|
PRIOPĆENJE |
DRŽAVNI ZAVOD ZA
STATISTIKU REPUBLIKE HRVATSKE ISSN 1334-0565 |
|||
|
|
||||
|
GODINA: XLVI. |
ZAGREB, 15. SIJEČNJA 2010. |
BROJ: 2.1.10/11. |
||
|
|
||||
|
|
OBVEZATNO NAVEDITE IZVOR PODATAKA |
|||
Ukupan promet u industriji u studenome 2009. manji je za 9,5% u usporedbi sa studenim 2008. U usporedbi s prosječnim mjesečnim prometom u 2008., u studenome 2009. manji je za 9,1%.
Prema GIG-u 2009., u studenome 2009. ukupan promet Kapitalnih proizvoda manji je za 23,5%, Energije manji je za 16,5%, Trajnih proizvoda za široku potrošnju manji je za 15,0%, Intermedijarnih proizvoda manji je za 7,3%, dok je ukupan promet Netrajnih proizvoda za široku potrošnju veći za 7,3%, u usporedbi sa studenim 2008.
Ukupan promet u industriji na domaćem tržištu u studenome 2009. manji je za 1,7% u usporedbi sa studenim 2008. U usporedbi s prosječnim mjesečnim prometom u 2008., u studenome 2009. manji je za 3,6%. Ukupan promet u industriji na stranom tržištu u studenome 2009. manji je za 13,8% u usporedbi sa studenim 2008. U usporedbi s prosječnim mjesečnim prometom u 2008., u studenome 2009. manji je za 12,1%.
Ukupno primljene nove narudžbe u industriji u studenome 2009. manje su za 15,4% u usporedbi sa studenim 2008. U usporedbi s prosječno primljenim mjesečnim narudžbama u 2008., u studenome 2009. manje su za 27,1%.
Prema GIG-u 2009., u studenome 2009. ukupno primljene nove narudžbe za Trajne proizvode za široku potrošnju manje su za 46,1%, za Kapitalne proizvode manje su za 29,8% i za Intermedijarne proizvode manje su za 7,1%, dok su za Netrajne proizvode za široku potrošnju veće za 2,5%, u usporedbi sa studenim 2008.
Ukupno primljene nove narudžbe u industriji s domaćeg tržišta u studenome 2009. manje su za 1,5% u usporedbi sa studenim 2008. U usporedbi s prosječnim mjesečnim primljenim novim narudžbama u 2008., u studenome 2009. manje su za 4,9%.
Ukupno primljene nove narudžbe sa stranog tržišta u industriji u studenome 2009. manje su za 21,3% u usporedbi sa studenim 2008. U usporedbi s prosječnim mjesečnim primljenim novim narudžbama u 2008., u studenome 2009. manje su za 35,5%.
1. INDEKSI PROMETA INDUSTRIJE UKUPNO I PREMA GIG-u 2009. U STUDENOME 2009.
|
|
Struktura |
XI.
2009. |
XI.
2009. |
|
|
|
|
|
|
Ukupno industrija |
100,00 |
90,9 |
90,5 |
|
|
|
|
|
Prema GIG-u 2009. |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
AI Intermedijarni proizvodi |
32,57 |
85,1 |
92,7 |
|
AE Energija |
15,74 |
77,4 |
83,5 |
|
BB Kapitalni proizvodi |
17,39 |
88,7 |
76,5 |
|
CD Trajni proizvodi za široku potrošnju |
3,03 |
71,9 |
85,0 |
|
CN Netrajni proizvodi za široku potrošnju |
31,27 |
106,6 |
107,3 |
|
|
|
|
|
|
Prema tržištima |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Prodaja na domaće tržište |
62,87 |
96,4 |
98,3 |
|
Prodaja na strano tržište |
37,13 |
87,9 |
86,2 |
2. INDEKSI NOVIH NARUDŽBI INDUSTRIJE UKUPNO I PREMA GIG-u 2009. U STUDENOME 2009.
|
|
Struktura |
XI.
2009. |
XI.
2009. |
|
|
|
|
|
|
Prerađivačka industrija koja radi po narudžbama |
100,00 |
72,9 |
84,6 |
|
|
|
|
|
Prema GIG-u 2009. |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
AI Intermedijarni proizvodi |
44,46 |
73,3 |
92,9 |
|
BB Kapitalni proizvodi |
37,33 |
67,2 |
70,2 |
|
CD Trajni proizvodi za široku potrošnju |
1,86 |
43,7 |
53,9 |
|
CN Netrajni proizvodi za široku potrošnju |
16,35 |
88,1 |
102,5 |
|
|
|
|
|
|
Prema tržištima |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Naručitelj s domaćeg tržišta |
46,57 |
95,1 |
98,5 |
|
Naručitelj sa stranog tržišta |
53,43 |
64,5 |
78,7 |
METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA
Državni zavod za statistiku (DZS) u ovom priopćenju objavljuje dva nova kratkoročna poslovna pokazatelja industrije – indeks prometa koji pokazuje tržišnu prodaju proizvoda i usluga te indeks novih narudžbi industrije koje pokazuju buduću proizvodnju industrije. Oni slijede indeks industrijske proizvodnje koji predstavlja output i aktivnosti industrije te zajedno daju važne dinamične informacije o kretanju poslovnog ciklusa.
Dodatno, oba kratkoročna pokazatelja (indeks proizvodnje i indeks prometa) mogu se rabiti kao pokazatelji razvoja tržišta proizvoda i usluga unutar industrije, dok indeks novih narudžbi treba pomoći za određivanje točke promjene smjera poslovnog ciklusa prije promjene smjera indeksa proizvodnje i prometa industrije.
Konačno, oba nova kratkoročna pokazatelja prikazuju se za ukupno na razini Republike Hrvatske te na domaćem i stranom tržištu stoga ukupno čine šest novih kratkoročnih pokazatelja prema STS propisima Europske unije.1)
Indeksima prometa i indeksima narudžbi na domaćem tržištu mjeri se mjesečno kretanje prometa/novih narudžbi koje su ostvarile/primile industrijske lokalne jedinice na teritoriju Republike Hrvatske, dok se indeksima prometa i indeksima novih narudžbi na stranom tržištu mjeri kretanje prometa/novih narudžbi industrije koje su ostvarila/primila industrijska poduzeća sa stranog tržišta, tj. izvan teritorija Republike Hrvatske.
Pravna i metodološka osnova
Mjesečno istraživanje o prometu i novim narudžbama industrije (IND-2/KPS/M) u 2009. provodi Državni zavod za statistiku zajedno sa županijskim uredima za statistiku na temelju Zakona o službenoj statistici (NN, br. 103/03. i 75/09.).
Koncepti i definicije koji se primjenjuju u istraživanju IND-2/ KPS/M usklađeni su s konceptima i definicijama iz Metodologije za kratkoročne poslovne statistike EU-a (Tema 4, ISSN 1725-0099, Europska zajednica, 2006.) i Uredbe Komisije (EK) br. 1503/2006 o definicijama varijabla, popisu varijabla i učestalosti prikupljanja podataka. Posebni nacionalni Statistički standardi za Mjesečno istraživanje o prometu i novim narudžbama industrije (IND-2/KPS/M) bit će objavljeni u Narodnim novinama sljedeće godine.
Pokrivenost i obuhvat
Istraživanjem IND-2/KPS/M obuhvaćena su sva poduzeća i njihovi dijelovi s 20 i više zaposlenih osoba koji se bave jednom ili više industrijskih djelatnosti prema definiciji pokrivenosti djelatnosti NKD-a 2007. (NN, br. 58/07. i 72/07.) za svaki pokazatelj posebno jer je pokrivenost različita prema propisima EU-a.
Indeks prometa industrije pokriva samo dva industrijska područja NKD-a 2007. – B Rudarstvo i vađenje te C Prerađivačka industrija, tj. njihove odjeljke 05 – 33 .
Indeks novih narudžbi industrije pokriva samo one industrijske djelatnosti koje pretežno rade na temelju narudžbi stoga obuhvaća jedno područje NKD-a 2007. – C Prerađivačka industrija, tj. njegove odjeljke 13, 14, 17, 20, 21 i 24 – 30.
Izvještajno razdoblje
Izvještajno razdoblje jest mjesec dana i poklapa se s kalendarskim mjesecom. Ispunjeni obrazac IND-2/KPS/M dostavlja se poštom Državnom zavodu za statistiku u pravilu 25 dana nakon završetka izvještajnog razdoblja.
Definicije i metoda kalkulacije
Indeks prometa i indeks novih narudžbi industrije jesu verižni indeksi izračunani iz vrijednosnih podataka o prometu (prodaja)/primljenim narudžbama na razini glavne djelatnosti industrijskih lokalnih jedinica koju je utvrdio DZS.
Indeksi su izračunani iz agregiranih podataka o vrijednosti prometa (prodaja), odnosno vrijednosti primljenih novih narudžbi industrije u izvještajnome mjesecu.
Definicije za indeks promet industrije
Vrijednost ukupnog prometa, tj. prihoda od prodaje jest fakturirana vrijednost koju su ostvarile industrijske lokalne jedinice tijekom izvještajnog mjeseca na temelju prodaje dobara i usluga u izvještajnome mjesecu. Podudara se s tržišnom vrijednosti prodanih dobara i usluga isporučenih trećim osobama na domaćem i stranom tržištu. U vrijednost prometa uključeni su svi troškovi transporta i pakiranja te svi porezi na fakturirana dobra i usluge izvještajne jedinice, osim poreza na dodanu vrijednost (PDV). Isključeni su svi popusti i sniženja cijena te vrijednost vraćenih pakiranih proizvoda, osim gotovinskih popusta. Također su isključeni popusti, sniženja i bonusi koji se poslije odobravaju kupcima (na primjer, krajem godine).
Vrijednost prometa na domaćem i stranom tržištu
Prihodom od prodaje (promet) dobara ili usluga trećim osobama koje su iz iste države, tj. rezidenti Republike Hrvatske, smatra se prodaja na domaćem tržištu. Prihodom od prodaje na stranom tržištu smatra se prodaja nerezidentima Republike Hrvatske. Određuje se prema kriteriju prve destinacije proizvoda ili usluga te promjeni vlasništva (bez obzira na fizički prelazak ili neprelazak granice proizvoda ili usluga za koje je izdana faktura).
1) Uredbe o kratkoročnim statistikama EU-a br. 1165/98, 1158/2005, 1503/2006 i 1983/2006 za indekse prometa i primljenih novih narudžbi industrije te primjeni strukture nove statističke klasifikacije EU-a, NACE, Rev. 2, iz koje je izvedena nacionalna verzija NKD 2007.
Definicije za indeks novih narudžbi industrije
Ukupna vrijednost novih narudžbi jest vrijednost ugovora/dogovora između industrijskih lokalnih jedinica/proizvođača i naručitelja/treće osobe na domaćem ili stranom tržištu koje se smatraju novima, tj. primljene su u izvještajnome mjesecu za buduću proizvodnju industrijskih proizvoda i usluga (za vlastiti račun ili za tuđi račun/podugovor).
Vrijednost sklopljenih novih narudžbi ne uključuje porez na dodanu vrijednost (PDV). U slučajevima kad je jedna narudžba primljena u tijeku izvještajnog mjeseca u kojem je izdana faktura za istu narudžbu, ne bilježi se ovdje, nego pod prihodom od prodaje proizvoda (promet). Otkazane nove narudžbe primljene u izvještajnome mjesecu nisu isključene iz ukupno primljenih novih narudžbi u istome mjesecu u skladu sa STS propisima Europske unije.
Vrijednost novih narudžbi na domaćem
i stranom tržištu
Vrijednost primljenih novih narudžbi za proizvodnju dobara ili usluga od trećih osoba koje su iz iste države, tj. rezidenti Republike Hrvatske, smatra se domaćim tržištem. Primljenim novim narudžbama sa stranog tržišta smatraju se narudžbe od nerezidenata Republike Hrvatske. Za primljene nove narudžbe u izvještajnome mjesecu kriterij za određivanje tržišta jest rezidencija naručitelja industrijskih proizvoda ili usluga, a ne rezidencija proizvođača.
Metoda kalkulacije
Indeks prometa i indeks novih narudžbi industrije za različite razine NKD-a 2007. izračunavaju se za indekse skupina i više razine ponderiranjem s udjelom u vrijednosti prodaje (promet) industrije za određene djelatnosti industrije prema NKD-u 2007. za svaki pojedinačni pokazatelj.
Jednako se izračunavaju indeksi za agregate GIG-a 2009.2) te indeksi za domaće i strano tržište za oba pokazatelja prema obuhvatu djelatnosti koji je različit za svaki pokazatelj i prikazuju se u nastavku teksta.
Indeks prometa industrije i agregati GIG-a 2009.
Za obračunavanje agregata GIG-a 2009. izvršeno je grupiranje odjeljaka i skupina djelatnosti (05.1 – 33.2) iz područja djelatnosti B i C prema NKD-u 2007. na sljedeći način:
Al Intermedijarni proizvodi: odjeljci i skupine NKD-a 2007.: 07 – 09, 10.6, 10.9, 13.1 – 13.3, 16, 17, 20.1 – 20.3, 20.5, 20.6, 22 – 24, 25.5 – 25.7, 25.9, 26.1, 26.8, 27.1 – 27.4 i 27.9
AE Energija: odjeljci NKD-a 2007.: 05, 06 i 19
BB Kapitalni proizvodi: odjeljci i skupine NKD-a 2007.: 25.1 – 25.4, 26.2, 26.3, 26.5, 26.6, 28, 29, 30.1 – 30.4, 32.5 i 33
CD Trajni proizvodi za široku potrošnju: odjeljci i skupine NKD-a 2007.: 26.4, 26.7, 27.5, 30.9, 31, 32.1 i 32.2
CN Netrajni proizvodi za široku potrošnju: odjeljci i skupine NKD-a 2007.: 10.1 – 10.5, 10.7, 10.8, 11, 12, 13.9, 14, 15, 18, 20.4, 21, 32.3, 32.4 i 32.9.
Indeks novih narudžbi industrije i agregati GIG-a 2009.
Za obračunavanje agregata GIG-a 2009. izvršeno je grupiranje skupina djelatnosti iz 12 izabranih odjeljaka djelatnosti (13, 14, 17, 20, 21 i 24 – 30) i njihovih skupina područja C Prerađivačka industrija prema NKD-u 2007. koje se pretežno rade na temelju narudžbi na sljedeći način:
Al Intermedijarni proizvodi: odjeljci i skupine NKD-a 2007.: 3.1 – 13.3, 17, 20.1 – 20.3, 20.5, 20.6, 24, 25.5 – 25.7, 25.9, 26.1, 26.8, 27.1 – 27.4 i 27.9
BB Kapitalni proizvodi: odjeljci i skupine NKD-a 2007.: 25.1 – 25.4, 26.2, 26.3, 26.5, 26.6, 28, 29 i 30.1 – 30.4
CD Trajni proizvodi za široku potrošnju: odjeljci i skupine NKD-a 2007.: 26.4, 26.7, 27.5 i 30.9
CN Netrajni proizvodi za široku potrošnju: odjeljci i skupine NKD-a 2007.: 13.9, 14, 20.4 i 21.
Izračunavanje indeksa prema djelatnostima NKD-a 2007.
Struktura industrijskih djelatnosti (struktura odjeljaka) za 2008. izračunana je za oba pokazatelja – indeks prometa i indeks narudžbi industrije – iz vrijednosti prodaje (promet) industrije prema načelu JVD-a (čistih djelatnosti) u 2008. u Republici Hrvatskoj. Za izračunavanje indeksa domaćeg i stranog tržišta upotrebljava se struktura izračunana na temelju godišnjih statističkih rezultata Državnog zavoda za statistiku – Strukturno-poslovnog istraživanja industrije za 2007. (96,1% obuhvata) i godišnjih administrativnih podataka Fine – Godišnji računi industrijskih poduzeća za 2007. (3,9% obuhvata).
2) GIG 2009. je kratica za Glavne industrijske grupacije, verzija 2009., i usklađena je s definicijama agregata EU-a (GIG 2009.) prema Uredbi Komisije (EK) br. 656/2007 od 14. lipnja 2007. o implementaciji Uredbe Vijeća (EK) br. 1165/98 o kratkoročnim statistikama u vezi s definicijama Glavnih industrijskih grupacija (GIG).
Za izračunavanje indeksa domaćeg i stranog tržišta primjenjuje se struktura izračunana iz istog istraživanja. Struktura odjeljaka ažurirat će se na početku svake godine za obračunavanje indeksa tekuće godine.
Posebna napomena korisnicima
U ovom priopćenju svi indeksi prikazani su u izvornom (neprilagođenom) obliku. Izračunani su na temelju podataka prikupljenih Mjesečnim istraživanjem o prometu i novim narudžbama industrije (IND-2/KPS/M) u 2009. S obzirom na kratkoću serija koje počinju od siječnja 2005., kad su se podaci počeli probno prikupljati, sezonski i kalendarski prilagođeni indeksi te trend trenutno nisu raspoloživi i njihova prezentacija očekuje se početkom sljedeće godine.
Kratice
d. n. drugdje nespomenuto
DZS Državni zavod za statistiku
EU Europska unija
Fina Financijska agencija
GIG 2009. Glavne industrijske grupacije, verzija 2009.
JVD jedinica po vrsti djelatnosti
NKD 2002. Nacionalna klasifikacija djelatnosti, verzija 2002.
NKD 2007. Nacionalna klasifikacija djelatnosti, verzija 2007.
NN Narodne novine
tj. to jest
NACE Statistička klasifikacija ekonomskih djelatnosti u Europskoj zajednici
Ovaj dokument proizveden je uz financijsku pomoć Europske unije. Za sadržaj dokumenta odgovoran je isključivo Državni zavod za statistiku te se ni pod kojim uvjetima ne smije smatrati da izražava stav Europske unije.