Ukupna industrijska proizvodnja u studenome 2005. veća je za 6,3% u usporedbi sa studenim 2004., a u razdoblju od siječnja do studenoga 2005. veća je za 5,2% od proizvodnje u istom razdoblju 2004. U usporedbi s prosječnom mjesečnom proizvodnjom u 2004., industrijska proizvodnja u studenome 2005. veća je za 10,8%.
Prema područjima djelatnosti NKD-a 2002., u studenome 2005. u usporedbi sa studenim 2004. proizvodnja u Rudarstvu i vađenju veća je za 3,4%, u Prerađivačkoj industriji veća je za 6,6%, a u Opskrbi električnom energijom, plinom i vodom veća je za 5,9%.
Prema GIG-u, u studenome 2005. Energija je veća za 5,7%, Intermedijarni proizvodi osim energije veći su za 12,1%, Kapitalni proizvodi veći su za 4,5%, Trajni proizvodi za široku potrošnju manji su za 0,7%, a Netrajni proizvodi za široku potrošnju veći su za 7,6% u usporedbi sa studenim 2004.
Ako usporedimo proizvodnju u razdoblju od siječnja do studenoga 2005. s istim razdobljem u 2004. prema područjima NKD-a 2002., proizvodnja u Rudarstvu i vađenju manja je za 2,7%, u Prerađivačkoj industriji veća je za 6,7%, a u Opskrbi električnom energijom, plinom i vodom manja je za 1,3%.
Ako usporedimo promjene u razdoblju od siječnja do studenoga 2005. s istim razdobljem u 2004. prema GIG-u, onda je Energija manja za 2,0%, Intermedijarni proizvodi osim energije veći su za 7,1%, Kapitalni proizvodi veći su za 14,5%, Trajni proizvodi za široku potrošnju manji su za 0,1%, a Netrajni proizvodi za široku potrošnju veći su za 6,9%.
Trend-indeks ukupne industrijske proizvodnje (vidi G-1.) veći je za 0,5% u studenome 2005. u odnosu na listopad 2005. Detaljne indekse obujma industrijske proizvodnje – desezonirane vremenske serije i trend-ciklus – objavljujemo u Priopćenju 2.1.2., koje po pravilu izlazi 10 dana nakon ovog priopćenja.
1. INDEKSI VOLUMENA INDUSTRIJSKE
PROIZVODNJE PREMA GIG-u I PO ODJELJCIMA NKD-a 2002.
U STUDENOME 2005.
|
|
Struktura |
XI. 2005. |
XI. 2005. |
I. – XI. 2005. |
|
|
|
|
|
|
|
U K U P N O |
100,00 |
110,8 |
106,3 |
105,2 |
|
|
|
|
|
|
PREMA GIG-u |
|
|
|
|
|
AE Energija |
16,30 |
104,0 |
105,7 |
98,0 |
|
AI Intermedijarni proizvodi osim energije |
32,41 |
112,6 |
112,1 |
107,1 |
|
B Kapitalni proizvodi |
13,11 |
125,4 |
104,5 |
114,5 |
|
CD Trajni proizvodi za široku potrošnju |
2,73 |
108,6 |
99,3 |
99,9 |
|
CN Netrajni proizvodi za široku potrošnju |
33,70 |
114,6 |
107,6 |
106,9 |
|
|
|
|
|
|
|
PO PODRUČJIMA I ODJELJCIMA NKD-a 2002. |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
C RUDARSTVO I VAĐENJE |
5,51 |
100,5 |
103,4 |
97,3 |
|
11 Vađenje sirove nafte i zemnog plina; uslužne |
3,73 |
98,0 |
100,5 |
98,1 |
|
14 Vađenje ostalih ruda i kamena |
1,78 |
105,8 |
109,7 |
95,2 |
|
|
|
|
|
|
|
D PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA |
82,49 |
112,7 |
106,6 |
106,7 |
|
15 Proizvodnja hrane i pića |
20,67 |
115,8 |
114,7 |
106,9 |
|
16 Proizvodnja duhanskih proizvoda |
2,08 |
87,2 |
93,0 |
97,2 |
|
17 Proizvodnja tekstila |
1,65 |
96,2 |
91,8 |
95,6 |
|
18 Proizvodnja odjeće; dorada i bojenje krzna |
1,85 |
92,0 |
83,4 |
92,9 |
|
19 Štavljenje i obrada kože; proizvodnja kovčega i torba, |
1,26 |
92,3 |
82,3 |
91,2 |
|
20 Prerada drva, proizvodnja proizvoda od drva i pluta, |
3,26 |
113,5 |
116,3 |
105,6 |
|
21 Proizvodnja celuloze, papira i proizvoda od papira |
2,89 |
108,5 |
104,5 |
105,3 |
|
22 Izdavačka i tiskarska djelatnost te umnožavanje |
7,36 |
118,6 |
97,0 |
117,6 |
|
23 Proizvodnja
koksa, naftnih derivata i |
2,32 |
104,2 |
102,1 |
93,8 |
|
24 Proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda |
8,11 |
103,4 |
105,6 |
99,7 |
|
25 Proizvodnja proizvoda od gume i plastike |
2,47 |
115,3 |
113,2 |
114,7 |
|
26 Proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda |
5,88 |
114,9 |
115,8 |
106,3 |
|
27 Proizvodnja metala |
1,42 |
112,9 |
127,7 |
104,3 |
|
28 Proizvodnja
proizvoda od metala, osim strojeva |
5,03 |
128,2 |
119,3 |
109,7 |
|
29 Proizvodnja strojeva i uređaja, d. n. |
3,85 |
125,7 |
87,3 |
114,8 |
|
30 Proizvodnja uredskih strojeva i računala |
0,39 |
85,3 |
56,3 |
139,2 |
|
31 Proizvodnja električnih strojeva i aparata, d. n. |
2,36 |
99,5 |
95,9 |
115,1 |
|
32 Proizvodnja radiotelevizijskih i komunikacijskih |
1,51 |
135,9 |
137,0 |
118,6 |
|
33 Proizvodnja
medicinskih, preciznih, optičkih |
0,86 |
110,9 |
88,5 |
118,2 |
|
34 Proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica |
0,39 |
134,2 |
123,5 |
104,2 |
|
35 Proizvodnja ostalih prometnih sredstava |
3,79 |
115,6 |
110,2 |
105,3 |
|
36 Proizvodnja namještaja, ostala prerađivačka industrija, d. n. |
2,00 |
101,7 |
95,1 |
96,2 |
|
37 Reciklaža |
1,09 |
118,2 |
119,6 |
112,3 |
|
|
|
|
|
|
|
E OPSKRBA ELEKTRIČNOM ENERGIJOM, PLINOM I VODOM |
12,00 |
102,1 |
105,9 |
98,7 |
|
40 Opskrba
električnom energijom, plinom, parom |
10,25 |
104,0 |
106,3 |
98,7 |
|
41 Skupljanje, pročišćavanje i distribucija vode |
1,75 |
91,1 |
101,5 |
98,4 |
METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA
Indeksi fizičkog obujma industrijske proizvodnje važni su pokazatelji poslovnog ciklusa koji prikazuju mjesečnu aktivnost industrijskog sektora, koji je jedna od najnestabilnijih komponenata ne samo nacionalnog nego i europskog i svjetskoga gospodarstva.
Indeksi fizičkog obujma industrijske proizvodnje prikazani u ovom priopćenju izračunani su na osnovi podataka prikupljenih Mjesečnim istraživanjem o industrijskoj proizvodnji (IND-1/MPS) u 2005.
Pravna i metodološka osnova
Mjesečno istraživanje o industrijskoj proizvodnji (IND-1/MPS) u 2005. provodi Državni zavod za statistiku zajedno sa županijskim uredima za statistiku na osnovi Zakona o službenoj statistici (NN, br. 103/03.).
Koncepti i definicije koji se primjenjuju u istraživanju IND-1/MPS navedeni su u Statističkim standardima za Mjesečno istraživanje o industrijskoj proizvodnji i zaposlenima (IND-1/MPS), a objavljeni su u Narodnim novinama br. 19/04. Usklađeni su s konceptima i definicijama iz Uredbe o kratkoročnim statistikama Europske zajednice (OJ L 162/98.) za indeks industrijske proizvodnje.
Pokrivenost i obuhvat
Istraživanjem IND-1/MPS
obuhvaćaju se sva poduzeća i njihovi dijelovi s 20 i više zaposlenih koji se
bave jednom ili više industrijskih djelatnosti koje su navedene u područjima
NKD-a 2002. C Rudarstvo i vađenje, D Prerađivačka industrija i
E Opskrba električnom energijom, plinom i vodom.
Izvještajno razdoblje
Izvještajno je razdoblje mjesec dana i poklapa se s kalendarskim mjesecom. Ispunjeni obrazac IND-1/MPS dostavlja se poštom Državnom zavodu za statistiku po pravilu 8 dana nakon završetka izvještajnog razdoblja.
Definicije i metoda kalkulacije
Indeksi fizičkog obujma industrijske proizvodnje lančani su indeksi gotovih industrijskih proizvoda definiranih Nomenklaturom industrijskih proizvoda – NIPUM 2004.
Pod gotovim proizvodom podrazumijeva se svaki proizvod koji je u procesu proizvodnje dostigao odgovarajući stupanj izrade, a naveden je pod posebnom šifrom i nazivom u NIPUM-u 2004.
Metoda kalkulacije1)
Indeksi fizičkog obujma industrijske proizvodnje za različite razine NKD-a 2002. obračunavaju se u dva koraka prema Laspeyresovoj formuli. U prvom koraku indeksi se obračunavaju iz podataka o količinama pojedinačnih proizvoda iz NIPUM-a 2004. i odgovarajućega ponderacijskog koeficijenta, koji predstavlja aproksimaciju dodane vrijednosti pojedinačnih proizvoda. U drugom koraku svi indeksi skupina i više razine ponderiraju se udjelom u dodanoj vrijednosti pojedinačnih djelatnosti industrije po razinama NKD-a 2002. Na taj je način određena relativna važnost pojedinačnih razina NKD-a 2002. i istodobno su nivelirane različite razine pokrivenosti. Na isti način obračunavaju se indeksi za GIG-ove agregate djelatnosti prema finalnoj uporabi proizvoda, a definirani su na razini skupina djelatnosti NKD-a 2002.
Ponderacijski koeficijenti pojedinačnih proizvoda iz NIPUM-a 2004. koji se upotrebljavaju za izračun indeksa industrijske proizvodnje predstavljaju dodanu vrijednost za jediničnu proizvodnju određenog proizvoda. Izračunani su na osnovi jediničnih vrijednosti iz Godišnjeg izvještaja industrije 2000., a revidiraju se svake pete godine. Ponderacijski koeficijenti koji su se upotrebljavali od 1997. do 2001. bili su izračunani na osnovi Godišnjeg izvještaja industrije 1995.
Struktura industrijskih djelatnosti (struktura odjeljaka) izračunana je na osnovi bruto dodane vrijednosti proizvodnih čimbenika prema načelu čistih djelatnosti u 2004. u Republici Hrvatskoj. Izračunana je na osnovi godišnjih statističkih rezultata Državnog zavoda za statistiku – Strukturno-poslovnog istraživanja industrije za 2003. (94,4% obuhvata) i godišnjih administrativnih podataka Fine – Godišnji računi industrijskih poduzeća za 2003. (5,6% obuhvata) te je ispravljena indeksima fizičkog obujma industrijske proizvodnje za 2004. Struktura odjeljaka ažurira se na početku svake godine za obračunavanje indeksa tekuće godine.
1) Za dodatne informacije treba se koristiti Studijama i analizama – Kratkoročni pokazatelji industrije, br. 85., Zagreb, 1999., DZS.
Kratice
d. n. drugdje nespomenuto
DZS Državni zavod za statistiku
Fina Financijska agencija
GIG Glavne industrijske grupacije
NKD 2002. Nacionalna klasifikacija djelatnosti, verzija 2002.
NN Narodne novine