*PRIOPĆENJE*		DRŽAVNI ZAVOD ZA STATISTIKU REPUBLIKE HRVATSKE ZAGREB, ILICA 3, P. P. 80, TELEFON: (01) 4806-111 ISSN 1334-0565

GODINA: XLVI.	ZAGREB, 1 SRPNJA 2009.			BROJ: 4.3.2/1.

			OBVEZATNO NAVEDITE IZVOR PODATAKA

UGOSTITELJSTVO PO ŽUPANIJAMA

u prvom tromjesečju 2009.

U prvom tromjesečju 2009. ostvarena vrijednost prometa u ugostiteljstvu nominalno je manja za 1,8% nego u istom razdoblju 2008.

Promet od 1 987 milijuna kuna ostvaren je u 1 796 poduzeća s 2 514 poslovnih jedinica i 12 225 radnji s ukupno 64 227 zaposlenih.

Najveći promet ostvaren je u Gradu Zagrebu 525 milijuna kuna (26,5%), u Primorsko-goranskoj županiji 248 milijuna kuna (12,5%), u Istarskoj županiji 178 milijuna kuna (9,0%), u Splitsko-dalmatinskoj županiji 158 milijuna kuna (7,9%), u Zagrebačkoj županiji 103 milijuna kuna (5,2%), u Osječko-baranjskoj i Zadarskoj županiji po 93 milijuna kuna (obje po 4,7%), što je ukupno 1 398 milijuna kuna (70,3%). U svim ostalim županijama ostvaren je promet od 589 milijuna kuna (29,7%).

Najveći porast prometa u odnosu na isto razdoblje 2008. ostvaren je u Požeško-slavonskoj županiji (23,6%), u Karlovačkoj županiji (20,2%), u Ličko-senjskoj županiji (14,2%), u Virovitičko-podravskoj županiji (13,9%), u Sisačko-moslavačkoj županiji (10,4%) i u Osječko-baranjskoj županiji (7,3%).

Od ukupnog broja zaposlenih u prvom tromjesečju 2009. godine 63,5% zaposlenih je u sljedećim županijama: Gradu Zagrebu, Primorsko-goranskoj, Splitsko-dalmatinskoj, Istarskoj, Dubrovačko-neretvanskoj i Zadarskoj županiji.

U Gradu Zagrebu, u Splitsko-dalmatinskoj, u Primorsko-goranskoj, u Zadarskoj te u Istarskoj županiji nalazi se 53,1% poslovnih jedinica, ugostiteljskih poduzeća/trgovačkih društava i ugostitelja obrtnika.

1. UKUPNO (PRAVNE I FIZIČKE OSOBE) U PRVOM TROMJESEČJU 2009.

	Poslovne jedinice			Zaposleni¹⁾			Sjedala			Promet u tis. kuna
	I. - III. 2008.	I. - III. 2009.	indeksi I. - III. 2009. I. - III. 2008.	I. - III. 2008.	I. - III. 2009.	indeksi I. - III. 2009. I. - III. 2008.	I. - III. 2008.	I. - III. 2009.	indeksi I. - III. 2009. I. - III. 2008.	I. - III. 2008.	I. - III. 2009.	indeksi I. - III. 2009. I. - III. 2008.


Republika Hrvatska	14 171	14 739	104,0	65 300	64 227	98,4	779 203	766 531	98,4	2 024 791	1 987 750	98,2


Zagrebačka županija	976	989	101,3	2 950	2 729	92,5	36 417	33 784	92,8	116 344	103 149	88,7

Krapinsko-zagorska županija	423	418	98,8	1 529	1 579	103,3	21 997	21 717	98,7	56 063	50 564	90,2

Sisačko-moslavačka županija	425	479	112,7	1 446	1 475	102,0	19 286	19 478	101,0	45 020	49 695	110,4

Karlovačka županija	446	369	82,7	1 722	1 746	101,4	20 330	23 059	113,4	51 441	61 837	120,2

Varaždinska županija	591	528	89,3	2 347	1 989	84,7	30 867	26 835	86,9	89 332	82 761	92,6

Koprivničko-križevačka županija	288	316	109,7	1 008	1 032	102,4	12 417	13 793	111,1	34 338	33 674	98,1

Bjelovarsko-bilogorska županija	254	229	90,2	1 013	971	95,9	11 535	10 613	92,0	35 653	36 786	103,2

Primorsko-goranska županija	1 476	1 417	96,0	8 791	8 172	93,0	103 355	94 932	91,9	272 556	248 931	91,3

Ličko-senjska županija	269	406	150,9	1 403	1 816	129,4	13 047	17 885	137,1	21 149	24 145	114,2

Virovitičko-podravska županija	234	249	106,4	836	895	107,1	11 216	11 950	106,5	19 753	22 503	113,9

Požeško-slavonska županija	193	212	109,8	559	652	116,6	8 005	9 118	113,9	13 991	17 299	123,6

Brodsko-posavska županija	503	424	84,3	1 597	1 335	83,6	17 962	16 502	91,9	43 419	40 178	92,5

Zadarska županija	690	1 186	171,9	3 305	3 531	106,8	39 635	56 523	142,6	101 591	93 483	92,0

Osječko-baranjska županija	615	820	133,3	2 967	3 216	108,4	28 879	38 374	132,9	87 590	93 959	107,3

Šibensko-kninska županija	319	337	105,6	1 582	1 410	89,1	27 202	22 298	82,0	37 937	28 338	74,7

Vukovarsko-srijemska županija	487	516	106,0	1 438	1 483	103,1	26 310	24 208	92,0	35 034	34 164	97,5

Splitsko-dalmatinska županija	1 669	1 592	95,4	7 077	6 981	98,6	82 700	79 746	96,4	154 996	158 187	102,1

Istarska županija	1 456	1 164	79,9	8 594	6 731	78,3	124 568	91 795	73,7	212 664	178 466	83,9

Dubrovačko-neretvanska županija	333	357	107,2	3 276	3 608	110,1	29 398	28 108	95,6	63 395	65 375	103,1

Međimurska županija	281	261	92,9	1 022	1 101	107,7	14 356	15 480	107,8	34 835	38 355	110,1

Grad Zagreb	2 243	2 470	110,1	10 838	11 775	108,6	99 721	110 333	110,6	497 690	525 901	105,7

1) Stanje 31. ožujka ili posljednjeg dana rada u tromjesečju

2. PRAVNE OSOBE U PRVOM TROMJESEČJU 2009.

	Poslovne jedinice			Zaposleni¹⁾⁾			Sjedala			Promet u tis. kuna
	I. - III. 2008.	I. - III. 2009.	indeksi I. - III. 2009. I. - III. 2008.	I. - III. 2008.	I. - III. 2009.	indeksi I. - III. 2009. I. - III. 2008.	I. - III. 2008.	I. - III. 2009.	indeksi I. - III. 2009. I. - III. 2008.	I. - III. 2008.	I. - III. 2009.	indeksi I. - III. 2009. I. - III. 2008.


Republika Hrvatska	2 388	2 514	105,3	32 297	31 598	97,8	303 779	289 741	95,4	1 070 413	1 078 974	100,8


Zagrebačka županija	92	102	110,9	604	706	116,9	6 047	7 619	126,0	34 497	36 849	106,8

Krapinsko-zagorska županija	43	47	109,3	556	568	102,2	7 066	7 176	101,6	29 257	27 630	94,4

Sisačko-moslavačka županija	50	51	102,0	501	505	100,8	4 818	4 940	102,5	16 508	17 143	103,8

Karlovačka županija	87	84	96,6	732	674	92,1	7 563	6 737	89,1	22 423	23 731	105,8

Varaždinska županija	86	87	101,2	791	772	97,6	7 635	7 491	98,1	37 819	38 580	102,0

Koprivničko-križevačka županija	73	79	108,2	393	419	106,6	5 302	5 960	112,4	16 000	16 577	103,6

Bjelovarsko-bilogorska županija	57	67	117,5	384	419	109,1	3 935	4 569	116,1	11 773	15 804	134,2

Primorsko-goranska županija	465	464	99,8	5 597	5 616	100,3	59 393	58 232	98,0	190 961	180 174	94,4

Ličko-senjska županija	48	46	95,8	866	934	107,9	4 391	3 904	88,9	7 148	8 385	117,3

Virovitičko-podravska županija	37	45	121,6	186	240	129,0	3 415	3 564	104,4	6 651	7 752	116,6

Požeško-slavonska županija	28	34	121,4	120	135	112,5	2 277	2 892	127,0	3 322	4 127	124,2

Brodsko-posavska županija	28	29	103,6	247	219	88,7	2 605	2 515	96,5	10 521	7 728	73,5

Zadarska županija	63	63	100,0	969	846	87,3	10 416	10 397	99,8	25 887	31 352	121,1

Osječko-baranjska županija	149	166	111,4	1 492	1 559	104,5	10 710	11 805	110,2	44 419	51 778	116,6

Šibensko-kninska županija	54	57	105,6	840	788	93,8	11 025	11 727	106,4	26 052	15 177	58,3

Vukovarsko-srijemska županija	32	31	96,9	387	357	92,2	4 375	3 916	89,5	9 206	8 424	91,5

Splitsko-dalmatinska županija	210	238	113,3	3 985	3 538	88,8	32 896	32 597	99,1	84 464	93 625	110,8

Istarska županija	245	218	89,0	4 899	3 842	78,4	59 083	40 182	68,0	114 851	98 423	85,7

Dubrovačko-neretvanska županija	130	147	113,1	2 817	3 071	109,0	22 106	22 297	100,9	53 709	54 594	101,6

Međimurska županija	103	132	128,2	600	731	121,8	7 263	8 828	121,5	24 374	27 501	112,8

Grad Zagreb	308	327	106,2	5 331	5 659	106,2	31 458	32 393	103,0	300 571	313 620	104,3

1) Stanje 31. ožujka ili posljednjeg dana rada u tromjesečju

3. FIZIČKE OSOBE (OBRTNICI) U PRVOM TROMJESEČJU 2009.

	Poslovne jedinice (ugostiteljske radnje)			Zaposleni¹⁾			Sjedala			Promet u tis. kuna
	I. - III. 2008.	I. - III. 2009.	indeksi I. - III. 2009. I. - III. 2008.	I. - III. 2008.	I. - III. 2009.	indeksi I. - III. 2009. I. - III. 2008.	I. - III. 2008.	I. - III. 2009.	indeksi I. - III. 2009. I. - III. 2008.	I. - III. 2008.	I. - III. 2009.	indeksi I. - III. 2009. I. - III. 2008.


Republika Hrvatska	11 783	12 225	103,8	33 003	32 629	98,9	475 424	476 790	100,3	954 378	908 776	95,2


Zagrebačka županija	884	887	100,3	2 346	2 023	86,2	30 370	26 165	86,2	81 847	66 300	81,0

Krapinsko-zagorska županija	380	371	97,6	973	1 011	103,9	14 931	14 541	97,4	26 806	22 934	85,6

Sisačko-moslavačka županija	375	428	114,1	945	970	102,6	14 468	14 538	100,5	28 512	32 552	114,2

Karlovačka županija	359	285	79,4	990	1 072	108,3	12 767	16 322	127,8	29 018	38 106	131,3

Varaždinska županija	505	441	87,3	1 556	1 217	78,2	23 232	19 344	83,3	51 513	44 181	85,8

Koprivničko-križevačka županija	215	237	110,2	615	613	99,7	7 115	7 833	110,1	18 338	17 097	93,2

Bjelovarsko-bilogorska županija	197	162	82,2	629	552	87,8	7 600	6 044	79,5	23 880	20 982	87,9

Primorsko-goranska županija	1 011	953	94,3	3 194	2 556	80,0	43 962	36 700	83,5	81 595	68 757	84,3

Ličko-senjska županija	221	360	162,9	537	882	164,2	8 656	13 981	161,5	14 001	15 760	112,6

Virovitičko-podravska županija	197	204	103,6	650	655	100,8	7 801	8 386	107,5	13 102	14 751	112,6

Požeško-slavonska županija	165	178	107,9	439	517	117,8	5 728	6 226	108,7	10 669	13 172	123,5

Brodsko-posavska županija	475	395	83,2	1 350	1 116	82,7	15 357	13 987	91,1	32 898	32 450	98,6

Zadarska županija	627	1123	179,1	2 336	2 685	114,9	29 219	46 126	157,9	75 704	62 131	82,1

Osječko-baranjska županija	466	654	140,3	1 475	1 657	112,3	18 169	26 569	146,2	43 171	42 181	97,7

Šibensko-kninska županija	265	280	105,7	742	622	83,8	16 177	10 571	65,3	11 885	13 161	110,7

Vukovarsko-srijemska županija	455	485	106,6	1 051	1 126	107,1	21 935	20 292	92,5	25 828	25 740	99,7

Splitsko-dalmatinska županija	1 459	1354	92,8	3 092	3 443	111,4	49 804	47 149	94,7	70 532	64 562	91,5

Istarska županija	1 211	946	78,1	3 695	2 889	78,2	65 485	51 613	78,8	97 813	80 043	81,8

Dubrovačko-neretvanska županija	203	210	103,4	459	537	117,0	7 292	5 811	79,7	9 686	10 781	111,3

Međimurska županija	178	129	72,5	422	370	87,7	7 093	6 652	93,8	10 461	10 854	103,8

Grad Zagreb	1 935	2143	110,7	5 507	6 115	111,0	68 263	77 940	114,2	197 119	212 281	107,7

1) Stanje 31. ožujka ili posljednjeg dana rada u tromjesečju

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA

Izvori i metode prikupljanja podataka

Izvori podataka su redovita statistička istraživanja Tromjesečni izvještaj ugostiteljstva za pravne osobe (UG-11) i Tromjesečni izvještaj ugostiteljstva za obrtnike (UG-11/OBRT).

Istraživanja se provode izvještajnom metodom. Tromjesečni izvještaj za pravne osobe obuhvaća sva poduzeća/trgovačka društva i njihove dijelove koji obavljaju ugostiteljsku djelatnost. Tromjesečni izvještaj ugostiteljstva za obrtnike obuhvaća fizičke osobe (obrtnike).

Istraživanje Tromjesečni izvještaj ugostiteljstva za obrtnike provodi se metodom uzorka. Na osnovi rezultata dobivenih uzorkom ocjenjuje se cijeli skup.

Metodologija se temelji na Eurostatovoj publikaciji Council Regulation (EC) Concerning Short-Term Statistics, 1998.

Podaci iz obrasca za svakog obrtnika odnose se na sve djelatnosti obrta (kako glavne tako i ostale sporedne djelatnosti koje obrt eventualno obavlja).

Obuhvat i usporedivost

Tromjesečnim izvještajem ugostiteljstva (UG-11) obuhvaćene su sve pravne osobe, tj. poduzeća/trgovačka društva i dijelovi poduzeća/trgovačkih društava koji obavljaju ugostiteljsku djelatnost. Izvještajne jedinice za ovo istraživanje čine ugostiteljski poslovni subjekti (u državnom, privatnom, zadružnom, mješovitom vlasništvu i bez vlasništva; dijelovi neugostiteljskih poslovnih subjekata (ustanova, zadruga, klubova i sl.); osnivači odmarališta za djecu i mladež (Crveni križ, tijela za socijalnu skrb, škole, učeničke i studentske organizacije i dr.); organizacije zdravstvene zaštite (šifra djelatnosti 86.1 prema NKD-u 2007.) za svoje objekte u kojima pacijenti borave radi medicinske rehabilitacije, korištenja prvenstveno prirodnih činilaca (voda, zrak, nadmorska visina i dr.) kao i druge organizacije koje se bave zdravstveno-rekreativnim turizmom (osobe same snose naknadu za taj boravak); organizacije koje su osnovale planinarske domove ili vode brigu i nadzor nad njima; poslovni subjekt željezničkog prometa (spavaći i kušet-vagoni); poslovni subjekti u čijim objektima borave učenici škole u prirodi.

Od 2009. u primjeni je nova klasifikacija djelatnosti (NKD 2007.). Izmjena klasifikacije kao i kontinuirano ažuriranje Statističkoga poslovnog registra utječe na usporedivost podataka s prijašnjim razdobljima.

Tromjesečnim izvještajem ugostiteljstva za obrtnike (UG-11/OBRT) obuhvaćeni su obrtnici izabrani metodom slučajnog uzorka koji su prema pretežnoj djelatnosti registrirani u području I NKD-a 2007. Stratifikacija uzorka izvršena je na osnovi pretežne djelatnosti obrta prema NKD-u 2007. Kao okvir za izbor uzorka poslužila je datoteka obveznika poreza na dohodak Porezne uprave Ministarstva financija.

Okvir uzorka sastoji se od svih obrtnika koji su registirani u području I NKD-a 2007. Obrtnici koji obavljaju ugostiteljsku djelatnost, ali su prema pretežnoj djelatnosti registrirani u ostalim djelatnostima, nisu u okviru uzorka pa nisu uzeti u okvir u ocjeni cijelog skupa.

Definicije vezane uz ugostiteljska poduzeća

Ugostiteljska djelatnost jest djelatnost pripremanja hrane i pružanja usluga prehrane, pripremanja i usluživanja pića i napitaka i pružanja smještajnih usluga (Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti, NN, br.138/06.). Prema NKD-u 2007., to su sve djelatnosti iz područja I Hoteli i restorani (osim djelatnosti studentskih i učeničkih domova i ostaloga neturističkog smještaja koji se također razvrstavaju u područje I). U skladu s definicijom ugostiteljske djelatnosti, obuhvaćene su i djelatnosti pružanja smještajnih usluga turistima koje se obavljaju u kupališnim i klimatskim lječilištima (razvrstana u razred 86.1 prema NKD-u 2007.).

Sezonsko obavljanje ugostiteljske djelatnosti znači da ugostiteljski poslovni subjekti/dijelovi poslovnih subjekata mogu obavljati ugostiteljsku djelatnost tijekom cijele godine ili sezonski. Smatra se da ugostiteljsku djelatnost obavljaju sezonski oni poslovni subjekti/dijelovi poslovnih subjekata koji u pet uzastopnih mjeseci u tijeku godine pružanjem usluga i prodajom robe ostvare najmanje 60 % svoga godišnjeg prihoda. Ugostitelj može poslovati i povremeno (za vrijeme trajanja manifestacija, sajmova, prigodnih priredbi i sl.).

Ugostiteljskim objektom smatra se ugostiteljska poslovna jedinica koja u poslovnom, građevinskom i funkcionalnom pogledu čini cjelinu ili u okviru šire građevinske cjeline ima izdvojeni prostor i potrebnu funkcionalnost.

Ugostiteljski objekti klasificiraju se u odgovarajuću vrstu, a određene vrste ugostiteljskih objekata u odgovarajuću kategoriju. Ugostiteljski objekti klasificiraju se kao objekti za smještaj (hoteli, moteli, pansioni itd.) i objekti za prehranu (restorani, kavane, snack-barovi itd.).

Prema Pravilniku o razvrstavanju, minimalnim uvjetima i kategorizaciji ugostiteljskih objekata (NN, br. 88/07, 05/08, 49/08. i 75/08.) obavljena je prekategorizacija ugostiteljskih objekata na nove vrste i kategorije.

Svi objekti koji nisu kategorizirani u skladu s navedenim pravilnikom nalaze se u skupini Nekategorizirani objekti.

Pod poslovnim jedinicama kod ugostitelja obrtnika podrazumijeva se broj ugostiteljskih radnji.

Broj zaposlenih prema metodologiji obuhvaća sve osobe koje stvarno rade uključujući vlasnike.

Kao zaposleni iskazuju se sve osobe zaposlene na neodređeno i određeno vrijeme u ugostiteljskim objektima te zaposleni u upravi poslovnog subjekta i pomoćnim službama.

Promet u ugostiteljstvu obuhvaća vrijednost izvršenih ugostiteljskih usluga – posluživanja hranom i pićima, usluga smještaja i ostalih usluga koje se obično pružaju uz osnovne ugostiteljske usluge bez obzira na to jesu li naplaćene. U promet je uključen porez na dodanu vrijednost.

Broj sjedala za stolovima obuhvaća sjedala u zatvorenim prostorijama, na terasama i drugim mjestima na kojima se pružaju ugostiteljske usluge.

Definicije vezane uz obrtnike

Ukupan promet obuhvaća vrijednost svih prodanih roba i usluga na tržištu tijekom tromjesečja bez obzira na to jesu li naplaćene, i to s porezom na dodanu vrijednost. Iskazuje se promet svih djelatnosti koje obrt obavlja (kako glavnih, pretežnih tako i mogućih, ostalih djelatnosti obrta).

Porez na dodanu vrijednost obuhvaća porez na dodanu vrijednost koji je obračunan kupcu.

Broj zaposlenih prema metodologiji obuhvaća sve osobe koje stvarno rade u obrtu uključujući vlasnike koji rade. Izvještajne jedinice često odstupaju od ovog načela pa ne iskazuju vlasnike pod brojem zaposlenih.

Broj sjedala za stolovima obuhvaća sjedala u zatvorenim prostorijama, na terasama i drugim mjestima na kojima se pružaju ugostiteljske usluge.

Struktura prometa od ugostiteljstva po vrstama usluga odnosi se na strukturu u postotku za ostvareni promet od ugostiteljskih djelatnosti prema vrstama usluga, i to od: alkoholnih i bezalkoholnih pića, hrane i napitaka, smještajnih usluga za turiste i ostaloga ugostiteljskog prometa.

Teritorijalni ustroj

Podaci po županijama, gradovima i općinama objavljeni su po teritorijalnom ustroju na temelju Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (NN, br. 86/06.).

Kratice

Eurostat Statistički ured Europske unije

i sl. i slično

itd. i tako dalje

i dr. i drugo

NKD 2007. Nacionalna klasifikacija djelatnosti,
verzija 2007.

NN Narodne novine

tis. tisuća

tj. to jest