INDEKSI GRAĐEVINSKIH RADOVA U STUDENOME 2005.
Građevinski radovi u studenome 2005. veći su u odnosu na studeni 2004. za 8,0%.
Građevinski radovi u razdoblju od siječnja do studenoga 2005. manji su za 1,2% u usporedbi s radovima u razdoblju od siječnja do studenoga 2004.
U studenome 2005.:
- prema vrstama građevina, na zgradama je odrađeno 44,3% ukupnih sati rada, a na ostalim građevinama 55,7%
- prema vrsti gradnje, na novim je građevinama odrađeno 58,3% ukupnih sati rada, a na rekonstrukcijama, popravcima i održavanju 41,7%.
1. INDEKSI FIZIČKOG OBUJMA GRAĐEVINSKIH RADOVA1)
|
|
Ø 2000. = 100 |
2005. |
2005. |
2005. |
2005. |
2005. |
2005. |
Verižni |
||
|
2003. |
2004. |
2005. |
||||||||
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Mjesec |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
I. |
96,9 |
112,4 |
111,3 |
95,3 |
77,5 |
76,0 |
125,6 |
114,9 |
99,0 |
84,2 |
|
II. |
116,8 |
131,4 |
117,0 |
100,1 |
81,4 |
79,8 |
117,8 |
100,2 |
89,0 |
105,1 |
|
III. |
143,2 |
154,1 |
143,4 |
122,7 |
99,8 |
97,9 |
128,1 |
100,1 |
93,1 |
122,6 |
|
IV. |
149,9 |
160,0 |
149,5 |
128,0 |
104,1 |
102,1 |
126,3 |
99,7 |
93,4 |
104,3 |
|
V. |
158,3 |
166,1 |
155,0 |
132,7 |
107,9 |
105,8 |
127,9 |
97,9 |
93,3 |
103,7 |
|
VI. |
151,0 |
162,4 |
156,6 |
134,0 |
109,0 |
106,9 |
133,8 |
103,7 |
96,4 |
101,0 |
|
VII. |
162,6 |
159,0 |
153,2 |
131,1 |
106,7 |
104,6 |
116,9 |
94,2 |
96,4 |
97,9 |
|
VIII. |
143,8 |
143,2 |
151,1 |
129,3 |
105,2 |
103,1 |
123,4 |
105,1 |
105,5 |
98,6 |
|
IX. |
161,6 |
150,7 |
159,1 |
136,1 |
110,7 |
108,6 |
124,8 |
98,4 |
105,6 |
105,3 |
|
X. |
160,8 |
142,9 |
155,5 |
133,0 |
108,2 |
106,1 |
116,2 |
96,7 |
108,8 |
97,7 |
|
XI. |
145,7 |
143,3 |
154,7 |
132,4 |
107,7 |
105,6 |
124,8 |
106,2 |
108,0 |
99,5 |
|
I. – XI. |
144,6 |
147,8 |
146,0 |
125,0 |
101,7 |
99,7 |
124,0 |
101,0 |
98,8 |
- |
1) Izvorni indeksi (kalendarski i sezonski neprilagođeni)
2. VREMENSKE SERIJE INDEKSA FIZIČKOG OBUJMA GRAĐEVINSKIH RADOVA
Æ 2000. = 100
|
|
I. |
II. |
III. |
IV. |
V. |
VI. |
VII. |
VIII. |
IX. |
X. |
XI. |
XII. |
|
2003. |
||||||||||||
|
Izvorni indeksi |
96,9 |
116,8 |
143,2 |
149,9 |
158,3 |
151,0 |
162,6 |
143,8 |
161,6 |
160,8 |
145,7 |
132,7 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Desezonirani indeksi |
123,5 |
136,9 |
144,5 |
141,5 |
145,5 |
143,1 |
146,6 |
143,2 |
149,3 |
146,6 |
147,8 |
146,3 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Trend-ciklus |
130,3 |
134,4 |
138,2 |
141,3 |
143,4 |
144,7 |
145,6 |
146,3 |
146,7 |
146,8 |
146,8 |
146,9 |
|
|
||||||||||||
|
2004. |
||||||||||||
|
Izvorni indeksi |
112,4 |
131,4 |
154,1 |
160,0 |
166,1 |
162,4 |
159,0 |
143,2 |
150,7 |
142,9 |
143,3 |
132,1 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Desezonirani indeksi |
145,3 |
168,6 |
150,4 |
150,1 |
155,7 |
149,2 |
145,1 |
142,2 |
139,7 |
135,0 |
140,5 |
144,1 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Trend-ciklus |
147,3 |
148,1 |
149,0 |
149,5 |
149,1 |
147,6 |
145,4 |
143,3 |
141,8 |
141,1 |
140,8 |
140,8 |
|
|
||||||||||||
|
2005. |
||||||||||||
|
Izvorni indeksi |
111,3 |
117,0 |
143,4 |
149,5 |
155,0 |
156,6 |
153,2 |
151,1 |
159,1 |
155,5 |
154,7 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Desezonirani indeksi |
148,4 |
138,8 |
139,9 |
141,3 |
142,3 |
143,9 |
143,1 |
147,0 |
147,1 |
148,7 |
151,0 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Trend-ciklus |
140,8 |
140,7 |
140,7 |
141,1 |
141,9 |
143,1 |
144,5 |
146,0 |
147,8 |
149,6 |
151,1 |
|
3. INDEKSI FIZIČKOG OBUJMA GRAĐEVINSKIH RADOVA PO VRSTAMA GRAĐEVINA
Ø 2000. = 100
|
|
2002. |
2003. |
2004. |
2004. |
2005. |
||||||||||
|
XII. |
I. |
II. |
III. |
IV. |
V. |
VI. |
VII. |
VIII. |
IX. |
X. |
XI. |
||||
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Ukupno |
116,9 |
143,6 |
146,5 |
132,1 |
111,3 |
117,0 |
143,4 |
149,5 |
155,0 |
156,6 |
153,2 |
151,1 |
159,1 |
155,5 |
154,7 |
|
Zgrade |
108,5 |
120,9 |
130,1 |
124,6 |
111,1 |
118,0 |
143,4 |
147,1 |
150,9 |
151,0 |
147,5 |
147,9 |
153,7 |
150,4 |
152,6 |
|
Ostale građevine |
123,7 |
162,1 |
159,9 |
138,2 |
111,5 |
116,1 |
143,4 |
151,5 |
158,4 |
161,1 |
157,9 |
153,6 |
163,4 |
159,6 |
156,5 |
4. STRUKTURA ODRAĐENIH SATI NA GRADILIŠTIMA PREMA VRSTI
GRAĐEVINA I RADOVA U STUDENOME
2005.
%
|
|
XI. 2005. |
I. – XI. 2005. |
||||
ukupno |
novogradnja |
ostali radovi1) |
ukupno |
novogradnja |
ostali radovi1) |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Ukupno |
100,0 |
58,3 |
41,7 |
100,0 |
57,1 |
42,9 |
|
Na zgradama |
44,3 |
30,0 |
14,3 |
44,0 |
29,3 |
14,7 |
|
Na ostalim građevinama |
55,7 |
28,3 |
27,4 |
56,0 |
27,8 |
28,2 |
1) Rekonstrukcije (poboljšanja postojećih građevina), popravci i održavanje
METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA
Izvor i metode prikupljanja podataka
U ovom su priopćenju iskazani podaci prikupljeni izvještajnom metodom s pomoću obrazaca Mjesečni izvještaj građevinarstva (GRAĐ-21/M) i Tromjesečni izvještaj građevinarstva (GRAĐ-21/3M).
Obuhvat i usporedivost
Mjesečni i Tromjesečni izvještaj građevinarstva prikuplja se za pravne osobe ili njihove dijelove s dvadeset i više zaposlenika koje su u Registru poslovnih subjekata prema NKD-u 2002. razvrstane u područje F Građevinarstvo. Prosječno se godišnje obuhvaća oko 800 izvještajnih jedinica.
Podaci se odnose na građevinske radove (na novim građevinama, rekonstrukcijama, popravcima i održavanju postojećih građevina) izvršene na području Republike Hrvatske.
Obuhvat građevinske djelatnosti u skladu s područjem F Građevinarstvo u NKD-u 2002. (NN, br. 13/03.), a razvrstavanje građevina i radova izvršeno je prema Klasifikaciji vrsta građevina (NN, br. 11/98.). Obje su navedene klasifikacije u skladu s odgovarajućim klasifikacijama koje propisuje Statistički ured Europske unije (NACE rev. 1.1, Classifications of Types of Constructions – CC, final version).
Metoda izračunavanja indeksa
Indeks fizičkog obujma građevinskih radova temelji se na odrađenim satima radnika na gradilištima, prema Metodologiji za kratkoročne industrijske pokazatelje Statističkog ureda Europske unije – Eurostata (Methodology of short-term business statistics, eurostat 2002).
Desezoniranje je provedeno s pomoću programskog sučelja "Demetra", verzija 2.0 (SP1) – Eurostat, korištenjem metode X-12-ARIMA (ugrađena verzija 0.2.8), na mjesečnoj seriji indeksa (Æ 2000. = 100) koja počinje indeksom za siječanj 1995. Trend-ciklus jest serija desezoniranih indeksa iz koje je isključen utjecaj slučajne komponente. Produžavanje izvorne serije indeksa dodavanjem novih mjesečnih podataka može zbog značajki primijenjene metode desezoniranja prouzročiti naknadne promjene desezonirane serije i trend-ciklusa za nekoliko mjeseci unatrag.
Opširnija metodološka objašnjenja za ova istraživanja objavljena su u Narodnim novinama br. 11/98.
NKD 2002. Nacionalna klasifikacija djelatnosti, verzija 2002.
NN Narodne novine
Znakovi
- nema pojave