AKTIVNO STANOVNIŠTVO U REPUBLICI HRVATSKOJ U PRVOM TROMJESEČJU 2007.

*PRIOPĆENJE*		DRŽAVNI ZAVOD ZA STATISTIKU REPUBLIKE HRVATSKE ZAGREB, ILICA 3, P. P. 80, TELEFON: (01) 4806-111 ISSN 1334-0565

GODINA: XLIV.	ZAGREB, 27. SRPNJA 2007.			BROJ: 9.2.7/1.

			OBVEZATNO NAVEDITE IZVOR PODATAKA

ANKETA O RADNOJ SNAZI

AKTIVNO STANOVNIŠTVO U REPUBLICI HRVATSKOJ
U PRVOM TROMJESEČJU 2007.

1. RADNO SPOSOBNO STANOVNIŠTVO PREMA AKTIVNOSTI I SPOLU

u tis.

	VII. – XII. 2005.	I. – VI. 2006.	VII. – XII. 2006.	I. – III. 2007.

	Ukupno
Radno sposobno stanovništvo (15+)	3 659	3 631	3 646	3 649
Aktivno stanovništvo	1 802	1 755	1 815	1 760
Zaposleni	1 580	1 548	1 624	1 563
Nezaposleni	222	206	191	197
Neaktivno stanovništvo (15+)	1 857	1 876	1 831	1 889

	%

Stopa aktivnosti	49,2	48,3	49,8	48,2
Stopa zaposlenosti	43,2	42,6	44,5	42,8
Stopa nezaposlenosti	12,3	11,8	10,5	11,2

	Muškarci

Radno sposobno stanovništvo (15+)	1 726	1 713	1 721	1 709
Aktivno stanovništvo	988	954	971	960
Zaposleni	880	855	881	869
Nezaposleni	108	98	90	90
Neaktivno stanovništvo (15+)	738	759	749	750

	%

Stopa aktivnosti	57,2	55,7	56,5	56,1
Stopa zaposlenosti	51,0	49,9	51,2	50,9
Stopa nezaposlenosti	11,0	10,3	9,3	9,4

	Žene

Radno sposobno stanovništvo (15+)	1 934	1 919	1 926	1940
Aktivno stanovništvo	814	801	844	801
Zaposleni	700	693	743	693
Nezaposleni	114	108	101	107
Neaktivno stanovništvo (15+)	1 120	1 118	1 082	1 139

	%

Stopa aktivnosti	42,1	41,8	43,8	41,3
Stopa zaposlenosti	36,2	36,1	38,6	35,7
Stopa nezaposlenosti	14,0	13,5	11,9	13,4

2. RADNO SPOSOBNO STANOVNIŠTVO PREMA AKTIVNOSTI, DOBI I SPOLU

u tis.

	VII. – XII. 2005.	I. – VI. 2006.	VII. – XII. 2006.	I. – III. 2007.		VII. – XII. 2005.	I. – VI. 2006.	VII. – XII. 2006.	I. – III. 2007.

	Aktivno stanovništvo					Zaposleni

	Ukupno
Ukupno	1 802	1 755	1 815	1 760		1 580	1 548	1 624	1 563

15 – 24	209	178	202	191		142	127	143	141
25 – 49	1 109	1 085	1 118	1 081		988	966	1 017	970
50 – 64	428	434	432	448		393	399	400	413
65 i više	56	57	64	40		56	57	64	39
15 – 64	1 746	1 697	1 752	1 720		1 524	1 491	1 560	1 524

	Muškarci
Ukupno	988	954	971	960		880	855	881	869

15 – 24	120	104	114	108		84	77	82	83
25 – 49	581	564	582	558		531	514	539	516
50 – 64	257	257	244	271		236	236	229	248
65 i više	29	28	31	23		29	28	31	22
15 – 64	959	926	940	936		851	827	850	847

	Žene
Ukupno	814	801	844	801		700	693	743	693

15 – 24	89	74	88	83		58	50	62	58
25 – 49	527	521	535	523		457	452	478	454
50 – 64	171	177	188	178		158	163	171	164
65 i više	27	29	33	17		27	29	33	17
15 – 64	787	772	811	784		673	664	710	676

	Nezaposleni					Neaktivni

	Ukupno
Ukupno	222	206	191	197	1 857		1 876	1 831	1 889

15 – 24	67	51	59	50	338		364	330	343
25 – 49	120	119	101	111	224		242	218	220
50 – 64	35	36	32	36	461		446	458	476
65 i više	.	.	.	.	834		824	825	850
15 – 64	222	206	191	197	1 023		1 052	1 006	1 039

				Muškarci
Ukupno	108	98	90	90		738	759	749	750

15 – 24	36	27	32	25		164	180	163	171
25 – 49	50	50	43	42		85	93	86	81
50 – 64	21	21	15	23		164	163	175	174
65 i više	.	.	.	.		325	323	326	324
15 – 64	108	98	90	90		413	436	424	426

	Žene
Ukupno	114	108	101	107		1 120	1 118	1 082	1 139

15 – 24	31	24	27	25		174	184	167	172
25 – 49	70	69	58	69		139	150	132	139
50 – 64	13	15	17	13		296	283	283	303
65 i više	.	.	.	.		510	501	499	525
15 – 64	114	108	101	107		610	617	582	614

3. MJERE AKTIVNOSTI STANOVNIŠTVA PREMA DOBI I SPOLU

	Stope aktivnosti				Stope zaposlenosti				Stope nezaposlenosti
	VII. – XII. 2005.	I. – VI. 2006.	VII. – XII. 2006.	I. – III. 2007.	VII. – XII. 2005.	I. – VI. 2006.	VII. – XII. 2006.	I. – III. 2007.	VII. – XII. 2005.	I. – VI. 2006.	VII. – XII. 2006.	I. – III. 2007.

	Ukupno
Ukupno	49,2	48,3	49,8	48,2	43,2	42,6	44,5	42,8	12,3	11,8	10,5	11,2
15 – 24	38,2	32,8	38,0	35,7	26,0	23,4	27,0	26,4	32,0	28,7	29,0	26,1
25 – 49	83,2	81,8	83,7	83,1	74,2	72,8	76,1	74,6	10,9	11,0	9,0	10,3
50 – 64	48,2	49,3	48,5	48,5	44,3	45,3	45,0	44,6	8,1	8,2	7,3	8,0
65 i više	6,3	6,5	7,2	4,5	6,3	6,5	7,2	4,4	.	.	.	.
15 – 64	63,1	61,7	63,5	62,3	55,0	54,2	56,6	55,2	12,7	12,1	10,9	11,4

	Muškarci
Ukupno	57,2	55,7	56,5	56,1	51,0	49,9	51,2	50,9	11,0	10,3	9,3	9,4
15 – 24	42,3	36,7	41,1	38,6	29,6	27,1	29,5	29,8	30,2	25,9	28,2	22,9
25 – 49	87,3	85,9	87,2	87,3	79,7	78,2	80,7	80,8	8,7	8,9	7,5	7,5
50 – 64	61,0	61,2	58,2	60,9	56,0	56,2	54,7	55,9	8,3	8,2	6,1	8,3
65 i više	8,3	8,0	8,7	6,7	8,2	8,0	8,7	6,4	.	.	.	.
15 – 64	69,9	68,0	68,9	68,8	62,0	60,8	62,3	62,2	11,3	10,6	9,6	9,5

	Žene
Ukupno	42,1	41,8	43,8	41,3	36,2	36,1	38,6	35,7	14,0	13,5	11,9	13,4
15 – 24	33,8	28,7	34,5	32,6	22,2	19,4	24,2	22,7	34,4	32,5	30,0	30,2
25 – 49	79,1	77,7	80,2	79,0	68,6	67,4	71,6	68,6	13,3	13,3	10,7	13,2
50 – 64	36,6	38,5	39,9	37,0	33,7	35,3	36,3	34,3	7,8	8,2	8,9	7,4
65 i više	5,0	5,5	6,2	3,1	5,0	5,5	6,2	3,1	.	.	.	.
15 – 64	56,4	55,6	58,2	56,1	48,2	47,8	51,0	48,4	14,5	14,0	12,4	13,7

4. STRUKTURA RADNO SPOSOBNOG STANOVNIŠTVA PREMA ŠKOLSKOJ SPREMI I SPOLU

	Radna snaga								Neaktivni
	zaposleni				nezaposleni				Neaktivni
	VII. – XII. 2005.	I. – VI. 2006.	VII. – XII. 2006.	I. – III. 2007.	VII. – XII. 2005.	I. – VI. 2006.	VII. – XII. 2006.	I. – III. 2007.	VII. – XII. 2005.	I. – VI. 2006.		VII. – XII. 2006.	I. – III. 2007.

	Ukupno

Ukupno	100	100	100	100	100	100	100	100	100	100		100	100
Nezavršena osnovna škola	4,8	4,2	((3,6))	2,8	(2,2)	(3,6)	((2,9))	((2,3))	20,5	20,9		19,8	19,9
Osnovna škola	15,8	15,0	15,2	14,4	16,5	18,1	17,7	19,7	36,7	35,0		35,7	34,8
Jedno-, dvo- ili trogodišnja srednja škola za zanimanja	33,6	33,1	32,0	32,9	42,6	37,4	38,8	36,4	17,8	18,4		17,8	18,1
4-godišnja škola za zanimanja	23,3	25,5	26,3	26,6	25,3	28,8	24,8	25,0	12,0	12,4		13,2	14,4
Gimnazija	3,1	3,6	3,2	3,4	((4,2))	((3,7))	((4,6))	((4,1))	6,4	6,4		6,4	6,2
Viša škola (stručni studij)	6,7	6,7	7,2	7,2	((3,8))	((3,6))	((4,8))	((4,1))	3,1	3,2		3,7	3,2
Fakultet, akademija, magisterij, doktorat	12,7	11,9	12,5	12,7	(5,4)	((4,8))	(6,4)	((8,4))	3,5	3,7		3,4	3,4

	Žene

Ukupno	100	100	100	100	100	100	100	100	100	100	100		100
Nezavršena osnovna škola	6,0	5,1	((4,6))	(3,9)	((2,9))	((2,1))	((1,4))	((1,9))	25,4	25,9	24,2		25,0
Osnovna škola	18,4	16,7	16,5	16,0	16,9	19,3	16,3	(19,1)	40,0	38,4	39,1		37,4
Jedno-, dvo- ili trogodišnja srednja škola za zanimanja	22,3	22,3	21,8	22,8	35,8	31,8	33,7	32,3	11,6	12,3	11,4		12,5
4-godišnja škola za zanimanja	26,5	28,6	29,8	29,5	28,8	32,8	28,9	(28,0)	11,1	11,9	13,0		13,5
Gimnazija	4,4	5,0	4,3	5,0	((5,8))	(4,8)	((5,5))	((5,2))	7,2	6,3	7,2		6,7
Viša škola (stručni studij)	7,7	8,1	8,6	8,3	((4,5))	((4,0))	((6,2))	((3,4))	2,4	2,6	2,8		(2,3)
Fakultet, akademija, magisterij, doktorat	14,7	14,2	14,4	14,5	((5,3))	((5,2))	((8,0))	((10,1))	2,3	2,6	2,3		(2,6)

5. ZAPOSLENI PREMA SEKTORU VLASNIŠTVA, POLOŽAJU U ZAPOSLENJU I SPOLU

u tis.

	Ukupno				Muškarci				Žene
	VII. – XII. 2005.	I. – VI. 2006.	VII. – XII. 2006.	I. – III. 2007.	VII. – XII. 2005.	I. – VI. 2006.	VII. – XII. 2006.	I. – III. 2007.	VII. – XII. 2005.	I. – VI. 2006.	VII. – XII. 2006.	I. – III. 2007.

	Ukupno
Zaposleni	1 580	1 548	1 624	1 563	880	855	881	869	700	693	743	693
Zaposlenici	1 194	1 191	1 253	1 232	661	645	667	673	533	545	586	560
Samozaposleni	352	321	337	298	210	202	203	189	142	120	134	109
Pomažući članovi	34	37	34	33	9	8	11	8	25	28	24	25

	Privatni sektor
Zaposleni	1 072	1 061	1 117	1 065	610	608	633	615	462	453	484	450
Zaposlenici	686	703	745	734	391	398	419	418	294	305	326	316
Samozaposleni	352	321	337	298	210	202	203	189	142	120	134	109
Rade sami	270	239	258	207	148	144	146	119	122	96	112	88
Zapošljavaju radnike	82	82	79	91	62	58	57	70	20	24	22	21
Pomažući članovi	34	37	34	33	9	8	11	8	25	28	24	25

	Državni sektor i sektor u pretvorbi
Zaposlenici	508	488	508	498	270	247	248	254	238	240	260	244
Državni sektor	497	476	496	486	262	240	240	245	235	236	256	241
Sektor u pretvorbi	11	11	12	12	8	7	8	9	3	4	4	3

6. STRUKTURA ZAPOSLENIH PREMA PODRUČJIMA NKD-a 2002. I SEKTORU VLASNIŠTVA

	Ukupno				Državni sektor i sektor u pretvorbi				Privatni sektor
	VII. – XII. 2005.	I. – VI. 2006.	VII. – XII. 2006.	I. – III. 2007.	VII. – XII. 2005.	I. – VI. 2006.	VII. – XII. 2006.	I. – III. 2007..	VII. – XII. 2005.	I. – VI. 2006.	VII. – XII. 2006.	I. – III. 2007.

Ukupno¹⁾	100	100	100	100	100	100	100	100	100	100	100	100
Poljoprivreda, lov i šumarstvo	17,0	14,5	13,6	12,3	3,4	3,6	2,7	(3,0)	23,4	19,4	18,5	16,6
Ribarstvo	((0,3))	((0,3))	((0,2))	((0,3))	-	-	-	-	((0,4))	((0,4))	((0,2))	((0,5))
Rudarstvo i vađenje	((0,6))	((0,6))	((0,4))	((0,8))	((0,9))	((1,0))	.	((0,9))	((0,4))	((0,3))	((0,4))	((0,7))
Prerađivačka industrija	18,3	19,4	18,7	19,8	11,1	11,0	10,7	10,8	21,8	23,2	22,3	24,1
Opskrba električnom energijom, plinom i vodom	1,9	1,4	1,5	1,9	5,6	4,2	4,5	(5,3)	.	.	.	.
Građevinarstvo	8,0	8,9	7,9	9,2	3,2	4,3	3,0	((2,8))	10,2	11,0	10,2	12,1
Trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikla te predmeta za osobnu uporabu i kućanstvo	13,6	14,6	14,9	13,4	2,0	2,2	((2,0))	((2,1))	19,1	20,3	20,7	18,7
Hoteli i restorani	5,2	5,4	5,9	5,0	3,1	2,4	(2,1)	((1,4))	6,3	6,8	7,6	6,6
Prijevoz, skladištenje i veze	6,9	6,6	6,6	8,3	10,9	11,4	10,4	13,1	5,0	4,3	4,8	6,0
Financijsko posredovanje	1,8	2,6	2,3	(2,3)	(1,9)	2,9	(2,2)	((2,2))	1,7	2,5	2,3	((2,4))
Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge	4,7	4,9	5,3	5,0	((2,1))	((2,2))	(2,7)	((1,8))	5,9	6,1	6,5	6,5
Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje	6,0	6,2	6,3	5,9	18,6	19,6	19,9	18,6	-	-	-	-
Obrazovanje	6,0	5,3	6,3	5,6	17,4	15,7	18,8	15,9	((0,6))	((0,6))	((0,6))	((0,7))
Zdravstvena zaštita i socijalna skrb	5,4	5,3	5,4	5,8	13,4	13,4	13,5	15,6	(1,6)	(1,6)	(1,7)	((1,2))
Ostale društvene, socijalne i osobne uslužne djelatnosti	4,1	3,9	4,3	4,1	6,2	6,0	6,8	(6,4)	3,1	2,9	3,2	(3,0)
Privatna kućanstva sa zaposlenim osobljem	((0,2))	((0,1))	((0,4))	((0,3))	-	-	-	-	((0,3))	((0,2))	((0,6))	((0,5))
Izvanteritorijalne organizacije i tijela	.	.	.	.	.	.	.		.	.	.	.

1) Zbog nepouzdanih procjena podataka označenih s ((.)) zbroj podataka nižih razina ne daje ukupno.

7. ZAPOSLENI PREMA GLAVNIM RODOVIMA ZANIMANJA I SPOLU

u tis.

	Ukupno				Muškarci				Žene
	VII. – XII. 2005.	I. – VI. 2006.	VII. – XII. 2006.	I. – III. 2007.	VII. – XII. 2005.	I. – VI. 2006.	VII. – XII. 2006.	I. – III. 2007.	VII. – XII. 2005.	I. – VI. 2006.	VII. – XII. 2006.	I. – III. 2007.

Ukupno¹⁾	1 580	1 548	1 624	1 563	880	855	881	869	700	693	743	693

Čelnici i članovi zakonodavnih tijela, čelnici i dužnosnici državnih tijela, direktori	93	84	83	77	70	63	61	62	(23)	(21)	(22)	((16))
Stručnjaci i znanstvenici	155	142	161	158	74	60	69	71	82	82	92	86
Inženjeri, tehničari i srodna zanimanja	229	230	238	222	118	122	125	110	111	107	112	111
Uredski i šalterski službenici	166	170	183	189	50	44	48	61	116	125	135	127
Uslužna i trgovačka zanimanja	208	225	252	218	87	88	101	84	121	137	151	135
Poljoprivredni, lovno-uzgojni, šumski radnici i ribari	234	194	196	168	111	98	93	81	124	97	103	87
Zanimanja u obrtu i pojedinačnoj proizvodnji	196	200	210	221	180	185	193	205	(16)	14	(17)	(15)
Rukovatelji strojevima, vozilima i sastavljači proizvoda	168	176	164	180	122	129	123	139	46	47	42	40
Jednostavna zanimanja	119	117	124	121	58	54	57	46	61	62	67	75
Vojna zanimanja	(11)	(11)	(11)	((10))	(10)	(10)	(11)	((10))	.	.	.	.
Nepoznato	.	.	.	.	.	.	.	.	.	.	.	.

	%
Ukupno¹⁾	100	100	100	100	100	100	100	100	100	100	100	100

Čelnici i članovi zakonodavnih tijela, čelnici i dužnosnici državnih tijela, direktori	5,9	5,4	5,1	5,0	7,9	7,4	6,9	7,1	(3,3)	(3,0)	(3,0)	((2,3))
Stručnjaci i znanstvenici	9,8	9,1	9,9	10,1	8,4	7,0	7,8	8,2	11,7	11,8	12,4	12,5
Inženjeri, tehničari i srodna zanimanja	14,5	14,8	14,6	14,2	13,4	14,3	14,2	12,7	15,9	15,4	15,1	16,1
Uredski i šalterski službenici	10,5	11,0	11,3	12,1	5,7	5,2	5,4	7,1	16,6	18,1	18,2	18,4
Uslužna i trgovačka zanimanja	13,2	14,5	15,5	14,0	9,9	10,3	11,4	9,6	17,3	19,7	20,3	19,4
Poljoprivredni, lovno-uzgojni, šumski radnici i ribari	14,8	12,5	12,1	10,7	12,6	11,4	10,6	9,3	17,6	13,9	13,8	12,6
Zanimanja u obrtu i pojedinačnoj proizvodnji	12,4	12,9	12,9	14,1	20,5	21,7	21,9	23,6	2,3	2,1	(2,4)	(2,2)
Rukovatelji strojevima, vozilima i sastavljači proizvoda	10,6	11,3	10,1	11,5	13,9	15,1	13,9	16,0	6,5	6,7	5,6	5,8
Jednostavna zanimanja	7,5	7,5	7,6	7,8	6,6	6,3	6,5	5,3	8,7	9,0	9,0	10,9
Vojna zanimanja	(0,7)	(0,7)	(0,7)	((0,6))	(1,2)	(1,1)	(1,2)	((1,1))	.	.	.	.
Nepoznato	.	.	.	.	.	.	.		.	.	.	.

1) Zbog nepouzdanih procjena podataka označenih s (( . )) zbroj podataka nižih razina ne daje ukupno.

8. PROSJEČNI SATI RADA NA GLAVNOM POSLU U REFERENTNOM TJEDNU PREMA SEKTORIMA DJELATNOSTI I SPOLU

	VII. – XII. 2005.	I. – VI. 2006.	VII. – XII. 2006.	I. – III. 2007.

	Ukupno
Ukupno	39,7	39,7	39,8	39,7
Poljoprivredne djelatnosti	33,2	33,3	33,5	31,2
Nepoljoprivredne djelatnosti	41,6	41,5	41,4	41,5
Uslužne djelatnosti	41,0	40,6	40,6	40,7

	Muškarci
Ukupno	40,9	40,8	40,9	40,8
Poljoprivredne djelatnosti	36,4	36,6	37,1	34,0
Nepoljoprivredne djelatnosti	42,0	41,8	41,8	41,8
Uslužne djelatnosti	41,7	41,2	41,3	41,6

	Žene
Ukupno	38,2	38,4	38,4	38,3
Poljoprivredne djelatnosti	29,9	29,4	29,8	28,1
Nepoljoprivredne djelatnosti	40,4	40,6	40,2	40,5
Uslužne djelatnosti	40,3	40,0	40,0	39,9

9. NEZAPOSLENI PREMA DULJINI TRAŽENJA POSLA

	Ukupno, tis.				Ukupno, %
	VII. – XII. 2005.	I. – VI. 2006.	VII. – XII. 2006.	I. – III. 2007.	VII. – XII. 2005.	I. – VI. 2006.	VII. – XII. 2006.	I. – III. 2007.

Ukupno	222	206	191	197	100	100	100	100
Našli posao¹⁾	((4))	((5))	((2))	((4))	((1,6))	((2,5))	((0,9))	((1,8))
Manje od 1 mjeseca	(10)	((7))	(12)	((4))	(4,4)	3,6	(6,1)	((2,1))
1 – 3 mjeseca	41	26	27	(26)	18,6	12,6	14,4	(13,2)
4 – 6 mjeseci	(17)	25	(18)	(29)	7,6	12,2	(9,2)	(14,5)
7 – 12 mjeseci	29	35	28	(29)	13,1	16,8	14,4	(14,8)
13 – 24 mjeseca	34	21	25	(23)	15,4	10,0	13,2	(11,7)
25 i više mjeseci	87	87	80	82	39,2	42,3	41,8	41,9

1) Prema međunarodnoj metodologiji i osobe koje su našle posao, a nisu počele raditi u vrijeme provođenja Ankete, smatraju se nezaposlenima.

10. REGISTRIRANI NEZAPOSLENI KOJI PREMA ANKETI NISU NEZAPOSLENI

	Ukupno, tis.			Ukupno, %
	I. – VI. 2006.	VII. – XII. 2006.	I. – III. 2007.	I. – VI. 2006.		VII. – XII. 2006.	I. – III. 2007.

	Ukupno
Nezaposleni prema Anketi	206	191	197		100	100	100
Registrirani u HZZ-u	174	163	171		84,5	85,1	86,8
Neregistrirani u HZZ-u	32	28	26		15,5	14,9	13,2
Registrirani nezaposleni	301	283	297		100	100	100
koji prema Anketi nisu nezaposleni	127	120	125		42,2	42,5	42,2

	Muškarci
Nezaposleni prema Anketi	98	90	90		100	100	100
Registrirani u HZZ-u	80	76	75		80,9	83,5	83,8
Neregistrirani u HZZ-u	18	15	15		19,1	16,5	16,2
Registrirani nezaposleni	121	112	117		100	100	100
koji prema Anketi nisu nezaposleni	42	36	41		34,4	32,3	35,4

	Žene
Nezaposleni prema Anketi	108	101	107		100	100	100
Registrirani u HZZ-u	94	87	96		87,2	86,5	89,4
Neregistrirani u HZZ-u	14	14	11		12,8	13,5	10,6
Registrirani nezaposleni	179	171	180		100	100	100
koji prema Anketi nisu nezaposleni	85	84	84		47,5	49,1	46,6

11. USPOREDBA ANKETNIH I ADMINISTRATIVNIH PODATAKA O NEZAPOSLENOSTI PREMA SPOLU

	Ukupno				Muškarci				Žene
	VII. – XII. 2005.	I. – VI. 2006.	VII. – XII. 2006.	I. – III. 2007.	VII. – XII. 2005.	I. – VI. 2006.	VII. – XII. 2006.	I. – III. 2007.	VII. – XII. 2005.	I. – VI. 2006.	VII. – XII. 2006.	I. – III. 2007.

Nezaposlene osobe registrirane u HZZ-u, tis.	299	301	283	297	122	121	112	117	177	179	171	180
Nezaposleni prema Anketi, tis.	222	206	191	197	108	98	90	90	114	108	101	107
Stopa anketne nezaposlenosti, %	12,3	11,8	10,5	11,2	11,0	10,3	9,3	9,4	14,0	13,5	11,9	13,4
Stopa registrirane nezaposlenosti, %	17,3	17,2	16,0	16,9¹⁾	13,5	13,2	12,0	12,7¹⁾	21,4	21,5	20,4	21,5¹⁾

1) Stope su izračunane iz privremenih administrativnih podataka.

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA

Anketa o radnoj snazi najopsežnija je anketa o obilježjima tržišta rada provedena na uzorku kućanstava u Hrvatskoj. Njezin je cilj prikupiti podatke o stanju i promjenama na tržištu rada Hrvatske, tj. o veličini, strukturi i obilježjima aktivnog i neaktivnog stanovništva.

Anketa se provodi u skladu s metodološkim pravilima i načelima Međunarodne organizacije rada (MOR), donesenima na 13. konferenciji statističara rada i Europskoga statističkog ureda (Eurostata), koji je metodološki uskladio anketu Europske unije. Primjena te metodološke podloge preduvjet je za dobivanje međunarodno usporedivih podataka iz područja tržišta rada koji omogućuju usporedbu Hrvatske s drugim zemljama.

Prikupljeni podaci važni su za potrebe praćenja, mjerenja i ocjenjivanja gospodarskih i društvenih trendova u Hrvatskoj, a omogućuju i primjenu modernih metoda analize s područja ekonomije, sociologije, psihologije i drugih područja te su osnova za donošenje programa politike zapošljavanja.

Prikupljanje podataka

Anketa o radnoj snazi prvi je put u Hrvatskoj provedena u studenome 1996. kao godišnje istraživanje. Na isti način provedena je u lipnju 1997., a u skladu s potrebama za učestalijim podacima i prema iskustvima europskih zemalja te preporukama međunarodnih institucija, u razdoblju od 1998. do 2006. provodi se anketiranjem dijela kućanstva iz uzorka svakog mjeseca, a rezultati se obrađuju i objavljuju u polugodišnjoj dinamici. Tijekom 2006. Državni zavod za statistiku je osigurao preduvjete za unapređenje Ankete o radnoj snazi u metodološkom i provedbenom smislu, s ciljem dobivanja preciznijih rezultata i potpunog usklađivanja sa pravnom stečevinom Zajednice. Stoga se od 2007. Anketa provodi kontinuirano, odnosno kućanstva se anketiraju neprekidno tijekom cijele godine, što znači da je svaki tjedan referentni i anketni odnosno provedbeni. Prikupljeni podaci se kontinuirano dostavljaju Državnom zavodu za statistiku, koji obrađuje i objavljuje rezultate u tromjesečnoj dinamici od početka 2007.

U skladu s tim, anketari obilaze kućanstva svakog tjedna i na izabranim adresama obavljaju anketni intervju, koji u prosjeku traje dvadesetak minuta. Prema Zakonu o službenoj statistici (NN, br. 103/03.), zajamčena je tajnost svih podataka koje ispitanici daju o sebi i o članovima svog kućanstva. Prikupljeni podaci upotrebljavaju se isključivo u statističke svrhe.

Na terenu radi 160 anketara, čiji rad organizira i kontrolira 28 kontrolora. Ispunjene upitnike preuzete od anketara kontrolori provjeravaju prije dostave Državnom zavodu za statistiku i uočene pogreške ispravljaju u suradnji s anketarima.

Temeljna načela i definicije

Anketa o radnoj snazi mjeri ekonomsku aktivnost stanovništva u kratkom razdoblju promatranja od tjedan dana. Referentni tjedan za anketu koja se u Hrvatskoj provodi od početka 2007. je svaki tjedan tijekom cijele godine.

Kućanstvo je mala ekonomska zajednica koja nije uvijek, iako najčešće to jest, zajednica srodnika koji žive skupa i dijele troškove života (stanovanje, hrana i drugo).

Radno sposobno stanovništvo čine osobe starije od navršenih 15 godina.

Zaposleni su osobe koje su u referentnom tjednu obavljale bilo kakav posao za novac ili plaćanje u naturi. To su svi zaposlenici, samozaposlene osobe i članovi obitelji koji pomažu u poslovnom subjektu u vlasništvu člana obitelji (trgovačko društvo, poduzeće, obrt, slobodno zanimanje, poljoprivredno gospodarstvo) ili u nekome drugom obliku obiteljske privređivačke djelatnosti i osobe koje su radile za naknadu prema ugovoru, za neposredno plaćanje u novcu ili naturi. Anketom se, dakle, obuhvaćaju sve osobe koje su u referentnom tjednu radile barem jedan sat bez obzira na njihov formalni status i bez obzira na način plaćanja za obavljeni rad. Stoga zaposleni u Anketi o radnoj snazi može biti umirovljenik, student, kućanica.

U zaposlene ulaze i svi zaposlenici ili samozaposlene osobe koje su u referentnom tjednu trenutačno bile odsutne s posla, a vratit će se na rad kod istog poslodavca ili na istu aktivnost nakon prestanka razloga za odsutnost.

Zaposlenici su osobe koje rade za poslodavca u državnom ili privatnom sektoru i za svoj rad primaju naknadu u novcu ili naturi.

Samozaposleni su poslodavci koji upravljaju poslovnim subjektom i zapošljavaju jednog ili više zaposlenika te osobe koje rade za vlastiti račun i ne upošljavaju zaposlenike.

Pomažući članovi jesu osobe koje nisu zaposlenici ili samozaposleni, a rade u poslovnom subjektu koji je u vlasništvu člana obitelji i za svoj rad ne primaju naknadu.

Nezaposleni su osobe koje zadovoljavaju sljedeća tri kriterija:

a) u referentnom tjednu nisu obavljale nikakav posao za novac ili plaćanje u naturi

b) u posljednja četiri tjedna prije anketiranja aktivno su tražile posao

c) ponuđeni posao mogle bi početi obavljati u iduća dva tjedna.

U nezaposlene ubrajamo i one osobe koje su našle posao i u skoroj će budućnosti nastupiti na posao.

Podzaposleni su osobe koje uobičajeno rade manje od 36 sati na tjedan, htjele bi raditi više nego što uobičajeno rade i bile bi spremne raditi više u sljedeća dva tjedna (u okviru sadašnjega glavnog posla, na dodatnom poslu ili na novome glavnom poslu).

Trenutačno aktivno stanovništvo ili radna snaga jesu zaposlene i nezaposlene osobe razvrstane prema ekonomskoj aktivnosti u referentnom tjednu.

Neaktivno stanovništvo jesu osobe do navršenih 15 godina i osobe u radno sposobnom stanovništvu koje nisu zaposlene ili nezaposlene.

Ciljano stanovništvo koje se prati Anketom određuje se prema prisutnosti članova u intervjuiranom kućanstvu. Pri određivanju prisutnosti prihvaćeno je načelo "de facto" stanovništva, koje isključuje članove kućanstva s boravištem na drugoj adresi na kojoj rade ili se školuju dulje od dvanaest mjeseci, a ne uključuje privremeno prisutne članove drugoga kućanstva. Anketom nisu obuhvaćena kolektivna kućanstva kao što su domovi, samostani i slično.

Stopa aktivnosti jest postotni udio aktivnog stanovništva (radne snage) u radno sposobnom stanovništvu.

Stopa zaposlenosti jest postotni udio zaposlenih u radno sposobnom stanovništvu.

Stopa nezaposlenosti jest postotni udio nezaposlenih u aktivnom stanovništvu (radnoj snazi).

Prema iskustvu većine razvijenih zemalja, Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske od 1996., na osnovi dosad raspoloživih podataka iz administrativnih izvora i podataka ovog istraživanja, objavljuje dvije različito određene stope nezaposlenosti i s njima povezane podatke o aktivnom stanovništvu ili radnoj snazi.

Državni zavod za statistiku uz anketne, objavljuje i administrativne podatke o zaposlenosti i nezaposlenosti u Hrvatskoj.

U nastavku se iznose metodološke karakteristike zbog kojih se međusobno razlikuju podaci o zaposlenosti.

Izvor i obuhvat: administrativni podaci o zaposlenim osobama temelje se na podacima mjesečnog i godišnjeg istraživanja (RAD-1), koji obuhvaćaju pravne osobe svih oblika vlasništva, tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne samouprave na području Republike Hrvatske. Mjesečno istraživanje obuhvaća 70% zaposlenih iz svakog odjeljka NKD-a 2002. Podaci o zaposlenima u obrtu i slobodnim zanimanjima te poljoprivrednim osiguranicima preuzimaju se iz evidencije Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Od početka 2004. administrativni podaci o zaposlenima uključuju i broj zaposlenih u policiji i obrani. Rezultati Ankete o radnoj snazi procjenjuju se na osnovi reprezentativnoga statističkog uzorka privatnih kućanstava u zemlji.

Referentno razdoblje: administrativni podaci o zaposlenim osobama odnose se na posljednji dan prethodnog mjeseca, dok se u Anketi prikupljaju podaci za referentni tjedan.

Razdoblje promatranja: administrativni podaci obrađuju se i objavljuju u mjesečnoj dinamici, dok se rezultati Ankete o radnoj snazi odnose na tromjesečno razdoblje.

Definicije zaposlene osobe: administrativni izvori primjenjuju formalnu definiciju zaposlenosti (zasnivanje radnog odnosa s poslodavcem, na određeno ili neodređeno vrijeme, neovisno o duljini radnog vremena i vlasništvu pravne osobe), dok su u Anketi o radnoj snazi kao zaposlene iskazane sve osobe koje su u referentnom tjednu obavljale bilo kakav posao za novac ili plaćanje u naturi, kao i osobe koje su u referentnom tjednu bile trenutačno odsutne s posla, a vratit će se na rad kod istog poslodavca ili na istu aktivnost nakon prestanka razloga za odsutnost.

Objavljivanje podataka: adiministrativni podaci o zaposlenim osobama objavljuju se u mjesečnoj dinamici u Priopćenju „Zaposleni po djelatnostima“, u godišnjem Priopćenju „Zaposleni po djelatnostima i po spolu – konačni podaci“ te u Mjesečnim statističkim izvješćima Državnog zavoda za statistiku. Priopćenje i Statističko izvješće s rezultatima Ankete o radnoj snazi objavljuju anketne podatke o zaposlenim osobama u tromjesečnoj dinamici. Rezultati godišnjeg istraživanja RAD-1 objavljuju se i na nižim teritorijalnim razinama, dok su podaci Ankete raspoloživi samo za cijelu Republiku Hrvatsku.

Državni zavod za statistiku objavljuje podatke o nezaposlenim osobama iz administrativnih izvora i anketne podatke, koji se razlikuju zbog metodoloških karakteristika koje se iznose u nastavku:

Izvor i obuhvat: podaci o registriranoj nezaposlenosti dobiveni su iz Registra nezaposlenih osoba, koji vodi Hrvatski zavod za zapošljavanje, dok se anketni podaci prikupljaju anketnim intervjuom u privatnim kućanstvima. Registar sadrži podatke o svim nezaposlenim osobama u zemlji, dok se rezultati Ankete o radnoj snazi procjenjuju na temelju reprezentativnoga statističkog uzorka.

Referentno razdoblje: podaci iz Registra odnose se na posljednji dan svakog mjesca, dok se u Anketi prikupljaju podaci za referentni tjedan.

Razdoblje promatranja: podaci se iz Registra preuzimaju u mjesečnoj dinamici, dok se rezultati Ankete o radnoj snazi obrađuju i objavljuju za tromjesečno razdoblje.

Definicije nezaposlene osobe: registrirana nezaposlena osoba jest osoba prijavljena kod Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, odnosno svaka osoba koja zadovoljava kriterije koje definiraju Zakon o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti i Hrvatski zavod za zapošljavanje. U Anketi o radnoj snazi nezaposlene osobe jesu one koje, prema međunarodnoj definiciji, u referentnom tjednu nisu obavljale posao za plaćanje u novcu ili u naturi, aktivno su tražile posao u razdoblju od četiri tjedna prije ankteiranja, eventualni ponuđeni posao mogle bi početi obavljati u sljedeća dva tjedna te također osobe koje su pronašle posao na kojem će početi raditi u skoroj budućnosti nakon anketiranja.

Objavljivanje podataka: podaci o broju registriranih nezaposlenih osoba i registriranoj stopi nezaposlenosti objavljuju se u mjesečnoj dinamici u Priopćenju „Zaposleni po djelatnostima i po spolu“ te u Mjesečnim statističkim izvješćima Državnog zavoda za statistiku. Priopćenje i Statističko izvješće s rezultatima Ankete o radnoj snazi objavljuju usporedbu anketne i registrirane stope nezaposlenosti u tromjesečnoj dinamici po spolu. Istodobno, administrativne podatke o nezaposlenosti objavljuje i Hrvatski zavod za zapošljavanje i na nižim teritorijalnim razinama, dok su podaci Ankete raspoloživi samo za cijelu Republiku Hrvatsku.

Podaci pokazuju da je stopa nezaposlenosti, prema podacima iz administrativnih izvora, veća u odnosu na isti pokazatelj izračunan prema podacima Ankete o radnoj snazi, što je posljedica, s jedne strane, ekonomskih aktivnosti onih kategorija stanovništva koje su, prema formalnom statusu, nezaposlene ili neaktivne, a s druge strane, u podacima o nezaposlenima prema administrativnim izvorima zastupljen je, uz stvarno nezaposlene osobe, i velik udio osoba koje prema odrednicama Ankete nisu nezaposlene, ali preko tog statusa ostvaruju neka socijalna ili materijalna prava.

Upotrijebljene klasifikacije

a) Nacionalna klasifikacija djelatnosti 2002., usporediva s međunarodnom klasifikacijom djelatnosti NACE 2002. Rev. 1, upotrijebljena je pri šifriranju obilježja djelatnosti.

b) Nacionalna klasifikacija zanimanja, usporediva s međunarodnom klasifikacijom zanimanja ISCO-88, odnosno ISCO-88 (COM), upotrijebljena je
pri šifriranju obilježja zanimanja.

c) Klasifikacija položaja u zaposlenju, ICSE.

Obuhvat i usporedivost

Kao okvir za izbor uzorka od 1996. do 1999. poslužili su podaci iz Popisa stanovništva, kućanstava i stanova 1991. U tom razdoblju hrvatska područja izravno zahvaćena ratom nije bilo moguće uključiti u okvir za izbor jedinica uzorka.

U 2000. i 2001. primijenjen je okvir za uzorak temeljen na bazi podataka Hrvatske elektroprivrede, koja sadrži adrese svih kućanstava s područja Republike Hrvatske. Time se uzorak i podaci koji proizlaze iz Ankete počevši od 2000. odnose na cijelu Hrvatsku.

Od početka 2002. u provedbi Ankete o radnoj snazi primjenjuje se novi okvir za uzorak temeljen na podacima iz Popisa stanovništva, kućanstava i stanova 2001.

Pri procjeni svih kategorija stanovništva od 2001. do prvog tromjesečja 2007. upotrijebljeni su rezultati Popisa stanovništva, kućanstava i stanova 2001.

Prema metodologiji Ankete ne obuhvaća se institucionalno stanovništvo (domovi, samostani, bolnice za trajni smještaj osoba i slično).

Nacrt uzorka

Anketa o radnoj snazi provedena je na slučajnom uzorku privatnih kućanstava. Od 1996. do 2006. uzorak za Anketu bio je posebno definiran za svako provedbeno razdoblje, tj. nije bilo panelnog dijela uzorka. Od 2007. je uvedena i takva komponenta u nacrt uzorka te se kućanstva ponovljeno anketiraju četiri puta. Dinamika anketiranja je sljedeća: kućanstva se anketiraju u dva uzastopna tromjesečja, izostavljaju iz uzorka naredna dva tromjesečja te ponovno anketiraju u još dva uzastopna tromjesečja. Na taj način omogućuje se vremensko praćenje tijekova osoba na tržištu rada i to u tromjesečnoj i godišnjoj dinamici.

Prosječno se u jednom tromjesečju u uzorak izabere oko 5 600 stambenih jedinica. Anketiraju se svi članovi svih privatnih kućanstava koji u tim stambenim jedinicama stalno žive. U prvom tromjesečju 2007. u 4 304 kućanstva anketirano je 11 660 osoba.
Slučajan uzorak privatnih kućanstava izabran je u dvije etape, a upotrijebljeni nacrt uzorka jest dvoetapno uzorkovanje grupa. Prije izbora uzorka formirani su tzv. segmenti. Segmenti su teritorijalne jedince nastale grupiranjem susjednih popisnih krugova, a popisni krugovi jesu teritorijalne jedinice formirane za potrebe Popisa stanovništva 2001. Zatim su segmenti stratificirani u 21 stratum. Stratumi su 20 županija i Grad Zagreb.

U prvoj etapi iz svakog stratuma izabran je slučajni uzorak segmenata, a u drugoj etapi slučajni uzorak stanova nastanjenih privatnim kućanstvima u izabranim segmentima. Anketirana su sva privatna kućanstva u izabranim stanovima.

Stopa neodgovora za prvo tromjesečje 2007. iznosila je 17,0%, a stopa odbijanja 8,2%.

Sljedeća tablica prikazuje procjene, standardne pogreške procjena, intervale pouzdanosti (95%) i koeficijente varijacije za stope aktivnosti, zaposlenosti i nezaposlenosti.

	Procjena	Standardna pogreška procjene	Interval pouzdanosti (95%)	Koeficijent varijacije

Stopa aktivnosti	48,2%	0,6%	[47,0% ; 49,5%]	1,3%

Stopa zaposlenosti	42,8%	0,6%	[41,6% ; 44,1%]	1,5%

Stopa nezaposlenosti	11,2%	0,6%	[10,1% ; 12,3%]	4,9%

Kratice

ARS Anketa o radnoj snazi

HZZ Hrvatski zavod za zapošljavanje

MOR Međunarodna organizacija rada

NN Narodne novine

NKD 2002. Nacionalna klasifikacija djelatnosti, verzija 2002.

tis. tisuća

Znakovi

- nema pojave

^. podatak različit od nule, ali se ne objavljuje jer je procjena vrlo neprecizna

(( )) neprecizna procjena

( ) manje precizna procjena