|
PRIOPĆENJE |
DRŽAVNI ZAVOD ZA
STATISTIKU REPUBLIKE HRVATSKE ISSN 1334-0565 |
|||
|
|
||||
|
GODINA: XLV. |
ZAGREB, 4 LIPNJA, 2008 |
BROJ: 4.2.3/1. |
||
|
|
||||
|
|
OBVEZATNO NAVEDITE IZVOR PODATAKA |
|||
za prvo tromjesečje 2008.1)
Po sektorima SMTK, porast izvoznih cijena, izražen u kunama, u prvom tromjesečju 2008. u odnosu na godišnji prosjek 2007. bilježe sektori Životinjska i biljna ulja i masti (20,8%), Mineralna goriva i maziva (14,2%), Hrana i žive životinje (5,7%) te Kemijski proizvodi (4,4%).
Porast uvoznih cijena ostvaren je u sektorima Životinjska i biljna ulja i masti (28,7%), Mineralna goriva i maziva (15,1%), Hrana i žive životinje (6,4%) i Sirove materije, osim goriva (1,5%).
Pad izvoznih cijena, izražen u kunama, po sektorima SMTK u prvom tromjesečju 2008. u odnosu na godišnji prosjek 2007. ostvaren je u sektorima Strojevi i transportni uređaji (-8,1%), Proizvodi svrstani prema materijalu (-7%), Sirove materije, osim goriva (-5,1%), Pića i duhan (-1,9%) i Razni gotovi proizvodi (-1%).
Pad uvoznih cijena bilježe sektori Strojevi i transportni uređaji (-5,6%), Kemijski proizvodi (-4,9%), Pića i duhan (-4,8%), Proizvodi svrstani po materijalu (-4,6%) te Razni gotovi proizvodi (-1,2%).
1. INDEKSI IZVOZNIH I UVOZNIH CIJENA PREMA NKD-u 2002.
|
|
I. – III. 2008. |
|||||
|
|
izvoz |
uvoz |
||||
|
|
u kunama |
u USD |
u eurima |
u kunama |
u USD |
u eurima |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Ukupno |
99,4 |
108,8 |
99,9 |
98,5 |
108,3 |
99,2 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
A Poljoprivreda, lov i šumarstvo |
102,1 |
111,9 |
102,9 |
107,2 |
118,4 |
108,0 |
|
B Ribarstvo |
89,5 |
96,6 |
89,9 |
88,4 |
97,6 |
89,0 |
|
C Rudarstvo i vađenje |
111,0 |
122,4 |
111,7 |
115,4 |
125,8 |
116,0 |
|
D Prerađivačka industrija |
99,0 |
108,4 |
99,5 |
96,4 |
106,0 |
97,1 |
|
15 Proizvodnja hrane i pića |
103,6 |
113,4 |
104,4 |
104,9 |
114,9 |
105,6 |
|
16 Proizvodnja duhanskih proizvoda |
93,0 |
103,3 |
93,6 |
89,4 |
99,0 |
90,1 |
|
17 Proizvodnja tekstila |
99,6 |
109,0 |
100,2 |
94,6 |
104,0 |
95,2 |
1) Privremeni podaci
1. INDEKSI IZVOZNIH I UVOZNIH CIJENA PREMA NKD-u 2002.
(nastavak)
|
|
I. – III. 2008. |
|||||
|
|
izvoz |
uvoz |
||||
|
|
u kunama |
u USD |
u eurima |
u kunama |
u USD |
u eurima |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
18 Proizvodnja odjeće;
dorada i |
104,9 |
115,3 |
105,5 |
112,9 |
125,1 |
113,9 |
|
19 Štavljenje i obrada kože; proizvodnja |
96,7 |
106,5 |
97,4 |
106,2 |
117,4 |
107,0 |
|
20 Prerada drva, proizvodnja proizvoda |
93,7 |
103,2 |
94,3 |
94,1 |
101,3 |
94,8 |
|
21 Proizvodnja celuloze,
papira i |
105,7 |
116,6 |
106,4 |
98,6 |
108,3 |
99,2 |
|
22 Izdavačka i tiskarska
djelatnost te |
98,4 |
105,0 |
98,8 |
77,7 |
87,3 |
78,2 |
|
23 Proizvodnja koksa,
naftnih derivata i |
114,8 |
125,8 |
115,6 |
112,7 |
123,0 |
113,4 |
|
24 Proizvodnja kemikalija i
kemijskih |
104,7 |
114,5 |
105,4 |
96,3 |
106,8 |
97,1 |
|
25 Proizvodnja proizvoda od
gume i |
94,8 |
103,9 |
95,4 |
92,6 |
102,1 |
93,3 |
|
26 Proizvodnja ostalih
nemetalnih |
95,1 |
104,2 |
95,7 |
89,4 |
98,3 |
90,1 |
|
27 Proizvodnja metala |
98,4 |
107,9 |
98,2 |
97,2 |
107,3 |
97,9 |
|
28 Proizvodnja proizvoda od
metala, |
82,7 |
87,7 |
82,7 |
95,8 |
105,3 |
96,5 |
|
29 Proizvodnja strojeva i uređaja, d. n. |
93,2 |
101,0 |
93,8 |
94,6 |
104,5 |
95,3 |
|
30 Proizvodnja uredskih
strojeva |
98,5 |
107,8 |
99,1 |
91,2 |
100,2 |
92,0 |
|
31 Proizvodnja električnih
strojeva i |
97,6 |
107,7 |
98,9 |
91,1 |
100,3 |
91,7 |
|
32 Proizvodnja
radiotelevizijskih i |
75,9 |
83,4 |
76,2 |
94,2 |
103,9 |
94,8 |
|
33 Proizvodnja medicinskih,
preciznih |
114,1 |
125,4 |
114,9 |
93,0 |
101,9 |
93,7 |
|
34 Proizvodnja motornih
vozila, |
93,7 |
102,4 |
94,3 |
97,1 |
106,4 |
97,5 |
|
35 Proizvodnja ostalih
prijevoznih |
105,5 |
116,1 |
105,6 |
89,8 |
97,7 |
90,5 |
|
36 Proizvodnja namještaja,
ostala |
89,5 |
98,5 |
90,2 |
94,3 |
103,7 |
95,0 |
2. INDEKSI IZVOZNIH I UVOZNIH CIJENA PO SEKTORIMA SMTK, Rev. 4
|
|
I. – III. 2008. |
|||||
|
|
izvoz |
uvoz |
||||
|
|
u kunama |
u USD |
u eurima |
u kunama |
u USD |
u eurima |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
0 Hrana i žive životinje |
105,7 |
115,6 |
106,4 |
106,4 |
116,9 |
107,1 |
|
1 Pića i duhan |
98,1 |
108,8 |
98,9 |
95,2 |
105,0 |
95,9 |
|
2 Sirove materije, osim goriva |
94,9 |
104,5 |
95,7 |
101,5 |
111,4 |
102,3 |
|
3 Mineralna goriva i maziva |
114,2 |
125,2 |
114,9 |
115,1 |
125,4 |
115,7 |
|
4 Životinjska i biljna ulja i masti |
120,8 |
130,6 |
121,2 |
128,7 |
139,3 |
129,6 |
|
5 Kemijski proizvodi |
104,4 |
113,9 |
105,0 |
95,1 |
105,4 |
95,8 |
|
6 Proizvodi svrstani prema materijalu |
93,0 |
101,1 |
93,4 |
95,4 |
104,9 |
96,1 |
|
7 Strojevi i transportni uređaji |
91,9 |
100,7 |
92,5 |
94,4 |
103,6 |
94,9 |
|
8 Razni gotovi proizvodi |
99,0 |
108,8 |
99,7 |
98,8 |
108,9 |
99,5 |
|
9 Proizvodi i transakcije, d. n. |
- |
- |
- |
- |
- |
- |
3. PROSJEČAN TEČAJ U IZVOZU I UVOZU REPUBLIKE HRVATSKE
|
|
1 američki dolar |
1 euro |
||
|
|
I. – XII. 2007. |
I. – III. 2008. |
I. – XII. 2007. |
I. – III. 2008. |
|
|
|
|
|
|
|
Prosječan tečaj u kunama za izvoz |
5,3417 |
4,8645 |
7,3348 |
7,2859 |
|
|
|
|
|
|
|
Prosječan tečaj u kunama za uvoz |
5,3471 |
4,8600 |
7,3360 |
7,2859 |
METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA
U ovom priopćenju Državni zavod za statistiku objavljuje privremene podatke o indeksima izvoznih i uvoznih cijena za Republiku Hrvatsku.
Izvor podataka su Jedinstvene carinske deklaracije o izvozu i uvozu robe koje Državni zavod za statistiku preuzima od Carinske uprave Republike Hrvatske, koje se također koriste za redovitu obradu izvoza i uvoza Republike Hrvatske.
Indeksi izvoznih i uvoznih cijena izračunani su kao indeksi jediničnih vrijednosti (unit value indices), tj. indeksi promjene vrijednosti izvoza i uvoza po količinskoj jedinici izvezenih/uvezenih proizvoda, odnosno po kilogramu kao jedinstvenoj i usporedivoj količinskoj jedinici za sve proizvode.
Indeksi su izračunani posebno za vrijednosti izvoza/uvoza izražene u kunama, a posebno u američkim dolarima i eurima.
Vrijednosti izvoza i uvoza preračunane su u kune, američke dolare i eure primjenom tekućih dnevnih tečajnih lista stranih valuta koje određuje Hrvatska narodna banka, a koje vrijede na dan carinjenja robe. Vrijednosti se preračunavaju na osnovi isporuke na hrvatskoj granici, tj. izvoz na osnovi pariteta fob, a uvoz na osnovi pariteta cif.
Osim utjecaja promjene cijena, ti indeksi sadrže i utjecaj međuvalutnih promjena u odnosu na kunu, američki dolar i euro te utjecaj promjene sastava roba koje ulaze u jedan stavak Nomenklature carinske tarife. Premda se koristi maksimalno moguća raščlanjena nomenklatura proizvoda, unutar jednog stavka, tj. jedne šifre proizvoda još može postojati vrlo heterogena skupina proizvoda različite kvalitete i pojedinačne cijene.
Indeksi su
izračunani prema Fisherovoj, tzv. idealnoj formuli, koja je geometrijska
sredina između Laspeyresove i Paascheove formule, tj.:
|
Laspeyresov indeks cijena PIL = |
S pnt qno |
x 100 |
|
S pno qno |
|
Paascheov indeks cijena PIP = |
S pnt qnt |
x 100 |
|
S pnoqnt |
Fisherov indeks cijena PIF = Ö PIL x PIP
gdje su:
t razdoblje (o = bazno razdoblje, t = tekuće razdoblje)
n pojedinačni proizvod
q količina proizvoda
p jedinična cijena proizvoda.
Iz obračuna indeksa cijena isključuju se dijelovi proizvoda koji se, prema posebnim propisima Carinske uprave, razvrstavaju u isti tarifni stavak kao i gotov proizvod; skupine proizvoda Carinske tarife: 71, 88, 89, 93, 99; proizvodi čija pojedinačna cijena (unit value) odstupa od prosječne cijene za više od +/- 2d te proizvodi čiji je pojedinačni indeks cijena izvan utvrđenog intervala. Zbog tih isključivanja lista proizvoda za koje se izračunavaju indeksi cijena nije stabilna, tj. razlikuje se u svakom pojedinom tromjesečju. Promjena liste obuhvaćenih proizvoda utječe na dobivene indekse.
Od 1. siječnja 2004. za izračun indeksa cijena u primjeni je nova metodologija koja se razlikuje od dosadašnje po sljedećemu:
- proširen je interval za isključivanje proizvoda čiji je pojedinačni indeks cijena izvan intervala 20>p1/p0>500
- u obračun su uključeni poslovi oplemenjivanja
- inputirane su prosječne vrijednosti isključenih proizvoda
- ponder je struktura vrijednosti izvoza/uvoza.
Napominjemo da se prilikom svake obrade podataka ponavlja postupak isključivanja proizvoda. Budući da se u godini mijenjaju podaci za prethodna razdoblja, moguća su odstupanja od prethodno objavljenih podataka. Zato je godišnji podatak indeksa cijena s obzirom na to da se izračunava iz sveobuhvatnih podataka, najkvalitetniji.
Osnovna metodološka načela za izračunavanje indeksa izvoznih/uvoznih cijena nalaze se u publikaciji Methods Used in Computing the United Nations Price Indexes for External Trade, Volume I, Statistical Papers, Series M No. 82, UN, 1991 te u materijalima Statistics on the Trading of Goods, User Guide, Annex 8, Foreign Trade Indices, Methodology and Sources, Eurostat.
Podatke u ovom priopćenju smatramo privremenima jer se primijenjena metoda obračuna i dalje provjerava i usavršava.
Kratice
cif cijena s osiguranjem i vozarinom
d. n. drugdje nespomenuto
fob franko brod
NKD 2002. Nacionalna klasifikacija djelatnosti, verzija 2002.
SMTK Standardna međunarodna trgovinska klasifikacija
USD američki dolar
Znakovi
- nema pojave