PRIOPĆENJE

DRŽAVNI ZAVOD ZA STATISTIKU REPUBLIKE HRVATSKE
ZAGREB, ILICA 3, P. P. 80, TELEFON: (01) 4806-111

ISSN 1334-0565

 

GODINA: XLIV.

ZAGREB, 5. LIPNJA 2007.

BROJ: 4.2.3/1.

 

 

OBVEZATNO NAVEDITE IZVOR PODATAKA

 

 

INDEKSI IZVOZNIH I UVOZNIH CIJENA REPUBLIKE HRVATSKE

za prvo tromjesečje 2007.1)

 

 

 

1.   INDEKSI IZVOZNIH I UVOZNIH CIJENA PREMA NKD-u 2002.

 

I. – III. 2007.

Ø 2006.

izvoz

uvoz

u kunama

u USD

u kunama

u USD

 

 

 

 

 

        Ukupno

95,4

98,9

94,6

98,0

 

 

 

 

 

A      Poljoprivreda, lov i šumarstvo

108,2

111,6

107,5

113,6

B      Ribarstvo

106,7

111,6

97,7

101,6

C        Rudarstvo i vađenje

99,2

102,3

88,8

91,9

D        Prerađivačka industrija

95,0

98,5

95,0

98,4

   15  Proizvodnja hrane i pića

101,8

105,5

99,1

102,5

   16  Proizvodnja duhanskih proizvoda

90,9

94,4

84,9

88,1

   17  Proizvodnja tekstila

101,7

105,2

85,8

89,2

   18  Proizvodnja odjeće; dorada i bojenje krzna

108,2

112,5

107,5

112,3

   19  Štavljenje i obrada kože; proizvodnja kovčega i torba, ručnih torbica,
 sedlarskih i remenarskih proizvoda i obuće

98,3

102,7

100,5

105,1

   20  Prerada drva, proizvodnja proizvoda od drva i pluta,
osim namještaja; proizvodnja predmeta od slame i
pletarskih materijala

104,5

109,1

96,0

99,7

   21  Proizvodnja celuloze, papira i proizvoda od papira

98,6

102,1

96,4

99,9

   22  Izdavačka i tiskarska djelatnost te umnožavanje
snimljenih zapisa

90,2

94,6

92,0

95,7

   23  Proizvodnja koksa, naftnih derivata i nuklearnoga
goriva

89,1

92,4

88,2

92,1

   24  Proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda

98,1

101,6

89,2

92,1

   25  Proizvodnja proizvoda od gume i plastike

92,2

95,2

91,8

95,3

   26  Proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda

100,6

104,2

81,9

83,4

   27  Proizvodnja metala

110,0

114,1

101,4

104,7

   28  Proizvodnja proizvoda od metala, osim strojeva
i opreme

99,5

103,7

93,1

96,3

   29  Proizvodnja strojeva i uređaja, d. n.

101,5

104,6

93,9

96,9

   30  Proizvodnja uredskih strojeva i računala

85,6

88,1

97,8

101,5

   31  Proizvodnja električnih strojeva i aparata, d. n.

94,0

96,1

91,2

94,3

   32  Proizvodnja radiotelevizijskih i komunikacijskih aparata
i opreme

96,6

102,1

113,5

118,0

   33  Proizvodnja medicinskih, preciznih i optičkih instrumenata
te satova

96,9

100,4

91,0

94,3

   34  Proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica

100,8

104,0

101,8

105,7

   35  Proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava

71,8

74,6

91,3

94,7

   36  Proizvodnja namještaja, ostala prerađivačka industrija, d. n.

99,3

103,3

86,6

90,4

 

 

1)    Privremeni podaci

 

2.   INDEKSI IZVOZNIH I UVOZNIH CIJENA PO SEKTORIMA SMTK, Rev. 4

 

I. – III. 2007.

Ø 2006.

izvoz

uvoz

u kunama

u USD

u kunama

u USD

 

 

 

 

 

0   Hrana i žive životinje

102,9

106,7

100,4

104,0

1   Pića i duhan

94,3

97,7

102,3

105,9

2   Sirove materije, osim goriva

106,1

110,2

98,6

104,1

3   Mineralna goriva i maziva

91,9

95,1

88,6

91,9

4   Životinjska i biljna ulja i masti

90,7

93,7

106,5

110,1

5   Kemijski proizvodi

97,9

101,4

90,6

93,5

6   Proizvodi svrstani prema materijalu

102,8

107,4

95,0

98,3

7   Strojevi i transportni uređaji

97,8

101,1

98,3

101,5

8   Razni gotovi proizvodi

99,6

103,4

92,8

96,6

9   Proizvodi i transakcije, d. n.

-

-

-

-

 

 

 

5.   PROSJEČAN TEČAJ AMERIČKOG DOLARA U IZVOZU I UVOZU REPUBLIKE HRVATSKE

 

 

I. – XII. 2006.

I. – III. 2007.

 

 

 

Prosječan tečaj 1 američkog dolara u kunama za izvoz

5,8242

5,6190

 

 

 

Prosječan tečaj 1 američkog dolara u kunama za uvoz

5,8250

5,6160

 

 

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA

 

U ovom priopćenju Državni zavod za statistiku objavljuje privremene podatke o izvoznim i uvoznim cijenama za Republiku Hrvatsku.

 

Izvor podataka jesu slogovi izvoznih i uvoznih carinskih deklaracija koje Državni zavod za statistiku preuzima od Carinske uprave Ministarstva financija Republike Hrvatske, koji se također koriste za redovitu obradu izvoza i uvoza Republike Hrvatske.

 

Indeksi izvoznih i uvoznih cijena izračunani su kao indeksi jediničnih vrijednosti (unit value indices), tj. indeksi promjene vrijednosti izvoza i uvoza po količinskoj jedinici izvezenih/uvezenih proizvoda odnosno po kilogramu kao jedinstvenoj i usporedivoj količinskoj jedinici za sve proizvode.

 

Indeksi su izračunani posebno za vrijednosti izvoza/uvoza izražene u kunama, a posebno u američkim dolarima.

 

Vrijednosti izvoza i uvoza preračunane su u američke dolare i u kune primjenom tekućih dnevnih tečajnih lista stranih valuta koje određuje Hrvatska narodna banka, a koje vrijede na dan carinjenja robe. Vrijednosti se preračunavaju na osnovi isporuke na hrvatskoj granici, tj. izvoz na osnovi pariteta fob, a uvoz na osnovi pariteta cif.

 

Osim utjecaja promjene cijena, ti indeksi sadrže i utjecaj međuvalutnih promjena u odnosu na kunu odnosno američki dolar te utjecaj promjene sastava roba koje ulaze u jedan stavak Nomenklature carinske tarife. Premda se koristi maksimalno moguća raščlanjena nomenklatura proizvoda, unutar jednog stavka, tj. jedne šifre proizvoda još može postojati vrlo heterogena skupina proizvoda različite kvalitete i pojedinačne cijene.

 

Indeksi su izračunani prema Fisherovoj, tzv. idealnoj formuli, koja je geometrijska sredina između Laspeyresove i Paascheove formule, tj.:

Laspeyresov indeks cijena PIL =

S pnt qno

 x 100

 

S pno qno

 

Paascheov indeks cijena PIP =

S pnt qnt

 x 100

 

S pnoqnt

 

Fisherov indeks cijena PIF  = Ö PIL x PIP

 

gdje su:

 

t   razdoblje (o = bazno razdoblje, t = tekuće razdoblje)

n pojedinačni proizvod

q količina proizvoda

p jedinična cijena proizvoda.

 

Iz obračuna indeksa cijena isključuju se dijelovi proizvoda koji se, prema posebnim propisima Carinske uprave, razvrstavaju u isti tarifni stavak kao i gotov proizvod; skupine proizvoda Carinske tarife: 71, 88, 89, 93, 99; proizvodi čija pojedinačna cijena (unit value) odstupa od prosječne cijene za više od +/- 2d te proizvodi čiji je pojedinačni indeks cijena izvan utvrđenog intervala. Zbog tih isključivanja lista proizvoda za koje se izračunavaju indeksi cijena nije stabilna, tj. razlikuje se u svakom pojedinom tromjesečju. Promjena liste obuhvaćenih proizvoda utječe na dobivene indekse.

 

Od 1. siječnja 2004. za izračun indeksa cijena u primjeni je nova metodologija koja se razlikuje od dosadašnje po sljedećemu:

 

-   proširen je interval za isključivanje proizvoda čiji je pojedinačni indeks cijena izvan intervala 20>p1/p0>500

-   u obračun su uključeni poslovi oplemenjivanja

-     inputirane su prosječne vrijednosti isključenih proizvoda

-     ponder je struktura vrijednosti izvoza/uvoza.

 

Napominjemo da se prilikom svake obrade podataka ponavlja postupak isključivanja proizvoda. Budući da se u godini mijenjaju podaci za prethodna razdoblja, moguća su odstupanja od prethodno objavljenih podataka. Zato je godišnji podatak indeksa cijena, s obzirom na to da se izračunava iz sveobuhvatnih podataka,  najkvalitetniji.

 

Osnovna metodološka načela za izračunavanje indeksa izvoznih/uvoznih cijena nalaze se u publikaciji Methods used in Computing the United Nations Price Indexes for External Trade, Volume I, Statistical Papers, Series M No. 82, UN, 1991 te u materijalima Statistics on the Trading of Goods, User Guide, Annex 8, Foreign Trade Indices, Methodology and Sources, Eurostat.

 

Podatke u ovom priopćenju smatramo privremenima jer se primijenjena metoda obračuna i dalje provjerava i usavršava.

 

Kratice

cif                 cijena s osiguranjem i vozarinom

d. n.             drugdje nespomenuto

fob                franko brod

NKD 2002.   Nacionalna klasifikacija djelatnosti, verzija 2002.

SMTK           Standardna međunarodna trgovinska klasifikacija

USD             američki dolar

 

Znakovi

 

-  nema pojave