AKTIVNO STANOVNIŠTVO U REPUBLICI HRVATSKOJ U PRVOM POLUGODIŠTU 2006.

ANKETA O RADNOJ SNAZI

AKTIVNO STANOVNIŠTVO U REPUBLICI HRVATSKOJ
U PRVOM POLUGODIŠTU 2006.

1. RADNO SPOSOBNO STANOVNIŠTVO PREMA AKTIVNOSTI I SPOLU

u tis.

	VII. – XII. 2004.	I. – VI. 2005.	VII. – XII. 2005.	I. – VI. 2006.

	Ukupno
Radno sposobno stanovništvo (15+)	3 584	3 613	3 659	3 631
Aktivno stanovništvo	1 789	1 802	1 802	1 755
Zaposleni	1 542	1 566	1 580	1 548
Nezaposleni	246	236	222	206
Neaktivno stanovništvo (15+)	1 795	1 811	1 857	1 876

	%

Stopa aktivnosti	49,9	49,9	49,2	48,3
Stopa zaposlenosti	43,0	43,3	43,2	42,6
Stopa nezaposlenosti	13,8	13,1	12,3	11,8

	Muškarci

Radno sposobno stanovništvo (15+)	1 693	1 702	1 726	1 713
Aktivno stanovništvo	969	975	988	954
Zaposleni	854	854	880	855
Nezaposleni	115	121	108	98
Neaktivno stanovništvo (15+)	725	727	738	759

	%

Stopa aktivnosti	57,2	57,3	57,2	55,7
Stopa zaposlenosti	50,4	50,2	51,0	49,9
Stopa nezaposlenosti	11,9	12,4	11,0	10,3

	Žene

Radno sposobno stanovništvo (15+)	1 891	1 911	1 934	1 919
Aktivno stanovništvo	820	827	814	801
Zaposleni	689	712	700	693
Nezaposleni	131	115	114	108
Neaktivno stanovništvo (15+)	1 071	1 084	1 120	1 118


	%
Stopa aktivnosti	43,4	43,3	42,1	41,8
Stopa zaposlenosti	36,4	37,3	36,2	36,1
Stopa nezaposlenosti	16,0	13,9	14,0	13,5

2. RADNO SPOSOBNO STANOVNIŠTVO PREMA AKTIVNOSTI, DOBI I SPOLU

u tis.

	VII. – XII. 2004.	I. – VI. 2005.	VII. – XII. 2005.	I. – VI. 2006.		VII. – XII. 2004.	I. – VI. 2005.	VII. – XII. 2005.	I. – VI. 2006.

	Aktivno stanovništvo					Zaposleni

	Ukupno
Ukupno	1 789	1 802	1 802	1 755		1 542	1 566	1 580	1 548

15 – 24	206	202	209	178		136	135	142	127
25 – 49	1 134	1 121	1 109	1 085		990	992	988	966
50 – 64	395	410	428	434		363	372	393	399
65 i više	54	68	56	57		54	67	56	57
15 – 64	1 734	1 734	1 746	1 697		1 489	1 499	1 524	1 491

	Muškarci
Ukupno	969	975	988	954		854	854	880	855

15 – 24	117	119	120	104		82	83	84	77
25 – 49	593	582	581	564		530	521	531	514
50 – 64	233	238	257	257		216	216	236	236
65 i više	26	35	29	28		25	35	29	28
15 – 64	943	940	959	926		828	820	851	827

	Žene
Ukupno	820	827	814	801		689	712	700	693

15 – 24	89	83	89	74		54	52	58	50
25 – 49	540	539	527	521		459	471	457	452
50 – 64	162	172	171	177		147	156	158	163
65 i više	28	33	27	29		28	32	27	29
15 – 64	791	794	787	772		660	679	673	664

	Nezaposleni					Neaktivni

	Ukupno
Ukupno	246	236	222	206	1 795		1 811	1 857	1 876

15 – 24	69	67	67	51	328		341	338	364
25 – 49	144	130	120	119	227		213	224	242
50 – 64	32	38	35	36	452		455	461	446
65 i više	.	.	.	.	788		802	834	824
15 – 64	246	235	222	206	1 008		1 010	1 023	1 052

				Muškarci
Ukupno	115	121	108	98		725	727	738	759

15 – 24	35	36	36	27		167	168	164	180
25 – 49	63	61	50	50		82	86	85	93
50 – 64	17	22	21	21		172	163	164	163
65 i više	.	.	.	.		303	311	325	323
15 – 64	115	120	108	98		421	416	413	436

	Žene
Ukupno	131	115	114	108		1 071	1 084	1 120	1 118

15 – 24	35	30	31	24		161	173	174	184
25 – 49	81	68	70	69		145	128	139	150
50 – 64	15	16	13	15		281	292	296	283
65 i više	.	.	.	.		484	491	510	501
15 – 64	131	115	114	108		587	593	610	617

3. MJERE AKTIVNOSTI STANOVNIŠTVA PREMA DOBI I SPOLU

	Stope aktivnosti				Stope zaposlenosti				Stope nezaposlenosti
	VII. – XII. 2004.	I. – VI. 2005.	VII. – XII. 2005.	I. – VI. 2006.	VII. – XII. 2004.	I. – VI. 2005.	VII. – XII. 2005.	I. – VI. 2006.	VII. – XII. 2004.	I. – VI. 2005.	VII. – XII. 2005.	I. – VI. 2006.

Ukupno
Ukupno	49,9	49,9	49,2	48,3	43,0	43,3	43,2	42,6	13,8	13,1	12,3	11,8
15 – 24	38,5	37,2	38,2	32,8	25,5	24,9	26,0	23,4	33,8	33,1	32,0	28,7
25 – 49	83,3	84,0	83,2	81,8	72,7	74,3	74,2	72,8	12,7	11,6	10,9	11,0
50 – 64	46,6	47,4	48,2	49,3	42,8	43,0	44,3	45,3	8,1	9,4	8,1	8,2
65 i više	6,5	7,8	6,3	6,5	6,4	7,7	6,3	6,5	.	.	.	.
15 – 64	63,2	63,2	63,1	61,7	54,3	54,6	55,0	54,2	14,2	13,5	12,7	12,1

Muškarci
Ukupno	57,2	57,3	57,2	55,7	50,4	50,2	51,0	49,9	11,9	12,4	11,0	10,3
15 – 24	41,1	41,5	42,3	36,7	28,9	28,8	29,6	27,1	29,7	30,6	30,2	25,9
25 – 49	87,8	87,2	87,3	85,9	78,5	78,0	79,7	78,2	10,6	10,6	8,7	8,9
50 – 64	57,6	59,4	61,0	61,2	53,4	53,9	56,0	56,2	7,3	9,3	8,3	8,2
65 i više	7,9	10,1	8,3	8,0	7,7	10,0	8,2	8,0	.	.	.	.
15 – 64	69,1	69,3	69,9	68,0	60,7	60,4	62,0	60,8	12,2	12,8	11,3	10,6

Žene
Ukupno	43,4	43,3	42,1	41,8	36,4	37,3	36,2	36,1	16,0	13,9	14,0	13,5
15 – 24	35,6	32,4	33,8	28,7	21,7	20,5	22,2	19,4	39,2	36,8	34,4	32,5
25 – 49	78,9	80,8	79,1	77,7	67,0	70,6	68,6	67,4	15,0	12,6	13,3	13,3
50 – 64	36,6	37,1	36,6	38,5	33,2	33,6	33,7	35,3	9,3	9,4	7,8	8,2
65 i više	5,6	6,3	5,0	5,5	5,5	6,2	5,0	5,5	.	.	.	.
15 – 64	57,4	57,2	56,4	55,6	47,9	49,0	48,2	47,8	16,5	14,4	14,5	14,0

4. STRUKTURA RADNO SPOSOBNOG STANOVNIŠTVA PREMA ŠKOLSKOJ SPREMI I SPOLU

	Radna snaga								Neaktivni
	zaposleni				nezaposleni				Neaktivni
	VII. – XII. 2004.	I. – VI. 2005.	VII. – XII. 2005.	I. – VI. 2006.	VII. – XII. 2004.	I. – VI. 2005.	VII. – XII. 2005.	I. – VI. 2006.	VII. – XII. 2004.	I. – VI. 2005.	VII. – XII. 2005.	I. – VI. 2006.

Ukupno

Ukupno	100	100	100	100	100	100	100	100	100	100	100	100
Nezavršena osnovna škola	4,4	4,7	4,8	4,2	((2,9))	(2,1)	(2,2)	(3,6)	20,7	21,2	20,5	20,9
Osnovna škola	17,7	17,0	15,8	15,0	18,5	16,6	16,5	18,1	36,8	35,5	36,7	35,0
Jedno-, dvo- ili trogodišnja srednja škola za zanimanja	32,8	31,8	33,6	33,1	40,2	41,4	42,6	37,4	17,1	17,2	17,8	18,4
4-godišnja škola za zanimanja	23,9	24,7	23,3	25,5	25,0	26,7	25,3	28,8	12,6	12,0	12,0	12,4
Gimnazija	2,8	3,5	3,1	3,6	((3,8))	((4,9))	((4,2))	((3,7))	6,1	6,9	6,4	6,4
Viša škola (stručni studij)	6,6	6,8	6,7	6,7	((3,5))	((2,9))	((3,8))	((3,6))	3,1	3,4	3,1	3,2
Fakultet, akademija, magisterij, doktorat	11,9	11,5	12,7	11,9	(6,0)	(5,4)	(5,4)	((4,8))	3,7	3,8	3,5	3,7

Žene

Ukupno	100	100	100	100	100	100	100	100	100	100	100	100
Nezavršena osnovna škola	5,0	6,0	6,0	5,1	((3,4))	((1,5))	((2,9))	(2,1)	25,7	26,0	25,4	25,9
Osnovna škola	19,9	18,9	18,4	16,7	18,5	16,6	16,9	19,3	39,6	38,6	40,0	38,4
Jedno-, dvo- ili trogodišnja srednja škola za zanimanja	22,8	21,2	22,3	22,3	34,0	36,1	35,8	31,8	10,8	11,0	11,6	12,3
4-godišnja škola za zanimanja	27,1	28,1	26,5	28,6	29,1	30,4	28,8	32,8	12,4	11,3	11,1	11,9
Gimnazija	4,2	4,6	4,4	5,0	((4,9))	((6,6))	((5,8))	(4,8)	6,8	7,7	7,2	6,3
Viša škola (stručni studij)	7,7	7,7	7,7	8,1	((3,6))	((2,0))	((4,5))	((4,0))	(2,1)	2,8	2,4	2,6
Fakultet, akademija, magisterij, doktorat	13,4	13,4	14,7	14,2	((6,6))	((6,7))	((5,3))	((5,2))	2,6	2,6	2,3	2,6

5. ZAPOSLENI PREMA SEKTORU VLASNIŠTVA, POLOŽAJU U ZAPOSLENJU I SPOLU

u tis.

	Ukupno				Muškarci				Žene
	VII. – XII. 2004.	I. – VI. 2005.	VII. – XII. 2005.	I. – VI. 2006.	VII. – XII. 2004.	I. – VI. 2005.	VII. – XII. 2005.	I. – VI. 2006.	VII. – XII. 2004.	I. – VI. 2005.	VII. – XII. 2005.	I. – VI. 2006.

	Ukupno
Zaposleni	1 542	1 566	1 580	1 548	854	854	880	855	689	712	700	693
Zaposlenici	1 189	1 169	1 194	1 191	652	633	661	645	538	536	533	545
Samozaposleni	319	356	352	321	193	211	210	202	127	145	142	120
Pomažući članovi	34	41	34	37	9	10	9	8	24	31	25	28

	Privatni sektor
Zaposleni	1 011	1 076	1 072	1 061	579	602	610	608	432	474	462	453
Zaposlenici	658	679	686	703	378	381	391	398	281	298	294	305
Samozaposleni	319	356	352	321	193	211	210	202	127	145	142	120
Rade sami	235	279	270	239	134	155	148	144	101	124	122	96
Zapošljavaju radnike	84	76	82	82	59	56	62	58	26	20	20	24
Pomažući članovi	34	41	34	37	9	10	9	8	24	31	25	28

	Državni sektor i sektor u pretvorbi
Zaposlenici	531	490	508	488	274	252	270	247	257	238	238	240
Državni sektor	510	476	497	476	259	243	262	240	251	233	235	236
Sektor u pretvorbi	21	14	11	11	15	8	8	7	6	6	3	4

6. STRUKTURA ZAPOSLENIH PREMA PODRUČJIMA NKD-a 2002. I SEKTORU VLASNIŠTVA

	Ukupno				Državni sektor i sektor u pretvorbi				Privatni sektor
	VII. – XII. 2004.	I. – VI. 2005.	VII. – XII. 2005.	I. – VI. 2006.	VII. – XII. 2004.	I. – VI. 2005.	VII. – XII. 2005.	I. – VI. 2006.	VII. – XII. 2004.	I. – VI. 2005.	VII. – XII. 2005.	I. – VI. 2006.

Ukupno¹⁾	100	100	100	100	100	100	100	100	100	100	100	100
Poljoprivreda, lov i šumarstvo	15,6	17,0	17,0	14,5	3,6	3,5	3,4	3,6	21,9	23,2	23,4	19,4
Ribarstvo	((0,3))	((0,3))	((0,3))	((0,3))	.	.	-	-	((0,4))	((0,4))	((0,4))	((0,4))
Rudarstvo i vađenje	((0,7))	(0,6)	((0,6))	((0,6))	((1,0))	((1,4))	((0,9))	((1,0))	((0,5))	((0,2))	((0,4))	((0,3))
Prerađivačka industrija	19,3	17,7	18,3	19,4	12,1	10,3	11,1	11,0	23,1	21,1	21,8	23,2
Opskrba električnom energijom, plinom i vodom	2,0	1,8	1,9	1,4	5,5	5,4	5,6	4,2	.	.	.	.
Građevinarstvo	8,1	8,3	8,0	8,9	3,7	3,9	3,2	4,3	10,4	10,3	10,2	11,0
Trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikla te predmeta za osobnu uporabu i kućanstvo	14,1	14,3	13,6	14,6	3,0	2,9	2,0	2,2	19,9	19,5	19,1	20,3
Hoteli i restorani	5,6	5,4	5,2	5,4	(2,6)	(2,5)	3,1	2,4	7,1	6,7	6,3	6,8
Prijevoz, skladištenje i veze	6,6	6,2	6,9	6,6	10,2	8,8	10,9	11,4	4,7	5,0	5,0	4,3
Financijsko posredovanje	1,7	1,8	1,8	2,6	((1,8))	(2,3)	(1,9)	2,9	1,7	1,6	1,7	2,5
Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge	4,0	4,9	4,7	4,9	((2,0))	((2,6))	((2,1))	((2,2))	5,1	6,0	5,9	6,1
Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje	6,4	6,8	6,0	6,2	18,5	21,6	18,6	19,6	-	-	-	-
Obrazovanje	6,0	5,1	6,0	5,3	16,5	15,1	17,4	15,7	((0,4))	((0,6))	((0,6))	((0,6))
Zdravstvena zaštita i socijalna skrb	5,9	5,4	5,4	5,3	14,1	13,7	13,4	13,4	(1,6)	(1,6)	(1,6)	(1,6)
Ostale društvene, socijalne i osobne uslužne djelatnosti	3,6	3,9	4,1	3,9	5,3	5,9	6,2	6,0	2,6	2,9	3,1	2,9
Privatna kućanstva sa zaposlenim osobljem	((0,2))	((0,4))	((0,2))	((0,1))	-	-	-	-	((0,4))	((0,5))	((0,3))	((0,2))
Izvanteritorijalne organizacije i tijela	.	.	.	.	.	.	.	.	.	.	.	.

1) Zbog nepouzdanih procjena podataka označenih s ((.)) zbroj podataka nižih razina ne daje ukupno.

7. ZAPOSLENI PREMA GLAVNIM RODOVIMA ZANIMANJA I SPOLU

u tis.

	Ukupno				Muškarci				Žene
	VII. – XII. 2004.	I. – VI. 2005.	VII. – XII. 2005.	I. – VI. 2006.	VII. – XII. 2004.	I. – VI. 2005.	VII. – XII. 2005.	I. – VI. 2006.	VII. – XII. 2004.	I. – VI. 2005.	VII. – XII. 2005.	I. – VI. 2006.

Ukupno¹⁾	1 542	1 566	1 580	1 548	854	854	880	855	689	712	700	693

Čelnici i članovi zakonodavnih tijela, čelnici i dužnosnici državnih tijela, direktori	79	80	93	84	60	62	70	63	(19)	(19)	(23)	(21)
Stručnjaci i znanstvenici	142	138	155	142	62	59	74	60	79	79	82	82
Inženjeri, tehničari i srodna zanimanja	207	223	229	230	105	123	118	122	102	100	111	107
Uredski i šalterski službenici	167	173	166	170	56	44	50	44	111	130	116	125
Uslužna i trgovačka zanimanja	234	226	208	225	94	94	87	88	140	131	121	137
Poljoprivredni, lovno-uzgojni, šumski radnici i ribari	206	242	234	194	101	115	111	98	105	128	124	97
Zanimanja u obrtu i pojedinačnoj proizvodnji	194	184	196	200	180	172	180	185	(14)	(12)	(16)	14
Rukovatelji strojevima, vozilima i sastavljači proizvoda	156	167	168	176	112	118	122	129	44	48	46	47
Jednostavna zanimanja	146	120	119	117	71	56	58	54	75	65	61	62
Vojna zanimanja	(12)	(12)	(11)	(11)	(11)	(12)	(10)	(10)	.	.	.	.
Nepoznato	.	.	.	.	.	.	.	.	.	.	.	.

	%
Ukupno¹⁾	100	100	100	100	100	100	100	100	100	100	100	100

Čelnici i članovi zakonodavnih tijela, čelnici i dužnosnici državnih tijela, direktori	5,1	5,1	5,9	5,4	7,0	7,2	7,9	7,4	(2,7)	(2,6)	(3,3)	(3,0)
Stručnjaci i znanstvenici	9,2	8,8	9,8	9,1	7,3	6,9	8,4	7,0	11,5	11,0	11,7	11,8
Inženjeri, tehničari i srodna zanimanja	13,4	14,2	14,5	14,8	12,3	14,4	13,4	14,3	14,9	14,1	15,9	15,4
Uredski i šalterski službenici	10,8	11,1	10,5	11,0	6,6	5,1	5,7	5,2	16,0	18,2	16,6	18,1
Uslužna i trgovačka zanimanja	15,2	14,4	13,2	14,5	11,0	11,0	9,9	10,3	20,3	18,5	17,3	19,7
Poljoprivredni, lovno-uzgojni, šumski radnici i ribari	13,4	15,5	14,8	12,5	11,8	13,4	12,6	11,4	15,3	17,9	17,6	13,9
Zanimanja u obrtu i pojedinačnoj proizvodnji	12,6	11,7	12,4	12,9	21,1	20,1	20,5	21,7	2,1	1,7	2,3	2,1
Rukovatelji strojevima, vozilima i sastavljači proizvoda	10,1	10,6	10,6	11,3	13,1	13,9	13,9	15,1	6,3	6,8	6,5	6,7
Jednostavna zanimanja	9,5	7,7	7,5	7,5	8,3	6,5	6,6	6,3	10,8	9,1	8,7	9,0
Vojna zanimanja	(0,8)	(0,8)	(0,7)	(0,7)	(1,3)	(1,4)	(1,2)	(1,1)	.	.	.	.
Nepoznato	.	.	.	.	.	.	.	.	.	.	.	.

1) Zbog nepouzdanih procjena podataka označenih s (( . )) zbroj podataka nižih razina ne daje ukupno.

8. PROSJEČNI SATI RADA NA GLAVNOM POSLU U REFERENTNOM TJEDNU PREMA SEKTORIMA DJELATNOSTI I SPOLU

	VII. – XII. 2004.	I. – VI. 2005.	VII. – XII. 2005.	I. – VI. 2006.

	Ukupno
Ukupno	40,4	39,5	39,7	39,7
Poljoprivredne djelatnosti	34,7	32,8	33,2	33,3
Nepoljoprivredne djelatnosti	41,9	41,6	41,6	41,5
Uslužne djelatnosti	41,3	40,7	41,0	40,6

	Muškarci
Ukupno	41,5	40,8	40,9	40,8
Poljoprivredne djelatnosti	38,1	35,7	36,4	36,6
Nepoljoprivredne djelatnosti	42,4	42,2	42,0	41,8
Uslužne djelatnosti	42,0	41,4	41,7	41,2

	Žene
Ukupno	38,9	38,0	38,2	38,4
Poljoprivredne djelatnosti	31,0	29,8	29,9	29,4
Nepoljoprivredne djelatnosti	40,9	40,2	40,4	40,6
Uslužne djelatnosti	40,5	40,0	40,3	40,0

9. NEZAPOSLENI PREMA DULJINI TRAŽENJA POSLA

	Ukupno, tis.				Ukupno, %
	VII. – XII. 2004.	I. – VI. 2005.	VII. – XII. 2005.	I. – VI. 2006.	VII. – XII. 2004.	I. – VI. 2005.	VII. – XII. 2005.	I. – VI. 2006.

Ukupno	246	236	222	206	100	100	100	100
Našli posao¹⁾	((5))	((5))	((4))	((5))	((2,1))	((2,3))	((1,6))	((2,5))
Manje od 1 mjeseca	(11)	((8))	(10)	((7))	((4,4))	((3,5))	(4,4)	3,6
1 – 3 mjeseca	50	25	41	26	20,5	10,5	18,6	12,6
4 – 6 mjeseci	24	30	(17)	25	9,7	12,9	7,6	12,2
7 – 12 mjeseci	33	38	29	35	13,4	16,1	13,1	16,8
13 – 24 mjeseca	29	36	34	21	11,6	15,1	15,4	10,0
25 i više mjeseci	94	94	87	87	38,2	39,7	39,2	42,3

1) Prema međunarodnoj metodologiji i osobe koje su našle posao, a nisu počele raditi u vrijeme provođenja Ankete, smatraju se nezaposlenima.

10. REGISTRIRANI NEZAPOSLENI KOJI PREMA ANKETI NISU NEZAPOSLENI

	Ukupno, tis.			Ukupno, %
	I. – VI. 2005.	VII. – XII. 2005.	I. – VI. 2006.	I. – VI. 2005.		VII. – XII. 2005.	I. – VI. 2006.

	Ukupno
Nezaposleni prema Anketi	236	222	206		100	100	100
Registrirani u HZZ-u	198	188	174		84,0	84,7	84,5
Neregistrirani u HZZ-u	38	34	32		16,0	15,3	15,5
Registrirani nezaposleni	319	299	301		100	100	100
koji prema Anketi nisu nezaposleni	121	111	127		37,8	37,0	42,2

	Muškarci
Nezaposleni prema Anketi	121	108	98		100	100	100
Registrirani u HZZ-u	100	86	80		82,8	79,0	80,9
Neregistrirani u HZZ-u	21	23	18		17,2	21,0	19,1
Registrirani nezaposleni	134	122	121		100	100	100
koji prema Anketi nisu nezaposleni	34	36	42		25,2	30,0	34,4

	Žene
Nezaposleni prema Anketi	115	114	108		100	100	100
Registrirani u HZZ-u	98	103	94		85,3	90,1	87,2
Neregistrirani u HZZ-u	17	11	14		14,7	9,9	12,8
Registrirani nezaposleni	185	177	179		100	100	100
koji prema Anketi nisu nezaposleni	87	74	85		46,9	41,8	47,5

11. USPOREDBA ANKETNIH I ADMINISTRATIVNIH PODATAKA O NEZAPOSLENOSTI PREMA SPOLU

	Ukupno				Muškarci				Žene
	VII. – XII. 2004.	I. – VI. 2005.	VII. – XII. 2005.	I. – VI. 2006.	VII. – XII. 2004.	I. – VI. 2005.	VII. – XII. 2005.	I. – VI. 2006.	VII. – XII. 2004.	I. – VI. 2005.	VII. – XII. 2005.	I. – VI. 2006.

Nezaposlene osobe registrirane u HZZ-u, tis.	304	319	299	301	126	134	122	121	178	185	177	179
Nezaposleni prema Anketi, tis.	246	236	222	206	115	121	108	98	131	115	114	108
Stopa anketne nezaposlenosti, %	13,8	13,1	12,3	11,8	11,9	12,4	11,0	10,3	16,0	13,9	14,0	13,5
Stopa registrirane nezaposlenosti, %¹⁾	17,7	18,5	17,3	17,5¹⁾	14,0	14,7	13,5	13,5¹⁾	21,8	22,6	21,4	21,9¹⁾

1) Stope su izračunane iz privremenih administrativnih podataka.

12. FINANCIJSKA SITUACIJA U KUĆANSTVU PREMA SUBJEKTIVNOJ OCJENI NOSITELJA KUĆANSTVA

	I. – VI. 2003.	VII. - XII. 2003.	I. – VI. 2004.	VII. - XII. 2004.	I. – VI. 2005.	VII. - XII. 2005.	I. – VI. 2006.

Vrlo dobra	3,1	2,7	3,0	3,1	3,1	3,5	4,1
Uglavnom dobra	35,3	36,8	36,6	37,0	37,2	38,3	39,0
Uglavnom loša	27,9	25,9	26,7	28,1	26,9	26,5	24,9
Loša	33,5	34,4	33,6	31,8	32,4	31,2	32,0
Nepoznato	0,2	0,2	0,1	-	0,4	0,5	-

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA

Anketa o radnoj snazi najopsežnija je anketa o obilježjima tržišta rada provedena na uzorku kućanstava u Hrvatskoj. Njezin je cilj prikupiti podatke o stanju i promjenama na tržištu rada Hrvatske, tj. o veličini, strukturi i obilježjima aktivnog i neaktivnog stanovništva.

Anketa se provodi u skladu s metodološkim pravilima i načelima Međunarodne organizacije rada (MOR), donesenima na 13. konferenciji statističara rada i Europskoga statističkog ureda (Eurostata), koji je metodološki uskladio anketu Europske unije. Primjena te metodološke podloge preduvjet je za dobivanje međunarodno usporedivih podataka iz područja tržišta rada koji omogućuju usporedbu Hrvatske s drugim zemljama.

Prikupljeni podaci važni su za potrebe praćenja, mjerenja i ocjenjivanja gospodarskih i društvenih trendova u Hrvatskoj, a omogućuju i primjenu modernih metoda analize s područja ekonomije, sociologije, psihologije i drugih područja te su osnova za donošenje programa politike zapošljavanja.

Prikupljanje podataka

Anketa o radnoj snazi prvi je put u Hrvatskoj provedena u studenome 1996. kao godišnje istraživanje. Na isti način provedena je u lipnju 1997., a u skladu s potrebama za učestalijim podacima i prema iskustvima europskih zemalja te preporukama međunarodnih institucija, od 1998. provodi se kontinuirano. Svakog mjeseca anketira se dio kućanstava iz uzorka, a obrada i objavljivanje rezultata jest polugodišnje.

Anketari su obišli kućanstva i na izabranim adresama obavili anketni intervju, koji je u prosjeku trajao dvadesetak minuta. U skladu sa Zakonom o službenoj statistici (NN, br. 103/03.), zajamčena je tajnost svih podataka koje ispitanici daju o sebi i o članovima svog kućanstva. Prikupljeni podaci upotrebljavaju se isključivo u statističke svrhe.

Anketiranje se provodi svakog mjeseca petnaest dana nakon referentnog tjedna, a na terenu radi 160 anketara, čiji rad organizira i kontrolira 28 kontrolora. Ispunjene upitnike preuzete od anketara kontrolori provjeravaju prije dostave Državnom zavodu za statistiku i uočene pogreške ispravljaju u suradnji s anketarima.

Temeljna načela i definicije

Anketa o radnoj snazi mjeri ekonomsku aktivnost stanovništva u kratkom razdoblju promatranja od tjedan dana. Referentni tjedan za anketu koja se u Hrvatskoj provodi od 1998. tjedan je na kraju svakog mjeseca u kojem nema blagdana ni neradnih dana.

Kućanstvo je mala ekonomska zajednica koja nije uvijek, iako najčešće to jest, zajednica srodnika koji žive skupa i dijele troškove života (stanovanje, hrana i drugo).

Radno sposobno stanovništvo čine osobe starije od navršenih 15 godina.

Zaposleni su osobe koje su u referentnom tjednu obavljale bilo kakav posao za novac ili plaćanje u naturi. To su svi zaposlenici, samozaposlene osobe i članovi obitelji koji pomažu u poslovnom subjektu u vlasništvu člana obitelji (trgovačko društvo, poduzeće, obrt, slobodno zanimanje, poljoprivredno gospodarstvo) ili nekome drugom obliku obiteljske privređivačke djelatnosti i osobe koje su radile za naknadu prema ugovoru, za neposredno plaćanje u novcu ili naturi. Anketom se, dakle, obuhvaćaju sve osobe koje su u referentnom tjednu radile barem jedan sat bez obzira na njihov formalni status i bez obzira na način plaćanja za obavljeni rad. Stoga zaposleni u Anketi o radnoj snazi može biti umirovljenik, student, kućanica.

U zaposlene ulaze i svi zaposlenici ili samozaposlene osobe koje su u referentnom tjednu trenutačno bile odsutne s posla, a vratit će se na rad kod istog poslodavca ili na istu aktivnost nakon što prestane razlog za odsutnost.

Zaposlenici su osobe koje rade za poslodavca u državnom ili privatnom sektoru i za svoj rad primaju naknadu u novcu ili naturi.

Samozaposleni su poslodavci koji upravljaju poslovnim subjektom i zapošljavaju jednog ili više zaposlenika te osobe koje rade za vlastiti račun i ne upošljavaju zaposlenike.

Pomažući članovi jesu osobe koje nisu zaposlenici ili samozaposleni, a rade u poslovnom subjektu koji je u vlasništvu člana obitelji i za svoj rad ne primaju naknadu.

Nezaposleni su osobe koje zadovoljavaju sljedeća tri kriterija:

a) u referentnom tjednu nisu obavljale nikakav posao za novac ili plaćanje u naturi

b) u posljednja četiri tjedna prije anketiranja aktivno su tražile posao

c) ponuđeni posao mogle bi početi obavljati u iduća dva tjedna.

U nezaposlene ubrajamo i one osobe koje su našle posao i u skoroj će budućnosti nastupiti na posao.

Podzaposleni su osobe koje uobičajeno rade manje od 36 sati na tjedan, htjele bi raditi više nego što uobičajeno rade i bile bi spremne raditi više u sljedeća dva tjedna (u okviru sadašnjega glavnog posla, na dodatnom poslu ili na novome glavnom poslu).

Trenutačno aktivno stanovništvo ili radna snaga jesu zaposlene i nezaposlene osobe razvrstane prema ekonomskoj aktivnosti u referentnom tjednu.

Neaktivno stanovništvo jesu osobe do navršenih 15 godina i osobe u radno sposobnom stanovništvu koje nisu zaposlene ili nezaposlene.

Ciljano stanovništvo koje se prati Anketom određuje se prema prisutnosti članova u intervjuiranom kućanstvu. Pri određivanju prisutnosti prihvaćeno je načelo "de facto" stanovništva, koje isključuje članove kućanstva s boravištem na drugoj adresi na kojoj rade ili se školuju dulje od dvanaest mjeseci, a ne uključuje privremeno prisutne članove drugoga kućanstva. Anketom nisu obuhvaćena kolektivna kućanstva kao što su domovi, samostani i slično.

Stopa aktivnosti jest postotni udio aktivnog stanovništva (radne snage) u radno sposobnom stanovništvu.

Stopa zaposlenosti jest postotni udio zaposlenih u radno sposobnom stanovništvu.

Stopa nezaposlenosti jest postotni udio nezaposlenih u aktivnom stanovništvu (radnoj snazi).

Prema iskustvu većine razvijenih zemalja, Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske od 1996., na osnovi dosad raspoloživih podataka iz administrativnih izvora i podataka ovog istraživanja, objavljuje dvije različito određene stope nezaposlenosti i s njima povezane podatke o aktivnom stanovništvu ili radnoj snazi.

Državni zavod za statistiku uz anketne, objavljuje i administrativne podatke o zaposlenosti i nezaposlenosti u Hrvatskoj.

U nastavku se iznose metodološke karakteristike zbog kojih se međusobno razlikuju podaci o zaposlenosti.

Izvor i obuhvat: administrativni podaci o zaposlenim osobama temelje se na podacima mjesečnog i godišnjeg istraživanja (RAD-1), koji obuhvaćaju pravne osobe svih oblika vlasništva, tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne samouprave na području Republike Hrvatske. Mjesečno istraživanje obuhvaća 70% zaposlenih iz svakog odjeljka NKD-a 2002. Podaci o zaposlenima u obrtu i slobodnim zanimanjima te poljoprivrednim osiguranicima preuzimaju se iz evidencije Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Od početka 2004. administrativni podaci o zaposlenima uključuju i broj zaposlenih u policiji i obrani. Rezultati Ankete o radnoj snazi procjenjuju se na osnovi reprezentativnoga statističkog uzorka privatnih kućanstava u zemlji.

Referentno razdoblje: administrativni podaci o zaposlenim osobama odnose se na posljednji dan prethodnog mjeseca, dok se u Anketi prikupljaju podaci za referentni tjedan.

Razdoblje promatranja: administrativni podaci obrađuju se i objavljuju u mjesečnoj dinamici, dok se rezultati Ankete o radnoj snazi odnose na polugodišnje razdoblje.

Definicije zaposlene osobe: administrativni izvori primjenjuju formalnu definiciju zaposlenosti (zasnivanje radnog odnosa s poslodavcem, na određeno ili neodređeno vrijeme, neovisno o duljini radnog vremena i vlasništvu pravne osobe), dok su u Anketi o radnoj snazi kao zaposlene iskazane sve osobe koje su u referentnom tjednu obavljale bilo kakav posao za novac ili plaćanje u naturi, kao i osobe koje su u referentnom tjednu bile trenutačno odsutne s posla, a vratit će se na rad kod istog poslodavca ili na istu aktivnost nakon što prestane razlog za odsutnost.

Objavljivanje podataka: adiministrativni podaci o zaposlenim osobama objavljuju se u mjesečnoj dinamici u Priopćenju „Zaposleni po djelatnostima“, u godišnjem Priopćenju „Zaposleni po djelatnostima i po spolu – konačni podaci“ te u Mjesečnim statističkim izvješćima Državnog zavoda za statistiku. Priopćenje i Statističko izvješće s rezultatima Ankete o radnoj snazi objavljuju anketne podatke o zaposlenim osobama u polugodišnjoj dinamici. Rezultati godišnjeg istraživanja RAD-1 objavljuju se i na nižim teritorijalnim razinama, dok su podaci Ankete raspoloživi samo za cijelu Republiku Hrvatsku.

Državni zavod za statistiku objavljuje podatke o nezaposlenim osobama iz administrativnih izvora i anketne podatke, koji se razlikuju zbog metodoloških karakteristika koje se iznose u nastavku:

Izvor i obuhvat: podaci o registriranoj nezaposlenosti dobiveni su iz Registra nezaposlenih osoba, koji vodi Hrvatski zavod za zapošljavanje, dok se anketni podaci prikupljaju anketnim intervjuom u privatnim kućanstvima. Registar sadrži podatke o svim nezaposlenim osobama u zemlji, dok se rezultati Ankete o radnoj snazi procjenjuju na temelju reprezentativnoga statističkog uzorka.

Referentno razdoblje: podaci iz Registra odnose se na posljednji dan svakog mjesca, dok se u Anketi prikupljaju podaci za referentni tjedan.

Razdoblje promatranja: podaci se iz Registra preuzimaju u mjesečnoj dinamici, dok se rezultati Ankete o radnoj snazi obrađuju i objavljuju za polugodišnje razdoblje.

Definicije nezaposlene osobe: registrirana nezaposlena osoba jest osoba prijavljena kod Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, odnosno svaka osoba koja zadovoljava kriterije koje definiraju Zakon o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti i Hrvatski zavod za zapošljavanje. U Anketi o radnoj snazi nezaposlene osobe jesu one koje, prema međunarodnoj definiciji, u referentnom tjednu nisu obavljale posao za plaćanje u novcu ili u naturi, aktivno su tražile posao u razdoblju od četiri tjedna prije ankteiranja, eventualni ponuđeni posao mogle bi početi obavljati u sljedeća dva tjedna te također osobe koje su pronašle posao na kojem će početi raditi u skoroj budućnosti nakon anketiranja.

Objavljivanje podataka: podaci o broju registriranih nezaposlenih osoba i registriranoj stopi nezaposlenosti objavljuju se u mjesečnoj dinamici u Priopćenju „Zaposleni po djelatnostima i po spolu“ te u Mjesečnim statističkim izvješćima Državnog zavoda za statistiku. Priopćenje i Statističko izvješće s rezultatima Ankete o radnoj snazi objavljuju usporedbu anketne i registrirane stope nezaposlenosti u polugodišnjoj dinamici po spolu. Istodobno, administrativne podatke o nezaposlenosti objavljuje i Hrvatski zavod za zapošljavanje i na nižim teritorijalnim razinama, dok su podaci Ankete raspoloživi samo za cijelu Republiku Hrvatsku.

Podaci pokazuju da je stopa nezaposlenosti, prema podacima iz administrativnih izvora, veća u odnosu na isti pokazatelj izračunan prema podacima Ankete o radnoj snazi, što je posljedica, s jedne strane, ekonomskih aktivnosti onih kategorija stanovništva koje su, prema formalnom statusu, nezaposlene ili neaktivne, a s druge strane, u podacima o nezaposlenima prema administrativnim izvorima zastupljen je, uz stvarno nezaposlene osobe, i velik udio osoba koje prema odrednicama Ankete nisu nezaposlene, ali preko tog statusa ostvaruju neka socijalna ili materijalna prava.

Upotrijebljene klasifikacije

a) Nacionalna klasifikacija djelatnosti 2002., usporediva s međunarodnom klasifikacijom djelatnosti NACE 2002. Rev. 1, upotrijebljena je pri šifriranju obilježja djelatnosti.

b) Nacionalna klasifikacija zanimanja, usporediva s međunarodnom klasifikacijom zanimanja ISCO-88, odnosno ISCO-88 (COM), upotrijebljena je pri šifriranju obilježja zanimanja.

c) Klasifikacija položaja u zaposlenju, ICSE.

Obuhvat i usporedivost

Kao okvir za izbor uzorka od 1996. do 1999. služili su podaci iz Popisa stanovništva, kućanstava i stanova 1991. U tom razdoblju hrvatska područja izravno zahvaćena ratom nije bilo moguće uključiti u okvir za izbor jedinica uzorka.

U 2000. i 2001. primijenjen je okvir za uzorak temeljen na bazi podataka Hrvatske elektroprivrede, koja sadrži adrese svih kućanstava s područja Republike Hrvatske. Time se uzorak i podaci koji proizlaze iz Ankete počevši od 2000. odnose na cijelu Hrvatsku.

Od početka 2002. u provedbi Ankete o radnoj snazi primjenjuje se novi okvir za uzorak temeljen na podacima iz Popisa stanovništva, kućanstava i stanova 2001.

Pri procjeni svih kategorija stanovništva od 2001. do prvog polugodišta 2006. upotrijebljeni su rezultati Popisa stanovništva, kućanstava i stanova 2001.

Prema metodologiji Ankete ne obuhvaća se institucionalno stanovništvo (domovi, samostani, bolnice za trajni smještaj osoba i slično).

Nacrt uzorka

Anketa o radnoj snazi provedena je na slučajnom uzorku privatnih kućanstava tako da je uzorak za svako polugodište posebno definiran, tj. nema panelnog dijela uzorka (kućanstva se ne ponavljaju u sljedećem polugodištu), a takav nacrt uzorka nije pogodan za praćenje pojave kroz vrijeme.

Prosječno se u jednom polugodištu u uzorak izabere 8 600 stambenih jedinica. Anketiraju se svi članovi svih privatnih kućanstava koji u tim stambenim jedinicama stalno žive. U drugom polugodištu 2005. u 6 734 kućanstava anketirano je 18 186 osoba, a u prvom polugodištu 2006. u 6 641 kućanstvu anketirano je 18 077 osoba.

Slučajan uzorak privatnih kućanstava izabran je u dvije etape, a upotrijebljeni nacrt uzorka jest dvoetapno uzorkovanje grupa. Prije izbora uzorka formirani su tzv. segmenti. Segmenti su teritorijalne jedince nastale grupiranjem susjednih popisnih krugova, a popisni krugovi jesu teritorijalne jedinice formirane za potrebe Popisa stanovništva 2001. Zatim su segmenti stratificirani u 21 stratum. Stratumi su 20 županija i Grad Zagreb.

U prvoj etapi iz svakog stratuma izabran je slučajni uzorak segmenata, a u drugoj etapi slučajni uzorak stanova nastanjenih privatnim kućanstvima u izabranim segmentima. Anketirana su sva privatna kućanstva u izabranim stanovima.

Stopa neodgovora za prvo polugodište 2006. iznosila je 17,6%, a stopa odbijanja 7,2%.

Sljedeća tablica prikazuje procjene, standardne pogreške procjena, intervale pouzdanosti (95%) i koeficijente varijacije za stope aktivnosti, zaposlenosti i nezaposlenosti.

	Procjena	Standardna pogreška procjene	Interval pouzdanosti (95%)	Koeficijent varijacije

Stopa aktivnosti	48,3%	0,5%	[47,3% ; 49,3%]	1,0%

Stopa zaposlenosti	42,6%	0,5%	[41,6% ; 43,7%]	1,2%

Stopa nezaposlenosti	11,8%	0,5%	[10,8% ; 12,7%]	4,1%

Kratice

HZZ Hrvatski zavod za zapošljavanje

MOR Međunarodna organizacija rada

ARS Anketa o radnoj snazi

NKD 2002. Nacionalna klasifikacija djelatnosti, verzija 2002.

NN Narodne novine

Znakovi

- nema pojave

^. podatak različit od nule, ali se ne objavljuje jer je procjena vrlo neprecizna

(( )) neprecizna procjena

( ) manje precizna procjena