OSNOVNE KARAKTERISTIKE POTROŠNJE I PRIMANJA KUĆANSTAVA OD 2005. DO 2007.

*PRIOPĆENJE*		DRŽAVNI ZAVOD ZA STATISTIKU REPUBLIKE HRVATSKE ZAGREB, ILICA 3, P. P. 80, TELEFON: (01) 4806-111 ISSN 1334-0565

GODINA: XLV.	ZAGREB, 20. LIPNJA 2008.			BROJ: 14.1.1.

			OBVEZATNO NAVEDITE IZVOR PODATAKA

ANKETA O POTROŠNJI KUĆANSTAVA

OSNOVNE KARAKTERISTIKE POTROŠNJE I PRIMANJA KUĆANSTAVA

OD 2005. DO 2007.

Osnovne karatkeristike potrošnje i primanja kućanstava izračunane su na osnovi podataka prikupljenih istraživanjem Anketa o potrošnji kućanstava. Anketa je provedena na uzorku slučajno izabranih privatnih kućanstava tako da je uzorak za svaku godinu posebno definiran, tj. nema panelnog dijela uzorka (kućanstva se ne ponavljaju u sljedećoj godini).

Struktura osobne potrošnje kućanstva iskazana je pomoću 12 osnovnih skupina potrošnje, a čine ju izdaci za proizvode i usluge kojima se podmiruju životne potrebe članova kućanstva. U 2007. izdaci za osobnu potrošnju po kućanstvu u prosjeku su iznosili 74 006 kuna, što je porast za 6,55% u odnosu na 2006.

1. OSOBNA POTROŠNJA, PROSJEK PO KUĆANSTVU

Skupine potrošnje	Prosječna godišnja osobna potrošnja po kućanstvu u kunama			Struktura prosječne osobne potrošnje, %
	2005.	2006.	2007.	2005.	2006.	2007.

Osobna potrošnja – ukupno	69 683	69 457	74 006	100,00	100,00	100,00
Hrana i bezalkoholna pića	23 139	22 661	23 401	33,21	32,63	31,62
Alkoholna pića i duhan	2 788	2 550	2 871	4,00	3,67	3,88
Odjeća i obuća	5 377	5 557	5 867	7,72	8,00	7,93
Stanovanje i potrošnja energenata ¹⁾	9 452	9 503	9 876	13,56	13,68	13,34
Pokućstvo, oprema za kuću i redovito održavanje	3 549	3 556	4 011	5,09	5,12	5,42
Zdravstvo	1 597	1 738	1 948	2,29	2,50	2,63
Prijevoz	7 570	7 923	8 540	10,86	11,41	11,54
Komunikacije	3 706	3 549	3 856	5,32	5,11	5,21
Rekreacija i kultura	4 335	4311	4 604	6,22	6,21	6,22
Obrazovanje	528	466	650	0,76	0,67	0,88
Hoteli i restorani	2 363	2 276	2 342	3,39	3,28	3,17
Ostala dobra i usluge	5 280	5 367	6 040	7,58	7,73	8,16

1) U izdatke za skupinu Stanovanje i potrošnja energenata nije uključena imputirana renta.

U 2007., kao i u prethodnim godinama, najveći udio osobne potrošnje, čine izdaci za Hranu i bezalkoholna pića, 31,62%.

Na drugom mjestu po visini udjela nalazi se skupina Stanovanje i potrošnja energenata, čiji udio u 2007. iznosi 13,34%.

Prijevoz je na trećem mjestu po visini udjela u osobnoj potrošnji i u 2007. iznosi 11,54%. Slijede Ostala dobra i usluge sa 8,16%, Odjeća i obuća sa 7,93%, Rekreacija i kultura sa 6,22%, te izdaci za Pokućstvo, opremu za kuću i održavanje te Komunikacije sa udjelom od oko 5%.

Sve ostale skupine u osobnoj potrošnji sudjeluju s udjelom manjim od 5%. Skupine potrošnje čiji je udio najmanji su izdaci za Obrazovanje, 0,88% te izdaci za Zdravstvo 2,63%.

2. UKUPNA UPOTRIJEBLJENA SREDSTVA, PROSJEK PO KUĆANSTVU

	Prosječna ukupna upotrijebljena sredstva u kunama			Struktura ukupnih upotrijebljenih sredstava, %
	2005.	2006.	2007.	2005.	2006.	2007.

Ukupna upotrijebljena sredstva	82 267	84 513	89 826	100,00	100,00	100,00
Osobna potrošnja	69 683	69 457	74 006	84,70	82,18	82,39
Novčana potrošnja	66 270	66 545	71 097	80,55	78,74	79,15
Naturalna potrošnja	3 413	2 912	2 909	4,15	3,44	3, 24
Štednja	1 531	1 731	2 343	1,86	2,05	2, 61
Otplate zajmova i kredita s kamatama	4 235	4 341	5 043	5,15	5,14	5,61
Investicije u kuću, stan i imovinu	6 343	8 558	7 887	7,71	10,13	8 ,78
Ostali izdaci	475	426	547	0,58	0,50	0,61

Najveći udio u ukupno upotrijebljenim sredstvima ima osobna potrošnja, 82,39%. Osobnu potrošnju čine dvije kategorije: novčana potrošnja, kojom kućanstva u najvećoj mjeri osiguravaju dobra i usluge potrebne za život, te naturalna potrošnja, koja uključuje izračunanu vrijednost dobara i usluga stvorenih vlastitom proizvodnjom i utrošenih u kućanstvu.

Investicije u kuću, stan i imovinu nalaze se na drugom mjestu po udjelu u ukupno upotrijebljenim sredstvima kućanstava, 8,78%, zatim slijede otplate zajmova i kredita s kamatama, sredstva stavljena na štednju te ostali izdaci kućanstava.

3. RASPOLOŽIVI DOHODAK PO IZVORIMA STJECANJA, PROSJEK PO KUĆANSTVU

Vrste raspoloživog dohotka	Prosječni godišnji raspoloživi dohodak po kućanstvu u kunama			Struktura ukupno raspoloživog dohotka, %
Vrste raspoloživog dohotka	2005.	2006.	2007.	2005.	2006.	2007.

Ukupan raspoloživi dohodak	69 180	72 075	77 442	100,00	100,00	100,00
Od nesamostalnog rada	35 279	37 391	39 890	51,00	51,88	51,51
Od samostalne djelatnosti	11 432	11 109	12 480	16,53	15,41	16,11
Od imovine¹⁾	701	624	788	1,01	0,87	1,02
Od mirovina	12 374	13 969	13 925	17,89	19,38	17,98
Od naknada vezanih za nezaposlenost	532	406	495	0,77	0,56	0,64
Od ostalih socijalnih primanja	7 515	7104	7 952	10,86	9,86	10,27
Od ostalih primitaka	1 346	1472	1 913	1,95	2,04	2,47

1) U dohodak od imovine nije uključena imputirana renta.

Podaci o raspoloživom dohotku prikupljeni su u neto iskazu. Distribucija sredstava u raspoloživom dohotku kućanstava temeljena je na sredstvima koja su ostvarili svi članovi kućanstva prema ponuđenim izvorima stjecanja. Kako bi ti podaci bili što kvalitetniji, pojedinačni podaci po vrstama primanja, gdje god je moguće, prikupljali su se za svakoga pojedinog člana kućanstva. Međutim, neke vrste primanja odnose se na cijelo kućanstvo pa su podaci o njima tako i prikupljeni, npr. primanja od poljoprivrede (uključena u dohodak od samostalne djelatnosti) i primanja od najma (uključena u dohodak od imovine).

Struktura ukupnoga raspoloživog dohotka u 2007. pokazuje da se oko 68% prosječnog dohotka kućanstva odnosi na primarnu raspodjelu, odnosno dohodak od nesamostalnog rada, dohodak od samostalne djelatnosti te dohodak od imovine.

Od dohotka koji kućanstva ostvaruju kroz sekundarnu raspodjelu odnosno sve ostale vrste dohotka, najvažniji je udio mirovina, koje čine oko 60% sekundarne raspodjele dohotka.

4. UKUPNA RASPOLOŽIVA SREDSTVA, PROSJEK PO KUĆANSTVU

	Ukupna raspoloživa sredstva u kunama			Struktura ukupno raspoloživih sredstava, %
	2005.	2006.	2007.	2005.	2006.	2007.

Raspoloživa sredstva – ukupno	77 831	82 794	86 509	100,00	100,00	100,00
Ukupan raspoloživi dohodak	69 180	72 075	77 442	88,88	87,05	89,52
Podignuti krediti	6 140	7 955	6 414	7,89	9,61	7, 41
Podignuti štedni ulozi	1 167	1 463	1 341	1,50	1,77	1,55
Ostala raspoloživa sredstva	1 345	1 301	1 313	1,73	1,57	1,52

Najvažniji udio u ukupno raspoloživim sredstvima kućanstva u 2007. ima ukupno raspoloživi dohodak, preko 89%, dok udio podignutih kredita iznosi 7,41%, a udio podignutih štednih uloga iznosi 1,55%.

5. UTROŠENE KOLIČINE NEKIH PREHRAMBENIH PROIZVODA I PIĆA U KUĆANSTVIMA¹⁾, PROSJEK PO ČLANU KUĆANSTVA

	Mjerna jedinica	2005.	2006.	2007.

Riža	kg	4,9	5,0	4,9
Kruh	kg	77,5	74,2	73,9
Tjestenina	kg	9,4	8,9	9,5
Govedina	kg	9,4	9,2	10,0
Teletina	kg	2,2	2,2	2,0
Svinjetina	kg	18,1	14,8	14,5
Meso peradi	kg	19,6	19,3	18,7
Suhomesnati proizvodi, salame i paštete	kg	15,3	14,3	14,4
Morska i slatkovodna riba	kg	7,8	7,2	7,8
Mlijeko	l	85,1	81,0	79,3
Ostali mliječni proizvodi	l	17,2	16,4	16,4
Sirevi svih vrsta	kg	7,6	7,1	7,9
Jaja	kom	166	158	152
Jestiva ulja	l	14,6	14,0	13,8
Južno voće	kg	11,7	13,7	13,1
Banane	kg	10,4	10,4	10,5
Jabuke	kg	15,3	15,2	15,7
Koštuničavo voće	kg	5,0	4,3	4,0
Lisnato povrće	kg	11,8	11,7	12,2
Zeljasto povrće	kg	11,0	10,7	11,7
Plodovito povrće	kg	18,9	19,0	18,2
Korjenasto povrće	kg	15,2	14,1	14,0
Sušeno povrće	kg	4,6	4,6	4,1
Krumpir	kg	44,7	44,6	39,5
Šećer	kg	12,9	11,2	10,7
Kava	kg	3,7	3,5	3,8
Mineralna i izvorska voda	l	32,7	32,0	32,0
Osvježavajuća gazirana pića	l	12,6	10,6	11,5
Voćni sokovi	l	15,6	15,8	16,1
Žestoka alkoholna pića	l	0,6	0,7	0,8
Vino	l	10,8	10,0	10,8
Pivo	l	20,8	19,6	20,0

1) Utrošene količine prehrambenih proizvoda i pića obuhvaćaju: hranu i piće kupljeno za konzumaciju u kućanstvu, utrošenu hranu i piće iz vlastite proizvodnje te hranu i piće koje je kućanstvo primilo na dar. Podaci o utrošenim količinama ne uključuju hranu i piće konzumirano u ugostiteljskim objektima.

6. KARAKTERISTIKE ANKETIRANIH KUĆANSTAVA

	2005.	2006.	2007.

Podaci o anketiranim kućanstvima
Broj anketiranih kućanstava	2 727	2 790	3004
Broj anketiranih osoba	7 720	7 855	8416

Struktura kućanstava prema broju članova
Kućanstva s jednom odraslom osobom¹⁾	25,5	25,5	25,8
Parovi bez djece	20,8	20,4	20,5
Parovi s djecom	11,1	10,0	9,8
1 dijete	3,8	3,6	3,4
2 djece	5,4	5,2	4,7
3 i više djece	1,9	1,2	1,7
Jedan roditelj ili par s barem jednim starijim djetetom	8,0	9,0	8,2
Jedan roditelj ili par s barem jednim odraslim djetetom	16,4	16,2	16,2
Kućanstva s više generacija	17,4	18,7	18,3
Kućanstva s nesrodnicima	0,9	0,4	1,2

1) Kućanstva s jednom odraslom osobom uključuju samačka kućanstva i jednoroditeljske obitelji.

7. OPREMLJENOST KUĆANSTAVA TRAJNIM DOBRIMA

	2005.	2006.	2007.

TV u boji	95,3	94,9	96,2
Drugi TV	14,5	16,6	19,7
Hladnjak	93,3	94,2	93,3
Zamrzivač	70,0	68,5	69,7
Stroj za pranje rublja	87,9	88,9	87,4
Stroj za pranje posuđa	15,6	17,3	20,2
Automobil	54,5	56,2	58,4
Drugi automobil	9,5	10,3	11,0
Motocikl do 50 ccm	2,2	2,6	3,3
Motocikl preko 50 ccm	1,4	1,3	1,4
Glazbena linija	35,6	35,6	35,0
Videorekorder	40,2	37,5	32,8
DVD	18,2	28,0	35,3
Osobno računalo	30,1	32,7	34,5
Mikrovalna pećnica	19,2	21,8	27,1
Klimatizacijski uređaj	10,5	12,0	19,8

Većina kućanstava u Republici Hrvatskoj opremljena je osnovnim trajnim dobrima kao što su televizor u boji, hladnjak te stroj za pranje rublja, dok više od polovine kućanstava ima automobil.

Porast opremljenosti trajnim dobrom u odnosu na 2006. bilježi se kod osobnih računala koje je u 2007. imalo 34,5% kućanstava. Strojeve za pranje posuđa imalo je 20,2% kućanstava, mikrovalnih pećnica, 27,1%, dok je klimatizacijskih uređaja imalo 19,8% kućanstava.

Najveća promjena u opremljenosti trajnim dobrima u promatranim godinama bilježi se kod DVD uređaja, koje je u 2007. imalo 35,3% kućanstava, te kod klimatizacijskih uređaja, koje je imalo 19,8% kućanstava.

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA

Državni zavod za statistiku u suradnji s uredima državne uprave u županijama, nadležnima za poslove službene statistike, od 1998. provodi Anketu o potrošnji kućanstava na reprezentativnom uzorku. Anketa se provodi u skladu s metodološkim preporukama Europske unije te međunarodnim standardima i klasifikacijama.

Svrha provođenja Ankete jest dati prikaz životnih uvjeta individualnih kućanstava, tj. dati sliku visine i strukture novčane i naturalne potrošnje kućanstava prema obilježjima koja opisuju karakteristike kućanstva kao što su primanja kućanstva, društveno-ekonomske karakteristike, broj članova kućanstva i sl. Struktura potrošnje prati se prema međunarodnoj klasifikaciji COICOP-HBS (Classification of individual consumption by purpose adopted for the Household Budget Surveys).

Najuži cilj provođenja Ankete jest dobiti podatke na kojima će se temeljiti izračun pondera koji se koriste za praćenje indeksa potrošačkih cijena te za mjerenje finalne potrošnje kućanstava, što je dio sustava nacionalnih računa. Podaci Ankete koriste se i za izračun pokazatelja siromaštva i za procjenu turističke potrošnje domaćeg stanovništva pri sastavljanju satelitskih računa turizma.

Metodologijom Ankete o potrošnji kućanstava obuhvaćena su samo privatna kućanstva u Republici Hrvatskoj, tj. isključeno je stanovništvo smješteno u domovima, internatima, zatvorima i bolnicama te potrošnja stranih turista.

Prikupljanje podataka

Anketa je godišnje istraživanje i podaci se prikupljaju 12 mjeseci te se ovo razdoblje poklapa s kalendarskom godinom, kao i u većini drugih zemalja. Provedba je kontinuirana, a anketiranje na terenu odvija se u 26 dvotjednih intervala tijekom cijele godine. Svaka dva tjedna anketira se dio kućanstava iz uzorka, a rezultati se objavljuju na godišnjoj razini.

Anketari su obišli sve izabrane stambene jedinice i obavili anketiranje kućanstava. Podaci Ankete prikupljaju se anketnim upitnicima i dnevnikom. Metodom intervjua prikupljaju se podaci o dohotku i primanjima te većina podataka o izdacima za osobnu potrošnju. Dnevnikom koji vodi kućanstvo tijekom 14 dana, dobivaju se podaci o potrošnji hrane, pića i duhana.

Anketiranje na terenu provodi 150 anketara, a njihov rad organizira i kontrolira 29 kontrolora. Unos, kontrolu, tabeliranje i publiciranje podataka obavlja Državni zavod za statistiku.

U skladu sa Zakonom o službenoj statistici (NN, br. 103/03.), zajamčena je tajnost svih podataka koje ispitanici daju o sebi i o članovima svog kućanstva. Prikupljeni podaci upotrebljavaju se isključivo u statističke svrhe te se objavljuju u agregiranom obliku.

Osnovne definicije

Kućanstvo je svaka obiteljska ili druga zajednica osoba koje zajedno stanuju i zajednički troše svoje prihode za podmirivanje osnovnih životnih potreba (stanovanje, hrana i drugo).

Nositelj kućanstva jest osoba na koju se kućanstvo vodi ili osoba za koju se članovi kućanstva izjasne da je nositelj kućanstva.

Starije dijete jest osoba od navršenih 15 godina do navršene 21. godine ako se redovito školuje i živi s roditeljima u zajedničkom kućanstvu.

Odraslo dijete jest osoba koja je navršila 15 godina, ne školuje se, a živi u zajedničkom kućanstvu s roditeljima.

Potrošnja kao glavni cilj ovoga statističkog istraživanja iskazuje se razinom i strukturom ukupno upotrijebljenih sredstava koja uključuju osobnu potrošnju, sredstva stavljena na štednju, otplaćene zajmove i kredite s kamatama, investicije u kuću, stan i imanje te ostale izdatke (npr. izdaci za obiteljske svečanosti, plaćene kazne i globe).

Osobna potrošnja kućanstva podrazumijeva novčanu i naturalnu potrošnju proizvoda i usluga koji služe za podmirivanje životnih potreba članova tog kućanstva. Struktura izdataka za potrošnju prati se prema međunarodnoj klasifikaciji COICOP-HBS, koja ih razvrstava na 12 glavnih skupina: Hrana i bezalkoholna pića, Alkoholna pića i duhan, Odjeća i obuća, Stanovanje i potrošnja energenata, Pokućstvo, oprema za kuću i redovito održavanje, Zdravstvo, Prijevoz, Komunikacije, Rekreacija i kultura, Obrazovanje, Hoteli i restorani, Ostala dobra i usluge.

Novčana potrošnja obuhvaća izdatke u novcu koje je kućanstvo imalo u godini dana za kupnju proizvoda i usluga potrebnih u kućanstvu za život i rad.

Naturalna potrošnja podrazumijeva potrošnju prehrambenih i neprehrambenih proizvoda proizvedenih na vlastitom poljoprivrednom imanju ili radnji i utrošenih za potrebe u vlastitom kućanstvu.

Imputirana renta jest iznos pretpostavljenog troška za stan, koji se dodaje izdacima za stanovanje, vlasnicima stanova i svim ostalim kategorijama stanara koji nisu podstanari radi izjednačivanja kriterija za mjerenje životnog standarda.

Ukupna raspoloživa sredstva kućanstava uključuju ukupno raspoloživi dohodak kućanstva, iznose podignutih kredita, podignutih štednih uloga te ostala raspoloživa sredstva. Sve stavke ukupno raspoloživih sredstava iskazane su u neto iznosima.

Ukupno raspoloživi dohodak obuhvaća dohodak od nesamostalnog rada, dohodak od samostalne djelatnosti, dohodak od imovine, mirovine, naknade vezane uz nezaposlenost, ostala socijalna primanja te ostale primitke.

Dohodak od nesamostalnog rada uključuje sva primanja iz radnog odnosa iz zemlje i inozemstva, regres za godišnji odmor, naknadu za topli obrok, naknadu za prijevoz, naknadu za odvojeni život, jubilarne i ostale nagrade, posebne primitke u novcu i naturi te primitke od rada preko studentskog ili đačkog servisa.

Dohodak od samostalne djelatnosti uključuje prihod ostvaren radom u vlastitom obrtu, poduzeću, slobodnom zanimanju, poljoprivrednom gospodarstvu, od autorskih djela, povremenog i privremenog rada, prihod u novcu i naturi ostvaren neposrednom pogodbom, primanja od iznajmljivanja poslovnog prostora i pokretne imovine te vrijednost dobara i usluga proizvedenih u vlastitoj proizvodnji i utrošenih ili korištenih u vlastitom kućanstvu.

Dohodak od imovine uključuje primanja od: dobiti na patente, licence i autorska prava, kamata na štedne uloge, obveznica i drugih vrijednosnih papira, dividendi na dionice, primanja od iznajmljivanja stana, kuće, vikendice, garaže i soba, te primanja od iznajmljivanja zemlje.

Mirovine uključuju primanja na ime starosne mirovine ostvarene u zemlji ili inozemstvu.

Naknade vezane za nezaposlenost uključuju naknade za nezaposlenost i prekvalifikaciju te naknade za otkaz i otpremnine zbog trajnog viška radnika.

Ostala socijalna primanja uključuju obiteljske mirovine, primanja vezana za obitelj (dječji doplatak, naknadu za porodni dopust, primanja za opremu novorođenčadi), primanja na teret bolovanja, naknade za tjelesno oštećenje, primanja za zdravstvenu rehabilitaciju, invalidske mirovine, naknadu za troškove stanovanja primljenu od drugih osoba, socijalnu pomoć te stipendije i nagrade za školovanje.

Ostali primici predstavljaju razliku između primljenih iznosa: za alimentaciju, povrat poreza (na osnovi prijave poreza na dohodak), te primitke i darove u novcu i naturi iz zemlje i inozemstva i danih iznosa: za plaćene alimentacije, plaćene razlike poreza (na osnovi prijave poreza na dohodak), te darova u novcu i naturi osobama u zemlji ili inozemstvu.

Ostala raspoloživa sredstva uključuju primanja na ime životnog osiguranja, ostalih neživotnih osiguranja, primanja od prodaje dionica, vrijednosnih papira te nepokretne i pokretne imovine.

Nacrt i veličina uzorka

Anketa je provedena na uzorku slučajno izabranih privatnih kućanstava tako da je uzorak za svaku godinu posebno definiran, tj. nema panelnog dijela uzorka (kućanstva se ne ponavljaju u sljedećoj godini).

U 2007. korišteni okvir za izbor uzorka stanova nastanjenih privatnim kućanstvima temeljio se na podacima dobivenima Popisom stanovništva 2001., isto kao za Anketu u 2005. i 2006.

Uzorak za Anketu o potrošnji kućanstava u 2007. izabran je u dvije etape. U prvoj etapi izabrano je 468 segmenata (segmenti su skupine susjednih popisnih krugova) između segmenata prethodno izabranih za Anketu o radnoj snazi 2007.

U drugoj etapi iz svakog od izabranih segmenata izabrano je 10 stanova nastanjenih privatnim kućanstvima, koji nisu bili prethodno izabrani za Anketu o radnoj snazi 2007. Tako je izabrano 4 680 stanova nastanjenih privatnim kućanstvima. U svakome izabranom nastanjenom stanu anketirana su sva privatna kućanstva. Uspješno su anketirana 3 004 privatna kućanstva. Stopa neodgovora za 2007. iznosila je 29%, a stopa odbijanja 14%.

Sljedeća tablica prikazuje koeficijente varijacije koji su indikatori preciznosti procjena za najvažnije pokazatelje u Anketi o potrošnji kućanstava. Koeficijent varijacije jest relativna mjera (postotak) preciznosti procjene i govori o širini intervala oko procijenjene srednje vrijednosti.

Naziv varijable	Koeficijent varijacije %
Naziv varijable	2005.	2006.	2007.

Osobna potrošnja	1,79	1,86	1,81
Hrana i bezalkoholna pića	1,64	1,73	1,51
Alkoholna pića i duhan	3,31	3,19	3,05
Odjeća i obuća	3,48	3,64	3,36
Stanovanje i potrošnja energenata	1,92	1,91	1,69
Pokućstvo, oprema za kuću i redovito održavanje	3,41	3,68	4,14
Zdravstvo	5,25	4,73	5,38
Prijevoz	4,30	4,67	4,56
Komunikacije	2,71	2,28	2,22
Rekreacija i kultura	3,45	3,60	4,46
Obrazovanje	9,39	9,80	8,32
Hoteli i restorani	4,75	4,55	4,55
Ostala dobra i usluge	2,94	2,81	3,15

Raspoloživi dohodak	1,97	1,83	1,82
Od nesamostalnog rada	3,17	3,20	3,19
Od samostalne djelatnosti	5,24	4,96	5,09
Od imovine	3,84	2,94	2,98
Od mirovina	4,01	3,87	3,47
Od naknada vezanih za nezaposlenost	11,88	11,04	15,37
Od ostalih socijalnih primanja	4,56	4,94	4,31
Od ostalih primitaka	14,60	11,19	13,33

Kratice

ccm kubični centimetar

kg kilogram

l litra