanstva se ne ponavljaju u sljedećoj godini), a takav nacrt uzorka nije pogodan za praćenje pojave kroz vrijeme.
Definicije
Pokazatelji siromaštva ili laekenski pokazatelji prihvaćeni su na zasjedanju Europskog vijeća u Laekenu (Belgija), u prosincu 2001. Lista pokazatelja sadržava 18 pokazatelja koji pokrivaju područja: financijsko siromaštvo, zaposlenost, zdravstvo, obrazovanje. Ovo priopćenje sadržava monetarne pokazatelje siromaštva.
U izračunu pokazatelja siromaštva za Republiku Hrvatsku korištena je Eurostatova metodologija "Laeken indicators, Detailed calculation methodology, Luxembourg 2003".
Ukupan dohodak kućanstva jest ukupan neto dohodak koji prima kućanstvo i svi njegovi članovi. Obuhvaća dohodak od nesamostalnog rada, dohodak od samostalnog rada, dohodak od vlasništva, mirovine (starosne i obiteljske), socijalne transfere, ostale transfere koje kućanstvo prima od osoba izvan kućanstva. U ukupan dohodak nisu uključeni transferi plaćeni drugim kućanstvima i imputirana stambena renta.
Pokazatelji su izračunani na osnovi dviju koncepcija dohotka. Prema prvoj, u dohodak su uključena novčana primanja i primanja u naturi, npr. vrijednost vlastite proizvodnje i drugi oblici primanja u naturi (korist u naturi na osnovi neposredne pogodbe, vrijednost primljenih darova u naturi, vrijednost korištenja poslovnog automobila u privatne svrhe). Prema drugoj, u dohodak su uključena samo novčana primanja.
Odrasli ekvivalent jest mjerilo s pomoću kojega se svi članovi u jednom kućanstvu svode na odraslu osobu. Postupak se primjenjuje zbog određivanja ravnomjernijeg udjela svakog člana kućanstva u stjecanju zajedničkog prihoda. Radi toga se u svijetu koriste različite ekvivalentne ljestvice koje se međusobno razlikuju po koeficijentima. Za izračun pokazatelja siromaštva korištena je modificirana OECD-ova ljestvica, prema kojoj se nositelju kućanstva dodjeljuje koeficijent 1, svakoj drugoj odrasloj osobi u kućanstvu od 14 godina i starijoj koeficijent 0,5, a djeci mlađoj od 14 godina koeficijent 0,3.
Ekvivalentni dohodak računa se tako da se ukupan dohodak kućanstva podijeli s ekvivalentnom veličinom kućanstva prema modificiranoj OECD-ovoj ljestvici.
Stopa rizika od siromaštva jest postotak osoba čiji je ekvivalentni neto dohodak ispod praga rizika od siromaštva.
Prag rizika od siromaštva definiran je kao 60% medijana ekvivalentnog dohotka svih kućanstava. Prag rizika od siromaštva definiran je relativno i temelji se na distribuciji dohotka. Međutim, taj pokazatelj ne mjeri toliko siromaštvo kao takvo, nego više nejednakost distribucije dohotka unutar populacije.
Stopa rizika od siromaštva prije socijalnih transfera pokazuje udio populacije koja ima ekvivalentni neto dohodak prije socijalnih transfera ispod praga rizika od siromaštva. Kod tog pokazatelja treba razlikovati dvije definicije dohotka, ovisno o tome smatraju li se mirovine socijalnim transferima ili ne. Navedenim pokazateljem treba se koristiti u kombinaciji sa stopom rizika od siromaštva nakon socijalnih transfera radi mjerenja utjecaja socijalnih transfera.
Socijalni transferi obuhvaćaju primanja vezana za nezaposlenost, dječji doplatak, porodni dopust, naknade za opremu novorođenčadi, naknade za bolovanja duža od 42 dana, naknade za tjelesno oštećenje i tuđu njegu, socijalnu pomoć, naknadu za rehabilitaciju i zapošljavanje invalidnih osoba, invalidske mirovine iz zemlje i inozemstva, stipendije i primanja za školovanje, primanja od drugih osoba za stanovanje.
Kvintilni omjer (S80/S20) odnos je ekvivalentnog dohotka 20% osoba s najvišim dohotkom i 20% osoba s najnižim dohotkom.
Ginijev koeficijent jest mjera nejednakosti dohotka koja
uzima u obzir cijelu distribuciju dohotka i poprima vrijednosti između 0 i 1. Što je vrijednost bliža 1, to
je nejednakost veća.
Relativni jaz rizika od siromaštva jest razlika praga rizika od siromaštva i medijana ekvivalentnog dohotka osoba koje se nalaze ispod praga rizika od siromaštva, a izražen je kao postotak od praga rizika od siromaštva.
Kratice
OECD Organizacija za europsku suradnju i razvoj
Znakovi
( ) nedovoljno pouzdana procjena