Građevinski radovi u siječnju 2005.
manji su u odnosu na siječanj 2004. za 1,0%.
U siječnju 2005.:
- prema
vrstama građevina, na zgradama je odrađeno 44,8% ukupnih sati rada, a na
ostalim građevinama 55,2%
- prema vrsti gradnje, na novim je građevinama odrađeno 57,9% ukupnih sati rada, a na rekonstrukcijama, popravcima i
održavanju 42,1%.
1. INDEKSI FIZIČKOG OBUJMA GRAĐEVINSKIH RADOVA1)
|
|
Ø
2000 = 100 |
2005. |
2005. |
2005 |
2005. |
2005. |
2005. |
Verižni |
||
|
2003. |
2004. |
2005. |
||||||||
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Siječanj |
96,9 |
112,4 |
111,3 |
95,3 |
77,5 |
76,0 |
125,6 |
114,9 |
99,0 |
84,2 |
1) Izvorni indeksi
(kalendarski i sezonski neprilagođeni)
2. VREMENSKE
SERIJE INDEKSA FIZIČKOG OBUJMA GRAĐEVINSKIH RADOVA
Æ2000 = 100
|
|
I. |
II. |
III. |
IV. |
V. |
VI. |
VII. |
VIII. |
IX. |
X. |
XI. |
XII. |
|
|
|
|||||||||||||
|
2003. |
|||||||||||||
|
Izvorni indeksi |
96,9 |
116,8 |
143,2 |
149,9 |
158,3 |
151,0 |
162,6 |
143,8 |
161,6 |
160,8 |
145,7 |
132,7 |
|
|
Desezonirani indeksi |
125,5 |
127,7 |
144,3 |
143,0 |
144,2 |
143,9 |
146,8 |
144,3 |
150,5 |
147,4 |
149,6 |
149,3 |
|
|
Trend-ciklus |
125,3 |
126,0 |
143,8 |
144,1 |
144,3 |
144,8 |
145,6 |
146,7 |
147,6 |
148,3 |
148,8 |
149,3 |
|
|
2004. |
|||||||||||||
|
Izvorni indeksi |
112,4 |
131,4 |
154,1 |
160,0 |
166,1 |
162,4 |
159,0 |
143,2 |
150,7 |
142,9 |
143,3 |
132,1 |
|
|
Desezonirani indeksi |
147,3 |
154,7 |
150,0 |
151,9 |
154,2 |
150,4 |
145,1 |
143,7 |
141,0 |
135,9 |
143,0 |
147,7 |
|
|
Trend-ciklus |
149,9 |
150,7 |
151,4 |
151,5 |
150,6 |
148,8 |
146,4 |
144,1 |
142,8 |
142,9 |
144,4 |
147,0 |
|
|
2005. |
|||||||||||||
|
Izvorni indeksi |
111,3 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Desezonirani
indeksi |
150,0 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Trend-ciklus |
149,9 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
3. INDEKSI FIZIČKOG OBUJMA GRAĐEVINSKIH RADOVA PO VRSTAMA GRAĐEVINA
Ø 2000 = 100
|
|
2001. |
2002. |
2003. |
2004. |
2004. |
2005. |
|
XII. |
I. |
|||||
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Ukupno |
103,6 |
116,9 |
143,6 |
146,5 |
132,1 |
111,3 |
|
Zgrade |
101,3 |
108,5 |
120,9 |
130,1 |
124,6 |
111,1 |
|
Ostale građevine |
105,5 |
123,7 |
162,1 |
159,9 |
138,2 |
111,5 |
4. STRUKTURA ODRAĐENIH SATI NA GRADILIŠTIMA PREMA VRSTI GRAĐEVINA I RADOVA
U SIJEČNJU 2005.
%
|
Vrsta
građevina |
vrsta
radova |
||
|
ukupno |
novogradnja |
ostali radovi1) |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Siječanj |
|
|
|
|
|
|
|
ukupno |
100,0 |
57,9 |
42,1 |
|
Zgrade |
44,8 |
30,0 |
14,8 |
|
Ostale građevine |
55,2 |
27,9 |
27,3 |
1) Rekonstrukcije
(poboljšanja postojećih građevina), popravci i održavanje
METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA
Izvor i metode
prikupljanja podataka
U ovom su priopćenju iskazani podaci prikupljeni
izvještajnom metodom s pomoću obrasca Mjesečni izvještaj građevinarstva
(GRAĐ-21/M) .
Obuhvat i
usporedivost
Mjesečni izvještaj građevinarstva
prikuplja se za pravne osobe ili njihove dijelove s dvadeset i više zaposlenika
koje su u Registru poslovnih subjekata prema NKD-u 2002. razvrstane u područje
F Građevinarstvo. Prosječno se godišnje obuhvaća oko 800 izvještajnih jedinica.
Podaci se odnose na građevinske radove (na novim
građevinama, rekonstrukcijama, popravcima i održavanju postojećih građevina)
izvršene na području Republike Hrvatske.
Obuhvat građevinske djelatnosti u skladu s područjem F Građevinarstvo u NKD-u 2002. (NN, br.
13/03.), a razvrstavanje građevina i radova izvršeno je prema Klasifikaciji vrsta građevina (NN, br.
11/98.). Obje su navedene klasifikacije u skladu s odgovarajućim
klasifikacijama koje propisuje Statistički ured Europske unije (NACE rev. 1.1, Classifications of Types of
Constructions – CC, final version).
Metoda
izračunavanja indeksa
Indeks fizičkog obujma građevinskih radova temelji se na
odrađenim satima radnika na gradilištima, prema Metodologiji za kratkoročne
industrijske pokazatelje Statističkog ureda Europske unije – Eurostata
(Methodology of short-term
business statistics, eurostat 2002).
Desezoniranje je provedeno s pomoću programskog sučelja
"Demetra", verzija 2.0 (SP1) – Eurostat, korištenjem metode X-12-ARIMA
(ugrađena verzija 0.2.8), na mjesečnoj seriji indeksa (Æ 2000 = 100) koja počinje indeksom za siječanj 1995.
Trend-ciklus jest serija desezoniranih indeksa iz koje je isključen utjecaj
slučajne komponente. Produžavanje izvorne serije indeksa dodavanjem novih
mjesečnih podataka može zbog značajki primijenjene metode desezoniranja
prouzročiti naknadne promjene desezonirane serije i trend-ciklusa za nekoliko
mjeseci unatrag.
Opširnija metodološka objašnjenja za ova istraživanja
objavljena su u Narodnim novinama br. 11/98.
NKD 2002. Nacionalna
klasifikacija djelatnosti, verzija 2002.
NN Narodne novine
Znakovi
- nema
pojave