|
PRIOPĆENJE |
DRŽAVNI ZAVOD ZA
STATISTIKU REPUBLIKE HRVATSKE ISSN 1334-0565 |
|||
|
|
||||
|
GODINA: XLVI. |
ZAGREB, 2. LISTOPADA 2009. |
BROJ: 14.1.2. |
||
|
|
||||
|
|
OBVEZATNO NAVEDITE IZVOR PODATAKA |
|||
|
|
|
|
|
|
POKAZATELJI SIROMAŠTVA OD 2006. DO 2008.
Pokazatelji siromaštva za Republiku Hrvatsku izračunani su iz podataka o ukupnom neto dohotku privatnih kućanstava, prikupljeni statističkim istraživanjem Anketa o potrošnji kućanstava. Pokazatelji siromaštva temelje se na konceptu relativnog siromaštva koji uzima u obzir raspoloživi dohodak kućanstva, broj članova u kućanstvu (veličinu kućanstva) i distribuciju dohotka unutar populacije.
Pokazatelji su izračunani za dvije definicije neto dohotka (tablica 1.), ovisno o tome uključuje li dohodak novčana i naturalna primanja (u tablici 1. stupac “s dohotkom u naturi”) ili samo novčana primanja (u tablici 1. stupac “bez dohotka u naturi”), kako bi se pokazao utjecaj naturalnih primanja na dohodak, odnosno prag i stopu rizika od siromaštva.
Prag rizika od siromaštva utvrđuje se tako da se za sva kućanstva izračuna ekvivalentni dohodak po članu kućanstva. Zatim se utvrđuje srednja vrijednost (medijan) distribucije dohotka i 60% od izračunane srednje vrijednosti čini prag rizika od siromaštva. Osobe čiji je dohodak ispod praga u nepovoljnijem su položaju od ostalih, ali ne žive nužno u oskudici. Prag rizika od siromaštva iskazuje se u novčanim jedinicama, dok se stopa rizika od siromaštva iskazuje relativno kao postotak.
Prema definiciji dohotka koja uključuje novčana i naturalna primanja, stopa rizika od siromaštva u Republici Hrvatskoj u 2008. iznosi 17,4%, kao i u prethodnoj godini. Prag rizika od siromaštva u 2008. za samačko kućanstvo iznosi 24 311 kuna na godinu, a za kućanstvo s dvije odrasle osobe i dvoje djece iznosi 51 054 kune na godinu.
Stopa rizika od siromaštva prema godinama i spolu u 2008. najveća je kod osoba starih 65 i više godina, kod žena iznosi 34,4%, a kod muškaraca 26,2%. Najmanja stopa rizika od siromaštva je kod osoba starih od 25 do 49 godina, kod muškaraca iznosi 10,2%, a kod žena 11,4%.
1. POKAZATELJI SIROMAŠTVA
|
|
Dohodak |
|||||
|
s dohotkom u naturi |
bez dohotka u naturi |
|||||
|
2006. |
2007. |
2008. |
2006. |
2007. |
2008. |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Stopa rizika od siromaštva, % |
16,3 |
17,4 |
17,4 |
19,3 |
19,0 |
18,9 |
|
Prag rizika od siromaštva za samačko kućanstvo, u kunama |
22 196 |
23 969 |
24 311 |
20 926 |
22 311 |
23 327 |
|
Prag rizika od siromaštva za kućanstvo |
46 611 |
50 336 |
51 054 |
43 945 |
46 853 |
48 987 |
|
Stopa rizika od siromaštva prema godinama i spolu, % |
|
|
|
|
|
|
|
Muškarci |
15,1 |
15,9 |
15,5 |
18,1 |
17,7 |
17,0 |
|
Žene |
17,4 |
18,7 |
19,1 |
20,4 |
20,3 |
20,6 |
|
0 – 15 godina |
13,8 |
15,4 |
15,4 |
17,2 |
16,3 |
17,1 |
|
Muškarci |
14,1 |
14,9 |
15,0 |
17,5 |
15,7 |
16,7 |
|
Žene |
13,5 |
16,0 |
15,8 |
16,9 |
17,0 |
17,5 |
|
16 – 24 godine |
11,9 |
15,0 |
14,4 |
14,2 |
16,0 |
14,7 |
|
Muškarci |
12,6 |
14,2 |
13,7 |
15,7 |
16,1 |
14,2 |
|
Žene |
11,1 |
15,9 |
15,2 |
12,7 |
15,9 |
15,2 |
|
25 – 49 godina |
11,2 |
11,7 |
10,8 |
13,7 |
12,5 |
11,7 |
|
Muškarci |
11,2 |
11,5 |
10,2 |
13,7 |
12,8 |
11,1 |
|
Žene |
11,3 |
11,9 |
11,4 |
13,7 |
12,3 |
12,4 |
|
50 – 64 godine |
14,7 |
16,9 |
15,5 |
17,3 |
18,2 |
18,0 |
|
Muškarci |
13,6 |
16,8 |
15,7 |
16,5 |
18,5 |
18,4 |
|
Žene |
15,6 |
17,0 |
15,4 |
18,0 |
18,0 |
17,7 |
|
65 i više godina |
29,5 |
29,0 |
31,2 |
33,7 |
33,2 |
32,9 |
|
Muškarci |
26,9 |
25,2 |
26,2 |
30,3 |
28,9 |
27,7 |
|
Žene |
31,3 |
31,4 |
34,4 |
35,9 |
36,0 |
36,3 |
1. POKAZATELJI SIROMAŠTVA
(nastavak)
|
|
Dohodak |
|||||
|
s dohotkom u naturi |
bez dohotka u naturi |
|||||
|
2006. |
2007. |
2008. |
2006. |
2007. |
2008. |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Stopa rizika od siromaštva prema najčešćem statusu |
|
|
|
|
|
|
|
Zaposlenici |
2,8 |
4,1 |
3,7 |
4,2 |
4,2 |
4,1 |
|
Muškarci |
(3,3) |
5,0 |
4,8 |
5,2 |
5,2 |
5,5 |
|
Žene |
(2,1) |
(3,1) |
(2,4) |
(2,8) |
(3,0) |
(2,3) |
|
Samozaposleni |
18,5 |
17,9 |
22,3 |
25,1 |
24,1 |
28,0 |
|
Muškarci |
18,6 |
18,6 |
20,4 |
24,8 |
25,5 |
25,8 |
|
Žene |
18,4 |
16,9 |
24,6 |
25,5 |
22,2 |
30,7 |
|
Nezaposleni |
31,2 |
34,5 |
32,6 |
33,4 |
35,8 |
33,8 |
|
Muškarci |
34,6 |
42,8 |
39,3 |
36,0 |
43,7 |
40,4 |
|
Žene |
28,5 |
27,0 |
27,1 |
31,2 |
28,6 |
28,5 |
|
Umirovljenici |
22,7 |
22,8 |
23,4 |
25,4 |
24,8 |
24,7 |
|
Muškarci |
23,6 |
22,3 |
21,2 |
26,5 |
24,5 |
22,2 |
|
Žene |
22,1 |
23,1 |
25,1 |
24,6 |
25,1 |
26,6 |
|
Ostali ekonomski neaktivni |
24,9 |
28,2 |
26,1 |
29,1 |
30,7 |
27,3 |
|
Muškarci |
20,1 |
19,7 |
20,6 |
24,2 |
22,4 |
21,8 |
|
Žene |
27,3 |
32,4 |
29,1 |
31,6 |
34,9 |
30,3 |
|
Stopa rizika od siromaštva prema tipu kućanstva i godinama, % |
|
|
|
|
|
|
|
Samačko kućanstvo |
38,1 |
36,5 |
39,8 |
43,3 |
41,3 |
40,7 |
|
Muškarci |
34,0 |
27,9 |
31,1 |
39,5 |
33,6 |
31,7 |
|
Žene |
39,8 |
39,8 |
43,3 |
44,8 |
44,3 |
44,2 |
|
Samačko kućanstvo, osoba stara između 30 i 64 godine |
29,0 |
28,2 |
28,0 |
35,0 |
30,8 |
30,3 |
|
Muškarci |
(29,9) |
(26,6) |
(32,0) |
(36,0) |
(33,2) |
(34,8) |
|
Žene |
(28,4) |
(29,4) |
(24,3) |
(34,3) |
(29,0) |
(26,3) |
|
Samačko kućanstvo, osoba stara 65 i više godina |
43,8 |
41,5 |
47,8 |
48,7 |
47,5 |
48,0 |
|
Muškarci |
(40,0) |
(30,5) |
(34,7) |
(45,7) |
(35,2) |
(32,5) |
|
Žene |
44,8 |
44,1 |
50,5 |
49,5 |
50,5 |
51,3 |
|
Dvije odrasle osobe bez uzdržavane djece, obje mlađe |
13,6 |
17,7 |
16,4 |
14,9 |
18,8 |
19,1 |
|
Dvije odrasle osobe bez uzdržavane djece, barem jedna stara 65 i više godina |
29,0 |
28,7 |
28,1 |
33,0 |
31,9 |
30,0 |
|
Druga kućanstva bez uzdržavane djece |
10,6 |
8,9 |
6,9 |
12,8 |
10,6 |
8,8 |
|
Samohrani roditelj s jednim ili više uzdržavane djece |
32,9 |
(26,0) |
40,4 |
35,6 |
(23,6) |
38,6 |
|
Dvije odrasle osobe s jednim djetetom |
11,7 |
11,2 |
10,7 |
13,0 |
12,6 |
10,7 |
|
Dvije odrasle osobe s dvoje djece |
8,2 |
10,1 |
12,8 |
10,2 |
10,3 |
12,9 |
|
Dvije odrasle osobe s troje i više djece |
24,5 |
25,9 |
18,9 |
28,7 |
27,7 |
19,5 |
|
Ostala kućanstva s uzdržavanom djecom |
8,0 |
12,3 |
11,6 |
11,6 |
13,3 |
14,5 |
|
Stopa rizika od siromaštva prema statusu vlasnika stana, % |
|
|
|
|
|
|
|
Stanar ili podstanar |
19,3 |
21,4 |
20,9 |
19,7 |
18,2 |
17,5 |
|
Vlasnik ili stanuje besplatno |
16,2 |
17,2 |
17,2 |
19,3 |
19,1 |
18,9 |
|
Nejednakost distribucije dohotka – kvintilni omjer (S80/S20) |
4,2 |
4,3 |
4,6 |
4,8 |
4,9 |
4,9 |
|
Ginijev koeficijent |
0,28 |
0,28 |
0,29 |
0,29 |
0,30 |
0,30 |
|
Relativni jaz rizika od siromaštva, % |
22,5 |
21,9 |
24,9 |
26,4 |
24,9 |
25,4 |
|
Raspršenost oko praga rizika od siromaštva |
|
|
|
|
|
|
|
40%-tni prag |
5,1 |
5,2 |
6,4 |
7,1 |
7,2 |
7,8 |
|
50%-tni prag |
10,4 |
10,5 |
11,3 |
12,8 |
12,6 |
13,1 |
|
70%-tni prag |
24,2 |
24,0 |
25,4 |
27,2 |
26,3 |
26,2 |
|
Stopa rizika od siromaštva prije socijalnih transfera, % |
|
|
|
|
|
|
|
Socijalni transferi nisu uključeni u dohodak |
24,1 |
24,3 |
25,5 |
27,2 |
26,3 |
26,7 |
|
Mirovine i socijalni transferi nisu uključeni u dohodak |
41,8 |
41,6 |
43,1 |
44,4 |
43,4 |
44,4 |
Stopa rizika od siromaštva prema najčešćem statusu u aktivnosti izračunana je uzimajući u obzir pretežiti status u aktivnosti osoba starih 15 i više godina. U 2008. najveća je za nezaposlene osobe, 32,6%, za ostale ekonomski neaktivne osobe je 26,1% i za umirovljenike je 23,4%.
Stopa rizika od siromaštva prema tipu kućanstva u svim promatranim godinama najveća je kod samačkih kućanstava, osobito kod onih koje čine osobe stare 65 i više godina te u 2008. iznosi 47,8%. Druga najveća stopa prema tipu kućanstava zabilježena je kod kućanstava koja čine samohrani roditelj s jednim ili više uzdržavane djece i u 2008. iznosi 40,4%.
Kvintilni omjer (S80/S20) je pokazatelj dohodovne nejednakosti koji mjeri promjene u gornjem i donjem kvintilu distribucije dohotka. Predstavlja odnos između ukupnoga ekivalentnog dohotka 20% populacije s najvećim dohotkom i ukupnoga evivalentnog dohotka 20% populacije s najmanjim dohotkom te u 2008. iznosi 4,6.
Ginijev koeficijent, kao mjera nejednakosti dohotka, uzima u obzir cijelu distribuciju dohotka i u 2008. iznosi 0,29. Koeficijent poprima vrijednosti između 0 i 1. Kad bi postojala savršena jednakost (tj. kad bi svaka osoba primala jednaki dohodak), tad bi koeficijent iznosio 0. Što je vrijednost bliža 1, to je dohodovna nejednakost veća.
Kako bi se istražila osjetljivost rizika siromaštva i odredili pragovi siromaštva na drugim razinama, razmotrena su tri različita praga, i to: 40%, 50% i 70% medijana ekvivalentnog dohotka – pokazatelj raspršenosti oko praga rizika od siromaštva. Mogućnost da osoba bude u riziku od siromaštva varira u 2008. od 6,4% do 25,4% za prag definiran na 40%, odnosno 70% medijana dohotka. Rizik iznosi 11,3% ako se prag definira na 50% medijana dohotka.
Stopa rizika od siromaštva prije socijalnih transfera izračunava se tako da se iz ukupnog dohotka izuzmu socijalni transferi. Ovaj pokazatelj koristi se u kombinaciji sa standardnom stopom rizika od siromaštva radi mjerenja utjecaja socijalnih transfera. Usporedba standardne stope rizika od siromaštva, 17,4%, i hipotetske situacije kada ne bi bilo socijalnih transfera pokazuje da transferi imaju značajan redistributivni učinak koji pomaže da se smanji broj osoba u riziku od siromaštva. Rizik od siromaštva je iznimno visok ako se isključe svi socijalni transferi i mirovine te u 2008. iznosi 43,1%. Ako se mirovine smatraju primarnim dohotkom, a ne oblikom socijalnog transfera, tada stopa rizika od siromaštva bez socijalnih transfera iznosi 25,5%.
U tablici 2. prikazano je nekoliko osnovnih pokazatelja za 2007. za zemlje EU-a, a izračunani su prema definiciji dohotka koji uključuje samo novčana primanja. Ti pokazatelji izračunani su iz podataka statističkog istraživanja o dohotku i životnim uvjetima privatnih kućanstava (Statistics on Income and Living Conditions – EU-SILC). To istraživanje je osnovni izvor podataka za izračun pokazatelja siromaštva, distribucije dohotka te socijalne isključenosti i deprivacije za zemlje EU-a. Metodološki se bitno razlikuje od istraživanja APK (različita svrha i sadržaj istraživanja, dizajn uzorka, referentni periodi i sl.), iz kojeg su izračunani pokazatelji siromaštva za RH (tablica 1.). Skup pokazatelja koji se izračunavaju iz podataka istraživanja EU-SILC je širi od onih koji se izračunavaju na temelju podataka prikupljenih istraživanjem APK.
2. POKAZATELJI SIROMAŠTVA ZA ZEMLJE EUROPSKE UNIJE1), 2007.
|
|
Stopa rizika od |
Kvintilni omjer |
Ginijev koeficijent |
Stopa rizika od |
Stopa rizika od
siromaštva, |
|
|
|
|
|
|
|
|
EU 27 |
17 |
5,0 |
0,31 |
26 |
43 |
|
|
|
|
|
|
|
|
Austrija |
12 |
3,8 |
0,26 |
25 |
43 |
|
Belgija |
15 |
3,9 |
0,26 |
28 |
42 |
|
Bugarska |
22 |
6,9 |
0,35 |
26 |
42 |
|
Cipar |
16 |
4,5 |
0,30 |
21 |
28 |
|
Češka |
10 |
3,5 |
0,25 |
20 |
38 |
|
Danska |
12 |
3,7 |
0,25 |
27 |
37 |
|
Estonija |
19 |
5,5 |
0,33 |
25 |
37 |
|
Finska |
13 |
3,7 |
0,26 |
29 |
41 |
|
Francuska |
13 |
3,8 |
0,26 |
26 |
46 |
|
Grčka |
20 |
6,0 |
0,34 |
24 |
42 |
|
Irska |
18 |
4,8 |
0,31 |
33 |
40 |
|
Italija |
20 |
5,5 |
0,32 |
24 |
43 |
2. POKAZATELJI SIROMAŠTVA ZA ZEMLJE EUROPSKE UNIJE1), 2007.
(nastavak)
|
|
Stopa rizika od |
Kvintilni omjer |
Ginijev koeficijent |
Stopa rizika od |
Stopa rizika od
siromaštva, |
|
|
|
|
|
|
|
|
Letonija |
21 |
6,3 |
0,35 |
27 |
39 |
|
Litva |
19 |
5,9 |
0,34 |
26 |
38 |
|
Luksemburg |
14 |
4,0 |
0,27 |
23 |
39 |
|
Mađarska |
12 |
3,7 |
0,26 |
29 |
49 |
|
Malta |
14 |
3,8 |
0,26 |
22 |
34 |
|
Nizozemska |
10 |
4,0 |
0,28 |
21 |
35 |
|
Njemačka |
15 |
5,0 |
0,30 |
25 |
43 |
|
Poljska |
17 |
5,3 |
0,32 |
27 |
47 |
|
Portugal |
18 |
6,5 |
0,37 |
24 |
40 |
|
Rumunjska |
25 |
7,8 |
0,38 |
31 |
46 |
|
Slovenija |
12 |
3,3 |
0,23 |
23 |
40 |
|
Slovačka |
11 |
3,5 |
0,24 |
18 |
38 |
|
Španjolska |
20 |
5,3 |
0,31 |
24 |
39 |
|
Švedska |
11 |
3,4 |
0,23 |
28 |
42 |
|
Ujedinjena Kraljevina |
19 |
5,5 |
0,33 |
30 |
42 |
|
|
|
|
|
|
|
|
HRVATSKA2) |
19 |
4,9 |
0,30 |
26 |
43 |
Izvor: Eurostat - Income, Social Inclusion and Living Conditions
1) Izvor podataka za izračun pokazatelja za zemlje EU-a je istraživanje EU-SILC 2007.
2) Radi usporedbe sa zemljama EU-a, dani su i pokazatelji za Republiku Hrvatsku, izračunani iz istraživanja Anketa o potrošnji kućanstava (APK). Važno je napomenuti da zbog metodoloških razlika u izvorima podataka iz kojih su izračunani, pokazatelje ne treba smatrati potpuno usporedivima.
METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA
Izvor podataka
Pokazatelji siromaštva za Republiku Hrvatsku izračunani su iz podataka o ukupnom neto dohotku koji prima kućanstvo i svi njegovi članovi, prikupljenih statističkim istraživanjem Anketa o potrošnji kućanstava (APK). Anketa je provedena na uzorku slučajno izabranih privatnih kućanstava tako da je uzorak za svaku godinu (2006., 2007. i 2008.) posebno definiran, tj. nema panelnog dijela uzorka (kućanstva se ne ponavljaju u sljedećoj godini).
Definicije
Pri izračunu pokazatelja za Republiku Hrvatsku primijenjena metodologija i definicije Eurostata prilagođene su nacionalnom izvoru podataka (istraživanje APK). Pokazatelji su izračunani za dvije definicije neto dohotka ovisno o tome uključuje li dohodak novčana i naturalna primanja ili samo novčana primanja, kako bi se pokazao utjecaj naturalnih primanja na dohodak. Primanja u naturi čine vrijednost dobara i usluga proizvedenih u vlastitom poduzeću ili obrtu i utrošenih ili korištenih za potrebe vlastitog kućanstva, dohodak u naturi ostvaren na osnovi neposredne pogodbe te drugi oblici primanja u naturi.
Ukupan dohodak kućanstva jest ukupan neto dohodak koji prima kućanstvo i svi njegovi članovi. Obuhvaća dohodak od nesamostalnog rada, dohodak od samostalnog rada, dohodak od imovine, mirovine, socijalne transfere te ostale primitke koje kućanstvo prima od osoba izvan kućanstva.
Dohodak od nesamostalnog rada uključuje sva primanja iz radnog odnosa iz zemlje i inozemstva, regres za godišnji odmor, naknadu za topli obrok, naknadu za prijevoz, naknadu za odvojeni život, jubilarne i ostale nagrade, posebne primitke u novcu i naturi te primitke od rada preko studentskog ili đačkog servisa.
Dohodak od samostalne djelatnosti uključuje prihod ostvaren radom u vlastitom obrtu, poduzeću, slobodnom zanimanju, poljoprivrednom gospodarstvu, od autorskih djela, povremenog i privremenog rada, prihod u novcu i naturi ostvaren neposrednom pogodbom, primanja od iznajmljivanja poslovnog prostora i pokretne imovine te vrijednost dobara i usluga proizvedenih u vlastitoj proizvodnji i utrošenih ili upotrijebljenih u vlastitom kućanstvu.
Dohodak od imovine uključuje sva primanja od dobiti na patente, licencije i autorska prava, kamata na štedne uloge, obveznica i drugih vrijednosnih papira, dividendi na dionice, primanja od iznajmljivanja stana, kuće, vikendice, garaža i soba te primanja od iznajmljivanja zemlje.
Mirovine uključuju primanja na ime starosne mirovine ostvarene u zemlji ili inozemstvu.
Socijalni transferi uključuju naknade vezane za nezaposlenost i prekvalifikaciju, naknade za otkaz ili otpremnine zbog trajnog viška radnika, obiteljske mirovine, primanja vezana za obitelj (dječji doplatak, naknadu za porodni dopust, primanja za opremu novorođenčadi), primanja na teret bolovanja, naknade za tjelesno oštećenje, primanja za zdravstvenu rehabilitaciju, invalidske mirovine, naknade za troškove stanovanja primljene od drugih osoba, socijalnu pomoć te stipendije i nagrade za školovanje.
Ostali primici predstavljaju primljene iznose kao što su alimentacija, povrat poreza (na osnovi prijave poreza na dohodak) te primici u novcu iz zemlje i inozemstva od osoba koje nisu članovi kućanstva.
Kućanstvo je svaka obiteljska ili druga zajednica osoba koje zajedno stanuju i zajednički troše svoje prihode za podmirivanje osnovnih životnih potreba (stanovanje, hrana i drugo). Kućanstvom se smatra i svaka osoba koja živi sama (samačko kućanstvo).
Stopa rizika od siromaštva je postotak osoba koje imaju raspoloživi ekvivalentni dohodak ispod praga rizika od siromaštva.
Prag rizika od siromaštva čini 60% od centralne vrijednosti distribucije dohotka, u ovom slučaju medijana koji je izabran kao statističko mjerilo. Prag se računa za populaciju u cjelini i izražava se u terminima ekvivalentnog dohotka uzimajući u obzir veličinu i sastav kućanstva.
Ekvivalentni dohodak računa se tako da se ukupan dohodak kućanstva podijeli s ekvivalentnom veličinom kućanstva izračunanoj prema modificiranoj OECD-ovoj ljestvici, prema kojoj se nositelju kućanstva dodjeljuje koeficijent 1, svakoj drugoj odrasloj osobi u kućanstvu od 15 godina i starijoj osobi koeficijent 0,5, a djeci mlađoj od 15 godina koeficijent 0,3. Postupak se primjenjuje zbog određivanja ravnomjernijeg udjela svakog člana kućanstva u stjecanju zajedničkog prihoda.
Relativni jaz rizika od siromaštva jest razlika praga rizika od siromaštva i medijana ekvivalentnog dohotka osoba koje su ispod praga rizika od siromaštva, a izražena je kao postotak od praga rizika od siromaštva.
Kratice
APK Anketa o potrošnji kućanstava
EU Europska unija
Eurostat statistički ured Europske unije
i sl. i slično
OECD Organizacija za europsku suradnju i razvoj
RH Republika Hrvatska
SILC Istraživanje o dohotku i životnom standardu
tj. to jest
Znakovi
( ) nedovoljno pouzdana procjena