INPUTI SIROVINA I MATERIJALA U INDUSTRIJSKU PROIZVODNJU U 2004.,
prvi rezultati

U 2004. ukupna vrijednost utroška sirovina i materijala za industrijsku proizvodnju od poduzeća koja su se bavila industrijskom proizvodnjom u 2004. u Republici Hrvatskoj iznosila je 39 405 milijuna kuna, prema obuhvatu Godišnjeg izvještaja o utrošku sirovina, materijala i energenata industrije za 2004. U usporedbi s ukupnom vrijednosti prodaje industrijskih proizvoda sirovina (outputa), prema rezultatima istraživanja PRODCOM o industrijskoj proizvodnji za 2004.,¹⁾ od ukupno 101 032 milijuna kuna koja su ostvarila ista poduzeća, vrijednost inputa sirovina i materijala utrošenih za navedenu industrijsku proizvodnju sudjeluje s 39% u vrijednosti outputa industrije. Drugim riječima, ukupna vrijednost prodaje industrijskih proizvoda koju su ostvarila poduzeća u 2004. veća je za 61 627 milijuna kuna (61%) od izdataka za utrošene sirovine i materijale u industrijskom procesu za proizvodnju istih proizvoda, prema gruboj bilanci inputa – otputa (vidi grafikon 1).

1) Vidi komentar i metodološka objašnjenja u Priopćenju 2.1.4./05 "Proizvodnja i prodaja industrijskih proizvoda (PRODCOM) u 2004.".

Vrijednost utrošenih sirovina i materijala kao inputa u industrijsku proizvodnju u 2004. prema potrošnji industrijskih područja NKD-a 2002. najveća je u području D Prerađivačka industrija i iznosi 36 461 milijuna kuna, zatim u području E Opskrbi električnom energijom, plinom i vodom i iznosi 2 633 milijuna kuna, dok je najmanja u području C Rudarstvo i vađenje i iznosi 312 milijuna kuna. Ako uspoređujemo potrošnju po industrijskim odjeljcima NKD-a 2002. (10 do 41), onda je najveća vrijednost utroška sirovina i materijala zabilježena u odjeljku 23 Proizvodnja koksa, naftnih derivata i nuklearnog goriva (8 652 milijuna kuna), zatim u odjeljku 15 Proizvodnja hrane i pića (7 836 milijuna kuna), a najmanji utrošak sirovina i materijala zabilježen je u odjeljku 11 Vađenje sirove nafte i zemnog plina (2 837 tisuća kuna).

Ako analiziramo vrijednost utroška sirovina i materijala za industrijsku proizvodnju u 2004. prema podrijetlu sirovina i materijala (vidi grafikon 2.), onda je utrošeno 10,5% (4 140 milijuna kuna) vlastito proizvedenih sirovina i materijala, a 89,5% (35 265 milijuna kuna) utrošenih sirovina i materijala nabavljeno je na tržištu od trećih osoba, od čega 39,5% (15 549 milijuna kuna) na domaćem tržištu, a 50,0% (19 716 milijuna kuna) na inozemnom tržištu (uvoz).    

U području D Prerađivačka industrija (vidi tablicu 1.) najveći je udio u vrijednosti utrošenih vlastito proizvedenih sirovina i materijala za industrijsku proizvodnju zabilježen za potrebe inputa u odjeljak 24 Proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda (27,4%), dok je najveći udio u vrijednosti utrošenih sirovina i materijala nabavljenih na domaćem tržištu zabilježen za potrebe inputa u odjeljak 15 Proizvodnja hrane i pića (36,5%), a najmanji za potrebe inputa u odjeljak 32 Proizvodnja radiotelevizijskih i komunikacijskih aparata i opreme (0,03%). Ako analiziramo vrijednost utroška sirovina i materijala za potrebe industrijske proizvodnje nabavljenih s inozemnog tržišta (uvoz) u istom području D Prerađivačka industrija (vidi grafikon G-3.), tada je najveći udio u vrijednosti utrošenih sirovina i materijala zabilježen za potrebe inputa u odjeljke 23 Proizvodnja koksa, naftnih derivata i nuklearnoga goriva (35,9%), 15 Proizvodnja hrane i pića (10,9%) i 24 Proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda (10,6%), dok je najmanji udio u vrijednosti utrošenih sirovina nabavljenih na inozemnom tržištu (uvoz) zabilježen za potrebe inputa u odjeljke 30 Proizvodnja uredskih strojeva i računala (0,14%) te 37 Reciklaža (0,06%).

Ako usporedimo ukupnu vrijednost utroška sirovina i materijala za industrijsku proizvodnju 21 županije Republike Hrvatske (vidi tablicu 2. i grafikon 4.), tada je najveći udio u vrijednosti utrošenih sirovina i materijala za potrebe industrijske proizvodnje u 2004. imao Grad Zagreb, u iznosu od 8 222 milijuna kuna (20,9%), zatim Primorsko-goranska županija, u iznosu od 6 737 milijuna kuna (17,1%) i Sisačko-moslavačka županija, u iznosu od 4 565 milijuna kuna (11,6%), dok su najmanje vrijednosti utroška sirovina i materijala za potrebe industrijske proizvodnje u 2004. zabilježene u Zadarskoj županiji, u iznosu od 289 milijuna kuna (0,7%), Dubrovačko-neretvanskoj županiji, u iznosu od 165 milijuna kuna (0,4%), i Ličko-senjskoj županiji, u iznosu od 69 milijuna kuna (0,2 %).

Podaci o vrijednosti utroška sirovina i materijala za potrebe industrijske proizvodnje u 2004. dobiveni su obradom Godišnjeg istraživanja o utrošku sirovina, materijala i energenata industrije za 2004. (IND-21/REPRO), u kojem su obuhvaćene 2 553 industrijske lokalne jedinice od pravnih osoba s 10 i više zaposlenih. Posebno naglašavamo da je istraživanje REPRO za 2004. imalo potpuno isti obuhvat kao već spomenuto godišnje istraživanje PRODCOM o industrijskoj proizvodnji za 2004. kako bi se postigla usporedivost i konzistentnost podataka za potrebe input-output analize na razini proizvoda/sirovina.

1.   VRIJEDNOST UTROŠKA SIROVINA I MATERIJALA ZA POTREBE INDUSTRIJSKE PROIZVODNJE PREMA POTROŠNJI
      U INDUSTRIJSKIM PODRUČJIMA I ODJELJCIMA NKD-a 2002. U 2004.

tis. kuna

		Vrijednost utroška sirovina i materijala po NRMI-ju 2004.
		ukupno	vlastito proizvedene sirovine	nabavljene na tržištu od trećih osoba
				ukupno na tržištu	na domaćem tržištu	na inozemnom tržištu
	REPUBLIKA HRVATSKA	39 405 534	4 140 523	35 265 011	15 549 498	19 715 513
CC	RUDARSTVO I VAĐENJE	311 969	221 805	90 164	78 424	11 740
11	Vađenje sirove nafte i zemnog plina; uslužne djelatnosti u vezi s vađenjem nafte i plina, osim istraživanja	2 837	0	2 837	2 795	42
14	Vađenje ostalih ruda i kamena	309 132	221 805	87 327	75 629	11 698
D	PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA	36 460 760	3 749 344	32 711 416	13 528 492	19 182 924
15	Proizvodnja hrane i pića	7 836 335	795 197	7 041 138	4 940 788	2 100 350
16	Proizvodnja duhanskih proizvoda	652 123	53 446	598 677	379 094	219 583
17	Proizvodnja tekstila	856 469	177 706	678 763	70 177	608 586
18	Proizvodnja odjeće; dorada i bojenje krzna	326 428	58 628	267 800	98 450	169 350
19	Štavljenje i obrada kože; proizvodnja kovčega i torba, ručnih torbica, sedlarskih i remenarskih proizvoda i obuće	317 112	785	316 327	76 608	239 719
20	Prerada drva, proizvodnja proizvoda od drva i pluta, osim namještaja; proizvodnja predmeta od slame i pletarskih materijala	1 058 032	139 416	918 616	84 4511	74 105
21	Proizvodnja celuloze, papira i proizvoda od papira	1 063 083	329 583	733 500	361 606	371 894
22	Izdavačka i tiskarska djelatnost te umnožavanje snimljenih zapisa	790 912	3 313	787 599	341 470	446 129
23	Proizvodnja koksa, naftnih derivata i nuklearnoga goriva	8 652 205	23 990	8 628 215	1 744 703	6 883 512
24	Proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda	3 511 083	1 026 621	2 484 462	459 315	2 025 147
25	Proizvodnja proizvoda od gume i plastike	905 708	397	905 311	263 406	641 905
26	Proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda	2 042 334	728 949	1 313 385	1 018 479	294 906
27	Proizvodnja metala	1 424 635	85 929	1 338 706	256 891	1 081 815
28	Proizvodnja proizvoda od metala, osim strojeva i opreme	1 391 010	166 265	1 224 745	244 801	979 944
29	Proizvodnja strojeva i uređaja, d. n.	751 818	23 244	728 574	207 982	520 592
30	Proizvodnja uredskih strojeva i računala	42 751	0	42 751	15 319	27 432
31	Proizvodnja električnih strojeva i aparata, d. n.	1 433 260	45 313	1 387 947	164 963	1 222 984
32	Proizvodnja radiotelevizijskih i komunikacijskih aparata i opreme	41 496	0	41 496	4 196	37 300
33	Proizvodnja medicinskih, preciznih i optičkih instrumenata te satova	47 217	1 494	45 723	16 409	29 314
34	Proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica	90 122	32	90 090	27 171	62 919
35	Proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava	2 323 520	26	2 323 494	1 393 408	930 086
36	Proizvodnja namještaja, ostala prerađivačka industrija, d. n.	558 075	89 010	469 065	265 738	203 327
37	Reciklaža	345 032	0	345 032	333 007	12 025
E	OPSKRBA ELEKTRIČNOM ENERGIJOM, PLINOM I VODOM	2 632 805	169 374	2 463 431	1 942 582	520 849
40	Opskrba električnom energijom, plinom, parom i toplom vodom	2 628 158	169 344	2 458 814	1 940 348	518 466
41	Skupljanje, pročišćavanje i distribucija vode	4 647	30	4 617	2 234	2 383

2.   VRIJEDNOST UTROŠKA SIROVINA I MATERIJALA ZA POTREBE INDUSTRIJSKE PROIZVODNJE PREMA POTROŠNJI
      U INDUSTRIJSKIM PODRUČJIMA I ODJELJCIMA NKD-a 2002. PO ŽUPANIJAMA U 2004.

tis. kuna

	Vrijednost utroška sirovina i materijala po NRMI-ju 2004.
	ukupno	vlastito proizvedene sirovine	nabavljene na tržištu od trećih osoba
			ukupno na tržištu	na domaćem tržištu	na inozemnom tržištu
REPUBLIKA HRVATSKA	39 405 534	4 140 523	35 265 011	15 549 498	19 715 513
Zagrebačka županija	2 520 924	926 958	1 593 966	920 842	673 124
Krapinsko-zagorska županija	804 202	36 420	767 782	239 793	527 989
Sisačko-moslavačka županija	4 564 707	117 384	4 447 323	1 946 519	2 500 804
Karlovačka županija	899 150	174 435	724 715	366 460	358 255
Varaždinska županija	1 746 954	236 409	1 510 545	950 574	559 971
Koprivničko-križevačka županija	944 209	90 937	853 272	557 476	295 796
Bjelovarsko-bilogorska županija	957 785	22 892	934 893	665 791	269 102
Primorsko-goranska županija	6 737 338	137 848	6 599 490	773 499	5 825 991
Ličko-senjska županija	68 685	3 198	65 487	60 177	5 310
Virovitičko-podravska županija	567 741	91 903	475 838	343 728	132 110
Požeško-slavonska županija	417 995	63 872	354 123	274 217	79 906
Brodsko-posavska županija	605 206	89 701	515 505	315 594	199 911
Zadarska  županija	289 493	16 681	272 812	148 136	124 676
Osječko-baranjska županija	2 418 645	542 032	1 876 613	1 176 250	700 363
Šibensko-kninska  županija	751 467	26 552	724 915	114 939	609 976
Vukovarsko srijemska županija	566 611	32 220	534 391	477 301	57 090
Splitsko-dalmatinska županija	2 619 286	443 991	2 175 295	987 989	1 187 306
Istarska županija	2 791 293	273 051	2 518 242	1 329 676	1 188 566
Dubrovačko-neretvanska županija	165 685	15 357	150 328	91 507	58 821
Međimurska županija	745 942	65 676	680 266	353 401	326 865
Grad Zagreb	8 222 216	733 006	7 489 210	3 455 629	4 033 581

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA

Ovo priopćenje sadrži prve rezultate Godišnjeg istraživanja o utrošku sirovina, materijala i energenata u industriji
(IND-21/REPRO) za 2004. (dalje u tekstu: istraživanje REPRO za 2004.). Rezultati su agregirani iz podataka prikupljenih na razini Nomenklature sirovina i materijala za industriju – NRMI 2004, koja je sastavni dio Statističkih standarda za Godišnje istraživanje o utrošku sirovina, materijala i energenata u industriji (IND-21/REPRO) za 2004. Republike Hrvatske (NN, br. 63/05.). Pojam "industrija" u cijelom Priopćenju definiran je trima industrijskim područjima djelatnosti C, D i E prema NKD-u 2002. (NN, br. 13/03). Ta definicija industrije usklađena je s definicijom svih granskih istraživanja industrije DZS-a kao i s onom koja se koristi za statistike industrije EU-a.

PRAVNA OSNOVA ISTRAŽIVANJA REPRO

Godišnje istraživanje REPRO za 2004. proveo je Državni zavod za statistiku zajedno sa županijskim uredima za statistiku na osnovi Zakona o službenoj statistici (NN, br. 103/03.) i Godišnjega provedbenog plana statističkih aktivnosti Republike Hrvatske 2005. godine (NN, br. 58/05.), a prema spomenutim Statističkim standardima. Obveza davanja podataka temelji se na člancima 35. i 38. (stavak 1.) Zakona o službenoj statistici.

REPRO POKAZATELJI O UTROŠKU SIROVINA I MATERIJALA ZA POTREBE INDUSTRIJSKE
PROIZVODNJE (iz PRODCOM-a)

Prvi rezultati odnose se na najnovije podatke statistike potrošnje industrije, a izvedeni su iz godišnjih rezultata spomenutog istraživanja REPRO za 2004. REPRO rezultati osiguravaju detaljne informacije primarno za potrebe izrade tablica uporabe (inputa) stavljajući ih u relaciju s rezultatima PRODCOM-a o prodanim industrijskim proizvodima (outputu) kako bi se omogućilo analiziranje robnih tokova u okviru input-output koncepta na detaljnoj razini sirovina/proizvoda (nomenklature NRMI 2004/NIP 2004.).

Svi podaci koji su ovdje prikazani, dobiveni su agregiranjem pojedinačnih podataka o utrošku sirovina i materijala iz NRMI-ja 2004., koji je sastavni dio spomenutih Statističkih standarda. Međutim, komentar glavnih rezultata istraživanja REPRO
za 2004. (inputa) prikazan je u usporedbi s rezultatima istraživanja PRODCOM za 2004. (outputa) kako bi se naglasila svrha i cilj ovog istraživanja, osiguranje zajedničkog okvira s istraživanjem PRODCOM za potrebe analiza input-outputa na harmoniziranoj osnovi (iz domene nacionalnih računa).         

Iz navedenih razloga u tablici 1. i grafikonu 3. prikazani su glavni rezultati o vrijednostima utroška sirovina i materijala po djelatnostima potrošnje (razina industrijskih područja i odjeljaka NKD-a 2002.) za Republiku Hrvatsku u 2004. usporedno s glavnim rezultatima PRODCOM-a za 2004. o vrijednosti prodanih industrijskih proizvoda (outputa), generiranu od istih jedinica. Sirovine i materijali uključujući usluge mogli su prema podrijetlu biti nabavljeni na tržištu (domaćem ili stranom) od trećih osoba ili intermedijarni proizvodi iz vlastite proizvodnje, a vrijednosno su iskazani po kupovnim cijenama. Regionalni pregled agregiranih podataka o vrijednosti utrošenih sirovina i materijala (uklj. usluge) za potrebe industrijske proizvodnje, izražen također u vrijednosti po kupovnim cijenama, prikazan je u tablici 2. i grafikonu 4. na razini županija.

USPOREDIVOST REPRO PODATAKA

U razdoblju od 2000. do 2003. istovrsni su se podaci u naturalnom izrazu prikupljali u okviru Tromjesečnog istraživanja o utrošku sirovina i materijala te finalnog utroška energenata u industriji (IND-1K), a prije toga u okviru zajedničkoga Mjesečnog izvještaja industrije (IND-1), a na osnovi zajedničkih Metodoloških osnova za Mjesečni izvještaj industrije (IND-1), dio za tablicu 2.¹⁾, za oba istraživanja te na osnovi prve verzije Nomenklature repromaterijala industrije (NRMI 1997.), koja je bila sastavni dio spomenute metodologije. Novim Statističkim standardima za istraživanje REPRO prikupljaju se podaci u godišnjoj dinamici počevši od izvještajne godine 2004. na razini revidirane verzije NRMI-ja 2004, na osnovi koje se prikupljaju svi podaci o sirovinama i materijalima industrije. S obzirom na to da se obje nomenklature, NRMI 1997 i NRMI 2004, temelje na strukturi istovrsne klasifikacije, verzijama KPD-a 1995. i KPD-a 2002.²⁾, za koje su izrađene korespodentne tablice veza, i podaci su međusobno usporedivi na određenoj razini, u naturalnom izrazu (količinama) jer se u vrijednosnom izrazu prethodno nisu prikupljali.

OBUHVAT ISTRAŽIVANJA REPRO I JEDINICE

Izvještajne jedinice istraživanja REPRO o utrošku sirovina i materijala industrije za 2004. jesu sva trgovačka društva i druge pravne osobe te njihovi dijelovi s više od 10 zaposlenika koji su utrošili sirovine i materijale za potrebe industrijske proizvodnje unutar industrijskih područja C, D i E prema NKD-u 2002. u izvještajnome godišnjem razdoblju. Ciljane statističke jedinice jesu industrijska poduzeća i lokalne jedinice industrijskih i neindustrijskih poduzeća koji su utrošili sirovine i materijale definirane NRMI-jem 2004. za industrijsku proizvodnju već iskazanu u istraživanju PRODCOM za 2004. Fizičke osobe, npr. obrtnici, nisu obuhvaćene spomenutim istraživanjima kao ni one stističke jedinice ili njihovi dijelovi koji su “fizički“ izvan teritorija Republike Hrvatske. U profiliranju statističkih jedinica – industrijskih lokalnih jedinica – uzeto je u obzir načelo županije. U slučajevima kada promatrana jedinica djeluje na području nekoliko različitih županija, npr. u pet županija, jedinica je dodatno raščlanjena na pet lokalnih jedinica. Obuhvat istraživanja REPRO o utrošku sirovina, materijala i energenata industrije za 2004. (inputa) identičan je s obuhvatom istraživanja PRODCOM o industrijskoj proizvodnji za 2004. (outputa) za potrebe analize robnih tokova u okviru input-output koncepta na konzistentan i usporediv način. Stoga je obuhvat izvještajnih i statističkih jedinica određen Adresarom statističkih jedinica industrije, koji je izradio Odjel statistike industrije i energije, te slijedi iste koncepte i kriterije obuhvata statističkih jedinica kao i Adresar za istraživanje PRODCOM.

REPRO KONCEPTI I DEFINICIJE

Koncepti i definicije koji se koriste u ovom istraživanju REPRO preuzeti su uglavnom iz ESA-e 953) i druge statističke terminologije EU-a ili UN-a. Ti pojmovi osiguravaju dodatna objašnjenja koja služe za iskazivanje REPRO rezultata i nemaju smisao definitivnih značenja tih riječi jer u drugim  kontekstima mogu imati drugačije značenje. Namijenjeni su korisnicima REPRO rezultata kako bi ih ispravno interpretirali.

1)  Metodološke osnove za Mjesečni izvještaj industrije (IND-1) sadrže u dodatku NRMI 1997. Primjenjivale su se kao statistički standard DZS-a i za Tromjesečno istraživanje o utrošku sirovina i materijala te finalnom utrošku  energenata u industriji (NN, br. 18/97.).

2) KPD 2002. kratica je za Klasifikaciju proizvoda po djelatnostima RH (NN, br. 128/03.).

3) Europski sustav računa (European System of Accounts) 1995 (Uredba Vijeća EU-a br. 2223/96), usklađen sa SNA 93 – Sustavom nacionalnih računa UN-a
(ISBN 92-1-161352-3). U cijelom tekstu koristi se kratica ESA 95.

NOMENKLATURA NRMI 2004

NRMI 2004. sastavni je dio spomenutih Statističkih standarda za istraživanje REPRO i nalazi se u Dodatku 3. Hijerarhijski strukturirana Nomenklatura sirovina i materijala uklj. usluge, verzija 2004., namijenjena je mjerenju godišnjeg utroška sirovina i materijala za potrebe industrijske proizvodnje u fizičkim mjernim jedinicama i vrijednosno. Predstavlja nacionalnu detaljniju verziju KPD-a 2002. Verzija NRMI 2004, za razliku od NRMI-ja iz 1997., izrađena je posebno za utrošak u svakoj industrijskoj skupini djelatnosti (10.1 do 41.0) prema NKD-a 2002 te stoga prve tri brojčane oznake označavaju industrijsku skupinu djelatnosti u kojoj se uobičajeno troši određena vrsta sirovina i materijala (uklj. industrijske usluge). Sljedećih šest brojčanih oznaka u šifri označava sirovine i materijale NRMI-ja 2004, a to je zapravo stavka KPD-a 2002. Jer, verzija NRMI 2004. izrađena je na osnovi verzije KPD 2002., a usklađena je na razini sirovina/proizvoda s Kombiniranom nomenklaturom 2004 (CN-om) EU-a i s Carinskom tarifom RH za 2004.⁴⁾ preko korespondentnih tablica veza. Šifra sirovine i materijala iz NRMI-ja 2004 sastoji se od upisanih deset brojčanih oznaka, ali se za svaku pojedinačno iskazanu sirovinu i materijal iz NRMI-ja 2004 treba upisati jedanaesta brojčana oznaka, koja upućuje na podrijetlo sirovine (vlastito, domaće ili strano) te je popunjava izvještajna jedinica upisom u obrazac IND-21/REPRO. Sadašnja se verzija NRMI-ja 2004. neće mijenjati sve do nove svjetske revizije statističkih klasifikacijskih sustava, koja se očekuje tijekom 2007. (OPERATION 2007 EU-a). Raščlamba sirovina i materijala u NRMI-ju 2004. koje troši neka industrija za proizvodnju industrijskih proizvoda na razini skupina djelatnosti NKD-a 2002., zadana je okvirom KPD-a 2002., a uglavnom pokriva sirovine proizvodnih područja KPD-a 2002. A do E. U iznimnim slučajevima stavke KPD-a 2002. dodatno su raščlanjene ako je bila riječ o sirovinama i materijalima koji su važni za određenu proizvodnju, a nisu prepoznatljivi u okviru potkategorije proizvoda KPD-a 2002. Sveukupno ima oko 6 800 šifara sirovina i materijala s pridruženom mjernom jedinicom u kojoj se trebaju iskazati podaci o godišnjem utrošku sirovina i materijala.

SIROVINE I MATERIJALI

Prema konceptu istraživanja REPRO, pojam sirovina i materijala definiran je prošireno i odnosi se na sva dobra koja imaju fizičku dimenziju ili industrijske usluge koje se pod posebnom šifrom i nazivom nalaze u NRMI-ju 2004., pod uvjetom da se koriste kao inputi u industrijsku proizvodnju izvještajne jedinice, gdje se mogu transformirati ili potpuno utrošiti u procesu proizvodnje. NRMI 2004. sadrži detaljne sirovine i materijale koji uključuju energente namijenjene transformaciji energije ili neenergetskoj potrošnji (isključujući one namijenjene finalnoj energetskoj potrošnji industrije), rezervne dijelove, sitni inventar, ambalažu, gume za vozila i drugi materijal za potrošnju prema svakoj industrijskoj skupini djelatnosti NKD-a 2002. (10.1 do 41.0).

POTROŠNJA SIROVINA I MATERIJALA U INDUSTRIJI

Potrošnja sirovina i materijala u industriji pokriva sve sirovine i materijale statističke jedinice nabavljene i utrošene u proizvodnom procesu za proizvodnju proizvoda u sektoru industrije. Bilježe se sirovine i materijali koji su vlastito proizvedeni (intermedijarni proizvodi izvještajne jedinice) ili nabavljeni na domaćem i stranom tržištu (iz uvoza) te utrošeni za industrijsku proizvodnju u istome izvještajnom razdoblju. U istraživanju REPRO svaka pojedinačno utrošena sirovina i materijal po NRMI-ju 2004. bilježi se u količinama (za utvrđenu mjernu jedinicu) i vrijednosno u tisućama kuna. Vrednuje se po tekućim kupovnim cijenama istovrsnih sirovina i materijala u vrijeme kada ulaze u proizvodni proces, tj. kada se troše, a ne kada su nabavljeni/kupljeni i stavljeni u skladište (na zalihe). Potrošnja sirovina i materijala industrije usklađena je s definicijama ESA-e 95, u dijelu koji se odnosi na intermedijarnu potrošnju.⁵⁾ Ne uključuje potrošnju fiksne aktive (zgrada, strojeva, opreme, zemljišta), čija se potrošnja bilježi kao potrošnja fiksnoga kapitala.               

4) Carinska tarifa Republike Hrvatske (NN, br. 184/03.), verzija CT 2004., usklađena je s verzijom CN-a 2004 EU-a do osmeroznamenkaste brojčane oznake.

KUPOVNE CIJENE

U vrijeme nabave kupovna cijena jest cijena koju kupac stvarno plaća za proizvode, a uključuje sve poreze i pristojbe osim PDV-a i ostalih odbitnih poreza na proizvode (npr. trošarine) te subvencija na proizvode. U kupovnu cijenu treba uključiti i bilo koji trošak prijevoza koji kupac plaća odvojeno na mjestu isporuke, a treba odbiti cjelokupni popust na količinu ili kupnju izvan sezone i kamatu ili naplaćenu uslugu u kreditnim aranžmanima ili neke naplate kao rezultat neplaćanja u roku. U istraživanju REPRO vrijednost potrošenih sirovina i materijala od industrija bilježi se po tekućim kupovnim cijenama istovrsnih sirovina i materijala u vrijeme kada ulaze u proizvodni proces (kada se troše), a ne kada su kupljeni (nabavljeni) i stavljeni na skladište (zalihe), a usklađena je s konceptom ESA-e 95.     

PRODCOM PROIZVOD

Proizvod je posljedica neke industrijske djelatnosti, koristi se kao opći naziv za proizvode koji imaju fizičku dimenziju te za industrijske usluge, a definiran je Nomenklaturom industrijskih proizvoda – NIP-om – i sastavni je dio istraživanja PRODCOM o industrijskoj proizvodnji RH. Istraživanje REPRO za 2004. povezano je s proizvodnjom industrijskih proizvoda definiranih verzijom NIP-a 2004., dok će se za sljedeća istraživanja REPRO za 2005. i 2006. i nadalje koristiti revidirane verzije NIP-a za svaku sljedeću izvještajnu godinu, a bit će dostupne na internetskim stranicama DZS-a, osim njihove objave u Narodnim novinama početkom svake sljedeće godine. 

VRIJEDNOST PRODAJNE PRODCOM PROIZVODNJE

Obračunava se na osnovi prodajne cijene koju je ostvario ili će ostvariti proizvođač u izvještajnom razdoblju (fakturirane vrijednosti). U vrijednost prodaje uključeni su i troškovi pakiranja i kada su obračunani (naplaćeni) posebno, a isključeni su sljedeći izdaci: bilo koji obračun poreza na promet i potrošnju (PDV i trošarine), troškovi otpreme kada su obračunani posebno ili bilo koji popusti potrošačima. Za proizvode koji su dani u zakup ili leasing trećim osobama određene su cijene koje su se za njih mogle postići na tržištu kao procijenjene vrijednosti.

INPUT-OUTPUT TABLICE

Input-output tablice jesu način prezentacije detaljne analize procesa proizvodnje i potrošnje dobara i usluga (proizvoda) i prihoda stvorenoga u toj proizvodnji. Mogu imati oblik tablica ponude i uporabe ili simetričnih input-output tablica. Pojam je definiran u kontekstu ESA-a 95.

5) Usklađeno s definicijom "Intermediate consumption" iz ESA-e 95 (3.69). Za kraticu ESA 95 vidi objašnjenje u bilješci 4).

Napomena svim korisnicima. Detaljne tablice REPRO rezultata za 2004. bit će  raspoložive u Statističkom Izvješću "Inputi sirovina i materijala u industrijsku proizvodnju u 2004. – detaljni godišnji rezultati", br. 1256. Podaci o finalnom utrošku energenata u industriji po vrstama koji su se istim istraživanjem REPRO za 2004. prikupili za potrebe statistike energije bit će sastavni dio Statističkog izvješća “Energetska statistika u 2004.”, br. 1258. Obje publikacije bit će publicirane početkom 2006. u okviru publicističke djelatnosti DZS-a.

Kratice

d. n.              drugdje nespomenuto

DZS              Državni zavod za statistiku

NKD 2002.  Nacionalna klasifikacija djelatnosti, verzija 2002.

NN                Narodne novine