PRIOPĆENJE

DRŽAVNI ZAVOD ZA STATISTIKU REPUBLIKE HRVATSKE
ZAGREB, ILICA 3, P. P. 80, TELEFON: (01) 4806-111

ISSN 1334-0565

 

GODINA: XLVI.

ZAGREB, 15. PROSINCA 2009.

BROJ: 12.1.6.

 

 

OBVEZATNO NAVEDITE IZVOR PODATAKA

 

 

 

IZDACI I PRIMICI U SOCIJALNOJ ZAŠTITI OD 2003. DO 2007. (SATELITSKI RAČUN)

 

 

U ovom priopćenju prikazani su podaci o socijalnoj zaštiti u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2003. do 2007. koji su po prvi put prikupljeni u skladu s ESSPROS priručnikom, a na temelju metodološkog okvira EUROSTAT-a: "ESSPROS Manual and User Guidelines“.

 

Svrha prikupljanja podataka o izdacima i primicima programa jest pružiti sveobuhvatnu analizu socijalne zaštite, stvoriti usklađenost s drugim zemljama te omogućiti međunarodnu usporedivost.

 

Tijekom navedenog razdoblja u Republici Hrvatskoj bilježi se kontinuirani rast ukupnih izdataka i ukupnih primitaka socijalne zaštite, međutim njihov udio u BDP-u se iz godine u godinu smanjuje. Najveći pad ukupnih izdataka zabilježen je 2005. (-0,7% u odnosu na 2004.) dok je najveći pad ukupnih primitaka zabilježen 2004. (-0,8% u odnosu na 2003.).

 

Najveći dio ukupnih izdataka čine naknade socijalne zaštite s udjelom većim od 95%, a u okviru kojih naknade za potrebe bolesti i zdravstvene skrbi, invaliditeta te starosti čine 75% ukupnih naknada.

 

Ukupan broj korisnika mirovina podijeljen je na korisnike starosne mirovine, koji čine više od 50% svih korisnika, dok se ostali dio korisnika dijeli na  korisnike invalidske mirovine i korisnike obiteljske mirovine gotovo u istom omjeru.

 

Podjelom broja korisnika mirovina prema spolu može se zaključiti da su starosne mirovine ravnomjerno raspodijeljene na žene i muškarce dok su kao korisnici invalidske mirovine više zastupljeni muškarci (omjer 2:1). Više od 80% žena čini ukupan broj korisnika obiteljskih mirovina i pripadaju u kategoriju preživjelih uzdržavanih članova.

 

1.   IZDACI I PRIMICI PROGRAMA SOCIJALNE ZAŠTITE

u tis. kuna

 

2003.

2004.

2005.

2006.

2007.

 

 

 

 

 

 

Ukupni izdaci

44 447 144

47 096 459

48 963 406

51 801 161

54 958 228

 

 

 

 

 

 

Naknade socijalne zaštite

42 967 291

45 736 410

47 559 983

50 068 053

53 228 573

Naknade bez provjere materijalnog stanja

40 178 367

42 906 481

44 687 482

47 299 104

49 957 491

Novčane naknade

26 891 942

28 290 257

29 682 511

31 526 654

33 219 270

Periodične novčane naknade

26 835 991

28 251 916

29 619 866

31 241 678

33 148 894

Jednokratne novčane naknade 

55 951

38 341

62 644

284 976

70 376

Nenovčane naknade

13 286 424

14 616 225

15 004 972

15 772 449

16 738 221

Socijalni doprinosi preusmjereni između programa

317

(77)

(77)

394

630

Naknade temeljene na provjeri materijalnog stanja

2 788 924

2 829 929

2 872 500

2 768 949

3 271 082

Novčane naknade

2 495 898

2 486 358

2 504 297

2 387 241

2 877 092

Periodične novčane naknade

2 436 096

2 416 699

2 441 838

2 323 396

2 826 367

Jednokratne novčane naknade

59 802

69 660

62 459

63 846

50 725

Nenovčane naknade

293 026

343 571

368 203

381 708

393 991

Socijalni doprinosi preusmjereni između programa

…

…

…

…

…

Administrativni troškovi

1 399 165

1 255 893

1 288 013

1 613 130

1 604 886

Transferi preusmjereni na druge programe

…

…

…

…

…

Ostali izdaci

80 689

104 156

115 410

119 978

124 769

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Ukupni primici

44 324 886

45 996 570

48 376 927

51 358 776

55 668 788

 

 

 

 

 

 

Socijalni doprinosi

13 845 873

14 873 656

15 714 015

16 919 246

18 543 093

Doprinosi opće države

28 995 783

30 139 959

31 480 950

33 006 914

35 897 564

Transferi iz drugih programa

…

…

685 774

1 111 715

443 740

Ostali primici

1 483 230

982 955

1 181 963

1 432 617

1 228 132

 

2.   IZDACI ZA SOCIJALNE NAKNADE PREMA FUNKCIJAMA SOCIJALNE ZAŠTITE

u tis. kuna

 

2003.

2004.

2005.

2006.

2007.

 

 

 

 

 

 

Ukupno 

42 967 291

45 736 410

47 559 983

50 068 053

53 228 573

 

 

 

 

 

 

Bolest/zdravstvena skrb

13 326 962

14 774 211

15 106 029

16 009 667

17 101 534

Invaliditet

6 168 046

6 657 001

7 102 505

7 633 101

8 311 524

Starost  

13 437 549

13 991 037

14 617 397

15 366 918

16 000 749

Preživjeli uzdržavani članovi

4 918 602

5 191 620

5 524 824

5 840 581

6 113 363

Obitelj/djeca     

2 973 965

2 727 758

2 720 640

2 752 428

3 263 299

Nezaposlenost  

1 142 218

1 271 676

1 325 012

1 297 230

1 275 677

Stanovanje

82 619

87 488

91 883

92 796

96 615

Socijalna isključenost koja nije drugdje
klasificirana  

917 330

1 035 619

1 071 691

1 075 331

1 065 813

 

 

3.   IZDACI SOCIJALNE ZAŠTITE I IZDACI ZA SOCIJALNE NAKNADE PREMA FUNKCIJAMA SOCIJALNE ZAŠTITE, UDIO U BDP-u1)2)

udio u BDP-u, %

 

2003.

2004.

2005.

2006.

2007.

 

 

 

 

 

 

Ukupni izdaci socijalne zaštite

19,6

19,2

18,5

18,1

17,5

Ukupni izdaci za socijalne naknade
prema funkcijama

18,9

18,6

18,0

17,5

16,9

Bolest/zdravstvena skrb

5,9

6,0

5,7

5,6

5,4

Invaliditet

2,7

2,7

2,7

2,7

2,6

Starost

5,9

5,7

5,5

5,4

5,1

Preživjeli uzdržavani članovi 

2,2

2,1

2,1

2,0

1,9

Obitelj/djeca

1,3

1,1

1,0

1,0

1,0

Nezaposlenost

0,5

0,5

0,5

0,5

0,4

Stanovanje

0,0

0,0

0,0

0,0

0,0

Socijalna isključenost koja nije drugdje
klasificirana

0,4

0,4

0,4

0,4

0,3

 

 

1)    Podaci o bruto domaćem proizvodu usklađeni su s novim, poboljšanim izvorima podatka i metodama obračuna.

2)    Podaci o bruto domaćem proizvodu za 2003., 2004. i 2005. konačni su dok su podaci za 2006. i 2007. privremeni (zbroj tromjesečnih podataka).

 

4.   UKUPAN BROJ KORISNIKA MIROVINA BEZ DVOSTRUKOG BROJENJA PREMA FUNKCIJAMA SOCIJALNE ZAŠTITE

 

2003.

2004.

2005.

2006.

2007.

 

 

 

 

 

 

Ukupan broj korisnika mirovina

1 062 075

1 071 616

1 086 246

1 105 571

1 121 540

Ukupan broj korisnika mirovina u funkciji invaliditeta 

269 966

273 460

277 337

284 936

293 148

Korisnici invalidskih mirovina   

269 966

273 460

277 337

284 936

293 148

Korisnici koji primaju prijevremenu mirovinu zbog smanjene
sposobnosti za rad

-

-

-

-

-

Ukupan broj korisnika mirovina u funkciji starost   

555 402

558 357

565 753

574 414

580 518

Korisnici starosnih mirovina   

518 986

516 124

517 211

519 401

525 505

Korisnici anticipiranih starosnih mirovina

36 416

42 233

48 542

55 013

55 013

Korisnici djelomičnih mirovina

-

-

-

-

-

Ukupan broj korisnika mirovina u funkciji preživjeli
uzdržavani članovi 

236 707

239 799

243 156

246 221

247 874

 

 

Izvor: Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje

 

 

5.   UKUPAN BROJ KORISNIKA MIROVINA PREMA FUNKCIJAMA SOCIJALNE ZAŠTITE I PREMA SPOLU

 

Ukupno

Invaliditet

Starost

Preživjeli uzdržavani članovi

ukupno

žene

muškarci

ukupno

žene

muškarci

ukupno

žene

muškarci

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

2003.

1 062 075

269 966

90 919

179 047

555 402

268 532

286 870

236 707

195 795

40 912

2004.

1 071 616

273 460

90 628

182 832

558 357

272 047

286 310

239 799

200 539

39 260

2005.

1 086 246

277 337

91 074

186 263

565 753

276 617

289 136

243 156

205 477

37 679

2006.

1 105 571

284 936

92 227

192 709

574 414

281 960

292 454

246 221

213 567

32 654

2007.

1 121 540

293 148

93 557

199 591

580 518

286 830

293 688

247 874

216 821

31 053

 

 

Izvor: Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje

 

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA

 

Izvori i metode prikupljanja podataka

 

Podaci o socijalnoj zaštiti u Republici Hrvatskoj prikupljeni su za razdoblje od 2003. do 2007. godine u skladu s ESSPROS priručnikom.

 

Europski sustav integrirane statistike socijalne zaštite (ESSPROS) je razvijen u Eurostat-u u suradnji s predstavnicima država članica Europske unije. Pravna osnova je predložena kao Uredba Europskog parlamenta i Vijeća1) dopunjena Uredbama Komisije2) kojima se provodi središnji sustav ESSPROS-a, modul o korisnicima mirovina i probno prikupljanje podataka o neto vrijednosti naknada u sklopu socijalne zaštite.

 

Obuhvat i usporedivost

 

ESSPROS je harmonizirani sustav koji pruža sredstvo analize i usporedbu financijskih tijekova socijalne zaštite. Ciljevi ESSPROS-a jesu pružiti sveobuhvatan i suvisao opis socijalne zaštite u državama članicama EU i zemljama kandidatima za članstvo u EU, financiranje socijalnih naknada te stvaranje sustava pogodnog za međunarodnu usporedivost i usklađenost s drugim statistikama.

 

Središnji sustav ESSPROS-a sastoji se od stabilne, godišnje prikupljane skupine podataka o primicima i izdacima programa socijalne zaštite određenih zemalja.

 

Središnji sustav vrednuje transakcije prema trenutačnoj razmjenskoj vrijednosti odnosno prema vrijednosti po kojoj se tokovi i zalihe zamjenjuju ili mogu zamijeniti za novac. Ukupni iznosi za sve kategorije prema godinama  predstavljaju zbroj vrijednosti svih individualnih programa socijalne  zaštite.

 

Izdaci programa socijalne zaštite klasificiraju se prema vrsti, što ukazuje na prirodu ili razlog za izdatak. Na prvoj razini razlikujemo naknade socijalne zaštite, administrativne troškove, transfere preusmjerene na druge programe i ostale izdatke. Naknade socijalne zaštite dijele se na naknade bez provjere materijalnog stanja i naknade socijalne zaštite temeljene na provjeri materijalnog stanja. Osim toga, naknade su klasificirane prema tipu naknade na novčane naknade, nenovčane naknade te na socijalne doprinose preusmjerene između programa. Novčane i nenovčane naknade mogu biti periodične ili jednokratne.

 

Primici socijalne zaštite također se raspoređuju prema vrsti na socijalne doprinose, doprinose opće države, transfere iz drugih programa i ostale primitke.

 

Financijski tijekovi nekih programa odnose se na transfere koji su ostvareni s drugim programima. Vrijednosti takvih transfera bilježe se kao rashodi programa u kojem su nastali, odnosno kao prihodi programa kojemu su plaćeni te stoga nisu uključeni u izračun ukupnih vrijednosti.

 

Socijalna zaštita obuhvaća intervencije javnih ili privatnih tijela s namjerom olakšavanja financijskog opterećenja kućanstava i pojedinaca definiranim nizom rizika i potreba, pod uvjetom da ne postoji istovremeno uzajamno ili individualno rješenje.

 

Opće prihvaćeni rizici ili potrebe koji zahtijevaju socijalnu zaštitu jesu sljedeći:

         Bolest/zdravstvena skrb

         Invaliditet

         Starost

         Preživjeli uzdržavani članovi

         Obitelj /djeca

         Nezaposlenost

         Stanovanje

         Socijalna isključenost koja nije drugdje klasificirana

 

ESSPROS primjenjuje funkcionalnu raščlambu isključivo na naknade socijalne zaštite, ali ne i na primitke.

 

Osim središnjeg sustava, ESSPROS sadrži i modul  o korisnicima mirovina.

 

Modul o korisnicima mirovina prikazuje ukupan broj korisnika mirovina kroz ove tri funkcije: invaliditet, starost i preživjeli uzdržavani članovi te prema spolu.

 

U skladu s Uredbom Europskog parlamenta i Vijeća 458/20071) korisnicima mirovina smatraju se primatelji jedne ili više periodičnih novčanih naknada programa socijalne zaštite bez dvostrukog brojenja.

 

Svaka od vrsta mirovina dijeli se na mirovine koje se temelje na provjeri materijalnog stanja i na one koje se ne temelje na provjeri materijalnog stanja.

 

Definicije i objašnjenja

 

Socijalna zaštita obuhvaća sve intervencije javnih ili privatnih tijela s namjerom olakšavanja financijskog opterećenja kućanstava i pojedinaca definiranim nizom rizika i potreba, pod uvjetom da ne postoji istovremeno uzajamno ili individualno rješenje.

 

Socijalne naknade jesu sredstva koja se doznačuju korisnicima u obliku novca ili robe i usluga. Sastoje se od transfera, novčanih ili nenovčanih, od strane programa socijalne zaštite kućanstvima ili pojedincima.

 

1)

Uredba (EK) br. 458/2007 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. travnja 2007. o Europskom sustavu integrirane statistike socijalne zaštite (ESSPROS) objavljena u Službenom listu EZ-a L113, 30. travnja 2007., str. 3.

2)

Uredba Komisije (EK) br. 1322/2007 od 12. studenoga 2007. kojom se primjenjuje Uredba (EK) br. 458/2007 Europskog parlamenta i Vijeća oESSPROS-u glede prikladnih formata za prijenos, rezultata koji se prenose ikriterija za mjerenje kvalitete središnjeg sustava ESSPROS-a i modula o korisnicima mirovina, objavljena u Službenom listu EZ-a L294, 13. studenoga 2007., str. 5.

Uredba Komisije (EK) br. 10/2008 od 8. siječnja 2008. kojom se primjenjuje Uredba (EK) br. 458/2007 Europskog parlamenta i Vijeća o ESSPROS-uglede definicija, detaljnih klasifikacija i ažuriranja pravila za diseminaciju za središnji sustav ESSPROS-a i modula o korisnicima mirovina, objavljena u Službenom listu EZ-a L5, 09. siječnja 2008., str.3.

 

 

Naknade temeljene na provjeri materijalnog stanja jesu socijalne naknade koje su eksplicitno ili implicitno uvjetovane padom korisnikova dohotka i/ili bogatstva ispod određene razine.

 

Novčane naknade jesu naknade koje su isplaćene u gotovini i koje ne zahtijevaju dokaz stvarnog troška od strane primatelja.

 

Periodične novčane naknade jesu novčane naknade koje se isplaćuju redovito, svaki tjedan, mjesec ili tromjesečje.

 

Jednokratne novčane naknade jesu novčane naknade koje se isplaćuju jednokratno ili u obliku paušalnog iznosa.

 

Nenovčane naknade jesu naknade koje zahtijevaju dokaz o stvarnom trošku od strane korisnika te su dodijeljene u obliku robe ili usluga.

 

Socijalni doprinosi preusmjereni između programa jesu isplate jednog programa socijalne zaštite drugom s ciljem održavanja ili povećanja prava zaštićenih osoba na socijalnu zaštitu od programa primatelja.

 

Administrativni troškovi jesu troškovi koji se dodaju programu za upravljanje i vođenje istog.

 

Transferi preusmjereni na druge programe jesu nepovratne isplate drugim programima socijalne zaštite.

 

Ostali izdaci jesu raznoliki izdaci programa socijalne zaštite.

 

Socijalni doprinosi jesu troškovi koje ostvare poslodavci u ime svojih zaposlenika ili zaštićene osobe, u svrhu osiguravanja prava na socijalne naknade.

 

Doprinosi opće države jesu troškovi koje ostvaruje opća država vođenjem programa koji se ne temelje na doprinosima i koji su pod kontrolom države te financijske potpore koje opća država pruža drugim rezidentnim programima socijalne zaštite.

 

Transferi iz drugih programa jesu nepovratne isplate iz drugih programa socijalne zaštite.

 

Ostali primici jesu razni tekući primici programa socijalne zaštite.

 

Bolest/zdravstvena skrb – podrazumijeva održavanje prihoda i novčanu potporu u vezi s fizičkom ili duševnom bolešću, isključujući invaliditet. Zdravstvena zaštita obuhvaća održavanje, vraćanje i poboljšanje zdravlja zaštićenih osoba bez obzira na uzrok poremećaja.

 

Invaliditet – pokriva novčane ili nenovčane potpore (osim zdravstvene skrbi) u vezi s nemogućnošću fizički ili mentalno hendikepiranih osoba da se bave ekonomskim i društvenim aktivnostima.

 

Starost – obuhvaća održavanje prihoda i novčanih ili  nenovčanih potpora (osim zdravstvene skrbi) u vezi sa starošću.

 

Preživjeli uzdržavani članovi obitelji – podrazumijeva održavanje prihoda i novčane ili nenovčane potpore u vezi sa smrću člana obitelji.

 

Obitelj/djeca – obuhvaća novčane ili nenovčane potpore (osim zdravstvene skrbi) u vezi s troškovima trudnoće, poroda i usvajanja, odgoja djece i skrbi za ostale članove obitelji.

 

Nezaposlenost – podrazumijeva održavanje prihoda i novčanih ili nenovčanih potpora u vezi s nezaposlenošću.

 

Stanovanje – obuhvaća pomoć u podmirenju troškova stanovanja.

 

Socijalna isključenost koja nije drugdje klasificirana obuhvaća novčane ili nenovčane naknade (osim zdravstvene skrbi) koje su specifično namijenjene suzbijanju socijalne isključenosti kada ona nije pokrivena ostalim funkcijama.

 

Korisnici mirovina definiraju se kao primatelji jedne ili više periodičnih novčanih naknada, ali se osoba koja prima više od jedne mirovine računa samo jedanput – dvostruko brojenje se izbjegava.

 

Kratice

 

BDP               bruto domaći proizvod

EK                 Europska komisija

ESSPROS     Europski sustav integrirane statistike socijalne zaštite

EU                 Europska unija

EUROSTAT  Statistički ured Europske unije

EZ                 Europska zajednica

tis.                 tisuća

 

Znakovi

 

-        nema pojave

…      ne raspolaže se podatkom

( )      nepotpun, odnosno nedovoljno provjeren podatak

0,0    podatak je manji od 0,05 upotrijebljene mjerne jedinice

 

 

Ovaj dokument proizveden je uz financijsku pomoć Europske unije. Za sadržaj dokumenta odgovoran je isključivo Državni zavod za statistiku te se ni pod kojim uvjetima ne smije smatrati da izražava stav Europske unije.