|
PRIOPĆENJE |
DRŽAVNI ZAVOD ZA
STATISTIKU REPUBLIKE HRVATSKE ISSN 1334-0565 |
|||
|
|
||||
|
GODINA: XLV. |
ZAGREB, 26. RUJNA 2008. |
BROJ: 14.1.2. |
||
|
|
||||
|
|
OBVEZATNO NAVEDITE IZVOR PODATAKA |
|||
POKAZATELJI SIROMAŠTVA OD 2005. DO 2007.
Pokazatelji siromaštva za Republiku Hrvatsku izračunani su iz podataka o ukupnom neto dohotku koji prima kućanstvo i svi njegovi članovi, prikupljenih statističkim istraživanjem Anketa o potrošnji kućanstava (APK). Anketa je provedena na uzorku slučajno izabranih privatnih kućanstava tako da je uzorak za svaku godinu, 2005., 2006. i 2007., posebno definiran, tj. nema panelnog dijela uzorka (kućanstva se ne ponavljaju u sljedećoj godini). Pri izračunu pokazatelja za RH, primijenjena metodologija i definicije Eurostata prilagođene su nacionalnom izvoru podataka (istraživanje APK).
Pokazatelji siromaštva se fokusiraju na relativni, a ne na apsolutni rizik od siromaštva što znači da je rizik definiran u odnosu na opću razinu napretka jedne zemlje, odnosno distribuciju dohotka unutar jedne zemlje. Nacionalni prag siromaštva definiran je kao 60% od nacionalnog medijana ekvivalentnog dohotka i izračunava se za populaciju kao cjelinu, a izražava se u terminima ekvivalentnog dohotka uzimajući u obzir veličinu i sastav kućanstva. Glavna prednost relativnog koncepta siromaštva je što ne zahtijeva definiranje minimalno prihvatljivog životnog standarda koji ovisi o općoj razini socijalnog i ekonomskog razvoja što znatno varira od zemlje do zemlje.
Pokazatelji dohodovnog siromaštva (tablica 1.) izračunani su za dvije definicije neto dohotka, ovisno o tome uključuje li dohodak novčana i naturalna primanja (u tablici 1. stupac “s dohotkom u naturi”) ili samo novčana primanja (u tablici 1. stupac “bez dohotka u naturi”) kako bi se pokazao utjecaj naturalnih primanja na dohodak, pa prema tome i na stopu i na prag rizika od siromaštva.
Za 2007. prag rizika od siromaštva za samačko kućanstvo iznosi 23 969,31 kunu na godinu, a za kućanstvo s dvije odrasle osobe i dvoje djece iznosi 50 335,55 kuna na godinu.
Prag rizika od siromaštva temelji se na distribuciji dohotka tako da su osobe, odnosno kućanstva koje žive ispod praga u nepovoljnijem položaju od ostalih, ali ne žive nužno u oskudici. Činjenica da osoba ima dohodak ispod tog praga nije niti neophodan niti dovoljan uvjet stanja siromaštva stoga ovaj indikator mjeri rizik od siromaštva koji izražen stopom rizika od siromaštva u 2007. iznosi 17,4%.
1. POKAZATELJI DOHODOVNOG SIROMAŠTVA
|
|
Dohodak |
|||||
|
|
2005. |
2006. |
2007. |
|||
|
s |
bez |
s |
bez |
s |
bez |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Stopa rizika od siromaštva, % |
17,5 |
19,9 |
16,3 |
19,3 |
17,4 |
19,0 |
|
Prag rizika od siromaštva za samačko kućanstvo, |
21 237,57 |
19 644,41 |
22 195,72 |
20 926,04 |
23 969,31 |
22 311,00 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Prag rizika od siromaštva za kućanstvo |
44 598,89 |
41 253,27 |
46 611,01 |
43 944,69 |
50 335,55 |
46 853,10 |
1. POKAZATELJI DOHODOVNOG SIROMAŠTVA
(nastavak)
|
|
Dohodak |
|||||
|
|
2005. |
2006. |
2007. |
|||
|
|
s |
bez |
s |
bez |
s |
bez |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Stopa rizika od siromaštva prema godinama i spolu, % |
|
|
|
|
|
|
|
Muškarci |
15,9 |
18,1 |
15,1 |
18,1 |
15,9 |
17,7 |
|
Žene |
18,9 |
21,5 |
17,4 |
20,4 |
18,7 |
20,3 |
|
0 – 15 godina |
19,7 |
20,9 |
13,8 |
17,2 |
15,4 |
16,3 |
|
Muškarci |
18,2 |
19,0 |
14,1 |
17,5 |
14,9 |
15,7 |
|
Žene |
21,3 |
23,0 |
13,5 |
16,9 |
16,0 |
17,0 |
|
16 – 24 godine |
15,3 |
16,1 |
11,9 |
14,2 |
15,0 |
16,0 |
|
Muškarci |
15,9 |
16,8 |
12,6 |
15,7 |
14,2 |
16,1 |
|
Žene |
14,7 |
15,3 |
11,1 |
12,7 |
15,9 |
15,9 |
|
25 – 49 godina |
13,1 |
14,3 |
11,2 |
13,7 |
11,7 |
12,5 |
|
Muškarci |
12,9 |
14,4 |
11,2 |
13,7 |
11,5 |
12,8 |
|
Žene |
13,2 |
14,2 |
11,3 |
13,7 |
11,9 |
12,3 |
|
50 – 64 godine |
15,6 |
18,5 |
14,7 |
17,3 |
16,9 |
18,2 |
|
Muškarci |
15,0 |
18,0 |
13,6 |
16,5 |
16,8 |
18,5 |
|
Žene |
16,1 |
18,9 |
15,6 |
18,0 |
17,0 |
18,0 |
|
65 i više godina |
25,6 |
31,0 |
29,5 |
33,7 |
29,0 |
33,2 |
|
Muškarci |
20,9 |
25,7 |
26,9 |
30,3 |
25,2 |
28,9 |
|
Žene |
28,5 |
34,4 |
31,3 |
35,9 |
31,4 |
36,0 |
|
Stopa
rizika od siromaštva prema najčešćem statusu |
|
|
|
|
|
|
|
Zaposlenici |
3,9 |
4,3 |
2,8 |
4,2 |
4,1 |
4,2 |
|
Muškarci |
5,0 |
5,4 |
(3,3) |
5,2 |
5,0 |
5,2 |
|
Žene |
(2,7) |
(2,8) |
(2,1) |
(2,8) |
(3,1) |
(3,0) |
|
Samozaposleni |
19,7 |
25,4 |
18,5 |
25,1 |
17,9 |
24,1 |
|
Muškarci |
20,3 |
26,4 |
18,6 |
24,8 |
18,6 |
25,5 |
|
Žene |
19,1 |
24,1 |
18,4 |
25,5 |
16,9 |
22,2 |
|
Nezaposleni |
33,4 |
37,3 |
31,2 |
33,4 |
34,5 |
35,8 |
|
Muškarci |
36,9 |
41,5 |
34,6 |
36,0 |
42,8 |
43,7 |
|
Žene |
30,0 |
33,2 |
28,5 |
31,2 |
27,0 |
28,6 |
|
Umirovljenici |
19,3 |
22,5 |
22,7 |
25,4 |
22,8 |
24,8 |
|
Muškarci |
19,1 |
21,6 |
23,6 |
26,5 |
22,3 |
24,5 |
|
Žene |
19,5 |
23,2 |
22,1 |
24,6 |
23,1 |
25,1 |
|
Ostali ekonomski neaktivni |
23,7 |
25,9 |
24,9 |
29,1 |
28,2 |
30,7 |
|
Muškarci |
19,2 |
20,9 |
20,1 |
24,2 |
19,7 |
22,4 |
|
Žene |
26,8 |
29,5 |
27,3 |
31,6 |
32,4 |
34,9 |
|
Stopa rizika od siromaštva prema tipu kućanstva i godinama, % |
|
|
|
|
|
|
|
Samačko kućanstvo |
31,1 |
38,6 |
38,1 |
43,3 |
36,5 |
41,3 |
|
Muškarci |
(22,1) |
27,5 |
34,0 |
39,5 |
27,9 |
33,6 |
|
Žene |
34,2 |
42,5 |
39,8 |
44,8 |
39,8 |
44,3 |
|
Samačko kućanstvo, osoba
stara između |
25,7 |
28,3 |
29,0 |
35,0 |
28,2 |
30,8 |
|
Samačko kućanstvo, osoba stara 65 i više godina |
35,2 |
45,5 |
43,8 |
48,7 |
41,5 |
47,5 |
|
Dvije odrasle osobe bez
uzdržavane djece, |
12,3 |
15,3 |
13,6 |
14,9 |
17,7 |
18,8 |
|
Dvije odrasle osobe bez uzdržavane djece, barem jedna stara 65 i više godina |
25,6 |
30,1 |
29,0 |
33,0 |
28,7 |
31,9 |
|
Druga kućanstva bez uzdržavane djece |
7,7 |
10,2 |
10,6 |
12,8 |
8,9 |
10,6 |
|
Samohrani roditelj s
jednim ili više uzdržavane |
34,8 |
41,0 |
32,9 |
35,6 |
(26,0) |
(23,6) |
|
Dvije odrasle osobe s jednim djetetom |
12,8 |
13,3 |
11,7 |
13,0 |
11,2 |
12,6 |
|
Dvije odrasle osobe s dvoje djece |
13,1 |
14,1 |
8,2 |
10,2 |
10,1 |
10,3 |
|
Dvije odrasle osobe s troje i više djece |
31,0 |
31,6 |
24,5 |
28,7 |
25,9 |
27,7 |
|
Ostala kućanstva s uzdržavanom djecom |
13,4 |
14,4 |
8,0 |
11,6 |
12,3 |
13,3 |
1. POKAZATELJI DOHODOVNOG SIROMAŠTVA
(nastavak)
|
|
Dohodak |
|||||
|
|
2005. |
2006. |
2007. |
|||
|
|
s |
bez |
s |
bez |
s |
bez |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Stopa rizika od siromaštva prema statusu vlasnika stana, % |
|
|
|
|
|
|
|
Stanar ili podstanar |
21,6 |
20,7 |
19,3 |
19,7 |
21,4 |
18,2 |
|
Vlasnik ili stanuje besplatno |
17,3 |
19,8 |
16,2 |
19,3 |
17,2 |
19,1 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Nejednakost distribucije dohotka – kvintilni omjer |
4,5 |
5,1 |
4,2 |
4,8 |
4,3 |
4,9 |
|
Ginijev koeficijent |
0,29 |
0,31 |
0,28 |
0,29 |
0,28 |
0,30 |
|
Relativni jaz rizika od siromaštva, % |
22,9 |
24,8 |
22,5 |
26,4 |
21,9 |
24,9 |
|
Raspršenost oko praga rizika od siromaštva |
|
|
|
|
|
|
|
40%-tni prag |
5,4 |
7,5 |
5,1 |
7,1 |
5,2 |
7,2 |
|
50%-tni prag |
10,7 |
12,9 |
10,4 |
12,8 |
10,5 |
12,6 |
|
70%-tni prag |
25,5 |
27,4 |
24,2 |
27,2 |
24,0 |
26,3 |
|
Stopa rizika od siromaštva prije socijalnih transfera, % |
|
|
|
|
|
|
|
Socijalni transferi nisu uključeni u dohodak |
25,8 |
27,9 |
24,1 |
27,2 |
24,3 |
26,3 |
|
Mirovine i socijalni transferi nisu uključeni u dohodak |
43,2 |
44,3 |
41,8 |
44,4 |
41,6 |
43,4 |
Stopa rizika od siromaštva prema godinama i spolu u 2007. najveća je kod osoba starih 65 i više godina, kod žena iznosi 31,4% a kod muškaraca 25,2%. Stopa rizika od siromaštva prema najčešćem statusu u aktivnosti u 2007. najveća je za nezaposlene osobe, 34,5%, za ostale ekonomski neaktivne osobe je 28,2% i za umirovljenike je 22,8%. Stopa rizika od siromaštva prema tipu kućanstva u svim promatranim godinama najveća je kod samačkih kućanstava, osobito kod onih koje čine osobe stare 65 i više godina i u 2007. iznosi 41,5%.
Kvintilni omjer (S80/S20) koji uspoređuje ukupni ekivalentni dohodak gornjeg i donjeg kvintila za 2007. iznosi 4,3. Ovaj omjer mjeri samo promjene u gornjem i donjem kvintilu dohotka dok Ginijev koeficijent, kao mjera nejednakosti dohotka, uzima u obzir cijelu distribuciju dohotka i u 2007. iznosi 0,28. Koeficijent poprima vrijednosti između 0 i 1. Kad bi postojala savršena jednakost (tj. kad bi svaka osoba primala jednaki dohodak, tad bi koeficijent iznosio 0. Što je vrijednost bliža 1, to je dohodovna nejednakost veća.
Kako bi se istražila osjetljivost rizika siromaštva i odredili pragovi siromaštva na drugim razinama, razmotrena su tri različita praga, i to: 40%, 50% i 70% medijana ekvivalentnog dohotka - pokazatelj raspršenosti oko praga rizika od siromaštva. Mogućnost da osoba bude u riziku od siromaštva varira u 2007. od 5,2% do 24,0% za prag definiran na 40%, odnosno 70% medijana dohotka. Rizik iznosi 10,5% ako se prag definira na 50% medijana dohotka.
Stopa rizika od siromaštva prije socijalnih transfera izračunava se na način da se iz ukupnog dohotka izuzmu socijalni transferi. Ovaj pokazatelj se stoga koristi u kombinaciji sa standardnom stopom rizika od siromaštva radi mjerenja utjecaja socijalnih transfera.
Usporedba standardne stope rizika od siromaštva, 17,4% i hipotetske situacije kada ne bi bilo socijalnih transfera pokazuje da transferi imaju značajan redistributivni učinak koji pomaže da se smanji broj osoba u riziku od siromaštva. Rizik od siromaštva je iznimno visok ukoliko se isključe svi socijalni transferi i mirovine te u 2007. iznosi 41,6%. Ako se mirovine smatraju primarnim dohotkom, a ne oblikom socijalnog transfera, tada stopa rizika od siromaštva bez socijalnih transfera iznosi 24,3%.
Za praćenje socijalnog razvoja u zemljama EU-a na području siromaštva i socijalne isključenosti koriste se pokazatelji izračunani iz podatka statističkog istraživanja o dohotku i životnim uvjetima privatnih kućanstva (Statistics on Income and Living Conditions – SILC). Spomenuto istraživanje je novije istraživanje u potpunosti regulirano uredbama Europske komisije i služi kao osnovni izvor podataka za izračun pokazatelja dohodovnog siromaštva, distribucije dohotka te socijalne isključenosti i deprivacije za zemlje EU-a. Metodološki se bitno razlikuje od istraživanja APK (različita svrha i sadržaj istraživanja, različito definiran dizajn uzorka itd.), iz kojeg su izračunani pokazatelji dohodovnog siromaštva za RH (tablica 1.). Skup pokazatelja koji se mogu izračunati iz podataka istraživanja SILC je također širi od onih pokazatelja koji se mogu izračunati na temelju podataka prikupljenih istraživanjem APK.
U tablici 2. prikazano je nekoliko osnovnih pokazatelja za 2006. za RH i zemlje EU-a, i izračunani su prema definiciji dohotka koji uključuje samo novčana primanja. Upozoravamo korisnike da zbog metodoloških razlika u izvorima podataka iz kojih su izračunani pokazatelje ne smatramo potpuno usporedivima!
2. POKAZATELJI SIROMAŠTVA ZA REPUBLIKU HRVATSKU1) I ZEMLJE EUROPSKE UNIJE2) U 2006.
|
|
Stopa rizika od siromaštva |
Kvintilni omjer |
Ginijev koeficijent |
Stopa rizika od |
Stopa rizika od
siromaštva, |
|
|
|
|
|
|
|
|
Hrvatska |
19 |
4,8 |
0,29 |
27 |
44 |
|
|
|
|
|
|
|
|
EU 25 |
16 |
4,8 |
0,30 |
26 |
43 |
|
|
|
|
|
|
|
|
Austrija |
13 |
3,7 |
0,25 |
25 |
43 |
|
Belgija |
15 |
4,2 |
0,28 |
27 |
41 |
|
Bugarska |
14 |
3,5 |
0,24 |
17 |
41 |
|
Cipar |
16 |
4,3 |
0,29 |
22 |
29 |
|
Češka |
10 |
3,5 |
0,25 |
22 |
39 |
|
Danska |
12 |
3,4 |
0,24 |
28 |
37 |
|
Estonija |
18 |
5,5 |
0,33 |
25 |
38 |
|
Finska |
13 |
3,6 |
0,26 |
29 |
41 |
|
Francuska |
13 |
4,0 |
0,27 |
25 |
44 |
|
Grčka |
21 |
6,1 |
0,34 |
23 |
40 |
|
Irska |
18 |
4,9 |
0,32 |
33 |
40 |
|
Italija |
20 |
5,5 |
0,32 |
24 |
43 |
|
Letonija |
23 |
7,9 |
0,39 |
28 |
40 |
|
Litva |
20 |
6,3 |
0,35 |
27 |
41 |
|
Luksemburg |
14 |
4,2 |
0,28 |
24 |
40 |
|
Mađarska |
16 |
5,5 |
0,33 |
30 |
49 |
|
Malta |
14 |
4,2 |
0,28 |
22 |
34 |
|
Nizozemska |
10 |
3,8 |
0,26 |
21 |
36 |
|
Njemačka |
13 |
4,1 |
0,27 |
26 |
46 |
|
Poljska |
19 |
5,6 |
0,33 |
29 |
49 |
|
Portugal |
18 |
6,8 |
0,38 |
25 |
40 |
|
Rumunjska |
19 |
5,3 |
0,33 |
24 |
42 |
|
Slovenija |
12 |
3,4 |
0,24 |
24 |
41 |
|
Slovačka |
12 |
4,0 |
0,28 |
20 |
39 |
|
Španjolska |
20 |
5,3 |
0,31 |
24 |
39 |
|
Švedska |
12 |
3,5 |
0,24 |
29 |
42 |
|
Ujedinjena Kraljevina |
19 |
5,4 |
0,32 |
30 |
42 |
Izvor: Eurostat - Income, Social Inclusion and Living Conditions
1) Izvor za izračun pokazatelja za Republiku Hrvatsku je istraživanje Anketa o potrošnji kućanstava (APK).
2) Izvor za izračun pokazatelja za sve zemlje EU-a je istraživanje SILC, osim za Bugarsku i Rumunjsku za koje je korišten drugi (nacionalni) izvor podataka. Podatak za EU 25 je procjena Eurostata. Podaci za Maltu i Portugal su privremeni.
METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA
Izvor podataka
Pokazatelji dohodovnog siromaštva za Republiku Hrvatsku izračunani su iz podataka o ukupnom neto dohotku koji prima kućanstvo i svi njegovi članovi, prikupljenih statističkim istraživanjem Anketa o potrošnji kućanstava (APK) za 2005., 2006. i 2007. Anketa je provedena na uzorku slučajno izabranih privatnih kućanstava tako da je uzorak za svaku godinu posebno definiran, tj. nema panelnog dijela uzorka (kućanstva se ne ponavljaju u sljedećoj godini).
Pri izračunu pokazatelja za RH primijenjena metodologija i definicije Eurostata prilagođene su nacionalnom izvoru podataka (istraživanje APK).
Definicije
Ukupan dohodak kućanstva jest ukupan neto dohodak koji prima kućanstvo i svi njegovi članovi. Obuhvaća dohodak od nesamostalnog rada, dohodak od samostalnog rada, dohodak od vlasništva, mirovine (starosne i obiteljske), socijalne transfere i ostale tekuće transfere koje kućanstvo prima od osoba izvan kućanstva. U ukupan dohodak nije uključena imputirana stambena renta.
Pokazatelji dohodovnog siromaštva izračunani su za dvije definicije neto dohotka ovisno o tome uključuje li dohodak novčana i naturalna primanja ili samo novčana primanja kako bi se pokazao utjecaj naturalnih primanja na dohodak. Primanja u naturi čine vrijednost dobara i usluga proizvedenih u vlastitoj proizvodnji utrošenih ili korištenih u vlastitom kućanstvu te drugi oblici primanja u naturi (korist u naturi na osnovi neposredne pogodbe, vrijednost primljenih darova u naturi).
Ekvivalentni dohodak računa se tako da se ukupan dohodak kućanstva podijeli s ekvivalentnom veličinom kućanstva prema modificiranoj OECD-ovoj ljestvici, prema kojoj se nositelju kućanstva dodjeljuje koeficijent 1, svakoj drugoj odrasloj osobi u kućanstvu od 15 godina i starijoj osobi koeficijent 0,5, a djeci mlađoj od 15 godina koeficijent 0,3. Postupak se primjenjuje zbog određivanja ravnomjernijeg udjela svakog člana kućanstva u stjecanju zajedničkog prihoda.
Stopa rizika od siromaštva je postotak osoba koje žive u kućanstvima s raspoloživim ekvivalentnim dohotkom ispod praga rizika od siromaštva.
Prag rizika od siromaštva je definiran relativno kao 60% medijana ekvivalentnog dohotka svih kućanstava i temelji se na distribuciji dohotka. Međutim taj pokazatelj u manjoj pokazuje siromaštvo, a više nejednakost distribucije dohotka unutar populacije.
Stopa rizika od siromaštva prema najčešćem statusu u aktivnosti izračunana je uzimajući u obzir pretežni status u aktivnosti osoba starih 15 i više godina.
Kvintilni omjer (S80/S20) uspoređuje ukupni ekivalentni dohodak gornjeg i donjeg kvintila. Pri tome gornji kvintil predstavlja 20% populacije s najvišim ekvivalentnim dohotkom, a donji kvintil 20% populacije s najnižim ekvivalentnim dohotkom.
Stopa rizika od siromaštva prije socijalnih transfera izračunava se na način da se iz ukupnog dohotka izuzmu socijalni transferi. Ovaj pokazatelj se stoga koristi u kombinaciji sa standardnom stopom rizika od siromaštva radi mjerenja utjecaja socijalnih transfera. Socijalni transferi obuhvaćaju primanja vezana za nezaposlenost, dječji doplatak, naknadu za porodni dopust, naknade za opremu novorođenčadi, naknade za bolovanja duža od 42 dana, naknade za tjelesno oštećenje i tuđu njegu, socijalnu pomoć, naknadu za rehabilitaciju i zapošljavanje invalidnih osoba, invalidske mirovine iz zemlje i inozemstva, stipendije i primanja za školovanje te primanja od drugih osoba za stanovanje.
Relativni jaz rizika od siromaštva jest razlika praga rizika od siromaštva i medijana ekvivalentnog dohotka osoba koje se nalaze ispod praga rizika od siromaštva, a izražen je kao postotak od praga rizika od siromaštva.
Kratice
APK Anketa o potrošnji kućanstava
EU Europska unija
OECD Organizacija za europsku suradnju i razvoj
RH Republika Hrvatska
SILC Istraživanje o dohotku i životnom standardu
Znakovi
( ) nedovoljno pouzdana procjena