PRIOPĆENJE

DRŽAVNI ZAVOD ZA STATISTIKU REPUBLIKE HRVATSKE
ZAGREB, ILICA 3, P. P. 80, TELEFON: (01) 4806-111

ISSN 1334-0565

 

GODINA: XLIV.

ZAGREB, 24. SRPNJA 2007.

BROJ: 7.1.3.

 

 

OBVEZATNO NAVEDITE IZVOR PODATAKA

 

UMRLI U PROMETNIM NESREĆAMA U 2006.

 

 

U ovom priopćenju daju se podaci o umrlima u prometnim nesrećama u 2006. prema vrsti nesreće po županijama, podaci o umrlima u prometnim nesrećama u Republici Hrvatskoj prema vrsti nesreće, spolu i starosti poginulih osoba. Ujedno se iskazuju podaci o ukupnom broju umrlih, broju umrlih u dobi između 1 i 75 godina te potencijalno izgubljenim godinama života osoba poginulih u prometnim nesrećama za razdoblje od 2001. do 2005.

 

U 2006. u prometnim nesrećama poginulo je 659 osoba, odnosno 21 osoba više nego prethodne godine. Udio poginulih u prometnim nesrećama u odnosu na ukupno umrle u 2006. iznosio je 1,3%.

 

U 2006. u prometnim nesrećama poginulo je 77,7% muških i 22,3% ženskih osoba.

 

U prometnim nesrećama 2006. najviše je osoba poginulo u nesrećama u prijevoznom sredstvu  (70,3%), a na drugom su mjestu poginuli pješaci (17,0%).

 

Najveći broj poginulih u prometnim nesrećama bio je u srpnju (11,2%), a najmanji u ožujku (5,3%).

 

U nesrećama u prijevoznom sredstvu najviše je bilo poginulih osoba u srpnju, i to 12,1% od ukupno poginulih u prijevoznom sredstvu, a najmanje u ožujku (4,7%).

 

Najveći broj poginulih pješaka bio je u studenom, i to 13,4% od ukupno poginulih pješaka. U ožujku, travnju i kolovozu poginuo je isti i ujedno najmanji broj pješaka. Udio poginulih pješaka u tim mjesecima je 4,5%.

 

Po broju poginulih u prometnim nesrećama na prvom je mjestu Grad Zagreb (89), zatim Osječko-baranjska županija (63), a najmanji broj poginulih u prometnim nesrećama bio je u Požeško-slavonskoj županiji (7).

 

U petogodišnjem razdoblju od 2001. do 2005. u prometnim je nesrećama poginulo ukupno 3 377 osoba, s tim da se broj poginulih kretao u pojedinim godinama od 14,4 poginula (2002. i 2005.) do najviše 17 poginulih u 2003. na 100 000 stanovnika.

 

U dobi između 1 i 75 godina života poginulo je 3 077 osoba ili 91,1% od ukupnog broja poginulih.

 

U promatranom je razdoblju potencijalno izgubljeno ukupno 106 617,5 godina života zbog prerane smrtnosti, odnosno poginulih u prometnim nesrećama prije navršenih 75 godina života. Za muškarce je zbog prometnih nesreća izgubljeno 87 317 (81,9%) potencijalnih godina, a 19 300,5 (18,1%) potencijalnih godina života za žene.

 

Stopa potencijalno izgubljenih godina života (SPYLL) pokazuje godišnji gubitak od oko 500 godina na 100 000 ukupnog stanovništva (u dobi između 1 i 75 godina).

 

U razdoblju od 2001. do 2005. zbog prerane smrti prouzročene  prometnom nesrećom ukupno je izgubljeno 2 575,5 potencijalnih godina života na svakih 100 000 stanovnika, uz gubitak od 4 292,1 godine na 100 000 muškaraca i 916,8 potencijalnih godina na 100 000 žena promatrane dobi.

 

1.   UMRLI U PROMETNIM NESREĆAMA PREMA VRSTI NESREĆE U 2006.

 

Ukupno

Postotak
od ukupno
umrlih

Vrsta prometne nesreće

 

željezničke
nesreće

nesreće u
 prijevoznom
 sredstvu

poginuli kao
 pješaci

nesreće u
 nemotornim
 vozilima

ostale
 nesreće
 u prijevozu

 

 

 

 

 

 

 

 

Republika Hrvatska

659

1,3

26

463

112

55

3

 

 

 

 

 

 

 

 

Zagrebačka županija

50

1,5

2

34

8

5

1

Krapinsko-zagorska županija

25

1,3

1

15

8

1

-

Sisačko-moslavačka županija

28

1,1

2

20

4

2

-

Karlovačka županija

31

1,6

2

26

1

2

-

Varaždinska županija

33

1,6

1

19

7

6

-

Koprivničko-križevačka županija

20

1,2

-

7

3

10

-

Bjelovarsko-bilogorska županija

23

1,3

-

19

-

4

-

Primorsko-goranska županija

30

0,9

-

23

7

-

-

Ličko-senjska županija

8

0,9

-

8

-

-

-

Virovitičko-podravska županija

20

1,7

-

12

3

5

-

Požeško-slavonska županija

7

0,7

-

4

2

1

-

Brodsko-posavska županija

24

1,2

4

11

6

3

-

Zadarska županija

23

1,4

-

18

5

-

-

Osječko-baranjska županija

63

1,6

1

42

13

7

-

Šibensko-kninska županija

24

1,6

-

22

2

-

-

Vukovarsko-srijemska županija

28

1,2

3

17

2

5

1

Splitsko-dalmatinska županija

49

1,1

2

37

10

-

-

Istarska županija

36

1,7

-

30

6

-

-

Dubrovačko-neretvanska županija

23

1,9

-

19

3

1

-

Međimurska županija

25

1,9

-

19

4

2

-

Grad Zagreb

89

1,1

8

61

18

1

1

 

2.   UMRLI U PROMETNIM NESREĆAMA PREMA VRSTI NESREĆE, SPOLU I STAROSTI U 2006.

 

Spol

Ukupno

Godine starosti

0-4

5-9

10-14

15-19

20-24

25-29

30-34

35-39

40-44

45-49

50-54

55-59

60-64

65- 69

70-74

75 i više

nepo-
znato

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Ukupno

svega

659

8

10

8

45

92

54

42

32

38

62

48

40

36

42

36

65

1

 

muški

512

6

4

6

37

79

48

36

25

31

49

39

33

27

29

24

38

1

 

ženski

147

2

6

2

8

13

6

6

7

7

13

9

7

9

13

12

27

-

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Željezničke nesreće

svega

26

-

-

1

2

5

1

1

-

1

2

1

4

2

1

2

3

-

 

muški

19

-

-

-

1

5

1

1

-

1

2

1

3

2

1

1

-

-

 

ženski

7

-

-

1

1

-

-

-

-

-

-

-

1

-

-

1

3

-

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Nesreće u prijevoznom sredstvu

svega

463

4

2

4

39

85

50

40

26

30

47

32

22

21

19

17

24

1

 

muški

386

3

-

4

33

73

46

35

21

27

36

27

17

18

16

14

15

1

 

ženski

77

1

2

-

6

12

4

5

5

3

11

5

5

3

3

3

9

-

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Poginuli kao pješaci

svega

112

4

8

1

3

2

2

1

3

4

9

6

8

8

15

9

29

-

 

muški

62

3

4

1

2

1

-

-

1

2

9

5

7

3

8

2

14

-

 

ženski

50

1

4

-

1

1

2

1

2

2

-

1

1

5

7

7

15

-

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Nesreće u nemotornim vozilima

svega

55

-

-

2

1

-

1

-

3

2

3

9

5

5

7

8

9

-

 

muški

42

-

-

1

1

-

1

-

3

-

1

6

5

4

4

7

9

-

 

ženski

13

-

-

1

-

-

-

-

-

2

2

3

-

1

3

1

-

-

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Ostale nesreće u prijevozu

svega

3

-

-

-

-

-

-

-

-

1

1

-

1

-

-

-

-

-

 

muški

3

-

-

-

-

-

-

-

-

1

1

-

1

-

-

-

-

-

 

ženski

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

 

3.   POTENCIJALNO IZGUBLJENE GODINE ŽIVOTA OSOBA POGINULIH U PROMETNIM NESREĆAMA U DOBI OD 1 DO 75 GODINA
      PREMA SPOLU U RAZDOBLJU OD 2001. DO 2005.

 

Spol

Ukupno
 od 2001. do 2005.

2001.

2002.

2003.

2004.

2005.

 

 

 

 

 

 

 

 

Poginuli u prometnim nesrećama – ukupno

svega

3 377

673

639

753

674

638

 

muški

2 653

521

512

581

540

499

 

ženski

724

152

127

172

134

139

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Od toga osobe stare od 1 do 75 godina

svega

3 077

617

575

687

620

578

 

muški

2 475

489

474

543

504

465

 

ženski

602

128

101

144

116

113

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Potencijalno izgubljene godine života (PYLL)
umrlih u prometnim nesrećama (od 1 do 75 godina)

svega

106 617,50

21 324,50

20 556,00

22 940,00

21 715,00

20 082,00

 

muški

87 317,00

17 030,50

17 089,50

18 416,00

18 036,00

16 745,00

 

ženski

19 300,50

4 294,00

3 466,50

4 524,00

3 679,00

3 337,00

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Stopa potencijalno izgubljenih godina života (SPYLL)
umrlih u prometnim nesrećama (od 1 do 75 godina) na 100 000 stanovnika

svega

2 575,50

512,99

495,04

553,87

525,77

487,76

 

muški

4 292,11

834,34

837,72

904 ,83

888,43

826,83

 

ženski

916,75

202,96

164,10

214,76

175,19

159,51

 

 

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA

 

 

Izvor podataka

 

Izvor podataka o umrlima su državne matice umrlih koje vode matičari za svako matično područje.

 

Podaci o umrlima prikupljaju se na Statističkom izvještaju o smrti (obrazac DEM-2) za svaki upis u Državnu maticu umrlih, a podaci o umrlima u prometnim nesrećama odnose se na vrstu nasilne smrti, kao segment nesretnog slučaja.

 

 

Obuhvat i usporedivost

 

Statističkim istraživanjem o umrlima obuhvaćene su sve osobe umrle u kalendarskoj godini koje su upisane u državnu maticu umrlih.

 

Podaci vitalne statistike, pa tako i podaci o umrlima, prikupljaju se i obrađuju u skladu s definicijom ukupnog stanovništva prema međunarodnim preporukama (UN, Eurostat, ESA i SNA). Prema toj definiciji podaci o umrlim osobama obrađuju se od 1998.

 

Prilikom usporedbe podataka o umrlima u prometnim nesrećama od 1998. do 2006. s podacima iz prijašnjih godina treba voditi računa o promjeni definicije ukupnog stanovništva.

 

 

Definicije i objašnjenja

 

Vrste prometnih nesreća definirane su prema "Međunarodnoj klasifikaciji bolesti i srodnih zdravstvenih problema", X. revizija iz 1994. Ta se klasifikacija primjenjuje u vitalnoj statistici od 1995.

 

Prometna nesreća svaka je nesreća koja uključuje sredstvo namijenjeno ili upotrijebljeno u to vrijeme za prijevoz osoba ili dobara s jednog mjesta na drugo, sa smrtnim ishodom sudionika u prometu.

 

Željeznička nesreća jest prometna nesreća koja uključuje vlak ili drugo željezničko vozilo za prijevoz po tračnicama, bez obzira na to je li u pokretu ili nije. Isključuju se nesreće u radionicama, na okretnicama, ili skretnicama, na željezničkom zemljištu, ako nije uključen vlak ili željezničko vozilo. Ovdje su uključeni pješaci, biciklisti i dr. poginuli u sudaru s vlakom pri prijelazu željezničkih tračnica.

 

Nesreća u prijevoznom sredstvu svaka je nesreća vozila nastala na javnoj prometnici (uključuju se vozila koja se djelomično ili u cijelosti nalaze na prometnici) te nesreće izvan prometa koje su se u cjelini dogodile na bilo kojemu drugom mjestu.

 

Prijevozna (motorna) sredstva jesu: motocikl, tricikl na motorni pogon, automobil, kamionet, teško prijevozno vozilo, autobus, posebno vozilo koje se pretežno upotrebljava među industrijskim zgradama i na industrijskom prostoru, posebno vozilo koje se pretežno upotrebljava u poljoprivredi, posebno građevinsko vozilo te posebno vozilo za svaki teren.

 

Pješak je svaka osoba uključena u nesreću koja se u trenutku nesreće nije vozila u motornom vozilu ili na njemu, željeznici, tramvaju ili vozilu sa životinjskom vučom ili drugom vozilu ili na vozilu na pedale ili životinji.

 

Prijevozne nesreće nemotornih vozila nesreće su vozila koja nisu motorna (npr. zaprežno vozilo, životinja koja nosi osobu, bicikl, trolejbus).

U tu skupinu nesreća uključuje se i tramvaj kao sredstvo namijenjeno prije svega prijevozu osoba unutar grada. Kreće se po tračnicama, podvrgnut je normalnim prometnim znakovima i vozi u pravilu na zasebnoj pruzi koja je dio ceste. Prikolica koju vuče tramvaj smatra se dijelom tramvaja.

 

Ostale nesreće u prijevozu nesreće su u prijevozu na vodi, u zračnom prijevozu te druge i nespecificirane nesreće u prijevozu.

 

Potencijalno izgubljene godine života (PYLL – Potential Years of Life Lost) odnose se na podatak o ukupno izgubljenim godinama života zbog prerane smrti stanovništva nastale zbog određenih uzroka smrti, odnosno zbog pogibije u prometnim nesrećama.

 

Preranom smrću smatra se smrt koja se dogodila prije određene starosne dobi (npr. prije 75. godine ili očekivanog trajanja života).

 

Pri izračunu PYLL-a uzima se u obzir broj umrlih svake dobne skupine množenjem frekvencije s brojem preostalih godina života do određene (izabrane) starosti.

 

Stopa potencijalno izgubljenih godina života (SPYLL) pokazuje broj izgubljenih godina života na 100 000 stanovnika promatrane dobi između 1 i 75 godina (procjena broja stanovnika sredinom godine).

 

Teritorijalni ustroj

 

Podaci su prikazani po teritorijalnom ustroju prema Zakonu o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (NN, br. 86/06., 125/06.) sa stanjem 31. prosinca 2006.

 

 

Kratice

 

ESA         Europski sustav nacionalinih računa

Eurostat  Statistički ured Europske unije

NN           Narodne novine

SNA         Sustav nacionalnih računa

UN           Ujedinjeni narodi

 

 

Znakovi

 

-  nema pojave