TROŠAK RADA U REPUBLICI HRVATSKOJ ZA 2004.

Anketa o trošku rada prvi je put u Hrvatskoj prevedena 2005. u skladu s uredbama Europske unije, a na temelju iskustva pilot istraživanja provedenog 2004.

Prosječni mjesečni trošak rada po zaposlenome u Republici Hrvatskoj za 2004. iznosio je 7 889 kuna.

Prosječni mjesečni trošak rada po izvršenom satu rada iznosio je 52,29 kuna.

Najveći udio u ukupnom trošku rada odnosi se na plaće i nadnice 84,3% ili 6 647 kuna po zaposlenome, na socijalne doprinose 15,7 % ili 1 238 kuna po zaposlenome, a na obrazovanje i ostale troškove 1,1% ili 84 kune po zaposlenome.

Najveći trošak rada po zaposlenome i po izvršenom satu rada je u uslužnim djelatnostima (8 309 kuna po zaposlenome, odnosno 55,22 kuna po izvršenom satu rada), a najmanji u nepoljoprivrednim djelatnostima (7 251 kuna po zaposlenome, odnosno 47,70 kuna po izvršenom satu rada).

Najveći je trošak rada po zaposlenome u djelatnosti Financijsko posredovanje i iznosi 12 220 kuna, a najmanji u djelatnosti Ribarstvo, 6 423 kune.

1.   PROSJEČNI MJESEČNI TROŠAK RADA PO ZAPOSLENOME I PO IZVRŠENOM SATU RADA U REPUBLICI HRVATSKOJ ZA 2004.

u kunama

	Prosječni mjesečni trošak rada
	po zaposlenom	po izvršenom satu rada
Ukupno^1)	7 889	52,29
Plaće i nadnice	6 647	44,06
Socijalni doprinosi	1 238	8,20
Troškovi obrazovanja	45	0,30
Ostali troškovi	39	0,26
Subvencije^2)	(80)	(0,53)

1)   Ukupni trošak rada je zbroj plaća i nadnica, socijalnih doprinosa, troškova obrazovanja i ostalih troškova.

2)   Subvencije se oduzimaju od ukupnog troška rada.

( )   manje pouzdana procjena (20≥CV≥10)

2.     PROSJEČNI MJESEČNI TROŠAK RADA PO ZAPOSLENOME PREMA PODRUČJIMA DJELATNOSTI NKD-a 2002. ZA 2004.

u kunama

	Područje djelatnosti	Prosječni mjesečni  trošak rada, ukupno	Sredstva za zaposlene			Troškovi obrazovanja	Ostali troškovi	Minus: subvencije
			ukupno	plaće i nadnice	socijalni doprinosi
Ukupno		7 889	7 885	6 647	1 238	45	39	(80)
A	Poljoprivreda, lov i šumarstvo	7 309	7 256	6 135	1 122	.	40	((19))
B	Ribarstvo	6 423	6 519	5 673	846	((17))	48	.
C	Rudarstvo i vađenje	10 451	10 245	8 993	1 252	117	88	.
D	Prerađivačka industrija	6 991	6 947	5 818	1 129	41	43	40
E	Opskrba električnom energijom, plinom i vodom	8 601	8 526	7 182	1 343	29	57	.
F	Građevinarstvo	7 356	7 289	6 240	1 049	18	64	(15)
G	Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikla te predmeta za osobnu uporabu i kućanstvo	6 818	6 800	5 803	998	35	35	52
H	Hoteli i restorani	6 576	6 678	5 639	1 039	.	36	.
I	Prijevoz, skladištenje i veze	9 265	9 469	7 514	1 955	93	45	342
J	Financijsko posredovanje	12 220	12 061	10 086	1 976	124	36	(2)
K	Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge	8 858	8 755	7 475	1 281	93	52	((43))
L	Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje	9 334	9 254	7 843	1 411	(53)	((31))	.
M	Obrazovanje	7 975	8 068	6 916	1 152	((34))	(10)	.
N	Zdravstvena zaštita i socijalna skrb	8 837	8 859	7 551	1 309	23	16	.
O	Ostale društvene, socijalne i osobneuslužne djelatnosti	8 287	8 425	7 134	1 291	(28)	52	(219)
P	Djelatnosti kućanstava	-	-	-	-	-	-	-
Q	Izvanteritorijalne organizacije i tijela	-	-	-	-	-	-	-

.       podatak je različit od nule, ali se ne objavljuje jer je procjena vrlo nepouzdana (CV≥30)

(( ))   nepuzdana procjena (30≥CV≥20)

( )     manje pouzdana procjena (20≥CV≥10)

3.   PROSJEČNI MJESEČNI TROŠAK RADA PO ZAPOSLENOME PREMA SEKTORIMA DJELATNOSTI NKD-a 2002. ZA 2004.

u kunama

Sektori djelatnosti	Prosječni mjesečni trošak rada, ukupno	Sredstva za zaposlene			Troškovi obrazovanja	Ostali troškovi	Minus: subvencije
		ukupno	plaće i nadnice	socijalni doprinosi
Ukupno	7 889	7 885	6 647	1 238	45	39	(80)
Poljoprivredne djelatnosti	7 284	7 235	6 121	1 114	.	40	((23))
Nepoljoprivredne djelatnosti	7 251	7 196	6 071	1 124	37	50	31
Uslužne djelatnosti	8 309	8 339	7 025	1 313	51	32	(113)

.       podatak je različit od nule, ali se ne objavljuje jer je procjena vrlo nepouzdana (CV≥30)

(( ))   nepuzdana procjena (30≥CV≥20)

( )     manje pouzdana procjena (20≥CV≥10)

4.   UDIO PROSJEČNIH MJESEČNIH TROŠKOVA RADA PO ZAPOSLENOME PREMA SEKTORIMA DJELATNOSTI NKD-a 2002. ZA 2004.

%

Sektori djelatnosti	Prosječni mjesečni trošak rada, ukupno	Sredstva za zaposlene			Troškovi obrazovanja	Ostali  troškovi	Minus: subvencije
		ukupno	plaće  i nadnice	socijalni doprinosi
Ukupno	100,0	100,0	84,3	15,7	0,6	0,5	(1,0)
Poljoprivredne djelatnosti	100,0	99,3	84,0	15,3	.	0,6	((0,3))
Nepoljoprivredne djelatnosti	100,0	99,2	83,7	15,5	0,5	0,7	0,4
Uslužne djelatnosti	100,0	100,4	84,6	15,8	0,6	0,4	(1,4)

.       podatak je različit od nule, ali se ne objavljuje jer je procjena vrlo nepouzdana (CV≥30)

(( ))   nepuzdana procjena (30≥CV≥20)

( )     manje pouzdana procjena (20≥CV≥10)

.

5.   MJESEČNI PROSJEK IZVRŠENIH I PLAĆENIH SATI RADA PO ZAPOSLENOME PREMA PODRUČJIMA DJELATNOSTI NKD-a 2002. ZA  2004.

	Područje djelatnosti	Sati rada		Udio izvršenih sati rada u plaćenim satima rada (plaćeni sati rada = 100)
		izvršeni sati rada	plaćeni sati rada
UKUPNO		151	175	86,2
POLJOPRIVREDNE DJELATNOSTI		145	172	84,4
A	Poljoprivreda, lov i šumarstvo	144	171	84,3
B	Ribarstvo	156	177	88,0
NEPOLJOPRIVREDNE DJELATNOSTI		152	178	85,7
C	Rudarstvo i vađenje	150	173	87,1
D	Prerađivačka industrija	151	177	85,2
E	Opskrba električnom energijom,  plinom i vodom	150	177	84,7
F	Građevinarstvo	156	179	87,1
USLUŽNE DJELATNOSTI		151	174	86,6
G	Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikla te predmeta za osobnu uporabu i kućanstvo	154	174	88,7
H	Hoteli i restorani	152	178	85,8
I	Prijevoz, skladištenje i veze	149	176	84,7
J	Financijsko posredovanje	150	174	86,3
K	Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge	156	177	87,8
L	Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje	150	175	85,6
M	Obrazovanje	146	168	86,7
N	Zdravstvena zaštita i socijalna skrb	146	172	85,0
O	Ostale društvene, socijalne i osobne uslužne djelatnosti	151	177	85,5
P	Djelatnosti kućanstava	-	-	-
Q	Izvanteritorijalne organizacije i tijela	-	-	-

6.    PROSJEČNI MJESEČNI TROŠAK RADA PO IZVRŠENOM SATU RADA PREMA SEKTORIMA DJELATNOSTI NKD-a 2002 ZA 2004.

u kunama

Sektori djelatnosti	Prosječni mjesečni trošak rada, ukupno	Sredstva za zaposlene			Troškovi obrazovanja	Ostali  troškovi	Minus: subvencije
		ukupno	plaće  i nadnice	socijalni doprinosi
Ukupno	52,29	52,27	44,06	8,20	0,30	0,26	(0,53)
Poljoprivredne djelatnosti	50,35	50,01	42,31	7,70	.	0,28	((0,16))
Nepoljoprivredne djelatnosti	47,70	47,34	39,94	7,40	0,24	0,33	0,21
Uslužne djelatnosti	55,22	55,42	46,69	8,73	0,34	0,21	(0,75)

.       podatak je različit od nule, ali se ne objavljuje jer je procjena vrlo nepouzdana (CV≥30)

(( ))   nepuzdana procjena (30≥CV≥20)

( )     manje pouzdana procjena (20≥CV≥10)

7.   UDIO PROSJEČNIH MJESEČNIH TROŠKOVA RADA PO IZVRŠENOM SATU RADA PREMA SEKTORIMA DJELATNOSTI NKD-a 2002. ZA 2004.

%

Sektori djelatnosti	Prosječni mjesečni trošak rada,  ukupno	Sredstva za zaposlene			Troškovi obrazovanja	Ostali  troškovi	Minus: subvencije
		ukupno	plaće  i nadnice	socijalni doprinosi
Ukupno	100,0	100,0	84,3	15,7	0,6	0,5	(1,0)
Poljoprivredne djelatnosti	100,0	99,3	84,0	15,3	.	0,6	((0,3))
Nepoljoprivredne djelatnosti	100,0	99,2	83,7	15,5	0,5	0,7	0,4
Uslužne djelatnosti	100,0	100,4	84,6	15,8	0,6	0,4	(1,4)

.       podatak je različit od nule, ali se ne objavljuje jer je procjena vrlo nepouzdana (CV≥30)

(( ))   nepuzdana procjena (30≥CV≥20)

( )     manje pouzdana procjena (20≥CV≥10)

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA

Anketa o trošku rada prvi je put u Hrvatskoj provedena 2005. u skladu s uredbama Europske unije, a na temelju iskustva pilot istraživanja provedenog 2004.

Cilj ankete o trošku rada

Provedbom istraživanja o trošku rada dobiveni su rezultati o visini i strukturi troška rada na hrvatskom tržištu rada. Ovi rezultati omogućit će poslodavcima i kreatorima ekonomske politike uvid u stanje i strukturu troška rada na domaćem tržištu rada i njihovu usporedbu s međunarodnim tržištem rada, a naročito usporedbu među zemljama članicama Europske unije. Ovi će rezultati također pokazati utjecaj zakonskih odredbi na visinu troška rada koji poslodavac ima prilikom zapošljavanja novih zaposlenika.

Jedinice promatranja

Jedinice promatranja su sve pravne osobe (trgovačka društva, poduzeća, ustanove, tijela, fondovi, udruge, organizacije i dijelovi pravne osobe koji obavljaju djelatnost različitu od pravne osobe kao i one koji su na području drugog grada/općine) na području Republike Hrvatske, a imaju najmanje 10 zaposlenih. Jedinice promatranja izabrane su uzorkom.

Nacrt uzorka

Okvir izbora za statističko istraživanje o trošku rada su sve pravne osobe koje su obavljale djelatnost na području Republike Hrvatske, a imale su najmanje 10 zaposlenih. Okvir izbora stratificiran je prema pretežnoj djelatnosti pravne osobe na razini odjeljka NKD-a 2002. i prema veličini pravne osobe.

Prema veličini, pravne osobe su podijeljene na male (do 49 zaposlenih), srednje (do 249 zaposlenih) i velike (250 i više zaposlenih). Uzorak uključuje sva velika poduzeća i stratificirani slučajni uzorak malih i srednjih poduzeća.

Konačna veličina uzorka je 3 428 pravnih osoba.

Obuhvat

U anketu o trošku rada uključene su sve zaposlene osobe u uzorkom izabranim pravnim osobama, koje imaju zasnovan radni odnos na neodređeno ili određeno radno vrijeme, bez obzira na to jesu li radile puno ili kraće od punoga radnog vremena, a primile su plaću. Nisu uključene osobe koje su radile na ugovor o djelu ili autorskom ugovoru, ugovoru sklopljenom s omladinskim ili studentskim servisima te učenici i studenti na praksi, kao i one zaposlene osobe koje nisu primile plaću.

Periodika prikupljanja podataka

Podaci o trošku rada prikupljaju se svake četiri godine na temelju Zakona o službenoj statistici (NN, br. 103/03).

Definicije

Ukupno zaposleni uključuju broj zaposlenih osoba koje imaju zasnovan radni odnos na neodređeno ili određeno radno vrijeme, bez obzira na to rade li puno ili kraće od punoga radnog vremena, a primile su plaću.

Nisu uključene zaposlene osobe koje nisu primile plaću, zaposlene osobe koje su primile refundiranu plaću i refundiranu naknadu plaće (zaposlene osobe na porodnom dopustu, na bolovanju duljemu od 42 dana i slično), osobe koje rade na temelju ugovora o djelu, autorskog ugovora, ugovora sklopljenoga s omladinskim i studentskim servisima.

Ukupni trošak rada uključuje sredstva za zaposlene (plaće i nadnice i socijalne doprinose koje plaća poslodavac), troškove obrazovanja i ostale troškove rada minus subvencije.

Plaće i nadnice čine: bruto plaća (osnovna bruto plaća i dodaci na plaću, isplate na temelju osobne poslovne uspješnosti i dodatne isplate iz naslova uspješnosti poduzeća), naknade plaće za vrijeme godišnjeg odmora, regres, jubilarne nagrade i isplate u naravi: isplate u vlastitim proizvodima, troškove smještaja zaposlenih osoba, troškove za automobile i ostale isplate u naravi.

Osnovna plaća i dodaci na plaću uključuju isplate osnovne plaće, dodatke za radni staž, dodatke za rad u smjenama, dežurstva, rad kod kuće, noćni rad, prekovremeni rad, rad nedjeljom i praznikom, dodatke zbog izloženosti lošim uvjetima rada, dodatke za stalnu prisutnost na poslu i za rad sa strankama.

Isplate na temelju osobne poslovne uspješnosti uključuju isplate zaposlenicima na temelju osobne poslovne uspješnosti (količina obavljenog posla, kvaliteta rada, inventivnost i inovacije).

Dodatne isplate na temelju uspješnosti poslovanja uključuju dodatne isplate zaposlenicima na temelju periodičnog i završnog obračuna, 13. plaću, božićnicu i druge isplate prema kolektivnom ugovoru ili unutarnjem pravilniku pravne osobe.

Naknade plaće za vrijeme godišnjeg odmora, blagdana i neradnih dana određenih zakonom uključuju isplaćene naknade plaće zaposlenim osobama za vrijeme godišnjeg odmora, blagdana i neradnih dana određenih zakonom. Također su uključene naknade za vrijeme odsutnosti za stručno obrazovanje, prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju, za vrijeme prekida rada zbog elementarnih nepogoda, nestanka energije, kvara strojeva ili uređaja, nedostatka sirovina, štrajkova i drugih slučajeva propisanih zakonom, kolektivnim ugovorom ili općim aktom.

Isplate u naravi uključuju neto troškove poduzeća za proizvode koji su bili darovani zaposlenima, ili razliku nabavne cijene i cijene po kojoj su proizvodi bili prodani zaposlenim osobama te robne bonove.

Troškovi stambenog smještaja zaposlenih osoba uključuju troškove stambenog prostora koji je u vlasništvu poduzeća (troškovi održavanja i administracije, troškovi poreza i osiguranja povezanih s takvim smještajem) i troškove za gradnju ili kupnju smještajnih objekata od strane zaposlenih osoba (razlika između tržišno određenih kamatnih stopa i onih koje su stvarno dane zaposlenicima).

Troškovi za automobile uključuju troškove za privatnu uporabu službenih automobila od strane zaposlenih osoba (trošak leasinga, amortizacije, premije osiguranja, održavanja, popravaka, parkiranja, garažiranja, goriva i slično).

Ostale isplate u naravi uključuju troškove za popravke, održavanje i amortizaciju prostora za pružanje usluga s područja kulture, sporta i ostalih slobodnih aktivnosti u vezi sa zaposlenim osobama; troškove čuvanja djece zaposlenika (troškove vrtića i čuvanja djece kod kuće); prigodne darove za djecu zaposlenika, troškove mobitela, troškove za odmarališta, uplate poslodavca u fondove sindikata, stipendije prema ugovoru o školovanju i slično. Ne uključuju troškove za plaće, naknade plaće i doprinose osobama zaposlenima u vlastitom poduzeću za usluge s područja kulture, sporta i ostalih slobodnih aktivnosti, sve oblike subvencija, troškove za odjeću namijenjenu uporabi na radnome mjestu, investicije u objekte, prostore, prijevozna sredstva i opremu te novčanu pomoć iz različitih fondova.

Socijalni doprinosi koje plaća poslodavac obuhvaćaju: indirektne doprinose poslodavca za socijalno osiguranje (zakonski propisani doprinosi za socijalno osiguranje i dodatne isplate koje idu na teret poslodavca, a namijenjene su za socijalnu sigurnost zaposlenika) i direktne doprinose za socijalno osiguranje (naknada plaće za vrijeme bolovanja, naknada plaće za vrijeme čekanja na posao kod kuće, naknade plaće za trajni višak zaposlenih osoba u otkaznom roku, otpremnine za umirovljenje i solidarna pomoć).

Troškovi obrazovanja uključuju troškove održavanja, popravaka i amortizacije prostora i opreme koji su namijenjeni isključivo obrazovanju, izdatke za pomagala koja se upotrebljavaju za izobrazbu, izdatke za tečajeve, seminare, stručna putovanja i plaćanja za vanjske instruktore na teret poslodavca. Ovi troškovi isključuju plaće i naknade plaće i doprinosa za instruktore zaposlene u poduzeću, ulaganja u prostore i opremu namijenjene izobrazbi i troškove izobrazbe koje plaćaju zaposlenici.

Ostali troškovi rada uključuju troškove zapošljavanja novih zaposlenika i troškove za zaštitnu i radnu odjeću.

Subvencije uključuju sve vrste subvencija od države ili drugih poduzeća, društava ili organizacija iz Hrvatske ili inozemstva sa svrhom subvencioniranja dijela troška rada ili cjelokupnih troškova rada. Subvencije smanjuju troškove rada. Isključuju se subvencije koje pokrivaju doprinose i plaćanja za socijalnu sigurnost/zaštitu, troškove obrazovanja i refundirana sredstva od strane Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.

Izvršeni sati rada uključuju izvršene, stvarno odrađene sate rada (efektivne sate rada) u punome radnom vremenu, u radnom vremenu kraćem ili duljem od punoga radnog vremena. Također su uključeni i sati kad su zaposlene osobe bile na radnome mjestu, a nisu radile zbog kvara ili čišćenja strojeva, pripreme ili čišćenja alata, trenutačnog nedostatka posla, odmora kraćih od 30 minuta, pisanja radnih izvješća, čekanja ili zastoja za koje nisu odgovorni zaposlenici, a za to su vrijeme primili plaću.

Nisu uključeni plaćeni i neplaćeni sati rada kad zaposlene osobe nisu radile ili ih nije bilo na radnome mjestu (dnevni odmor duži od 30 minuta, godišnji odmor, plaćeni dopust, blagdani i neradni dani određeni zakonom, odsutnost zbog bolovanja kraćeg i dužeg od 42 dana, stručnog obrazovanja, plaćeni dopust do 7 dana, prijevoz na posao i s posla).

Plaćeni sati rada su sati rada za koje je zaposlena osoba primila plaću, a uključuju izvršene sate rada u punome radnom vremenu, kraćem ili dužem od punoga radnog vremena i neizvršene, a plaćene sate rada (godišnji odmor, praznici i slobodni dani, odsutnost zbog bolesti do 42 dana i drugi plaćeni, a neizvršeni sati). Nisu uključeni refundirani sati (sati porodnog dopusta, skraćenoga radnog vremena roditelja, sati bolovanja dužeg od 42 dana i drugi refundirani sati).

Prosječni mjesečni trošak rada po zaposlenome izračunava se dijeljenjem ukupnih troškova rada s brojem zaposlenih koji su primili plaću.

Prosječni mjesečni trošak rada po izvršenom satu rada izračunava se dijeljenjem ukupnih troškova rada s ukupnim brojem izvršenih sati rada.

Koeficijent varijacije (CV) jest relativna mjera (postotak) pouzdanosti procjene i govori o širini intervala pouzdanosti.

Kratice

NKD 2002. Nacionalna klasifikacija djelatnosti, verzija 2002.

NN               Narodne novine

Znakovi

-  nema pojave