INPUTI SIROVINA I MATERIJALA U INDUSTRIJSKU PROIZVODNJU U 2007., prvi rezultati

*PRIOPĆENJE*		DRŽAVNI ZAVOD ZA STATISTIKU REPUBLIKE HRVATSKE ZAGREB, ILICA 3, P. P. 80, TELEFON: (01) 4806-111 ISSN 1334-0565

GODINA: XLV.	ZAGREB, 2. PROSINCA 2008.			BROJ: 2.1.6,

			OBVEZATNO NAVEDITE IZVOR PODATAKA

INPUTI SIROVINA I MATERIJALA U INDUSTRIJSKU PROIZVODNJU U 2007., prvi rezultati

U 2007. ukupna vrijednost utroška sirovina i materijala za industrijsku proizvodnju od poduzeća koja su se bavila industrijskom proizvodnjom u 2007. u Republici Hrvatskoj iznosila je 58 903 milijuna kuna, prema obuhvatu Godišnjeg izvještaja o utrošku sirovina, materijala i energenata industrije za 2007. U usporedbi s ukupnom vrijednosti prodaje industrijskih proizvoda sirovina (outputa), prema rezultatima istraživanja PRODCOM o industrijskoj proizvodnji za 2007.,¹⁾ od ukupno 130 025 milijuna kuna koja su ostvarila ista poduzeća, vrijednost inputa sirovina i materijala utrošenih za spomenutu industrijsku proizvodnju sudjeluje s 45,3% u vrijednosti outputa industrije. Drugim riječima, ukupna vrijednost prodaje industrijskih proizvoda koju su ostvarila poduzeća u 2007. veća je za 71 122 milijuna kuna (54,7%) od izdataka za utrošene sirovine i materijale u industrijskom procesu za proizvodnju istih proizvoda, prema gruboj bilanci inputa – otputa (vidi grafikon 1.).

Vrijednost utrošenih sirovina i materijala kao inputa u industrijsku proizvodnju u 2007. prema potrošnji industrijskih područja NKD-a 2002. najveća je u području D Prerađivačka industrija i iznosi 54 992 milijuna kuna, zatim u području E Opskrba električnom energijom, plinom i vodom i iznosi3 584 milijuna kuna, dok je najmanja u području C Rudarstvo i vađenje i iznosi 326 milijuna kuna. Ako uspoređujemo potrošnju po industrijskim odjeljcima NKD-a 2002. (od 10 do 41), onda je najveća vrijednost utroška sirovina i materijala zabilježena u odjeljku 23 Proizvodnja koksa, naftnih derivata i nuklearnog goriva (14 075 milijuna kuna), zatim u odjeljku 15 Proizvodnja hrane i pića (10 678 milijuna kuna), a najmanji utrošak sirovina i materijala zabilježen je u odjeljku 11 Vađenje sirove nafte i zemnog plina (3 028 tisuća kuna).

Ako analiziramo vrijednost utroška sirovina i materijala za industrijsku proizvodnju u 2007. prema podrijetlu sirovina i materijala (vidi grafikon 2.), onda je utrošeno 8,8% (5 180 milijuna kuna) vlastito proizvedenih sirovina i materijala, a 91,2% (53 723 milijuna kuna) utrošenih sirovina i materijala nabavljeno je na tržištu od trećih osoba, od čega 37,4% (22 035 milijuna kuna) na domaćem tržištu, a 53,8% (31 688 milijuna kuna) na inozemnom tržištu (uvoz).

U području D Prerađivačka industrija (vidi tablicu 1.) najveći je udio u vrijednosti utrošenih vlastito proizvedenih sirovina i materijala za industrijsku proizvodnju zabilježen za potrebe inputa u odjeljku 26 Proizvodnja ostalih nemetalnih minerala (20,0%), dok je najveći udio u vrijednosti utrošenih sirovina i materijala nabavljenih na domaćem tržištu zabilježen za potrebe inputa u odjeljku 15 Proizvodnja hrane i pića (37,4%), a najmanji za potrebe inputa u odjeljku 30 Proizvodnja uredskih strojeva i računala (0,1%). Ako analiziramo vrijednost utroška sirovina i materijala za potrebe industrijske proizvodnje nabavljenih s inozemnog tržišta (uvoz) u istom području D Prerađivačka industrija (vidi grafikon G-3.), tada je najveći udio u vrijednosti utrošenih sirovina i materijala zabilježen za potrebe inputa u odjeljcima 23 Proizvodnja koksa, naftnih derivata i nuklearnoga goriva (38,3%), 15 Proizvodnja hrane i pića (8,2%) i 24 Proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda (10,4%), dok je najmanji udio u vrijednosti utrošenih sirovina nabavljenih na inozemnom tržištu (uvoz) zabilježen za potrebe inputa u odjeljcima 33 Proizvodnja medicinskih, preciznih i optičkih instrumenata te satova (0,2%) te 37 Reciklaža (0,0%).

Ako usporedimo ukupnu vrijednost utroška sirovina i materijala za industrijsku proizvodnju 21 županije Republike Hrvatske (vidi tablicu 2. i grafikon 4.), tada je najveći udio u vrijednosti utrošenih sirovina i materijala za potrebe industrijske proizvodnje u 2007. imala Primorsko-goranska županija, u iznosu od 12 260 milijuna kuna (20,8%), zatim Grad Zagreb, u iznosu od 9 607 milijuna kuna (16,3%) i Sisačko-moslavačka županija, u iznosu od 7 605 milijuna kuna (12,9%), dok su najmanje vrijednosti utroška sirovina i materijala za potrebe industrijske proizvodnje u 2007. zabilježene u Požeško- slavonskoj županija, u iznosu od 424 milijuna kuna (0,7%), Dubrovačko-neretvanskoj županiji, u iznosu od 197 milijuna kuna (0,3%) i Ličko-senjskoj županiji, u iznosu od 107 milijuna kuna (0,2%).

Podaci o vrijednosti utroška sirovina i materijala za potrebe industrijske proizvodnje u 2007. dobiveni su obradom Godišnjeg istraživanja o utrošku sirovina, materijala i energenata industrije za 2007. (IND-21/REPRO), u kojem je obuhvaćeno 3 567 industrijskih lokalnih jedinica od pravnih osoba i prvi put od fizičkih osoba s 10 i više zaposlenih. Posebno naglašavamo da je istraživanje REPRO za 2007. imalo potpuno isti obuhvat kao već spomenuto godišnje istraživanje PRODCOM o industrijskoj proizvodnji za 2007. kako bi se postigla usporedivost i konzistentnost podataka za potrebe input-output analize na razini proizvoda/sirovina.

1. VRIJEDNOST UTROŠKA SIROVINA I MATERIJALA ZA POTREBE INDUSTRIJSKE PROIZVODNJE PREMA POTROŠNJI U
INDUSTRIJSKIM PODRUČJIMA I ODJELJCIMA NKD-a 2002. U 2007.

tis. kuna

		Vrijednost utroška sirovina i materijala po NRMI-u 2004
		ukupno	vlastito proizvedene sirovine	nabavljene na tržištu od trećih osoba
		ukupno	vlastito proizvedene sirovine	ukupno na tržištu	na domaćem tržištu	na inozemnom tržištu

	Republika Hrvatska	58 902 747	5 179 643	53 723 104	22 034 977	31 688 127

C	Rudarstvo i vađenje	326 245	207 347	118 898	107 430	11 468
11	Vađenje sirove nafte i zemnog plina; uslužne djelatnosti u vezi s vađenjem nafte i plina, osim istraživanja	3 028	0	3 028	3 028	0
14	Vađenje ostalih ruda i kamena	323 217	207 347	115 870	104 402	11 468

D	Prerađivačka industrija	54 992 437	4 446 281	50 546 156	19 446 672	31 099 484
15	Proizvodnja hrane i pića	10 677 620	856 142	9 821 478	7 273 038	2 548 440
16	Proizvodnja duhanskih proizvoda	575 915	60 911	515 004	370 640	144 364
17	Proizvodnja tekstila	836 464	144 288	692 176	81 472	610 704
18	Proizvodnja odjeće; dorada i bojenje krzna	380 752	52 737	328 015	120 812	207 203
19	Štavljenje i obrada kože; proizvodnja kovčega i torba, ručnih torbica, sedlarskih i remenarskih proizvoda i obuće	457 995	2 146	455 849	87 412	368 437
20	Prerada drva, proizvodnja proizvoda od drva i pluta, osim namještaja; proizvodnja predmeta od slame i pletarskih materijala	1 681 642	262 637	1 419 005	1 251 958	167 047
21	Proizvodnja celuloze, papira i proizvoda od papira	1 563 099	614 806	948 293	361 436	586 857
22	Izdavačka i tiskarska djelatnost te umnožavanje snimljenih zapisa	1 553 723	4 764	1 548 959	622 278	926 681
23	Proizvodnja koksa, naftnih derivata i nuklearnoga goriva	14 074 873	316 182	13 758 691	1 861 716	11 896 975
24	Proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda	4 940 434	662 354	4 278 080	1 054 443	3 223 637
25	Proizvodnja proizvoda od gume i plastike	1 721 115	33 870	1 687 245	542 676	1 144 569
26	Proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda	2 767 567	935 864	1 831 703	1 340 737	490 966
27	Proizvodnja metala	2 161 839	309 564	1 852 275	168 550	1 683 725
28	Proizvodnja proizvoda od metala, osim strojeva i opreme	2 374 312	67 930	2 306 382	797 713	1 508 669
29	Proizvodnja strojeva i uređaja, d. n.	1 238 525	20 890	1 217 635	415 929	801 706
30	Proizvodnja uredskih strojeva i računala	219 716	0	219 716	16 230	203 486
31	Proizvodnja električnih strojeva i aparata, d. n.	1 606 348	2 173	1 604 175	373 475	1 230 700
32	Proizvodnja radiotelevizijskih i komunikacijskih aparata i opreme	105 642	0	105 642	16 331	89 311
33	Proizvodnja medicinskih, preciznih i optičkih instrumenata te satova	87 450	3 343	84 107	19 147	64 960
34	Proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica	176 076	412	175 664	17 853	157 811
35	Proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava	3 410 451	69	3 410 382	1 651 344	1 759 038
36	Proizvodnja namještaja, ostala prerađivačka industrija, d. n.	1 756 254	95 199	1 661 055	376 857	1 284 198
37	Reciklaža	624 625	0	624 625	624 625	0

E	Opskrba električnom energijom, plinom i vodom	3 584 065	526 015	3 058 050	2 480 875	577 175
40	Opskrba električnom energijom, plinom, parom i toplom vodom	3 575 798	526 007	3 049 791	2 476 214	573 577
41	Skupljanje, pročišćavanje i distribucija vode	8 267	8	8 259	4 661	3 598

2. VRIJEDNOST UTROŠKA SIROVINA I MATERIJALA ZA POTREBE INDUSTRIJSKE PROIZVODNJE PREMA POTROŠNJI U
INDUSTRIJSKIM PODRUČJIMA I ODJELJCIMA NKD-a 2002. PO ŽUPANIJAMA U 2007.

tis. kuna

	Vrijednost utroška sirovina i materijala po NRMI-u 2004
	ukupno	vlastito proizvedene sirovine	nabavljene na tržištu od trećih osoba
	ukupno	vlastito proizvedene sirovine	ukupno na tržištu	na domaćem tržištu	na inozemnom tržištu

Republika Hrvatska	58 902 747	5 179 643	53 723 104	22 034 977	31 688 127

Zagrebačka županija	3 500 672	550 466	2 950 206	1 850 227	1 099 979
Krapinsko-zagorska županija	1 268 231	134 445	1 133 786	323 010	810 776
Sisačko-moslavačka županija	7 604 724	226 860	7 377 864	3 488 438	3 889 426
Karlovačka županija	1 121 632	114 142	1 007 490	483 502	523 988
Varaždinska županija	2 670 371	240 259	2 430 112	1 526 190	903 922
Koprivničko-križevačka županija	1 073 257	236 403	836 854	570 531	266 323
Bjelovarsko-bilogorska županija	1 096 567	30 617	1 065 950	762 727	303 223
Primorsko-goranska županija	12 259 791	677 874	11 581 917	1 270 455	10 311 462
Ličko-senjska županija	106 795	4 303	102 492	102 428	64
Virovitičko-podravska županija	886 654	92 767	793 887	473 676	320 211
Požeško-slavonska županija	424 482	81 146	343 336	213 816	129 520
Brodsko-posavska županija	976 936	126 940	849 996	582 335	267 661
Zadarska županija	602 224	10 988	591 236	334 349	256 887
Osječko-baranjska županija	2 920 447	674 724	2 245 723	1 404 571	841 152
Šibensko-kninska županija	1 339 825	22 696	1 317 129	308 878	1 008 251
Vukovarsko srijemska županija	868 370	103 721	764 649	653 708	110 941
Splitsko-dalmatinska županija	3 802 416	772 942	3 029 474	1 517 769	1 511 705
Istarska županija	3 670 895	392 806	3 278 089	1 209 728	2 068 361
Dubrovačko-neretvanska županija	197 162	9 919	187 243	105 962	81 281
Međimurska županija	1 443 508	197 040	1 246 468	610 943	635 525
Grad Zagreb	9 606 675	478 585	9 128 090	4 176 511	4 951 579
Slobodne zone	1 461 113	0	1 461 113	65 223	1 395 890

3. NAJVAŽNIJE UTROŠENE SIROVINE I MATERIJALI ZA POTREBE INDUSTRIJSKE PROIZVODNJE IZABRANE
PREMA VRIJEDNOSTI U 2007.

KPD 2002	Naziv prema KPD-u 2002.	Mjerna jedinica	Ukupno	Vrijednost utrošenih sirovina i materijala, tis.kuna
				vlastite sirovine	Nabavljene od trećih osoba na tržištu
				vlastite sirovine	ukupno	domaće sirovine	inozemne sirovine

Ukupno			58 902 747	5 179 643	53 723 104	22 034 977	31 688 127
111010	Sirova nafta i ulja dobivena iz bitumenoznih minerala	t	13 181 143	0	13 181 143	1 825 075	11 356 068
232017	Loživa ulja, d. n.	t	1 670 925	529 622	1 141 303	1 026 453	114 850
271060	Toplovaljani ravni proizvodi od čelika (osim od nerđajućeg i velike čvrstine)	t	1 574 669	2 771	1 571 898	198 831	1 373 067
111020	Prirodni plin, ukapljeni i u plinovitom stanju	tis. m²	1 935 227	48 301	1 886 926	1 849 304	37 622
012120	Sirovo kravlje mlijeko	hl	1 760 089	5 966	1 754 123	1 703 170	50 953
274211	Aluminij, sirovi	t	1 192 301	0	1 192 301	35 223	1 157 078
283010	Parni kotlovi i njihovi dijelovi	t	827 592	0	827 592	619 798	207 794
151113	Svinjetina, svježa ili hlađena	t	939 931	89 693	850 238	485 439	364 799
020112	Trupci listača	m³	904 922	348	904 574	904 367	207
265111	Klinker-cement	t	700 899	646 331	54 568	51 218	3 350
244154	Antibiotici	t	545 163	471 750	73 413	0	73 413
232030	Ostali naftni proizvodi	t	541 024	224 961	316 063	5 180	310 883
191022	Štavljene goveđe kože, bez dlake, necijele	tis. m²	881 782	0	881 782	4 768	877 014
201010	Drvo obrađeno po dužini piljenjem, rezanjem ili ljušteno, debljine > 6mm; željeznički i tramvajski pragovi od drva, neimpregnirani	m³	584 977	317 850	267 127	227 769	39 358
241610	Polimeri etilena, u primarnim oblicima	t	602 223	41 898	560 325	142 996	417 329
241411	Aciklički ugljikovodici	t	477 803	0	477 803	3 277	474 526
011151	Šećerna repa	t	464 522	0	464 522	384 370	80 152
241412	Ciklički ugljikovodici	t	570 919	0	570 919	11 056	559 863
212111	Valoviti papir i karton, u rolama i listovima	t	504 712	451 739	52 973	48 764	4 209
274420	Poluproizvodi od bakra i bakrenih legura	kg	641 200	0	641 200	66 909	574 291

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA

Ovo priopćenje sadrži prve rezultate Godišnjeg istraživanja o utrošku sirovina, materijala i energenata u industriji
(IND-21/REPRO) za 2007. (dalje u tekstu: istraživanje REPRO za 2007.). Rezultati su agregirani iz podataka prikupljenih na razini Nomenklature sirovina i materijala za industriju – NRMI 2004, koja je sastavni dio Statističkih standarda za Godišnje istraživanje o utrošku sirovina, materijala i energenata u industriji (IND-21/REPRO) za 2007. Republike Hrvatske (NN, br. 63/05.). Pojam "industrija" u cijelom priopćenju definiran je trima industrijskim područjima djelatnosti C, D i E prema NKD-u 2002. (NN, br. 13/03). Ta definicija industrije usklađena je s definicijom svih granskih istraživanja industrije Državnog zavoda za statistiku kao i s onom koja se koristi za statistike industrije Europske unije.

PRAVNA OSNOVA ISTRAŽIVANJA REPRO

Godišnje istraživanje REPRO za 2007. proveo je Državni zavod za statistiku zajedno sa županijskim uredima za statistiku na temelju Zakona o službenoj statistici (NN, br. 103/03.) i Godišnjega provedbenog plana statističkih aktivnosti Republike Hrvatske za 2008. godinu (NN, br. 65/08.), a prema spomenutim Statističkim standardima. Obveza davanja podataka temelji se na člancima 35. i 38. (stavak 1.) Zakona o službenoj statistici.

POKAZATELJI ISTRAŽIVANJA REPRO O UTROŠKU SIROVINA I MATERIJALA ZA POTREBE INDUSTRIJSKE PROIZVODNJE (iz PRODCOM-a)

Prvi rezultati odnose se na najnovije podatke statistike potrošnje industrije, a izvedeni su iz godišnjih rezultata spomenutog istraživanja REPRO za 2007. Rezultati istraživanja REPRO osiguravaju detaljne informacije primarno za potrebe izrade tablica uporabe (inputa) stavljajući ih u relaciju s rezultatima PRODCOM-a o prodanim industrijskim proizvodima (outputu) kako bi se omogućilo analiziranje robnih tokova u okviru input-output koncepta na detaljnoj razini sirovina/proizvoda (nomenklature NRMI 2004/NIP 2007.).

Svi podaci koji su ovdje prikazani, dobiveni su agregiranjem pojedinačnih podataka o utrošku sirovina i materijala iz NRMI-a 2004, koji je sastavni dio spomenutih Statističkih standarda. Međutim komentar glavnih rezultata istraživanja REPRO
za 2007. (inputa) prikazan je u usporedbi s rezultatima istraživanja PRODCOM za 2007. (outputa) kako bi se naglasila svrha i cilj ovog istraživanja, osiguranje zajedničkog okvira s istraživanjem PRODCOM za potrebe analiza input-outputa na harmoniziranoj osnovi (iz domene nacionalnih računa).

U tablici 1. i grafikonu 3. prikazani su glavni rezultati o vrijednostima utroška sirovina i materijala po djelatnostima potrošnje (razina industrijskih područja i odjeljaka NKD-a 2002.) za Republiku Hrvatsku u 2007. usporedno s glavnim rezultatima PRODCOM-a za 2007. Sirovine i materijali uključujući usluge mogli su prema podrijetlu biti nabavljeni na tržištu (domaćem ili stranom) od trećih osoba ili intermedijarni proizvodi iz vlastite proizvodnje, a vrijednosno su iskazani po kupovnim cijenama. Regionalni pregled agregiranih podataka o vrijednosti utrošenih sirovina i materijala (uklj. usluge) za potrebe industrijske proizvodnje, također izražen u vrijednosti po kupovnim cijenama, prikazan je u tablici 2. i grafikonu 4. na razini županija.

USPOREDIVOST PODATAKA ISTRAŽIVANJA REPRO

U razdoblju od 2000. do 2003. istovrsni su se podaci u naturalnom izrazu prikupljali unutar Tromjesečnog istraživanja o utrošku sirovina i materijala te finalnog utroška energenata u industriji (IND-1K), a prije toga unutar zajedničkoga Mjesečnog izvještaja industrije (IND-1), na osnovi zajedničkih Metodoloških osnova za Mjesečni izvještaj industrije (IND-1), dio za tablicu 2.¹⁾, za oba istraživanja te na osnovi prve verzije Nomenklature repromaterijala industrije (NRMI 1997), koja je bila sastavni dio spomenute metodologije. Novim Statističkim standardima za istraživanje REPRO prikupljaju se podaci u godišnjoj dinamici počevši od izvještajne godine 2004. na razini revidirane verzije NRMI-a 2004, na osnovi koje se prikupljaju svi podaci o sirovinama i materijalima industrije. S obzirom na to da se obje nomenklature, NRMI 1997 i NRMI 2004, temelje na strukturi istovrsne klasifikacije, verzijama KPD-a 1995. i KPD-a 2002.²⁾ za koje su izrađene korespodentne tablice veza, i podaci su međusobno usporedivi na određenoj razini, u naturalnom izrazu (količinama), jer se u vrijednosnom izrazu prije nisu prikupljali.

OBUHVAT ISTRAŽIVANJA REPRO I JEDINICE

Izvještajne jedinice istraživanja REPRO o utrošku sirovina i materijala industrije za 2007. jesu sva trgovačka društva, obrtnici i druge pravne osobe te njihovi dijelovi s više od 10 zaposlenika koji su utrošili sirovine i materijale za potrebe industrijske proizvodnje unutar industrijskih područja C, D i E prema NKD-u 2002. u izvještajnome godišnjem razdoblju. Ciljane statističke jedinice jesu industrijska poduzeća i lokalne jedinice industrijskih i neindustrijskih poduzeća koji su utrošili sirovine i materijale definirane NRMI-em 2004 za industrijsku proizvodnju iskazanu u istraživanju PRODCOM za 2007. Statističke jedinice ili njihovi dijelovi koji su “fizički“ izvan teritorija Republike Hrvatske. U profiliranju statističkih jedinica – industrijskih lokalnih jedinica – uzeto je u obzir načelo županije. U slučajevima kada promatrana jedinica djeluje na području nekoliko različitih županija, npr. u pet županija, jedinica je dodatno raščlanjena na pet lokalnih jedinica. Obuhvat istraživanja REPRO o utrošku sirovina, materijala i energenata industrije za 2007. (inputa) identičan je s obuhvatom istraživanja PRODCOM o industrijskoj proizvodnji za 2007. (outputa) za potrebe analize robnih tokova u okviru input-output koncepta na konzistentan i usporediv način. Stoga je obuhvat izvještajnih i statističkih jedinica određen Adresarom statističkih jedinica industrije, koji je izradio Odjel statistike industrije i energije te slijedi iste koncepte i kriterije obuhvata statističkih jedinica kao i Adresar za istraživanje PRODCOM.

1) Metodološke osnove za Mjesečni izvještaj industrije (IND-1) sadrže u dodatku NRMI 1997. Primjenjivale su se kao statistički standard DZS-a i za Tromjesečno istraživanje o utrošku sirovina i materijala te finalnom utrošku energenata u industriji (NN, br. 18/97.).

2) KPD 2002. kratica je za Klasifikaciju proizvoda po djelatnostima Republike Hrvatske KPD 2002. (NN, br. 128/03.).

ISTRAŽIVANJA REPRO KONCEPTI I DEFINICIJE

Koncepti i definicije koji se koriste u ovom istraživanju REPRO preuzeti su uglavnom iz ESA-e 953) i druge statističke terminologije EU-a ili UN-a. Ti pojmovi osiguravaju dodatna objašnjenja koja služe za iskazivanje rezultata istraživanja REPRO i nemaju smisao definitivnih značenja tih riječi jer u drugim kontekstima mogu imati drugačije značenje. Namijenjeni su korisnicima rezultata istraživanja REPRO kako bi ih oni ispravno interpretirali.

NOMENKLATURA NRMI 2004

NRMI 2004 je sastavni dio spomenutih Statističkih standarda za istraživanje REPRO i nalazi se u Dodatku 3. Hijerarhijski strukturirana Nomenklatura sirovina i materijala uklj. usluge, verzija 2004., namijenjena je mjerenju godišnjeg utroška sirovina i materijala za potrebe industrijske proizvodnje u fizičkim mjernim jedinicama i vrijednosno. Nacionalna detaljnija verzija KPD-a 2002. Verzija NRMI 2004, za razliku od NRMI-a iz 1997., izrađena je posebno za utrošak u svakoj industrijskoj skupini djelatnosti (od 10.1 do 41.0) prema NKD-u 2002. stoga prve tri brojčane oznake označavaju industrijsku skupinu djelatnosti u kojoj se uobičajeno troši određena vrsta sirovina i materijala (uklj. industrijske usluge). Sljedećih šest brojčanih oznaka u šifri označava sirovine i materijale NRMI-a 2004, a to je zapravo stavka KPD-a 2002. Verzija NRMI 2004 izrađena je na osnovi verzije KPD 2002., a usklađena je na razini sirovina/proizvoda s Kombiniranom nomenklaturom 2004 (CN-om) EU-a i s Carinskom tarifom RH za 2004.⁴⁾ preko korespondentnih tablica veza. Šifra sirovine i materijala iz NRMI-a 2004 sastoji se od upisanih deset brojčanih oznaka, ali se za svaku pojedinačno iskazanu sirovinu i materijal iz NRMI-a 2004 treba upisati jedanaesta brojčana oznaka koja upućuje na podrijetlo sirovine (vlastito, domaće ili strano) te je popunjava izvještajna jedinica upisom u obrazac IND-21/REPRO. Sadašnja verzija NRMI-a 2004 neće se mijenjati sve do nove svjetske revizije statističkih klasifikacijskih sustava, koja se očekuje tijekom 2007. (OPERATION 2007 EU-a). Raščlamba sirovina i materijala u NRMI-u 2004 koje troši neka industrija za proizvodnju industrijskih proizvoda na razini skupina djelatnosti NKD-a 2002., zadana je okvirom KPD-a 2002., a uglavnom pokriva sirovine proizvodnih područja KPD-a 2002. od A do E. U iznimnim slučajevima stavke KPD-a 2002. dodatno su raščlanjene ako je bila riječ o sirovinama i materijalima koji su važni za određenu proizvodnju, a nisu prepoznatljivi unutar potkategorije proizvoda KPD-a 2002. Sveukupno ima oko 6 800 šifara sirovina i materijala s pridruženom mjernom jedinicom u kojoj se trebaju iskazati podaci o godišnjem utrošku sirovina i materijala.

SIROVINE I MATERIJALI

Prema konceptu istraživanja REPRO, pojam sirovina i materijala definiran je prošireno i odnosi se na sva dobra koja imaju fizičku dimenziju ili industrijske usluge koje se pod posebnom šifrom i nazivom nalaze u NRMI-u 2004, pod uvjetom da se koriste kao inputi u industrijsku proizvodnju izvještajne jedinice, gdje se mogu transformirati ili potpuno utrošiti u procesu proizvodnje. NRMI 2004 sadrži detaljne sirovine i materijale koji uključuju energente namijenjene transformaciji energije ili neenergetskoj potrošnji (isključujući one namijenjene finalnoj energetskoj potrošnji industrije), rezervne dijelove, sitni inventar, ambalažu, gume za vozila i drugi materijal za potrošnju prema svakoj industrijskoj skupini djelatnosti NKD-a 2002. (od 10.1 do 41.0).

POTROŠNJA SIROVINA I MATERIJALA U INDUSTRIJI

Potrošnja sirovina i materijala u industriji pokriva sve sirovine i materijale statističke jedinice nabavljene i utrošene u proizvodnom procesu za proizvodnju proizvoda u sektoru industrije. Bilježe se sirovine i materijali koji su vlastito proizvedeni (intermedijarni proizvodi izvještajne jedinice) ili nabavljeni na domaćem i stranom tržištu (iz uvoza) te utrošeni za industrijsku proizvodnju u istome izvještajnom razdoblju. U istraživanju REPRO svaka pojedinačno utrošena sirovina i materijal po NRMI-u 2004 bilježi se u količinama (za utvrđenu mjernu jedinicu) i vrijednosno u tisućama kuna. Vrednuje se po tekućim kupovnim cijenama istovrsnih sirovina i materijala u vrijeme kada ulaze u proizvodni proces, tj. kada se troše, a ne kada su nabavljeni/kupljeni i stavljeni u skladište (na zalihe). Potrošnja sirovina i materijala industrije usklađena je s definicijama ESA-e 95, u dijelu koji se odnosi na intermedijarnu potrošnju.⁵⁾ Ne uključuje potrošnju fiksne aktive (zgrada, strojeva, opreme, zemljišta) čija se potrošnja bilježi kao potrošnja fiksnoga kapitala.

KUPOVNE CIJENE

U vrijeme nabave kupovna cijena jest cijena koju kupac stvarno plaća za proizvode, a uključuje sve poreze i pristojbe osim PDV-a i ostalih odbitnih poreza na proizvode (npr. trošarine) te subvencija na proizvode. U kupovnu cijenu treba uključiti i bilo koji trošak prijevoza koji kupac plaća odvojeno na mjestu isporuke, a treba odbiti cjelokupni popust na količinu ili kupnju izvan sezone i kamatu ili naplaćenu uslugu u kreditnim aranžmanima ili neke naplate kao rezultat neplaćanja u roku. U istraživanju REPRO vrijednost potrošenih sirovina i materijala od industrija bilježi se po tekućim kupovnim cijenama istovrsnih sirovina i materijala u vrijeme kada ulaze u proizvodni proces (kada se troše), a ne kada su kupljeni (nabavljeni) i stavljeni na skladište (zalihe), a usklađena je s konceptom ESA-e 95.

3) Europski sustav računa (European System of Accounts) 1995 (Uredba Vijeća EU-a br. 2223/96), usklađen sa SNA 93 – Sustavom nacionalnih računa UN-a
(ISBN 92-1-161352-3). U cijelom tekstu koristi se kratica ESA 95.

4) Carinska tarifa Republike Hrvatske (NN, br. 184/03.), verzija CT 2004., usklađena je s verzijom CN-a 2004 EU-a do osmeroznamenkaste brojčane oznake.

5) Usklađeno s definicijom "Intermediate consumption" iz ESA-e 95 (3.69). Za kraticu ESA 95 vidi objašnjenje u bilješci 4.

PRODCOM PROIZVOD

Proizvod je posljedica neke industrijske djelatnosti, koristi se kao opći naziv za proizvode koji imaju fizičku dimenziju te za industrijske usluge, a definiran je Nomenklaturom industrijskih proizvoda – NIP-om – i sastavni je dio istraživanja PRODCOM o industrijskoj proizvodnji Republike Hrvatske. Istraživanje REPRO za 2007. povezano je s proizvodnjom industrijskih proizvoda definiranih verzijom NIP-a 2007., dok će se za sljedeća istraživanja REPRO/ 2008. i nadalje koristiti revidirane verzije NIP-a za svaku sljedeću izvještajnu godinu, a bit će dostupne na internetskim stranicama DZS-a, osim njihove objave u Narodnim novinama početkom svake sljedeće godine.

VRIJEDNOST PRODAJNE PRODCOM PROIZVODNJE

Obračunava se na osnovi prodajne cijene koju je ostvario ili će ostvariti proizvođač u izvještajnom razdoblju (fakturirane vrijednosti). U vrijednost prodaje uključeni su i troškovi pakiranja i kada su obračunani (naplaćeni) posebno, a isključeni su sljedeći izdaci: bilo koji obračun poreza na promet i potrošnju (PDV i trošarine), troškovi otpreme kada su obračunani posebno ili bilo koji popusti potrošačima. Za proizvode koji su dani u zakup ili leasing trećim osobama određene su cijene koje su se za njih mogle postići na tržištu kao procijenjene vrijednosti.

INPUT - OUTPUT TABLICE

Input-output tablice jesu način prezentacije detaljne analize proces proizvodnje i potrošnje dobara i usluga (proizvoda) i prihoda stvorenoga u toj proizvodnji. Mogu imati oblik tablica ponude i uporabe ili simetričnih input-output tablica. Pojam je definiran u kontekstu ESA-e 95.

Napomena svim korisnicima. Detaljne tablice rezultata istraživanja REPRO za 2007. bit će raspoložive u Statističkom Izvješću "Inputi sirovina i materijala u industrijsku proizvodnju u 2007. – detaljni godišnji rezultati", br. 1348. Podaci o finalnom utrošku energenata u industriji po vrstama koji su se istim istraživanjem REPRO za 2007. prikupili za potrebe statistike energije bit će sastavni dio Statističkog izvješća “Energetska statistika u 2007.”, br. 1350/2008. Obje publikacije bit će publicirane početkom 2009. u okviru publicističke djelatnosti Državnog zavoda za statistiku.

Kratice

d. n. drugdje nespomenuto

DZS Državni zavod za statistiku

EU Europska unija

KPD 2002. Klasifikacija proizvoda po djelatnostima, verzija

NKD 2002. Nacionalna klasifikacija djelatnosti, verzija 2002.

NN Narodne novine

NRMI 2004 Nomenklatura utroška sirovina i materijala, verzija 2004

PDV porez na dodanu vrijednost

PRODCOM Proizvodnja u zajednici

RH Republika Hrvatska

2002.

t tona

tis. tisuća

UN Ujedinjeni narodi

uklj. uključujući

Znakovi

- nema pojave