PRIOPĆENJE		DRŽAVNI ZAVOD ZA STATISTIKU REPUBLIKE HRVATSKE ZAGREB, ILICA 3, P. P. 80, TELEFON: (01) 4806-111 ISSN 1334-0565
GODINA: XLIV.	ZAGREB, 29. STUDENOGA 2007.			BROJ: 2.1.6.
			OBVEZATNO NAVEDITE IZVOR PODATAKA

INPUTI SIROVINA I MATERIJALA U INDUSTRIJSKU PROIZVODNJU U 2006., prvi rezultati

U 2006. ukupna vrijednost utroška sirovina i materijala za industrijsku proizvodnju od poduzeća koja su se bavila industrijskom proizvodnjom u 2006. u Republici Hrvatskoj iznosila je 50 570 milijuna kuna, prema obuhvatu Godišnjeg izvještaja o utrošku sirovina, materijala i energenata industrije za 2006. U usporedbi s ukupnom vrijednosti prodaje industrijskih proizvoda sirovina (outputa), prema rezultatima istraživanja PRODCOM o industrijskoj proizvodnji za 2006.,¹⁾ od ukupno 114 144 milijuna kuna koja su ostvarila ista poduzeća, vrijednost inputa sirovina i materijala utrošenih za spomenutu industrijsku proizvodnju sudjeluje s 44,3% u vrijednosti outputa industrije. Drugim riječima, ukupna vrijednost prodaje industrijskih proizvoda koju su ostvarila poduzeća u 2006. veća je za 63 574 milijuna kuna (55,7%) od izdataka za utrošene sirovine i materijale u industrijskom procesu za proizvodnju istih proizvoda, prema gruboj bilanci inputa – otputa (vidi grafikon 1.).

Vrijednost utrošenih sirovina i materijala kao inputa u industrijsku proizvodnju u 2006. prema potrošnji industrijskih područja NKD-a 2002. najveća je u području D Prerađivačka industrija i iznosi 47 373 milijuna kuna, zatim u području E Opskrba električnom energijom, plinom i vodom i iznosi 2 886 milijuna kuna, dok je najmanja u području C Rudarstvo i vađenje i iznosi 311 milijuna kuna. Ako uspoređujemo potrošnju po industrijskim odjeljcima NKD-a 2002. (10 do 41), onda je najveća vrijednost utroška sirovina i materijala zabilježena u odjeljku 23 Proizvodnja koksa, naftnih derivata i nuklearnog goriva (12 886 milijuna kuna), zatim u odjeljku 15 Proizvodnja hrane i pića (9 185 milijuna kuna), a najmanji utrošak sirovina i materijala zabilježen je u odjeljku 11 Vađenje sirove nafte i zemnog plina (3 593 tisuće kuna).

Ako analiziramo vrijednost utroška sirovina i materijala za industrijsku proizvodnju u 2006. prema podrijetlu sirovina i materijala (vidi grafikon 2.), onda je utrošeno 9,7% (4 884 milijuna kuna) vlastito proizvedenih sirovina i materijala, a 90,3% (45 687 milijuna kuna) utrošenih sirovina i materijala nabavljeno je na tržištu od trećih osoba, od čega 35,9% (18 166 milijuna kuna) na domaćem tržištu, a 54,4% (27 520 milijuna kuna) na inozemnom tržištu (uvoz).

U području D Prerađivačka industrija (vidi tablicu 1.) najveći je udio u vrijednosti utrošenih vlastito proizvedenih sirovina i materijala za industrijsku proizvodnju zabilježen za potrebe inputa u odjeljak 26 Proizvodnja ostalih nemetalnih minerala (20,3%), dok je najveći udio u vrijednosti utrošenih sirovina i materijala nabavljenih na domaćem tržištu zabilježen za potrebe inputa u odjeljak 15 Proizvodnja hrane i pića (36,8%), a najmanji za potrebe inputa u odjeljak 30 Proizvodnja uredskih strojeva i računala (0,1%). Ako analiziramo vrijednost utroška sirovina i materijala za potrebe industrijske proizvodnje nabavljenih s inozemnog tržišta (uvoz) u istom području D Prerađivačka industrija (vidi grafikon G-3.), tada je najveći udio u vrijednosti utrošenih sirovina i materijala zabilježen za potrebe inputa u odjeljke 23 Proizvodnja koksa, naftnih derivata i nuklearnoga goriva (37,9%), 15 Proizvodnja hrane i pića (9,3%) i 24 Proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda (9,6%), dok je najmanji udio u vrijednosti utrošenih sirovina nabavljenih na inozemnom tržištu (uvoz) zabilježen za potrebe inputa u odjeljke 33 Proizvodnja medicinskih, preciznih i optičkih instrumenata te satova (0,2%) te 37 Reciklaža (0,0%).

Ako usporedimo ukupnu vrijednost utroška sirovina i materijala za industrijsku proizvodnju 21 županije Republike Hrvatske (vidi tablicu 2. i grafikon 4.), tada je najveći udio u vrijednosti utrošenih sirovina i materijala za potrebe industrijske proizvodnje u 2006. imala Primorsko-goranska županija, u iznosu od 10 489 milijuna kuna (20,7%), zatim Grad Zagreb, u iznosu od 8 336 milijuna kuna (16,4%) i Sisačko-moslavačka županija, u iznosu od 7 562 milijuna kuna (15,0%), dok su najmanje vrijednosti utroška sirovina i materijala za potrebe industrijske proizvodnje u 2006. zabilježene u Požeško- slavonskoj županija, u iznosu od 447 milijuna kuna (0,9%), Dubrovačko-neretvanskoj županiji, u iznosu od 171 milijun kuna (0,3%), i Ličko-senjskoj županiji, u iznosu od 85 milijuna kuna (0,2%).

Podaci o vrijednosti utroška sirovina i materijala za potrebe industrijske proizvodnje u 2006. dobiveni su obradom Godišnjeg istraživanja o utrošku sirovina, materijala i energenata industrije za 2006. (IND-21/REPRO), u kojem je obuhvaćeno 2 650 industrijskih lokalnih jedinica od pravnih osoba s 10 i više zaposlenih. Posebno naglašavamo da je istraživanje REPRO za 2006. imalo potpuno isti obuhvat kao već spomenuto godišnje istraživanje PRODCOM o industrijskoj proizvodnji za 2006. kako bi se postigla usporedivost i konzistentnost podataka za potrebe input-output analize na razini proizvoda/sirovina.

1.   VRIJEDNOST UTROŠKA SIROVINA I MATERIJALA ZA POTREBE INDUSTRIJSKE PROIZVODNJE PREMA POTROŠNJI U
      INDUSTRIJSKIM PODRUČJIMA I ODJELJCIMA NKD-a 2002. U 2006.

tis. kuna

		Vrijednost utroška sirovina i materijala po NRMI-u 2004
		ukupno	vlastito proizvedene sirovine	nabavljene na tržištu od trećih osoba
				ukupno na tržištu	na domaćem  tržištu	na inozemnom  tržištu
	Republika Hrvatska	50 570 355	4 883 693	45 686 662	18 166 200	27 520 462
C	Rudarstvo i vađenje	310 838	209 214	101 624	86 972	14 652
11	Vađenje sirove nafte i zemnog plina; uslužne djelatnosti u vezi s vađenjem nafte i plina, osim istraživanja	3 593	0	3 593	3 371	222
14	Vađenje ostalih ruda i kamena	307 245	209 214	98 031	83 601	14 430
D	Prerađivačka industrija	473 763 417	4 219 638	43 153 779	16 179 405	26 974 374
15	Proizvodnja hrane i pića	9 185 203	714 279	8 470 924	5 966 645	2 504 279
16	Proizvodnja duhanskih proizvoda	562 199	59 763	502 436	347 857	154 579
17	Proizvodnja tekstila	745 496	183 610	561 886	69 954	491 932
18	Proizvodnja odjeće; dorada i bojenje krzna	304 829	39 948	264 881	83 244	181 637
19	Štavljenje i obrada kože; proizvodnja kovčega i torba, ručnih torbica, sedlarskih i remenarskih proizvoda i obuće	453 267	2 066	451 201	73 644	377 557
20	Prerada drva, proizvodnja proizvoda od drva i pluta, osim namještaja; proizvodnja predmeta od slame i pletarskih materijala	1 323 675	193 684	1 129 991	987 215	142 776
21	Proizvodnja celuloze, papira i proizvoda od papira	1 402 665	602 237	800 428	305 243	495 185
22	Izdavačka i tiskarska djelatnost te umnožavanje snimljenih zapisa	1 248 932	6 213	1 242 719	427 097	815 622
23	Proizvodnja koksa, naftnih derivata i nuklearnoga goriva	12 866 078	515 589	12 350 489	2 127 153	10 223 336
24	Proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda	4 287 203	807 102	3 480 101	900 368	2 579 733
25	Proizvodnja proizvoda od gume i plastike	1 260 085	25 264	1 234 821	379 520	855 301
26	Proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda	2 278 896	858 713	1 420 183	1 043 614	376 569
27	Proizvodnja metala	1 867 201	72 134	1 795 067	313 274	1 481 793
28	Proizvodnja proizvoda od metala, osim strojeva i opreme	1 885 559	21 186	1 864 373	420 760	1 443 613
29	Proizvodnja strojeva i uređaja, d. n.	1 023 552	21 879	1 001 673	350 242	651 431
30	Proizvodnja uredskih strojeva i računala	85 395	0	85 395	16 106	69 289
31	Proizvodnja električnih strojeva i aparata, d. n.	1 194 082	2 305	1 191 777	245 898	945 879
32	Proizvodnja radiotelevizijskih i komunikacijskih aparata i opreme	77 896	0	77 896	16 184	61 712
33	Proizvodnja medicinskih, preciznih i optičkih instrumenata te satova	70 289	338	69 951	19 248	50 703
34	Proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica	109 007	633	108 374	21 742	86 632
35	Proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava	3 481 698	0	3 481 698	1 391 034	2 090 664
36	Proizvodnja namještaja, ostala prerađivačka industrija, d. n.	1 262 665	92 695	1 169 970	275 818	894 152
37	Reciklaža	397 545	0	397 545	397 545	0
E	Opskrba električnom energijom, plinom i vodom	2 886 100	454 841	2 431 259	1 899 823	531 436
40	Opskrba električnom energijom, plinom, parom i toplom vodom	2 878 641	454 841	2 423 800	1 895 650	528 150
41	Skupljanje, pročišćavanje i distribucija vode	7 459	0	7 459	4 173	3 286

2.   VRIJEDNOST UTROŠKA SIROVINA I MATERIJALA ZA POTREBE INDUSTRIJSKE PROIZVODNJE PREMA POTROŠNJI U
      INDUSTRIJSKIM PODRUČJIMA I ODJELJCIMA NKD-a 2002. PO ŽUPANIJAMA U 2006.

tis. kuna

	Vrijednost utroška sirovina i materijala po NRMI-u 2004
	ukupno	vlastito proizvedene sirovine	nabavljene na tržištu od trećih osoba
			ukupno na tržištu	na domaćem tržištu	na inozemnom  tržištu
Republika Hrvatska	50 570 355	4 883 693	45 686 662	18 166200	27 520 462
Zagrebačka županija	2 611 457	637 630	1 973 827	1 193 596	780 231
Krapinsko-zagorska županija	965 259	88 096	877 163	208 370	668 793
Sisačko-moslavačka županija	7 561 539	399 193	7 162 346	3 259 752	3 902 594
Karlovačka županija	974 778	149 990	824 788	396 917	427 871
Varaždinska županija	1 965 834	212 392	1 753 442	1 009 903	743 539
Koprivničko-križevačka županija	942 548	186 610	755 938	468 517	287 421
Bjelovarsko-bilogorska županija	960 257	30 867	929 390	656 746	272 644
Primorsko-goranska županija	10 488 665	639 589	9 849 076	1 076 284	8 772 792
Ličko-senjska županija	85 070	3 324	81 746	81 425	321
Virovitičko-podravska županija	710 096	86 615	623 481	436 067	187 414
Požeško-slavonska županija	446 571	103 482	343 089	229 334	113 755
Brodsko-posavska županija	820 363	162 187	658 176	461 523	196 653
Zadarska  županija	503 761	17 847	485 914	272 650	213 264
Osječko-baranjska županija	2 630 358	648 958	1 981 400	1 258 010	723 390
Šibensko-kninska  županija	1 156 843	30 267	1 126 576	191 883	934 693
Vukovarsko srijemska županija	668 745	72 859	595 886	513 773	82 113
Splitsko-dalmatinska županija	3 406 527	424 516	2 982 011	1 264 427	1 717 584
Istarska županija	3 166 468	416 626	2 749 842	1  025 834	1 724 008
Dubrovačko-neretvanska županija	170 668	13 969	156 699	83 578	73 121
Međimurska županija	1 098 150	89 456	1 008 694	511 286	497 408
Grad Zagreb	8 335 863	469 220	7 866 643	3 515 138	4 351 505
Slobodne zone	900 535	0	900 535	51 187	849 348

3.   NAJVAŽNIJE UTROŠENE SIROVINE I MATERIJALI ZA POTREBE INDUSTRIJSKE PROIZVODNJE IZABRANE
      PREMA VRIJEDNOSTI U 2006.

KPD 2002	Naziv prema KPD-u 2002.	Mjerna  jedinica	Ukupno	Vrijednost utrošenih sirovina i materijala, tis.kuna
				vlastite  sirovine	nabavljene od trećih osoba na tržištu
					ukupno	domaće sirovine	inozemne  sirovine
Ukupno			50 570 355	4 883 693	45 686 662	18 166 200	27 520 462
111010	Sirova nafta i ulja dobivena iz bitumenoznih minerala	t	11 987 587	0	11 987 587	2 092 212	9 895 375
232017	Loživa ulja, d. n.	t	1 514 336	388 660	1 125 676	980 119	145 557
271060	Toplovaljani ravni proizvodi od čelika (osim od nerđajućeg i velike čvrstine)	t	1 396 146	1 430	1 394 716	99 247	1 295 469
111020	Prirodni plin, ukapljeni i u plinovitom stanju	tis. m^2	1 336 428	64 299	1 272 129	1 230 940	41 189
012120	Sirovo kravlje mlijeko	hl	1 330 140	9 028	1 321 112	1 291 560	29 552
274211	Aluminij, sirovi	t	1 111 213	0	1 111 213	31 413	1 079 800
283010	Parni kotlovi i njihovi dijelovi	t	830 569	0	830 569	458 456	372 113
151113	Svinjetina, svježa ili hlađena	t	757 846	85 212	672 634	296 171	376 463
020112	Trupci listača	m^3	711 634	400	711 234	704 779	6 455
265111	Klinker-cement	t	672 950	574 786	98 164	98 122	42
244154	Antibiotici	t	664 469	581 044	83 425	0	83 425
232030	Ostali naftni proizvodi	t	554 042	385 699	168 343	4 912	163 431
191022	Štavljene goveđe kože, bez dlake, necijele	tis. m^2	527 606	0	527 606	3 646	523 960
201010	Drvo obrađeno po dužini piljenjem, rezanjem ili ljušteno, debljine > 6mm; željeznički i tramvajski pragovi od drva, neimpregnirani	m^3	499 568	258 034	241 534	206 669	34 865
241610	Polimeri etilena, u primarnim oblicima	t	488 504	57 911	430 593	91 598	338 995
241411	Aciklički ugljikovodici	t	478 355	0	478 355	2 730	475 625
011151	Šećerna repa	t	477 243	0	477 243	408 976	68 267
241412	Ciklički ugljikovodici	t	466 304	0	466 304	10 514	455 790
212111	Valoviti papir i karton, u rolama i listovima	t	463 232	429 608	33 624	33 225	399
274420	Poluproizvodi od bakra i bakrenih legura	kg	456 387	0	456 387	17 701	438 686

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA

Ovo priopćenje sadrži prve rezultate Godišnjeg istraživanja o utrošku sirovina, materijala i energenata u industriji
(IND-21/REPRO) za 2006. (dalje u tekstu: istraživanje REPRO za 2006.). Rezultati su agregirani iz podataka prikupljenih na razini Nomenklature sirovina i materijala za industriju – NRMI 2004, koja je sastavni dio Statističkih standarda za Godišnje istraživanje o utrošku sirovina, materijala i energenata u industriji (IND-21/REPRO) za 2006. Republike Hrvatske (NN, br. 63/05.). Pojam "industrija" u cijelom Priopćenju definiran je trima industrijskim područjima djelatnosti C, D i E prema NKD-u 2002. (NN, br. 13/03). Ta definicija industrije usklađena je s definicijom svih granskih istraživanja industrije Državnog zavoda za statistiku kao i s onom koja se koristi za statistike industrije Europske unije.

PRAVNA OSNOVA ISTRAŽIVANJA REPRO

Godišnje istraživanje REPRO za 2006. proveo je Državni zavod za statistiku zajedno sa županijskim uredima za statistiku na osnovi Zakona o službenoj statistici (NN, br. 103/03.) i Godišnjega provedbenog plana statističkih aktivnosti Republike Hrvatske
za 2007. godinu (NN, br. 117/06.), a prema spomenutim Statističkim standardima. Obveza davanja podataka temelji se na člancima 35. i 38. (stavak 1.) Zakona o službenoj statistici.

POKAZATELJI ISTRAŽIVANJA REPRO O UTROŠKU SIROVINA I MATERIJALA ZA POTREBE INDUSTRIJSKE PROIZVODNJE (iz PRODCOM-a)

Prvi rezultati odnose se na najnovije podatke statistike potrošnje industrije, a izvedeni su iz godišnjih rezultata spomenutog istraživanja REPRO za 2006. Rezultati istraživanja REPRO osiguravaju detaljne informacije primarno za potrebe izrade tablica uporabe (inputa) stavljajući ih u relaciju s rezultatima PRODCOM-a o prodanim industrijskim proizvodima (outputu) kako bi se omogućilo analiziranje robnih tokova u okviru input-output koncepta na detaljnoj razini sirovina/proizvoda (nomenklature NRMI 2004/NIP 2006.).

Svi podaci koji su ovdje prikazani, dobiveni su agregiranjem pojedinačnih podataka o utrošku sirovina i materijala iz NRMI-a 2004, koji je sastavni dio spomenutih Statističkih standarda. Međutim komentar glavnih rezultata istraživanja REPRO
za 2006. (inputa) prikazan je u usporedbi s rezultatima istraživanja PRODCOM za 2006. (outputa) kako bi se naglasila svrha i cilj ovog istraživanja, osiguranje zajedničkog okvira s istraživanjem PRODCOM za potrebe analiza input-outputa na harmoniziranoj osnovi (iz domene nacionalnih računa).

U tablici 1. i grafikonu 3. prikazani su glavni rezultati o vrijednostima utroška sirovina i materijala po djelatnostima potrošnje (razina industrijskih područja i odjeljaka NKD-a 2002.) za Republiku Hrvatsku u 2006. usporedno s glavnim rezultatima PRODCOM-a za 2006. Sirovine i materijali uključujući usluge mogli su prema podrijetlu biti nabavljeni na tržištu (domaćem ili stranom) od trećih osoba ili intermedijarni proizvodi iz vlastite proizvodnje, a vrijednosno su iskazani po kupovnim cijenama. Regionalni pregled agregiranih podataka o vrijednosti utrošenih sirovina i materijala (uklj. usluge) za potrebe industrijske proizvodnje, izražen također u vrijednosti po kupovnim cijenama, prikazan je u tablici 2. i grafikonu 4. na razini županija.

ISTRAŽIVANJE REPRO, USPOREDIVOST PODATAKA

U razdoblju od 2000. do 2003. istovrsni su se podaci u naturalnom izrazu prikupljali unutar Tromjesečnog istraživanja o utrošku sirovina i materijala te finalnog utroška energenata u industriji (IND-1K), a prije toga unutar zajedničkoga Mjesečnog izvještaja industrije (IND-1), na osnovi zajedničkih Metodoloških osnova za Mjesečni izvještaj industrije (IND-1), dio za tablicu 2.¹⁾, za oba istraživanja te na osnovi prve verzije Nomenklature repromaterijala industrije (NRMI 1997), koja je bila sastavni dio spomenute metodologije. Novim Statističkim standardima za istraživanje REPRO prikupljaju se podaci u godišnjoj dinamici počevši od izvještajne godine 2004. na razini revidirane verzije NRMI-a 2004, na osnovi koje se prikupljaju svi podaci o sirovinama i materijalima industrije. S obzirom na to da se obje nomenklature, NRMI 1997 i NRMI 2004, temelje na strukturi istovrsne klasifikacije, verzijama KPD-a 1995. i KPD-a 2002.²⁾, za koje su izrađene korespodentne tablice veza, i podaci su međusobno usporedivi na određenoj razini, u naturalnom izrazu (količinama), jer se u vrijednosnom izrazu prije nisu prikupljali.

1)  Metodološke osnove za Mjesečni izvještaj industrije (IND-1) sadrže u dodatku NRMI 1997. Primjenjivale su se kao statistički standard DZS-a i za Tromjesečno istraživanje o utrošku sirovina i materijala te finalnom utrošku  energenata u industriji (NN, br. 18/97.).

2) KPD 2002. kratica je za Klasifikaciju proizvoda po djelatnostima Republike Hrvatske KPD 2002. (NN, br. 128/03.).

ISTRAŽIVANJE REPRO, OBUHVAT I JEDINICE

Izvještajne jedinice istraživanja REPRO o utrošku sirovina i materijala industrije za 2006. jesu sva trgovačka društva i druge pravne osobe te njihovi dijelovi s više od 10 zaposlenika koji su utrošili sirovine i materijale za potrebe industrijske proizvodnje unutar industrijskih područja C, D i E prema NKD-u 2002. u izvještajnome godišnjem razdoblju. Ciljane statističke jedinice jesu industrijska poduzeća i lokalne jedinice industrijskih i neindustrijskih poduzeća koji su utrošili sirovine i materijale definirane NRMI-em 2004 za industrijsku proizvodnju iskazanu u istraživanju PRODCOM za 2006. Fizičke osobe, npr. obrtnici, nisu obuhvaćene spomenutim istraživanjima kao ni one statističke jedinice ili njihovi dijelovi koji su “fizički“ izvan teritorija Republike Hrvatske. U profiliranju statističkih jedinica – industrijskih lokalnih jedinica – uzeto je u obzir načelo županije. U slučajevima kada promatrana jedinica djeluje na području nekoliko različitih županija, npr. u pet županija, jedinica je dodatno raščlanjena na pet lokalnih jedinica. Obuhvat istraživanja REPRO o utrošku sirovina, materijala i energenata industrije za 2006. (inputa) identičan je s obuhvatom istraživanja PRODCOM o industrijskoj proizvodnji za 2006. (outputa) za potrebe analize robnih tokova u okviru input-output koncepta na konzistentan i usporediv način. Stoga je obuhvat izvještajnih i statističkih jedinica određen Adresarom statističkih jedinica industrije, koji je izradio Odjel statistike industrije i energije te slijedi iste koncepte i kriterije obuhvata statističkih jedinica kao i Adresar za istraživanje PRODCOM.

ISTRAŽIVANJE REPRO, KONCEPTI I DEFINICIJE

Koncepti i definicije koji se koriste u ovom istraživanju REPRO preuzeti su uglavnom iz ESA-e 953) i druge statističke terminologije EU-a ili UN-a. Ti pojmovi osiguravaju dodatna objašnjenja koja služe za iskazivanje rezultata istraživanja REPRO i nemaju smisao definitivnih značenja tih riječi jer u drugim kontekstima mogu imati drugačije značenje. Namijenjeni su korisnicima rezultata istraživanja REPRO kako bi ih ispravno interpretirali.

3) Europski sustav računa (European System of Accounts) 1995 (Uredba Vijeća EU-a br. 2223/96), usklađen sa SNA 93 – Sustavom nacionalnih računa UN-a
(ISBN 92-1-161352-3). U cijelom tekstu koristi se kratica ESA 95.

NOMENKLATURA NRMI 2004

NRMI 2004 sastavni je dio spomenutih Statističkih standarda za istraživanje REPRO i nalazi se u Dodatku 3. Hijerarhijski strukturirana Nomenklatura sirovina i materijala uklj. usluge, verzija 2004., namijenjena je mjerenju godišnjeg utroška sirovina i materijala za potrebe industrijske proizvodnje u fizičkim mjernim jedinicama i vrijednosno. Nacionalna detaljnija verzija KPD-a 2002. Verzija NRMI 2004, za razliku od NRMI-a iz 1997., izrađena je posebno za utrošak u svakoj industrijskoj skupini djelatnosti (10.1 do 41.0) prema NKD-a 2002 te stoga prve tri brojčane oznake označavaju industrijsku skupinu djelatnosti u kojoj se uobičajeno troši određena vrsta sirovina i materijala (uklj. industrijske usluge). Sljedećih šest brojčanih oznaka u šifri označava sirovine i materijale NRMI-a 2004, a to je zapravo stavka KPD-a 2002. Verzija NRMI 2004 izrađena je na osnovi verzije KPD 2002., a usklađena je na razini sirovina/proizvoda s Kombiniranom nomenklaturom 2004 (CN-om) EU-a i s Carinskom tarifom RH za 2004.⁴⁾ preko korespondentnih tablica veza. Šifra sirovine i materijala iz NRMI-a 2004 sastoji se od upisanih deset brojčanih oznaka, ali se za svaku pojedinačno iskazanu sirovinu i materijal iz NRMI-a 2004 treba upisati jedanaesta brojčana oznaka, koja upućuje na podrijetlo sirovine (vlastito, domaće ili strano) te je popunjava izvještajna jedinica upisom u obrazac IND-21/REPRO. Sadašnja se verzija NRMI-a 2004 neće mijenjati sve do nove svjetske revizije statističkih klasifikacijskih sustava, koja se očekuje tijekom 2007. (OPERATION 2007 EU-a). Raščlamba sirovina i materijala u NRMI-u 2004 koje troši neka industrija za proizvodnju industrijskih proizvoda na razini skupina djelatnosti NKD-a 2002., zadana je okvirom KPD-a 2002., a uglavnom pokriva sirovine proizvodnih područja KPD-a 2002. A do E. U iznimnim slučajevima stavke KPD-a 2002. dodatno su raščlanjene ako je bila riječ o sirovinama i materijalima koji su važni za određenu proizvodnju, a nisu prepoznatljivi unutar potkategorije proizvoda KPD-a 2002. Sveukupno ima oko 6 800 šifara sirovina i materijala s pridruženom mjernom jedinicom u kojoj se trebaju iskazati podaci o godišnjem utrošku sirovina i materijala.

4) Carinska tarifa Republike Hrvatske (NN, br. 184/03.), verzija CT 2004., usklađena je s verzijom CN-a 2004 EU-a do osmeroznamenkaste brojčane oznake.

SIROVINE I MATERIJALI

Prema konceptu istraživanja REPRO, pojam sirovina i materijala definiran je prošireno i odnosi se na sva dobra koja imaju fizičku dimenziju ili industrijske usluge koje se pod posebnom šifrom i nazivom nalaze u NRMI-u 2004, pod uvjetom da se koriste kao inputi u industrijsku proizvodnju izvještajne jedinice, gdje se mogu transformirati ili potpuno utrošiti u procesu proizvodnje. NRMI 2004 sadrži detaljne sirovine i materijale koji uključuju energente namijenjene transformaciji energije ili neenergetskoj potrošnji (isključujući one namijenjene finalnoj energetskoj potrošnji industrije), rezervne dijelove, sitni inventar, ambalažu, gume za vozila i drugi materijal za potrošnju prema svakoj industrijskoj skupini djelatnosti NKD-a 2002. (10.1 do 41.0).

POTROŠNJA SIROVINA I MATERIJALA U INDUSTRIJI

Potrošnja sirovina i materijala u industriji pokriva sve sirovine i materijale statističke jedinice nabavljene i utrošene u proizvodnom procesu za proizvodnju proizvoda u sektoru industrije. Bilježe se sirovine i materijali koji su vlastito proizvedeni (intermedijarni proizvodi izvještajne jedinice) ili nabavljeni na domaćem i stranom tržištu (iz uvoza) te utrošeni za industrijsku proizvodnju u istome izvještajnom razdoblju. U istraživanju REPRO svaka pojedinačno utrošena sirovina i materijal po NRMI-u 2004 bilježi se u količinama (za utvrđenu mjernu jedinicu) i vrijednosno u tisućama kuna. Vrednuje se po tekućim kupovnim cijenama istovrsnih sirovina i materijala u vrijeme kada ulaze u proizvodni proces, tj. kada se troše, a ne kada su nabavljeni/kupljeni i stavljeni u skladište (na zalihe). Potrošnja sirovina i materijala industrije usklađena je s definicijama ESA-e 95, u dijelu koji se odnosi na intermedijarnu potrošnju.⁵⁾ Ne uključuje potrošnju fiksne aktive (zgrada, strojeva, opreme, zemljišta), čija se potrošnja bilježi kao potrošnja fiksnoga kapitala.

5) Usklađeno s definicijom "Intermediate consumption" iz ESA-e 95 (3.69). Za kraticu ESA 95 vidi objašnjenje u bilješci 4).

KUPOVNE CIJENE

U vrijeme nabave kupovna cijena jest cijena koju kupac stvarno plaća za proizvode, a uključuje sve poreze i pristojbe osim PDV-a i ostalih odbitnih poreza na proizvode (npr. trošarine) te subvencija na proizvode. U kupovnu cijenu treba uključiti i bilo koji trošak prijevoza koji kupac plaća odvojeno na mjestu isporuke, a treba odbiti cjelokupni popust na količinu ili kupnju izvan sezone i kamatu ili naplaćenu uslugu u kreditnim aranžmanima ili neke naplate kao rezultat neplaćanja u roku. U istraživanju REPRO vrijednost potrošenih sirovina i materijala od industrija bilježi se po tekućim kupovnim cijenama istovrsnih sirovina i materijala u vrijeme kada ulaze u proizvodni proces (kada se troše), a ne kada su kupljeni (nabavljeni) i stavljeni na skladište (zalihe), a usklađena je s konceptom ESA-e 95.

PRODCOM PROIZVOD

Proizvod je posljedica neke industrijske djelatnosti, koristi se kao opći naziv za proizvode koji imaju fizičku dimenziju te za industrijske usluge, a definiran je Nomenklaturom industrijskih proizvoda – NIP-om – i sastavni je dio istraživanja PRODCOM o industrijskoj proizvodnji Republike Hrvatske. Istraživanje REPRO za 2006. povezano je s proizvodnjom industrijskih proizvoda definiranih verzijom NIP-a 2006., dok će se za sljedeća istraživanja REPRO/ 2007. i nadalje koristiti revidirane verzije NIP-a za svaku sljedeću izvještajnu godinu, a bit će dostupne na internetskim stranicama DZS-a, osim njihove objave u Narodnim novinama početkom svake sljedeće godine.

VRIJEDNOST PRODAJNE PRODCOM PROIZVODNJE

Obračunava se na osnovi prodajne cijene koju je ostvario ili će ostvariti proizvođač u izvještajnom razdoblju (fakturirane vrijednosti). U vrijednost prodaje uključeni su i troškovi pakiranja i kada su obračunani (naplaćeni) posebno, a isključeni su sljedeći izdaci: bilo koji obračun poreza na promet i potrošnju (PDV i trošarine), troškovi otpreme kada su obračunani posebno ili bilo koji popusti potrošačima. Za proizvode koji su dani u zakup ili leasing trećim osobama određene su cijene koje su se za njih mogle postići na tržištu kao procijenjene vrijednosti.

INPUT-OUTPUT TABLICE

Input-output tablice jesu način prezentacije detaljne analize procesa proizvodnje i potrošnje dobara i usluga (proizvoda) i prihoda stvorenoga u toj proizvodnji. Mogu imati oblik tablica ponude i uporabe ili simetričnih input-output tablica. Pojam je definiran u kontekstu ESA-a 95.

Napomena svim korisnicima. Detaljne tablice rezultata istraživanja REPRO za 2006. bit će raspoložive u Statističkom Izvješću "Inputi sirovina i materijala u industrijsku proizvodnju u 2006. – detaljni godišnji rezultati", br. 1318. Podaci o finalnom utrošku energenata u industriji po vrstama koji su se istim istraživanjem REPRO za 2006. prikupili za potrebe statistike energije bit će sastavni dio Statističkog izvješća “Energetska statistika u 2006.”, br. 1320/2007. Obje publikacije bit će publicirane početkom 2008. u okviru publicističke djelatnosti Državnog zavoda za statistiku.

Kratice

d. n.                drugdje nespomenuto

DZS                Državni zavod za statistiku

NKD 2002.    Nacionalna klasifikacija djelatnosti, verzija 2002.

NN                  Narodne novine

PDV                porez na dodanu vrijednost

KPD 2002.    Klasifikacija proizvoda po djelatnosti

NRMI 2004.   Nomenklatura utroška sirovina i materijala, verzija 2004

t                       tona

tis.                   tisuća

Znakovi

-  nema pojave