INDEKSI ZAPOSLENIH I INDEKS PROIZVODNOSTI RADA U INDUSTRIJI
U SIJEČNJU 2005.
Ukupan broj zaposlenika u industriji u siječnju 2005. veći
je za 1,1% u usporedbi sa siječnjem 2004., a u usporedbi s prosincem 2004. veći
je za 0,5%. U usporedbi s prosječnim mjesečnim brojem zaposlenika u 2004. broj
zaposlenika u siječnju 2005. manji je za
0,3%.
Prema područjima djelatnosti NKD-a 2002., u siječnju 2005. u
usporedbi sa siječnjem 2004. broj zaposlenika u Rudarstvu i vađenju manji je za
1,4%, u Prerađivačkoj industriji veći je za 1,4%, a u Opskrbi električnom
energijom, plinom i vodom manji je za 0,7%.
Ako usporedimo broj zaposlenika u
siječnju 2005. s prosincem 2004. prema područjima djelatnosti NKD-a 2002., broj
zaposlenika u Rudarstvu i vađenju ostao je isti, u Prerađivačkoj industriji
veći je za 0,6%, a u Opskrbi električnom energijom, plinom i vodom manji je za
0,6%.
Ako usporedimo broj zaposlenika u siječnju 2005. s
prosječnim brojem zaposlenika u 2004. prema područjima djelatnosti NKD-a 2002.,
broj zaposlenika u Rudarstvu i vađenju manji je za 1,1%, u Prerađivačkoj
industriji za 0,2%, a u Opskrbi električnom energijom, plinom i vodom za 0,9%.
Proizvodnost rada u razdoblju od
siječnja do siječnja 2005. veća je za 5,1% u usporedbi s istim razdobljem 2004.
Ako usporedimo proizvodnost rada prema područjima
djelatnosti NKD-a 2002., u Rudarstvu i vađenju manja je za 7,5%, a u
Prerađivačkoj industriji veća je za 7,2% i u Opskrbi električnom energijom,
plinom i vodom za 1,2%.
Indeksi zaposlenih i indeksi
proizvodnosti prikazani u ovom priopćenju nisu desezonirani, što treba uzeti u
obzir pri interpretaciji ovih rezultata.
1. INDEKSI ZAPOSLENIH I PROIZVODNOSTI RADA PO
PODRUČJIMA I ODJELJCIMA NKD-a 2002.
KRAJEM SIJEČNJA 2005.
|
|
Struktura |
Zaposleni |
Proizvodnost |
||
|
I.
2005. |
I.
2005. |
I.
2005. |
|||
|
|
|
|
|
|
|
|
UKUPNO INDUSTRIJA |
100,00 |
99,7 |
100,5 |
101,1 |
105,1 |
|
|
|
|
|
|
|
|
C RUDARSTVO I VAĐENJE |
3,57 |
98,9 |
100,0 |
98,6 |
92,5 |
|
11 Vađenje
sirove nafte i zemnog plina; uslužne |
2,11 |
99,5 |
100,2 |
98,5 |
100,9 |
|
14 Vađenje ostalih ruda i
kamena |
1,46 |
98,1 |
99,8 |
98,7 |
71,5 |
|
|
|
|
|
|
|
|
D PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA |
86,18 |
99,8 |
100,6 |
101,4 |
107,2 |
|
15 Proizvodnja
hrane i pića |
16,39 |
97,1 |
97,9 |
100,9 |
97,4 |
|
16 Proizvodnja
duhanskih proizvoda |
0,53 |
97,9 |
87,9 |
98,5 |
96,1 |
|
17 Proizvodnja
tekstila |
3,20 |
106,0 |
109,3 |
105,4 |
95,9 |
|
18 Proizvodnja
odjeće; dorada i bojenje krzna |
8,80 |
101,4 |
104,6 |
98,9 |
84,0 |
|
19 Štavljenje
i obrada kože; proizvodnja kovčega i |
3,49 |
98,0 |
98,9 |
97,6 |
110,0 |
|
20 Prerada
drva, proizvodnja proizvoda od drva i pluta, |
4,45 |
93,3 |
95,3 |
94,0 |
134,1 |
|
21 Proizvodnja
celuloze, papira i proizvoda od papira |
2,05 |
103,8 |
104,6 |
105,0 |
102,6 |
|
22 Izdavačka
i tiskarska djelatnost te umnožavanje |
3,78 |
111,0 |
109,8 |
112,3 |
99,9 |
|
23 Proizvodnja
koksa, naftnih derivata i nuklearnoga |
1,21 |
101,7 |
101,5 |
101,4 |
95,0 |
|
24 Proizvodnja
kemikalija i kemijskih proizvoda |
4,95 |
99,0 |
99,3 |
98,3 |
112,5 |
|
25 Proizvodnja
proizvoda od gume i plastike |
2,16 |
99,0 |
100,8 |
98,6 |
135,2 |
|
26 Proizvodnja
ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda |
4,86 |
97,6 |
98,8 |
104,7 |
105,2 |
|
27 Proizvodnja
metala |
3,04 |
97,1 |
99,1 |
94,8 |
129,7 |
|
28 Proizvodnja
proizvoda od metala, osim strojeva i |
5,15 |
103,4 |
103,9 |
107,1 |
115,0 |
|
29 Proizvodnja
strojeva i uređaja, d. n. |
5,23 |
99,9 |
98,0 |
102,2 |
133,4 |
|
30 Proizvodnja
uredskih strojeva i računala |
0,14 |
91,8 |
80,7 |
107,6 |
96,2 |
|
31 Proizvodnja
električnih strojeva i aparata, d. n. |
3,37 |
97,6 |
99,9 |
98,6 |
126,4 |
|
32 Proizvodnja
radiotelevizijskih i komunikacijskih |
1,22 |
100,1 |
98,9 |
100,9 |
118,1 |
|
33 Proizvodnja
medicinskih, preciznih i optičkih |
0,47 |
100,7 |
100,1 |
100,4 |
109,7 |
|
34 Proizvodnja
motornih vozila, prikolica i poluprikolica |
0,33 |
95,3 |
108,7 |
87,7 |
134,8 |
|
35 Proizvodnja
ostalih prijevoznih sredstava |
7,47 |
102,0 |
100,2 |
106,1 |
109,9 |
|
36 Proizvodnja
namještaja, ostala prerađivačka |
3,59 |
97,2 |
100,6 |
101,0 |
96,2 |
|
37 Reciklaža |
0,30 |
105,7 |
103,3 |
108,6 |
134,4 |
|
|
|
|
|
|
|
|
E OPSKRBA ELEKTRIČNOM ENERGIJOM, PLINOM I |
10,25 |
99,1 |
99,4 |
99,3 |
101,2 |
|
40 Opskrba
električnom energijom, plinom, parom i |
7,59 |
99,2 |
99,6 |
99,2 |
102,0 |
|
41 Skupljanje,
pročišćavanje i distribucija vode |
2,66 |
98,9 |
99,0 |
99,6 |
93,5 |
METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA
Indeksi zaposlenika
u industriji prikazani u ovom priopćenju izračunani su na temelju podataka
prikupljenih Mjesečnim istraživanjem o
zaposlenicima, prometu i novim narudžbama u
industriji (IND-2/MPS) u 2005.
Pravna i metodološka osnova
Mjesečno
istraživanje o zaposlenicima, prometu i novim narudžbama u industriji
(IND-2/MPS) u 2005. provodi Državni zavod za statistiku zajedno sa županijskim
uredima za statistiku na temelju Zakona o službenoj statistici (NN, br.
103/03.).
Koncepti i
definicije koji se koriste u istraživanju IND-2/MPS navedeni su u Statističkim
standardima za Mjesečno istraživanje o industrijskoj proizvodnji i zaposlenima
(IND-1/MPS), u dijelu koji se odnosi na tablicu 1., a objavljeni su u Narodnim
novinama br. 19/04. Uglavnom su usklađeni s konceptima i definicijama iz
Metodologije za kratkoročne poslovne statistike EU-a (Tema 4, ISSN 1725-0099, Europska zajednica, 2002.).
Pokrivenost
i obuhvat
Istraživanjem
IND-2/MPS obuhvaćaju se sva poduzeća i njihovi dijelovi s 20 i više zaposlenih
koji se bave jednom ili više industrijskih djelatnosti koje su navedene u
područjima NKD-a 2002. C Rudarstvo i vađenje, D Prerađivačka industrija i E
Opskrba električnom energijom, plinom i vodom.
Izvještajno
razdoblje
Izvještajno
razdoblje jest mjesec dana i poklapa se s kalendarskim mjesecom. Ispunjeni
obrazac IND-2/MPS dostavlja se poštom Državnom zavodu za statistiku pravilu 20
dana nakon završetka izvještajnog razdoblja.
Definicije
i metoda kalkulacije
Indeksi zaposlenih pokazuju dinamiku broja zaposlenih u industrijskim djelatnostima
poduzeća isključujući zaposlene koji u istom poduzeću obavljaju neindustrijske
djelatnosti.
Indeks produktivnosti definiran je kao omjer
indeksa industrijske proizvodnje i indeksa zaposlenika industrije.
Zaposlenici su osobe koje rade za poslodavca u državnom ili privatnom sektoru i za
svoj rad primaju naknadu u novcu ili naturi. Uključuju se sve osobe koje su
zasnovale radni odnos s poslodavcem na određeno ili neodređeno vrijeme,
neovisno o duljini radnog vremena i vlasništvu poslovnog subjekta, te
vježbenici, osobe na porodnom dopustu, bolovanju i osobe koje su iz bilo kojeg
razloga odsutne s posla, do prekida radnog odnosa.
U
zaposlenike se također uključuju osobe koje trenutačno ili povremeno obavljaju
posao prema ugovoru o djelu, autorskom ugovoru i za plaćanje u gotovini ili
naturi te osobe koje su prema formalnom statusu umirovljenici, nezaposlene
osobe ili redoviti studenti. Zaposlenicima pripadaju i osobe koje rade u
vlastitom trgovačkom društvu, poduzeću ili obrtu.
Metoda
kalkulacije
Indeks
proizvodnosti rada izračunan je kao odnos indeksa fizičkog obujma industrijske
proizvodnje od početka godine do kraja izvještajnog mjeseca i indeksa razine
broja zaposlenih industrijskih radnika, također od početka godine do kraja
izvještajnog mjeseca. (Indeks razine označuje odnos tekućeg razdoblja prema
istom razdoblju prethodne godine.)
Kratice
d. n. drugdje
nespomenuto
NKD 2002. Nacionalna
klasifikacija djelatnosti, verzija 2002.
NN Narodne
novine