AKTIVNO STANOVNIŠTVO U REPUBLICI HRVATSKOJ U DRUGOM POLUGODIŠTU 2006.

*PRIOPĆENJE*		DRŽAVNI ZAVOD ZA STATISTIKU REPUBLIKE HRVATSKE ZAGREB, ILICA 3, P. P. 80, TELEFON: (01) 4806-111 ISSN 1334-0565

GODINA: XLIII.	ZAGREB, 10. SVIBNJA 2007.			BROJ: 9.2.7/2.

			OBVEZATNO NAVEDITE IZVOR PODATAKA

ANKETA O RADNOJ SNAZI

AKTIVNO STANOVNIŠTVO U REPUBLICI HRVATSKOJ
U DRUGOM POLUGODIŠTU 2006.

1. RADNO SPOSOBNO STANOVNIŠTVO PREMA AKTIVNOSTI I SPOLU

u tis.

	I. – VI. 2005.	VII. – XII. 2005.	I. – VI. 2006.	VII. – XII. 2006.

	Ukupno
Radno sposobno stanovništvo (15+)	3 613	3 659	3 631	3 646
Aktivno stanovništvo	1 802	1 802	1 755	1 815
Zaposleni	1 566	1 580	1 548	1 624
Nezaposleni	236	222	206	191
Neaktivno stanovništvo (15+)	1 811	1 857	1 876	1 831

	%
Stopa aktivnosti	49,9	49,2	48,3	49,8
Stopa zaposlenosti	43,3	43,2	42,6	44,5
Stopa nezaposlenosti	13,1	12,3	11,8	10,5

	Muškarci
Radno sposobno stanovništvo (15+)	1 702	1 726	1 713	1 721
Aktivno stanovništvo	975	988	954	971
Zaposleni	854	880	855	881
Nezaposleni	121	108	98	90
Neaktivno stanovništvo (15+)	727	738	759	749

	%
Stopa aktivnosti	57,3	57,2	55,7	56,5
Stopa zaposlenosti	50,2	51,0	49,9	51,2
Stopa nezaposlenosti	12,4	11,0	10,3	9,3

	Žene
Radno sposobno stanovništvo (15+)	1 911	1 934	1 919	1 926
Aktivno stanovništvo	827	814	801	844
Zaposleni	712	700	693	743
Nezaposleni	115	114	108	101
Neaktivno stanovništvo (15+)	1 084	1 120	1 118	1082


	%
Stopa aktivnosti	43,3	42,1	41,8	43,8
Stopa zaposlenosti	37,3	36,2	36,1	38,6
Stopa nezaposlenosti	13,9	14,0	13,5	11,9

2. RADNO SPOSOBNO STANOVNIŠTVO PREMA AKTIVNOSTI, DOBI I SPOLU

u tis.

	I. – VI. 2005.	VII. – XII. 2005.	I. – VI. 2006.	VII. – XII. 2006.		I. – VI. 2005.	VII. – XII. 2005.	I. – VI. 2006.	VII. – XII. 2006.

	Aktivno stanovništvo					Zaposleni

	Ukupno
Ukupno	1 802	1 802	1 755	1 815		1 566	1 580	1 548	1 624

15 – 24	202	209	178	202		135	142	127	143
25 – 49	1 121	1 109	1 085	1 118		992	988	966	1 017
50 – 64	410	428	434	432		372	393	399	400
65 i više	68	56	57	64		67	56	57	64
15 – 64	1 734	1 746	1 697	1 752		1 499	1 524	1 491	1 560

	Muškarci
Ukupno	975	988	954	971		854	880	855	881

15 – 24	119	120	104	114		83	84	77	82
25 – 49	582	581	564	582		521	531	514	539
50 – 64	238	257	257	244		216	236	236	229
65 i više	35	29	28	31		35	29	28	31
15 – 64	940	959	926	940		820	851	827	850

	Žene
Ukupno	827	814	801	844		712	700	693	743

15 – 24	83	89	74	88		52	58	50	62
25 – 49	539	527	521	535		471	457	452	478
50 – 64	172	171	177	188		156	158	163	171
65 i više	33	27	29	33		32	27	29	33
15 – 64	794	787	772	811		679	673	664	710

	Nezaposleni					Neaktivni

	Ukupno
Ukupno	236	222	206	191	1 811		1 857	1 876	1 831

15 – 24	67	67	51	59	341		338	364	330
25 – 49	130	120	119	101	213		224	242	218
50 – 64	38	35	36	32	455		461	446	458
65 i više	.	.	.	.	802		834	824	825
15 – 64	235	222	206	191	1 010		1 023	1 052	1 006

				Muškarci
Ukupno	121	108	98	90		727	738	759	749

15 – 24	36	36	27	32		168	164	180	163
25 – 49	61	50	50	43		86	85	93	86
50 – 64	22	21	21	15		163	164	163	175
65 i više	.	.	.	.		311	325	323	326
15 – 64	120	108	98	90		416	413	436	424

	Žene
Ukupno	115	114	108	101		1 084	1 120	1 118	1 082

15 – 24	30	31	24	27		173	174	184	167
25 – 49	68	70	69	58		128	139	150	132
50 – 64	16	13	15	17		292	296	283	283
65 i više	.	.	.	.		491	510	501	499
15 – 64	115	114	108	101		593	610	617	582

3. MJERE AKTIVNOSTI STANOVNIŠTVA PREMA DOBI I SPOLU

	Stope aktivnosti				Stope zaposlenosti				Stope nezaposlenosti
	I. – VI. 2005.	VII. – XII. 2005.	I. – VI. 2006.	VII. – XII. 2006.	I. – VI. 2005.	VII. – XII. 2005.	I. – VI. 2006.	VII. – XII. 2006.	I. – VI. 2005.	VII. – XII. 2005.	I. – VI. 2006.	VII. – XII. 2006.

	Ukupno
Ukupno	49,9	49,2	48,3	49,8	43,3	43,2	42,6	44,5	13,1	12,3	11,8	10,5
15 – 24	37,2	38,2	32,8	38,0	24,9	26,0	23,4	27,0	33,1	32,0	28,7	29,0
25 – 49	84,0	83,2	81,8	83,7	74,3	74,2	72,8	76,1	11,6	10,9	11,0	9,0
50 – 64	47,4	48,2	49,3	48,5	43,0	44,3	45,3	45,0	9,4	8,1	8,2	7,3
65 i više	7,8	6,3	6,5	7,2	7,7	6,3	6,5	7,2	.	.	.	.
15 – 64	63,2	63,1	61,7	63,5	54,6	55,0	54,2	56,6	13,5	12,7	12,1	10,9

	Muškarci
Ukupno	57,3	57,2	55,7	56,5	50,2	51,0	49,9	51,2	12,4	11,0	10,3	9,3
15 – 24	41,5	42,3	36,7	41,1	28,8	29,6	27,1	29,5	30,6	30,2	25,9	28,2
25 – 49	87,2	87,3	85,9	87,2	78,0	79,7	78,2	80,7	10,6	8,7	8,9	7,5
50 – 64	59,4	61,0	61,2	58,2	53,9	56,0	56,2	54,7	9,3	8,3	8,2	6,1
65 i više	10,1	8,3	8,0	8,7	10,0	8,2	8,0	8,7	.	.	.	.
15 – 64	69,3	69,9	68,0	68,9	60,4	62,0	60,8	62,3	12,8	11,3	10,6	9,6

	Žene
Ukupno	43,3	42,1	41,8	43,8	37,3	36,2	36,1	38,6	13,9	14,0	13,5	11,9
15 – 24	32,4	33,8	28,7	34,5	20,5	22,2	19,4	24,2	36,8	34,4	32,5	30,0
25 – 49	80,8	79,1	77,7	80,2	70,6	68,6	67,4	71,6	12,6	13,3	13,3	10,7
50 – 64	37,1	36,6	38,5	39,9	33,6	33,7	35,3	36,3	9,4	7,8	8,2	8,9
65 i više	6,3	5,0	5,5	6,2	6,2	5,0	5,5	6,2	.	.	.	.
15 – 64	57,2	56,4	55,6	58,2	49,0	48,2	47,8	51,0	14,4	14,5	14,0	12,4

4. STRUKTURA RADNO SPOSOBNOG STANOVNIŠTVA PREMA ŠKOLSKOJ SPREMI I SPOLU

	Radna snaga								Neaktivni
	zaposleni				nezaposleni				Neaktivni
	I. – VI. 2005.	VII. – XII. 2005.	I. – VI. 2006.	VII. – XII. 2006.	I. – VI. 2005.	VII. – XII. 2005.	I. – VI. 2006.	VII. – XII. 2006.	I. – VI. 2005.	VII. – XII. 2005.	I. – VI. 2006.	VII. – XII. 2006.

	Ukupno

Ukupno	100	100	100	100	100	100	100	100	100	100	100	100
Nezavršena osnovna škola	4,7	4,8	4,2	((3,6))	(2,1)	(2,2)	(3,6)	((2,9))	21,2	20,5	20,9	19,8
Osnovna škola	17,0	15,8	15,0	15,2	16,6	16,5	18,1	17,7	35,5	36,7	35,0	35,7
Jedno-, dvo- ili trogodišnja srednja škola za zanimanja	31,8	33,6	33,1	32,0	41,4	42,6	37,4	38,8	17,2	17,8	18,4	17,8
4-godišnja škola za zanimanja	24,7	23,3	25,5	26,3	26,7	25,3	28,8	24,8	12,0	12,0	12,4	13,2
Gimnazija	3,5	3,1	3,6	3,2	((4,9))	((4,2))	((3,7))	((4,6))	6,9	6,4	6,4	6,4
Viša škola (stručni studij)	6,8	6,7	6,7	7,2	((2,9))	((3,8))	((3,6))	((4,8))	3,4	3,1	3,2	3,7
Fakultet, akademija, magisterij, doktorat	11,5	12,7	11,9	12,5	(5,4)	(5,4)	((4,8))	(6,4)	3,8	3,5	3,7	3,4

	Žene

Ukupno	100	100	100	100	100	100	100	100	100	100	100	100
Nezavršena osnovna škola	6,0	6,0	5,1	((4,6))	((1,5))	((2,9))	(2,1)	((1,4))	26,0	25,4	25,9	24,2
Osnovna škola	18,9	18,4	16,7	16,5	16,6	16,9	19,3	16,3	38,6	40,0	38,4	39,1
Jedno-, dvo- ili trogodišnja srednja škola za zanimanja	21,2	22,3	22,3	21,8	36,1	35,8	31,8	33,7	11,0	11,6	12,3	11,4
4-godišnja škola za zanimanja	28,1	26,5	28,6	29,8	30,4	28,8	32,8	28,9	11,3	11,1	11,9	13,0
Gimnazija	4,6	4,4	5,0	4,3	((6,6))	((5,8))	(4,8)	((5,5))	7,7	7,2	6,3	7,2
Viša škola (stručni studij)	7,7	7,7	8,1	8,6	((2,0))	((4,5))	((4,0))	((6,2))	2,8	2,4	2,6	2,8
Fakultet, akademija, magisterij, doktorat	13,4	14,7	14,2	14,4	((6,7))	((5,3))	((5,2))	((8,0))	2,6	2,3	2,6	2,3

5. ZAPOSLENI PREMA SEKTORU VLASNIŠTVA, POLOŽAJU U ZAPOSLENJU I SPOLU

u tis.

	Ukupno				Muškarci				Žene
	I. – VI. 2005.	VII. – XII. 2005.	I. – VI. 2006.	VII. – XII. 2006.	I. – VI. 2005.	VII. – XII. 2005.	I. – VI. 2006.	VII. – XII. 2006.	I. – VI. 2005.	VII. – XII. 2005.	I. – VI. 2006.	VII. – XII. 2006.

	Ukupno
Zaposleni	1 566	1 580	1 548	1 624	854	880	855	881	712	700	693	743
Zaposlenici	1 169	1 194	1 191	1 253	633	661	645	667	536	533	545	586
Samozaposleni	356	352	321	337	211	210	202	203	145	142	120	134
Pomažući članovi	41	34	37	34	10	9	8	11	31	25	28	24

	Privatni sektor
Zaposleni	1 076	1 072	1 061	1 117	602	610	608	633	474	462	453	484
Zaposlenici	679	686	703	745	381	391	398	419	298	294	305	326
Samozaposleni	356	352	321	337	211	210	202	203	145	142	120	134
Rade sami	279	270	239	258	155	148	144	146	124	122	96	112
Zapošljavaju radnike	76	82	82	79	56	62	58	57	20	20	24	22
Pomažući članovi	41	34	37	34	10	9	8	11	31	25	28	24

	Državni sektor i sektor u pretvorbi
Zaposlenici	490	508	488	508	252	270	247	248	238	238	240	260
Državni sektor	476	497	476	496	243	262	240	240	233	235	236	256
Sektor u pretvorbi	14	11	11	12	8	8	7	8	6	3	4	4

6. STRUKTURA ZAPOSLENIH PREMA PODRUČJIMA NKD-a 2002. I SEKTORU VLASNIŠTVA

	Ukupno				Državni sektor i sektor u pretvorbi				Privatni sektor
	I. – VI. 2005.	VII. – XII. 2005.	I. – VI. 2006.	VII. – XII. 2006.	I. – VI. 2005.	VII. – XII. 2005.	I. – VI. 2006.	VII. – XII. 2006.	I. – VI. 2005.	VII. – XII. 2005.	I. – VI. 2006.	VII. – XII. 2006.

Ukupno¹⁾	100	100	100	100	100	100	100	100	100	100	100	100
Poljoprivreda, lov i šumarstvo	17,0	17,0	14,5	13,6	3,5	3,4	3,6	2,7	23,2	23,4	19,4	18,5
Ribarstvo	((0,3))	((0,3))	((0,3))	((0,2))	.	-	-	-	((0,4))	((0,4))	((0,4))	((0,2))
Rudarstvo i vađenje	(0,6)	((0,6))	((0,6))	((0,4))	((1,4))	((0,9))	((1,0))	.	((0,2))	((0,4))	((0,3))	((0,4))
Prerađivačka industrija	17,7	18,3	19,4	18,7	10,3	11,1	11,0	10,7	21,1	21,8	23,2	22,3
Opskrba električnom energijom, plinom i vodom	1,8	1,9	1,4	1,5	5,4	5,6	4,2	4,5	.	.	.	.
Građevinarstvo	8,3	8,0	8,9	7,9	3,9	3,2	4,3	3,0	10,3	10,2	11,0	10,2
Trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikla te predmeta za osobnu uporabu i kućanstvo	14,3	13,6	14,6	14,9	2,9	2,0	2,2	((2,0))	19,5	19,1	20,3	20,7
Hoteli i restorani	5,4	5,2	5,4	5,9	(2,5)	3,1	2,4	(2,1)	6,7	6,3	6,8	7,6
Prijevoz, skladištenje i veze	6,2	6,9	6,6	6,6	8,8	10,9	11,4	10,4	5,0	5,0	4,3	4,8
Financijsko posredovanje	1,8	1,8	2,6	2,3	(2,3)	(1,9)	2,9	(2,2)	1,6	1,7	2,5	2,3
Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge	4,9	4,7	4,9	5,3	((2,6))	((2,1))	((2,2))	(2,7)	6,0	5,9	6,1	6,5
Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje	6,8	6,0	6,2	6,3	21,6	18,6	19,6	19,9	-	-	-	-
Obrazovanje	5,1	6,0	5,3	6,3	15,1	17,4	15,7	18,8	((0,6))	((0,6))	((0,6))	((0,6))
Zdravstvena zaštita i socijalna skrb	5,4	5,4	5,3	5,4	13,7	13,4	13,4	13,5	(1,6)	(1,6)	(1,6)	(1,7)
Ostale društvene, socijalne i osobne uslužne djelatnosti	3,9	4,1	3,9	4,3	5,9	6,2	6,0	6,8	2,9	3,1	2,9	3,2
Privatna kućanstva sa zaposlenim osobljem	((0,4))	((0,2))	((0,1))	((0,4))	-	-	-	-	((0,5))	((0,3))	((0,2))	((0,6))
Izvanteritorijalne organizacije i tijela	.	.	.	.	.	.	.	.	.	.	.	.

1) Zbog nepouzdanih procjena podataka označenih s ((.)) zbroj podataka nižih razina ne daje ukupno.

7. ZAPOSLENI PREMA GLAVNIM RODOVIMA ZANIMANJA I SPOLU

u tis.

	Ukupno				Muškarci				Žene
	I. – VI. 2005.	VII. – XII. 2005.	I. – VI. 2006.	VII. – XII. 2006.	I. – VI. 2005.	VII. – XII. 2005.	I. – VI. 2006.	VII. – XII. 2006.	I. – VI. 2005.	VII. – XII. 2005.	I. – VI. 2006.	VII. – XII. 2006.

Ukupno¹⁾	1 566	1 580	1 548	1 624	854	880	855	881	712	700	693	743

Čelnici i članovi zakonodavnih tijela, čelnici i dužnosnici državnih tijela, direktori	80	93	84	83	62	70	63	61	(19)	(23)	(21)	(22)
Stručnjaci i znanstvenici	138	155	142	161	59	74	60	69	79	82	82	92
Inženjeri, tehničari i srodna zanimanja	223	229	230	238	123	118	122	125	100	111	107	112
Uredski i šalterski službenici	173	166	170	183	44	50	44	48	130	116	125	135
Uslužna i trgovačka zanimanja	226	208	225	252	94	87	88	101	131	121	137	151
Poljoprivredni, lovno-uzgojni, šumski radnici i ribari	242	234	194	196	115	111	98	93	128	124	97	103
Zanimanja u obrtu i pojedinačnoj proizvodnji	184	196	200	210	172	180	185	193	(12)	(16)	14	(17)
Rukovatelji strojevima, vozilima i sastavljači proizvoda	167	168	176	164	118	122	129	123	48	46	47	42
Jednostavna zanimanja	120	119	117	124	56	58	54	57	65	61	62	67
Vojna zanimanja	(12)	(11)	(11)	(11)	(12)	(10)	(10)	(11)	.	.	.	.
Nepoznato	.	.	.	.	.	.	.	.	.	.	.	.

	%
Ukupno¹⁾	100	100	100	100	100	100	100	100	100	100	100	100

Čelnici i članovi zakonodavnih tijela, čelnici i dužnosnici državnih tijela, direktori	5,1	5,9	5,4	5,1	7,2	7,9	7,4	6,9	(2,6)	(3,3)	(3,0)	(3,0)
Stručnjaci i znanstvenici	8,8	9,8	9,1	9,9	6,9	8,4	7,0	7,8	11,0	11,7	11,8	12,4
Inženjeri, tehničari i srodna zanimanja	14,2	14,5	14,8	14,6	14,4	13,4	14,3	14,2	14,1	15,9	15,4	15,1
Uredski i šalterski službenici	11,1	10,5	11,0	11,3	5,1	5,7	5,2	5,4	18,2	16,6	18,1	18,2
Uslužna i trgovačka zanimanja	14,4	13,2	14,5	15,5	11,0	9,9	10,3	11,4	18,5	17,3	19,7	20,3
Poljoprivredni, lovno-uzgojni, šumski radnici i ribari	15,5	14,8	12,5	12,1	13,4	12,6	11,4	10,6	17,9	17,6	13,9	13,8
Zanimanja u obrtu i pojedinačnoj proizvodnji	11,7	12,4	12,9	12,9	20,1	20,5	21,7	21,9	1,7	2,3	2,1	(2,4)
Rukovatelji strojevima, vozilima i sastavljači proizvoda	10,6	10,6	11,3	10,1	13,9	13,9	15,1	13,9	6,8	6,5	6,7	5,6
Jednostavna zanimanja	7,7	7,5	7,5	7,6	6,5	6,6	6,3	6,5	9,1	8,7	9,0	9,0
Vojna zanimanja	(0,8)	(0,7)	(0,7)	(0,7)	(1,4)	(1,2)	(1,1)	(1,2)	.	.	.	.
Nepoznato	.	.	.	.	.	.	.	.	.	.	.	.

1) Zbog nepouzdanih procjena podataka označenih s (( . )) zbroj podataka nižih razina ne daje ukupno.

8. PROSJEČNI SATI RADA NA GLAVNOM POSLU U REFERENTNOM TJEDNU PREMA SEKTORIMA DJELATNOSTI I SPOLU

	I. – VI. 2005.	VII. – XII. 2005.	I. – VI. 2006.	VII. – XII. 2006.

	Ukupno
Ukupno	39,5	39,7	39,7	39,8
Poljoprivredne djelatnosti	32,8	33,2	33,3	33,5
Nepoljoprivredne djelatnosti	41,6	41,6	41,5	41,4
Uslužne djelatnosti	40,7	41,0	40,6	40,6

	Muškarci
Ukupno	40,8	40,9	40,8	40,9
Poljoprivredne djelatnosti	35,7	36,4	36,6	37,1
Nepoljoprivredne djelatnosti	42,2	42,0	41,8	41,8
Uslužne djelatnosti	41,4	41,7	41,2	41,3

	Žene
Ukupno	38,0	38,2	38,4	38,4
Poljoprivredne djelatnosti	29,8	29,9	29,4	29,8
Nepoljoprivredne djelatnosti	40,2	40,4	40,6	40,2
Uslužne djelatnosti	40,0	40,3	40,0	40,0

9. NEZAPOSLENI PREMA DULJINI TRAŽENJA POSLA

	Ukupno, tis.				Ukupno, %
	I. – VI. 2005.	VII. – XII. 2005.	I. – VI. 2006.	VII. – XII. 2006.	I. – VI. 2005.	VII. – XII. 2005.	I. – VI. 2006.	VII. – XII. 2006.

Ukupno	236	222	206	191	100	100	100	100
Našli posao¹⁾	((5))	((4))	((5))	((2))	((2,3))	((1,6))	((2,5))	((0,9))
Manje od 1 mjeseca	((8))	(10)	((7))	(12)	((3,5))	(4,4)	3,6	(6,1)
1 – 3 mjeseca	25	41	26	27	10,5	18,6	12,6	14,4
4 – 6 mjeseci	30	(17)	25	(18)	12,9	7,6	12,2	(9,2)
7 – 12 mjeseci	38	29	35	28	16,1	13,1	16,8	14,4
13 – 24 mjeseca	36	34	21	25	15,1	15,4	10,0	13,2
25 i više mjeseci	94	87	87	80	39,7	39,2	42,3	41,8

1) Prema međunarodnoj metodologiji i osobe koje su našle posao, a nisu počele raditi u vrijeme provođenja Ankete, smatraju se nezaposlenima.

10. REGISTRIRANI NEZAPOSLENI KOJI PREMA ANKETI NISU NEZAPOSLENI

	Ukupno, tis.			Ukupno, %
	VII. – XII. 2005.	I. – VI. 2006.	VII. – XII. 2006.	VII. – XII. 2005.		I. – VI. 2006.	VII. – XII. 2006.

	Ukupno
Nezaposleni prema Anketi	222	206	191		100	100	100
Registrirani u HZZ-u	188	174	163		84,7	84,5	85,1
Neregistrirani u HZZ-u	34	32	28		15,3	15,5	14,9
Registrirani nezaposleni	299	301	283		100	100	100
koji prema Anketi nisu nezaposleni	111	127	120		37,0	42,2	42,5

	Muškarci
Nezaposleni prema Anketi	108	98	90		100	100	100
Registrirani u HZZ-u	86	80	76		79,0	80,9	83,5
Neregistrirani u HZZ-u	23	18	15		21,0	19,1	16,5
Registrirani nezaposleni	122	121	112		100	100	100
koji prema Anketi nisu nezaposleni	36	42	36		30,0	34,4	32,3

	Žene
Nezaposleni prema Anketi	114	108	101		100	100	100
Registrirani u HZZ-u	103	94	87		90,1	87,2	86,5
Neregistrirani u HZZ-u	11	14	14		9,9	12,8	13,5
Registrirani nezaposleni	177	179	171		100	100	100
koji prema Anketi nisu nezaposleni	74	85	84		41,8	47,5	49,1

11. USPOREDBA ANKETNIH I ADMINISTRATIVNIH PODATAKA O NEZAPOSLENOSTI PREMA SPOLU

	Ukupno				Muškarci				Žene
	I. – VI. 2005.	VII. – XII. 2005.	I. – VI. 2006.	VII. – XII. 2006.	I. – VI. 2005.	VII. – XII. 2005.	I. – VI. 2006.	VII. – XII. 2006.	I. – VI. 2005.	VII. – XII. 2005.	I. – VI. 2006.	VII. – XII. 2006.

Nezaposlene osobe registrirane u HZZ-u, tis.	319	299	301	283	134	122	121	112	185	177	179	171
Nezaposleni prema Anketi, tis.	236	222	206	191	121	108	98	90	115	114	108	101
Stopa anketne nezaposlenosti, %	13,1	12,3	11,8	10,5	12,4	11,0	10,3	9,3	13,9	14,0	13,5	11,9
Stopa registrirane nezaposlenosti, %¹⁾	18,5	17,3	17,2	16,0	14,7	13,5	13,2	12,0	22,6	21,4	21,5	20,4

1) Stope su izračunane iz konačnih administrativnih podataka.

12. FINANCIJSKA SITUACIJA U KUĆANSTVU PREMA SUBJEKTIVNOJ OCJENI NOSITELJA KUĆANSTVA

	VII. – XII. 2003.	I. – VI. 2004.	VII. – XII. 2004.	I. – VI. 2005.	VII. – XII. 2005.	I. – VI. 2006.	VII. – XII. 2006.

Vrlo dobra	2,7	3,0	3,1	3,1	3,5	4,1	3,9
Uglavnom dobra	36,8	36,6	37,0	37,2	38,3	39,0	40,4
Uglavnom loša	25,9	26,7	28,1	26,9	26,5	24,9	26,0
Loša	34,4	33,6	31,8	32,4	31,2	32,0	29,2
Nepoznato	0,2	0,1	-	0,4	0,5	-	0,5

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA

Anketa o radnoj snazi najopsežnija je anketa o obilježjima tržišta rada provedena na uzorku kućanstava u Hrvatskoj. Njezin je cilj prikupiti podatke o stanju i promjenama na tržištu rada Hrvatske, tj. o veličini, strukturi i obilježjima aktivnog i neaktivnog stanovništva.

Anketa se provodi u skladu s metodološkim pravilima i načelima Međunarodne organizacije rada (MOR), donesenima na 13. konferenciji statističara rada i Europskoga statističkog ureda (Eurostata), koji je metodološki uskladio anketu Europske unije. Primjena te metodološke podloge preduvjet je za dobivanje međunarodno usporedivih podataka iz područja tržišta rada koji omogućuju usporedbu Hrvatske s drugim zemljama.

Prikupljeni podaci važni su za potrebe praćenja, mjerenja i ocjenjivanja gospodarskih i društvenih trendova u Hrvatskoj, a omogućuju i primjenu modernih metoda analize s područja ekonomije, sociologije, psihologije i drugih područja te su osnova za donošenje programa politike zapošljavanja.

Prikupljanje podataka

Anketa o radnoj snazi prvi je put u Hrvatskoj provedena u studenome 1996. kao godišnje istraživanje. Na isti način provedena je u lipnju 1997., a u skladu s potrebama za učestalijim podacima i prema iskustvima europskih zemalja te preporukama međunarodnih institucija, od 1998. provodi se kontinuirano. Svakog mjeseca anketira se dio kućanstava iz uzorka, a obrada i objavljivanje rezultata jest polugodišnje.

Anketari su obišli kućanstva i na izabranim adresama obavili anketni intervju, koji je u prosjeku trajao dvadesetak minuta. U skladu sa Zakonom o službenoj statistici (NN, br. 103/03.), zajamčena je tajnost svih podataka koje ispitanici daju o sebi i o članovima svog kućanstva. Prikupljeni podaci upotrebljavaju se isključivo u statističke svrhe.

Anketiranje se provodi svakog mjeseca petnaest dana nakon referentnog tjedna, a na terenu radi 160 anketara, čiji rad organizira i kontrolira 28 kontrolora. Ispunjene upitnike preuzete od anketara kontrolori provjeravaju prije dostave Državnom zavodu za statistiku i uočene pogreške ispravljaju u suradnji s anketarima.

Temeljna načela i definicije

Anketa o radnoj snazi mjeri ekonomsku aktivnost stanovništva u kratkom razdoblju promatranja od tjedan dana. Referentni tjedan za anketu koja se u Hrvatskoj provodi od 1998. tjedan je na kraju svakog mjeseca u kojem nema blagdana ni neradnih dana.

Kućanstvo je mala ekonomska zajednica koja nije uvijek, iako najčešće to jest, zajednica srodnika koji žive skupa i dijele troškove života (stanovanje, hrana i drugo).

Radno sposobno stanovništvo čine osobe starije od navršenih 15 godina.

Zaposleni su osobe koje su u referentnom tjednu obavljale bilo kakav posao za novac ili plaćanje u naturi. To su svi zaposlenici, samozaposlene osobe i članovi obitelji koji pomažu u poslovnom subjektu u vlasništvu člana obitelji (trgovačko društvo, poduzeće, obrt, slobodno zanimanje, poljoprivredno gospodarstvo) ili nekome drugom obliku obiteljske privređivačke djelatnosti i osobe koje su radile za naknadu prema ugovoru, za neposredno plaćanje u novcu ili naturi. Anketom se, dakle, obuhvaćaju sve osobe koje su u referentnom tjednu radile barem jedan sat bez obzira na njihov formalni status i bez obzira na način plaćanja za obavljeni rad. Stoga zaposleni u Anketi o radnoj snazi može biti umirovljenik, student, kućanica.

U zaposlene ulaze i svi zaposlenici ili samozaposlene osobe koje su u referentnom tjednu trenutačno bile odsutne s posla, a vratit će se na rad kod istog poslodavca ili na istu aktivnost nakon što prestane razlog za odsutnost.

Zaposlenici su osobe koje rade za poslodavca u državnom ili privatnom sektoru i za svoj rad primaju naknadu u novcu ili naturi.

Samozaposleni su poslodavci koji upravljaju poslovnim subjektom i zapošljavaju jednog ili više zaposlenika te osobe koje rade za vlastiti račun i ne upošljavaju zaposlenike.

Pomažući članovi jesu osobe koje nisu zaposlenici ili samozaposleni, a rade u poslovnom subjektu koji je u vlasništvu člana obitelji i za svoj rad ne primaju naknadu.

Nezaposleni su osobe koje zadovoljavaju sljedeća tri kriterija:

a) u referentnom tjednu nisu obavljale nikakav posao za novac ili plaćanje u naturi

b) u posljednja četiri tjedna prije anketiranja aktivno su tražile posao

c) ponuđeni posao mogle bi početi obavljati u iduća dva tjedna.

U nezaposlene ubrajamo i one osobe koje su našle posao i u skoroj će budućnosti nastupiti na posao.

Podzaposleni su osobe koje uobičajeno rade manje od 36 sati na tjedan, htjele bi raditi više nego što uobičajeno rade i bile bi spremne raditi više u sljedeća dva tjedna (u okviru sadašnjega glavnog posla, na dodatnom poslu ili na novome glavnom poslu).

Trenutačno aktivno stanovništvo ili radna snaga jesu zaposlene i nezaposlene osobe razvrstane prema ekonomskoj aktivnosti u referentnom tjednu.

Neaktivno stanovništvo jesu osobe do navršenih 15 godina i osobe u radno sposobnom stanovništvu koje nisu zaposlene ili nezaposlene.

Ciljano stanovništvo koje se prati Anketom određuje se prema prisutnosti članova u intervjuiranom kućanstvu. Pri određivanju prisutnosti prihvaćeno je načelo "de facto" stanovništva, koje isključuje članove kućanstva s boravištem na drugoj adresi na kojoj rade ili se školuju dulje od dvanaest mjeseci, a ne uključuje privremeno prisutne članove drugoga kućanstva. Anketom nisu obuhvaćena kolektivna kućanstva kao što su domovi, samostani i slično.

Stopa aktivnosti jest postotni udio aktivnog stanovništva (radne snage) u radno sposobnom stanovništvu.

Stopa zaposlenosti jest postotni udio zaposlenih u radno sposobnom stanovništvu.

Stopa nezaposlenosti jest postotni udio nezaposlenih u aktivnom stanovništvu (radnoj snazi).

Prema iskustvu većine razvijenih zemalja, Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske od 1996., na osnovi dosad raspoloživih podataka iz administrativnih izvora i podataka ovog istraživanja, objavljuje dvije različito određene stope nezaposlenosti i s njima povezane podatke o aktivnom stanovništvu ili radnoj snazi.

Državni zavod za statistiku uz anketne, objavljuje i administrativne podatke o zaposlenosti i nezaposlenosti u Hrvatskoj.

U nastavku se iznose metodološke karakteristike zbog kojih se međusobno razlikuju podaci o zaposlenosti.

Izvor i obuhvat: administrativni podaci o zaposlenim osobama temelje se na podacima mjesečnog i godišnjeg istraživanja (RAD-1), koji obuhvaćaju pravne osobe svih oblika vlasništva, tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne samouprave na području Republike Hrvatske. Mjesečno istraživanje obuhvaća 70% zaposlenih iz svakog odjeljka NKD-a 2002. Podaci o zaposlenima u obrtu i slobodnim zanimanjima te poljoprivrednim osiguranicima preuzimaju se iz evidencije Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Od početka 2004. administrativni podaci o zaposlenima uključuju i broj zaposlenih u policiji i obrani. Rezultati Ankete o radnoj snazi procjenjuju se na osnovi reprezentativnoga statističkog uzorka privatnih kućanstava u zemlji.

Referentno razdoblje: administrativni podaci o zaposlenim osobama odnose se na posljednji dan prethodnog mjeseca, dok se u Anketi prikupljaju podaci za referentni tjedan.

Razdoblje promatranja: administrativni podaci obrađuju se i objavljuju u mjesečnoj dinamici, dok se rezultati Ankete o radnoj snazi odnose na polugodišnje razdoblje.

Definicije zaposlene osobe: administrativni izvori primjenjuju formalnu definiciju zaposlenosti (zasnivanje radnog odnosa s poslodavcem, na određeno ili neodređeno vrijeme, neovisno o duljini radnog vremena i vlasništvu pravne osobe), dok su u Anketi o radnoj snazi kao zaposlene iskazane sve osobe koje su u referentnom tjednu obavljale bilo kakav posao za novac ili plaćanje u naturi, kao i osobe koje su u referentnom tjednu bile trenutačno odsutne s posla, a vratit će se na rad kod istog poslodavca ili na istu aktivnost nakon što prestane razlog za odsutnost.

Objavljivanje podataka: adiministrativni podaci o zaposlenim osobama objavljuju se u mjesečnoj dinamici u Priopćenju „Zaposleni po djelatnostima“, u godišnjem Priopćenju „Zaposleni po djelatnostima i po spolu – konačni podaci“ te u Mjesečnim statističkim izvješćima Državnog zavoda za statistiku. Priopćenje i Statističko izvješće s rezultatima Ankete o radnoj snazi objavljuju anketne podatke o zaposlenim osobama u polugodišnjoj dinamici. Rezultati godišnjeg istraživanja RAD-1 objavljuju se i na nižim teritorijalnim razinama, dok su podaci Ankete raspoloživi samo za cijelu Republiku Hrvatsku.

Državni zavod za statistiku objavljuje podatke o nezaposlenim osobama iz administrativnih izvora i anketne podatke, koji se razlikuju zbog metodoloških karakteristika koje se iznose u nastavku:

Izvor i obuhvat: podaci o registriranoj nezaposlenosti dobiveni su iz Registra nezaposlenih osoba, koji vodi Hrvatski zavod za zapošljavanje, dok se anketni podaci prikupljaju anketnim intervjuom u privatnim kućanstvima. Registar sadrži podatke o svim nezaposlenim osobama u zemlji, dok se rezultati Ankete o radnoj snazi procjenjuju na temelju reprezentativnoga statističkog uzorka.

Referentno razdoblje: podaci iz Registra odnose se na posljednji dan svakog mjesca, dok se u Anketi prikupljaju podaci za referentni tjedan.

Razdoblje promatranja: podaci se iz Registra preuzimaju u mjesečnoj dinamici, dok se rezultati Ankete o radnoj snazi obrađuju i objavljuju za polugodišnje razdoblje.

Definicije nezaposlene osobe: registrirana nezaposlena osoba jest osoba prijavljena kod Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, odnosno svaka osoba koja zadovoljava kriterije koje definiraju Zakon o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti i Hrvatski zavod za zapošljavanje. U Anketi o radnoj snazi nezaposlene osobe jesu one koje, prema međunarodnoj definiciji, u referentnom tjednu nisu obavljale posao za plaćanje u novcu ili u naturi, aktivno su tražile posao u razdoblju od četiri tjedna prije ankteiranja, eventualni ponuđeni posao mogle bi početi obavljati u sljedeća dva tjedna te također osobe koje su pronašle posao na kojem će početi raditi u skoroj budućnosti nakon anketiranja.

Objavljivanje podataka: podaci o broju registriranih nezaposlenih osoba i registriranoj stopi nezaposlenosti objavljuju se u mjesečnoj dinamici u Priopćenju „Zaposleni po djelatnostima i po spolu“ te u Mjesečnim statističkim izvješćima Državnog zavoda za statistiku. Priopćenje i Statističko izvješće s rezultatima Ankete o radnoj snazi objavljuju usporedbu anketne i registrirane stope nezaposlenosti u polugodišnjoj dinamici po spolu. Istodobno, administrativne podatke o nezaposlenosti objavljuje i Hrvatski zavod za zapošljavanje i na nižim teritorijalnim razinama, dok su podaci Ankete raspoloživi samo za cijelu Republiku Hrvatsku.

Podaci pokazuju da je stopa nezaposlenosti, prema podacima iz administrativnih izvora, veća u odnosu na isti pokazatelj izračunan prema podacima Ankete o radnoj snazi, što je posljedica, s jedne strane, ekonomskih aktivnosti onih kategorija stanovništva koje su, prema formalnom statusu, nezaposlene ili neaktivne, a s druge strane, u podacima o nezaposlenima prema administrativnim izvorima zastupljen je, uz stvarno nezaposlene osobe, i velik udio osoba koje prema odrednicama Ankete nisu nezaposlene, ali preko tog statusa ostvaruju neka socijalna ili materijalna prava.

Upotrijebljene klasifikacije

a) Nacionalna klasifikacija djelatnosti 2002., usporediva s međunarodnom klasifikacijom djelatnosti NACE 2002. Rev. 1, upotrijebljena je pri
šifriranju obilježja djelatnosti.

b) Nacionalna klasifikacija zanimanja, usporediva s međunarodnom klasifikacijom zanimanja ISCO-88, odnosno ISCO-88 (COM), upotrijebljena je pri šifriranju obilježja zanimanja.

c) Klasifikacija položaja u zaposlenju, ICSE.

Obuhvat i usporedivost

Kao okvir za izbor uzorka od 1996. do 1999. služili su podaci iz Popisa stanovništva, kućanstava i stanova 1991. U tom razdoblju hrvatska područja izravno zahvaćena ratom nije bilo moguće uključiti u okvir za izbor jedinica uzorka.

U 2000. i 2001. primijenjen je okvir za uzorak temeljen na bazi podataka Hrvatske elektroprivrede, koja sadrži adrese svih kućanstava s područja Republike Hrvatske. Time se uzorak i podaci koji proizlaze iz Ankete počevši od 2000. odnose na cijelu Hrvatsku.

Od početka 2002. u provedbi Ankete o radnoj snazi primjenjuje se novi okvir za uzorak temeljen na podacima iz Popisa stanovništva, kućanstava i stanova 2001.

Pri procjeni svih kategorija stanovništva od 2001. do drugog polugodišta 2006. upotrijebljeni su rezultati Popisa stanovništva, kućanstava i stanova 2001.

Prema metodologiji Ankete ne obuhvaća se institucionalno stanovništvo (domovi, samostani, bolnice za trajni smještaj osoba i slično).

Nacrt uzorka

Anketa o radnoj snazi provedena je na slučajnom uzorku privatnih kućanstava tako da je uzorak za svako polugodište posebno definiran, tj. nema panelnog dijela uzorka (kućanstva se ne ponavljaju u sljedećem polugodištu), a takav nacrt uzorka nije pogodan za praćenje pojave kroz vrijeme.

Prosječno se u jednom polugodištu u uzorak izabere 8 600 stambenih jedinica. Anketiraju se svi članovi svih privatnih kućanstava koji u tim stambenim jedinicama stalno žive. U prvom polugodištu 2006. u 6 641 kućanstavu anketirano je 18 077 osoba, a u drugom polugodištu 2006. u 6 487 kućanstva anketirano je 17 538 osoba.

Slučajan uzorak privatnih kućanstava izabran je u dvije etape, a upotrijebljeni nacrt uzorka jest dvoetapno uzorkovanje grupa. Prije izbora uzorka formirani su tzv. segmenti. Segmenti su teritorijalne jedince nastale grupiranjem susjednih popisnih krugova, a popisni krugovi jesu teritorijalne jedinice formirane za potrebe Popisa stanovništva 2001. Zatim su segmenti stratificirani u 21 stratum. Stratumi su 20 županija i Grad Zagreb.

U prvoj etapi iz svakog stratuma izabran je slučajni uzorak segmenata, a u drugoj etapi slučajni uzorak stanova nastanjenih privatnim kućanstvima u izabranim segmentima. Anketirana su sva privatna kućanstva u izabranim stanovima.

Stopa neodgovora za drugo polugodište 2006. iznosila je 18,7%, a stopa odbijanja 8,0%.

Sljedeća tablica prikazuje procjene, standardne pogreške procjena, intervale pouzdanosti (95%) i koeficijente varijacije za stope aktivnosti, zaposlenosti i nezaposlenosti.

	Procjena	Standardna pogreška procjene	Interval pouzdanosti (95%)	Koeficijent varijacije

Stopa aktivnosti	49,8%	0,5%	[48,8% ; 50,8%]	1,0%

Stopa zaposlenosti	44,5%	0,5%	[43,5% ; 45,6%]	1,2%

Stopa nezaposlenosti	10,5%	0,5%	[9,6% ; 11,4%]	4,4%

Kratice

tis. tisuća

HZZ Hrvatski zavod za zapošljavanje

MOR Međunarodna organizacija rada

ARS Anketa o radnoj snazi

NKD 2002. Nacionalna klasifikacija djelatnosti, verzija 2002.

NN Narodne novine

Znakovi

- nema pojave

^. podatak različit od nule, ali se ne objavljuje jer je procjena vrlo neprecizna

(( )) neprecizna procjena

( ) manje precizna procjena