INDEKS OBUJMA INDUSTRIJSKE PROIZVODNJE U VELJAČI 2006.

 

Ukupna industrijska proizvodnja u veljači 2006. veća je za 7,3% u usporedbi s veljačom 2005., a u razdoblju od siječnja do veljače 2006. veća je za 6,6% od proizvodnje u istom razdoblju 2005. U usporedbi s prosječnom mjesečnom proizvodnjom u 2005. industrijska proizvodnja u veljači 2006. manja je za 5,9%.

 

Prema područjima djelatnosti NKD-a 2002., u veljači 2006. u usporedbi s veljačom 2005. proizvodnja u Rudarstvu i vađenju veća je za 10,2%, u Prerađivačkoj industriji veća je za 7,5%, a u Opskrbi električnom energijom, plinom i vodom veća je za 4,4%.

 

Prema GIG-u 2001. u veljači 2006. Intermedijarni proizvodi veći su za 5,8%, Energija je veća za 3,0%, Kapitalni proizvodi veći su za 18,3%, Trajni proizvodi za široku potrošnju veći su za 13,4%, a Netrajni proizvodi za široku potrošnju veći su za 4,7% u usporedbi s veljačom 2005.

 

Ako usporedimo proizvodnju u razdoblju od siječnja do veljače 2006. s istim razdobljem u 2005. prema područjima NKD-a 2002., proizvodnja u Rudarstvu i vađenju veća je za 7,9%, u Prerađivačkoj industriji veća je za 6,3%, a u Opskrbi električnom energijom, plinom i vodom veća je za 6,1%.

 

Ako usporedimo promjene u razdoblju od siječnja do veljače 2006. s istim razdobljem u 2005. prema GIG-u 2001., onda su Intermedijarni proizvodi veći za 6,5%, Energija je veća za 3,4% Kapitalni proizvodi veći su za 11,9%, Trajni proizvodi za široku potrošnju veći su za 9,4%, a Netrajni proizvodi za široku potrošnju veći su za 4,2%.

 

Trend-indeks ukupne industrijske proizvodnje (vidi G-1.) veći je za 0,3% u veljači 2006. u odnosu na siječanj 2006. Detaljne indekse obujma industrijske proizvodnje – desezonirane vremenske serije i trend-ciklus – objavljujemo u Priopćenju 2.1.3., koje po pravilu izlazi tjedan dana nakon ovog priopćenja.

 

1.   INDEKSI VOLUMENA INDUSTRIJSKE PROIZVODNJE PREMA GIG-u 2001. I PO ODJELJCIMA NKD-a 2002. U VELJAČI 2006.

 

Struktura

II. 2006.
Æ 2005.

II. 2006.
II. 2005.

I. – II. 2006.
I. – II. 2005.

 

 

 

 

 

U K U P N O

100,00

94,1

107,3

106,6
 

 

 

 

 
PREMA GIG-u 2001.

 

 

 

 

AI      Intermedijarni proizvodi

27,28

87,5

105,8

106,5

AE     Energija

18,65

104,9

103,0

103,4

B       Kapitalni proizvodi

14,59

102,9

118,3

111,9

CD    Trajni proizvodi za široku potrošnju

2,80

105,6

113,4

109,4

CN    Netrajni proizvodi za široku potrošnju

36,68

89,3

104,7

104,2

 

 

 

 

 

PO PODRUČJIMA I ODJELJCIMA NKD-a 2002.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

C RUDARSTVO I VAĐENJE

6,10

92,7

110,2

107,9

    11  Vađenje sirove nafte i zemnog plina; uslužne
         djelatnosti u vezi s vađenjem nafte i plina,
         osim istraživanja

4,47

98,2

103,0

99,8

    14  Vađenje ostalih ruda i kamena

1,63

77,6

130,3

132,6

 

 

 

 

 

D PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA

81,84

91,8

107,5

106,3

    15  Proizvodnja hrane i pića

18,78

80,4

104,2

106,7

    16  Proizvodnja duhanskih proizvoda

2,13

86,3

74,2

83,6

    17  Proizvodnja tekstila

1,60

97,0

92,1

95,4

    18  Proizvodnja odjeće; dorada i bojenje krzna

2,11

99,5

93,2

96,2

    19  Štavljenje i obrada kože; proizvodnja kovčega i torba,
         ručnih torbica, sedlarskih i remenarskih proizvoda i obuće

1,15

123,2

110,4

112,3

    20  Prerada drva, proizvodnja proizvoda od drva i pluta,
         osim namještaja; proizvodnja predmeta od slame
         i pletarskih materijala

2,54

102,0

103,6

105,0

    21  Proizvodnja celuloze, papira i proizvoda od papira

2,69

96,3

107,2

109,3

    22  Izdavačka i tiskarska djelatnost te umnožavanje
         snimljenih zapisa

8,58

90,8

110,2

104,1

    23  Proizvodnja koksa, naftnih derivata i
         nuklearnoga goriva

2,12

84,7

96,2

94,7

    24  Proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda

8,11

102,8

106,5

103,6

    25  Proizvodnja proizvoda od gume i plastike

2,68

81,4

97,8

95,0

    26  Proizvodnja  ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda

6,03

76,1

132,0

123,4

    27  Proizvodnja  metala

0,87

100,2

110,9

117,6

    28  Proizvodnja proizvoda od metala, osim strojeva
         i opreme

4,96

89,1

99,9

104,2

    29  Proizvodnja strojeva i uređaja, d. n.

3,71

125,6

161,2

142,9

    30  Proizvodnja uredskih strojeva i računala

0,57

66,9

114,3

100,2

    31  Proizvodnja električnih strojeva i aparata, d. n.

2,98

80,0

80,1

84,7

    32  Proizvodnja radiotelevizijskih i komunikacijskih
         aparata i opreme

2,12

121,8

134,6

131,6

    33  Proizvodnja medicinskih, preciznih i optičkih
         instrumenata te satova

0,82

82,4

108,2

111,3

    34  Proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica

0,36

120,2

139,9

139,4

    35  Proizvodnja ostalih prometnih sredstava

3,84

95,8

98,3

90,6

    36  Proizvodnja namještaja, ostala prerađivačka industrija, d. n.

2,22

104,8

106,9

103,1

    37  Reciklaža

0,87

93,5

126,9

125,4

 

 

 

 

 

E  OPSKRBA ELEKTRIČNOM ENERGIJOM, PLINOM I VODOM

12,06

110,9

104,4

106,1

    40  Opskrba električnom energijom, plinom, parom
         i toplom vodom

10,51

113,8

102,9

106,1

    41  Skupljanje, pročišćavanje i distribucija vode

1,55

91,5

112,1

100,8

 

 

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA

 

Indeks fizičkog obujma industrijske proizvodnje važan je kratkoročni pokazatelj poslovnog ciklusa kojim se mjere mjesečni rezultati industrijskog sektora. S obzirom na njegovu periodiku, brzinu u kojoj je raspoloživ i detaljnu raščlambu po odjeljcima  industrijskog sektora gospodarstva (odjeljci C, D i E prema NKD-u 2002.), on je središnji i ažuran pokazatelj razvoja industrijskog sektora, koji je jedna od najnestabilnijih sastavnica gospodarstva.

 

U ovom priopćenju svi indeksi prikazani su u izvornom  (neprilagođenom) obliku, a izračunani su na osnovi podataka prikupljenih Mjesečnim istraživanjem o industrijskoj proizvodnji (IND-1/MPS) u 2006. Desezonirane vremenske serije i trend-ciklus bit će također raspoloživi u Priopćenju 2.1.3., koje slijedi, a objavljuje se otprilike tjedan dana nakon ovog priopćenja.

 

Pravna i metodološka osnova

 

Mjesečno istraživanje o industrijskoj proizvodnji (IND-1/MPS) u 2006. provodi Državni zavod za statistiku zajedno sa županijskim uredima za statistiku na osnovi Zakona o službenoj statistici (NN, br. 103/03.) i Godišnjega provedbenog plana statističkih aktivnosti Republike Hrvatske za 2006. godinu (NN, br. 4/06.).

 

Koncepti i definicije koji se primjenjuju u istraživanju IND-1/MPS navedeni su u Statističkim standardima za Mjesečno istraživanje o industrijskoj proizvodnji i zaposlenima (IND-1/MPS), a objavljeni su u Narodnim novinama br. 19/04. Usklađeni su s konceptima i definicijama iz Uredbe o kratkoročnim statistikama Europske zajednice (OJ L 162/98.) za indeks industrijske proizvodnje.

 

Pokrivenost i obuhvat

 

Istraživanjem IND-1/MPS obuhvaćaju se sva poduzeća i njihovi dijelovi s 20 i više zaposlenih koji se bave jednom ili više industrijskih djelatnosti koje su navedene u područjima NKD-a 2002. C Rudarstvo i vađenje, D Prerađivačka industrija iE Opskrba električnom energijom, plinom i vodom.

 

Izvještajno razdoblje

 

Izvještajno je razdoblje mjesec dana i poklapa se s kalendarskim mjesecom. Ispunjeni obrazac IND-1/MPS dostavlja se poštom Državnom zavodu za statistiku po pravilu 8 dana nakon završetka izvještajnog razdoblja.

 

Definicije i metoda kalkulacije

 

Indeksi fizičkog obujma industrijske proizvodnje lančani su indeksi gotovih industrijskih proizvoda definiranih Nomenklaturom industrijskih proizvoda – NIPUM 2004.

 

Pod gotovim proizvodom podrazumijeva se svaki proizvod koji je u procesu proizvodnje dostigao odgovarajući stupanj izrade, a naveden je pod posebnom šifrom i nazivom u NIPUM-u 2004.

 

Metoda kalkulacije1)

 

Indeksi fizičkog obujma industrijske proizvodnje za različite razine NKD-a 2002. obračunavaju se u dva koraka prema Laspeyresovoj formuli. U prvom koraku indeksi se obračunavaju iz podataka o količinama pojedinačnih proizvoda iz NIPUM-a 2004. i odgovarajućega ponderacijskog koeficijenta, koji je aproksimacija dodane vrijednosti pojedinačnih proizvoda. U drugom koraku svi indeksi skupina i više razine ponderiraju se udjelom u dodanoj vrijednosti pojedinačnih djelatnosti industrije po razinama NKD-a 2002. Tako je definirana relativna važnost pojedinačnih razina NKD-a 2002. i istodobno su nivelirane različite razine pokrivenosti.

 

 

1)    Za dodatne informacije treba se koristiti Studijama i analizama – Kratkoročni pokazatelji industrije, br. 85., Zagreb, 1999., DZS.

 

 

 

 

Jednako se obračunavaju indeksi za agregate GIG-a 2001. prema pretežnoj uporabi proizvoda unutar iste skupine NKD-a 2002. Za obračunavanje agegiranih indeksa od siječnja 2006. primjenjuju se nove definicije za agregate GIG-a radi usklađivanja sa statističkim standardima EU-a.2) Kako ne bi došlo do nedoumice o kojoj je verziji GIG agregata riječ, u svim publikacijama DZS-a označavat će se oznakom GIG-a 2001. umjesto dosadašnje oznake GIG-a.

 

 

Ponderacijski koeficijenti pojedinačnih proizvoda iz NIPUM-a koji se upotrebljavaju za izračun indeksa industrijske proizvodnje dodana su vrijednost za jediničnu proizvodnju određenog proizvoda. Izračunani su na osnovi jediničnih vrijednosti iz Godišnjeg izvještaja industrije 2000. (PRODCOM), a revidiraju se svake pete godine. Ponderacijski koeficijenti koji su se upotrebljavali od 1997. do 2001. bili su izračunani na osnovi Godišnjeg izvještaja industrije 1995.

 

Struktura industrijskih djelatnosti (struktura odjeljaka) izračunana je na osnovi bruto dodane vrijednosti proizvodnih čimbenika prema načelu JVD-a (čistih djelatnosti) u 2004. u Republici Hrvatskoj. Izračunana je na osnovi godišnjih statističkih rezultata Državnog zavoda za statistiku – Strukturno-poslovnog istraživanja industrije za 2004. (94,9% obuhvata) i godišnjih administrativnih podataka Fine – Godišnji računi industrijskih poduzeća za 2004. (5,1% obuhvata) te je ispravljena indeksima fizičkog obujma industrijske proizvodnje za 2005. Struktura odjeljaka ažurira se na početku svake godine za obračunavanje indeksa tekuće godine.

 

Posebna napomena korisnicima

 

Preračunane serije mjesečnih indeksa industrijske proizvodnje prema novim definicijama GIG-a 2001. raspoložive su za razdoblje od siječnja 1997. do prosinca 2005., a objavljene su u Mjesečnom izvješću DZS-a br. 2/2006. Svi korisnici mogu dobiti također preračunane serije GIG-a 2001. u elektroničknom obliku prema vlastitom zahtjevu upućenu Odjelu statističkih informacija, dokumentacije, pismohrane i publikacija DZS-a.

 

2)    Uredba Komisije (EK) br. 586/2001 od 26. ožujka 2001 o implementaciji       Uredbe Vijeća (EK) br. 1165/98 o kratkoročnim statistikama u vezi s definicijama Glavnih       industrijskih grupacija (GIG).

 

 

 

 

Kratice

 

d. n.             drugdje nespomenuto

DZS             Državni zavod za statistiku

Fina             Financijska agencija

GIG 2001.   Glavne industrijske grupacije, verzija 2001.

JVD             Jedinice po vrsti djelatnosti

NKD 2002. Nacionalna klasifikacija djelatnosti, verzija 2002.

NN               Narodne novine