*PRIOPĆENJE*		DRŽAVNI ZAVOD ZA STATISTIKU REPUBLIKE HRVATSKE ZAGREB, ILICA 3, P. P. 80, TELEFON: (01) 4806-111 ISSN 1334-0565

GODINA: XLVI.	ZAGREB, 24. RUJNA 2009.			BROJ: 4.3.2/2.

			OBVEZATNO NAVEDITE IZVOR PODATAKA

UGOSTITELJSTVO PO ŽUPANIJAMA

u drugom tromjesečju 2009.

U drugom tromjesečju 2009. ostvarena vrijednost prometa u ugostiteljstvu nominalno je manja za 5,4% nego u istom razdoblju 2008.

Promet od 4 149 milijuna kuna ostvaren je u 2 215 poduzeća s 3 315 poslovnih jedinica i 12 884 radnje s ukupno 86 499 zaposlenih.

Najveći promet ostvaren je u Istarskoj županiji, 928 milijuna kuna (22,4%), u Primorsko-goranskoj županiji, 658 milijuna kuna (15,9%), u Gradu Zagrebu, 580 milijuna kuna (13,9%), u Splitsko-dalmatinskoj županiji, 430 milijuna kuna (10,4%), u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, 409 milijuna kuna (9,8%), u Zadarskoj županiji, 203 milijuna kuna (4,9%) i u Šibensko-kninskoj županiji, 133 milijuna kuna (3,2%), što je ukupno 3 343 milijuna kuna (80,6%). U svim ostalim županijama ostvaren je promet od 805 milijuna kuna (19,4%).

Porast prometa u odnosu na isto razdoblje 2008. ostvaren je u Ličko-senjskoj županiji (5,0%), u Karlovačkoj županiji (3,9%), u Međimurskoj županiji (1,8%) i u Sisačko-moslavačkoj županiji (0,4%).

Od ukupnog broja zaposlenih u drugom tromjesečju 2009. godine, 71,8% zaposlenih je u sljedećim županijama: Istarskoj, Primorsko-goranskoj, Gradu Zagrebu, Splitsko-dalmatinskoj, Dubrovačko-neretvanskoj i Zadarskoj županiji.

U Gradu Zagrebu, u Primorsko-goranskoj, u Istarskoj, u Splitsko-dalmatinskoj te u Zadarskoj županiji nalazi se 56,8% poslovnih jedinica, ugostiteljskih poduzeća/trgovačkih društava i ugostitelja obrtnika.

1. UKUPNO (PRAVNE I FIZIČKE OSOBE) U DRUGOM TROMJESEČJU 2009.

	Poslovne jedinice			Zaposleni¹⁾			Sjedala			Promet u tis. kuna
	IV. – VI. 2008.	IV. – VI. 2009.	indeksi IV.–VI. 2009. IV.–VI. 2008.	IV. – VI. 2008.	IV. – VI. 2009.	indeksi IV.–VI. 2009. IV.–VI. 2008.	IV. – VI. 2008.	IV. – VI. 2009.	indeksi IV.–VI. 2009. IV.–VI. 2008.	IV. – VI. 2008.	IV. – VI. 2009.	indeksi IV.–VI. 2009. IV.–VI. 2008.	I. – VI. 2008.	I. – VI. 2009.	indeksi I.–VI. 2009. I.–VI. 2008.

Republika Hrvatska	16 706	16 199	97,0	90 190	86 499	95,9	1 019 033	1 005 118	98,6	4 387 793	4 148 919	94,6	6 412 584	6 136 669	95,7


Zagrebačka županija	1 001	991	99,0	3 347	2 722	81,3	41 046	38 682	94,2	131 528	115 574	87,9	247 872	218 722	88,2

Krapinsko-zagorska županija	441	412	93,4	1 595	1 538	96,4	23 528	22 515	95,7	63 852	58 290	91,3	119 914	108 854	90,8

Sisačko-moslavačka županija	450	482	107,1	1 524	1 440	94,5	20 639	20 463	99,1	51 254	51 456	100,4	96 274	101 151	105,1

Karlovačka županija	462	366	79,2	1 777	1 863	104,8	19 744	22 790	115,4	79 931	83 017	103,9	131 372	144 854	110,3

Varaždinska županija	604	494	81,8	2 453	2 042	83,2	32 052	26 285	82,0	104 204	101 944	97,8	193 536	184 705	95,4

Koprivničko-križevačka županija	284	314	110,6	1 005	994	98,9	12 360	14 190	114,8	39 051	36 837	94,3	73 389	70 512	96,1

Bjelovarsko-bilogorska županija	227	226	99,6	971	885	91,1	10 918	10 791	98,8	40 680	39 880	98,0	76 333	76 666	100,4

Primorsko-goranska županija	2 105	1 977	93,9	14 050	13 132	93,5	156 588	147 835	94,4	686 857	658 240	95,8	959 412	907 171	94,6

Ličko-senjska županija	361	412	114,1	1 824	1 999	109,6	17 303	21 060	121,7	65 722	69 022	105,0	86 871	93 167	107,2

Virovitičko-podravska županija	231	194	84,0	805	711	88,3	10 746	9 351	87,0	21 817	20 507	94,0	41 570	43 010	103,5

Požeško-slavonska županija	200	171	85,5	577	522	90,5	8 398	7 762	92,4	15 764	15 256	96,8	29 755	32 556	109,4

Brodsko-posavska županija	447	411	91,9	1 307	1 363	104,3	16 985	18 184	107,1	49 150	39 211	79,8	92 569	79 388	85,8

Zadarska županija	937	1 226	130,8	5 148	5 574	108,3	59 675	70 458	118,1	230 417	203 091	88,1	332 008	296 574	89,3

Osječko-baranjska županija	544	557	102,4	2 826	2 549	90,2	27 857	28 808	103,4	106 196	88 717	83,5	193 786	182 676	94,3

Šibensko-kninska županija	609	498	81,8	3 462	3 084	89,1	44 216	35 118	79,4	146 024	133 571	91,5	183 962	161 909	88,0

Vukovarsko-srijemska županija	550	520	94,5	1 587	1 494	94,1	28 207	26 123	92,6	46 271	40 896	88,4	81 304	75 059	92,3

Splitsko-dalmatinska županija	2 094	1 650	78,8	11 628	10 707	92,1	129 045	120 527	93,4	483 307	430 604	89,1	638 302	588 791	92,2

Istarska županija	1 970	1 888	95,8	15 179	14 893	98,1	186 924	180 444	96,5	940 046	928 171	98,7	1 152 710	1 106 637	96,0

Dubrovačko-neretvanska županija	606	651	107,4	6 935	6 319	91,1	55 096	53 817	97,7	446 148	409 298	91,7	509 543	474 674	93,2

Međimurska županija	325	296	91,1	1 169	1 164	99,6	16 547	15 996	96,7	43 922	44 726	101,8	78 757	83 081	105,5

Grad Zagreb	2 258	2 463	109,1	11 021	11 504	104,4	101 159	113 919	112,6	595 652	580 611	97,5	1 093 345	1 106 512	101,2

1) Stanje 30. lipnja ili posljednjeg dana rada u tromjesečju

2. PRAVNE OSOBE U DRUGOM TROMJESEČJU 2009.

	Poslovne jedinice			Zaposleni¹⁾⁾			Sjedala			Promet u tis. kuna
	IV.–VI. 2008.	IV.–VI. 2009.	indeksi IV.–VI. 2009. IV.–VI. 2008.	IV.–VI. 2008.	IV.–VI. 2009.	indeksi IV.–VI. 2009. IV.–VI. 2008.	IV. – VI. 2008.	IV. – VI. 2009.	indeksi IV.–VI. 2009. IV.–VI. 2008.	IV.–VI. 2008.	IV.–VI. 2009.	indeksi IV.–VI. 2009. IV.–VI. 2008.	I.–VI. 2008.	I.–VI. 2009.	indeksi I.–VI. 2009. I.–VI. 2008.

Republika Hrvatska	3 132	3 315	105,8	49 494	48 316	97,6	430 048	441 173	102,6	3 085 196	2 982 600	96,7	4 155 609	4 061 574	97,7


Zagrebačka županija	92	104	113,0	649	707	108,9	6 918	8 239	119,1	43 294	47 019	108,6	77 791	83 868	107,8

Krapinsko-zagorska županija	47	46	97,9	568	565	99,5	7 724	7 567	98,0	34 202	32 578	95,3	63 459	60 208	94,9

Sisačko-moslavačka županija	51	50	98,0	517	470	90,9	5 343	5 057	94,6	19 602	17 391	88,7	36 110	34 534	95,6

Karlovačka županija	86	86	100,0	760	744	97,9	7 486	6 814	91,0	38 201	36 204	94,8	60 624	59 935	98,9

Varaždinska županija	85	87	102,4	795	789	99,2	7 859	7 570	96,3	44 541	42 396	95,2	82 360	80 976	98,3

Koprivničko-križevačka županija	76	77	101,3	407	398	97,8	5 415	5 876	108,5	18 288	19 241	105,2	34 288	35 818	104,5

Bjelovarsko-bilogorska županija	54	68	125,9	382	425	111,3	3 884	4 693	120,8	14 592	16 472	112,9	26 365	32 276	122,4

Primorsko-goranska županija	648	682	105,2	8 793	8 828	100,4	87 682	87 143	99,4	524 965	526 854	100,4	715 926	707 028	98,8

Ličko-senjska županija	75	68	90,7	1 152	1 191	103,4	6 234	6 250	100,3	45 561	48 476	106,4	52 709	56 861	107,9

Virovitičko-podravska županija	35	43	122,9	190	241	126,8	2 935	3 383	115,3	7 715	8 640	112,0	14 366	16 392	114,1

Požeško-slavonska županija	30	34	113,3	123	129	104,9	2 576	2 860	111,0	3 988	4 234	106,2	7 310	8 361	114,4

Brodsko-posavska županija	28	32	114,3	254	240	94,5	2 653	2 691	101,4	13 107	9 789	74,7	23 628	17 517	74,1

Zadarska županija	141	112	79,4	2 400	2 097	87,4	18 586	17 318	93,2	138 681	131 486	94,8	164 568	162 838	98,9

Osječko-baranjska županija	160	163	101,9	1 618	1 546	95,6	11 843	12 447	105,1	59 515	56 842	95,5	103 934	108 620	104,5

Šibensko-kninska županija	102	114	111,8	1 890	1 965	104,0	17 080	18 301	107,1	113 540	106 289	93,6	139 592	121 466	87,0

Vukovarsko-srijemska županija	30	30	100,0	378	339	89,7	4 082	3 996	97,9	13 480	11 122	82,5	22 686	19 546	86,2

Splitsko-dalmatinska županija	382	394	103,1	7 586	7 023	92,6	64 205	69 812	108,7	382 180	346 323	90,6	466 644	439 948	94,3

Istarska županija	381	390	102,4	9 377	9 015	96,1	90 126	89 495	99,3	751 412	745 434	99,2	866 263	843 857	97,4

Dubrovačko-neretvanska županija	218	266	122,0	5 647	5 129	90,8	38 432	39 747	103,4	415 267	386 365	93,0	468 976	440 959	94,0

Međimurska županija	104	133	127,9	642	782	121,8	7 493	8 921	119,1	28 841	33 214	115,2	53 215	60 715	114,1

Grad Zagreb	307	336	109,4	5 366	5 693	106,1	31 492	32 993	104,8	374 224	356 231	95,2	674 795	669 851	99,3

1) Stanje 30. lipnja ili posljednjeg dana rada u tromjesečju

3. FIZIČKE OSOBE (OBRTNICI) U DRUGOM TROMJESEČJU 2009.

	Poslovne jedinice (ugostiteljske radnje)			Zaposleni¹⁾			Sjedala			Promet u tis. kuna
	IV.–VI. 2008.	IV.–VI. 2009.	indeksi IV.–VI. 2009. IV.–VI. 2008.	IV.–VI. 2008.	IV.–VI. 2009.	indeksi IV.–VI. 2009. IV.–VI. 2008.	IV.–VI. 2008.	IV.–VI. 2009.	indeksi IV.–VI. 2009. IV.–VI. 2008.	IV.–VI. 2008.	IV.–VI. 2009.	indeksi IV.–VI. 2009. IV.–VI. 2008.	I.–VI. 2008.	I.–VI. 2009.	indeksi I.–VI. 2009. I.–VI. 2008.

Republika Hrvatska	13 574	12 884	94,9	40 696	38 183	93,8	588 985	563 945	95,7	1 302 597	1 166 319	89,5	2 256 975	2 075 095	91,9


Zagrebačka županija	909	887	97,6	2 698	2 015	74,7	34 128	30 443	89,2	88 234	68 555	77,7	170 081	134 854	79,3

Krapinsko-zagorska županija	394	366	92,9	1 027	973	94,7	15 804	14 948	94,6	29 650	25 712	86,7	56 455	48 646	86,2

Sisačko-moslavačka županija	399	432	108,3	1 007	970	96,3	15 296	15 406	100,7	31 652	34 065	107,6	60 164	66 617	110,7

Karlovačka županija	376	280	74,5	1 017	1 119	110,0	12 258	15 976	130,3	41 730	46 813	112,2	70 748	84 919	120,0

Varaždinska županija	519	407	78,4	1 658	1 253	75,6	24 193	18 715	77,4	59 663	59 548	99,8	111 176	103 729	93,3

Koprivničko-križevačka županija	208	237	113,9	598	596	99,7	6 945	8 314	119,7	20 763	17 596	84,7	39 101	34 694	88,7

Bjelovarsko-bilogorska županija	173	158	91,3	589	460	78,1	7 034	6 098	86,7	26 088	23 408	89,7	49 968	44 390	88,8

Primorsko-goranska županija	1 457	1295	88,9	5 257	4 304	81,9	68 906	60 692	88,1	161 892	131 386	81,2	243 486	200 143	82,2

Ličko-senjska županija	286	344	120,3	672	808	120,2	11 069	14 810	133,8	20 161	20 546	101,9	34 162	36 306	106,3

Virovitičko-podravska županija	196	151	77,0	615	470	76,4	7 811	5 968	76,4	14 102	11 867	84,2	27 204	26 618	97,8

Požeško-slavonska županija	170	137	80,6	454	393	86,6	5 822	4 902	84,2	11 776	11 022	93,6	22 445	24 195	107,8

Brodsko-posavska županija	419	379	90,5	1 053	1 123	106,6	14 332	15 493	108,1	36 043	29 422	81,6	68 941	61 871	89,7

Zadarska županija	796	1114	139,9	2 748	3 477	126,5	41 089	53 140	129,3	91 736	71 605	78,1	167 440	133 736	79,9

Osječko-baranjska županija	384	394	102,6	1 208	1 003	83,0	16 014	16 361	102,2	46 681	31 875	68,3	89 852	74 056	82,4

Šibensko-kninska županija	507	384	75,7	1 572	1 119	71,2	27 136	16 817	62,0	32 484	27 282	84,0	44 370	40 443	91,1

Vukovarsko-srijemska županija	520	490	94,2	1 209	1 155	95,5	24 125	22 127	91,7	32 791	29 774	90,8	58 618	55 513	94,7

Splitsko-dalmatinska županija	1 712	1256	73,4	4 042	3 684	91,1	64 840	50 715	78,2	101 127	84 281	83,3	171 658	148 843	86,7

Istarska županija	1 589	1498	94,3	5 802	5 878	101,3	96 798	90 949	94,0	188 634	182 737	96,9	286 447	262 780	91,7

Dubrovačko-neretvanska županija	388	385	99,2	1 288	1 190	92,4	16 664	14 070	84,4	30 881	22 933	74,3	40 567	33 715	83,1

Međimurska županija	221	163	73,8	527	382	72,5	9 054	7 075	78,1	15 081	11 512	76,3	25 542	22 366	87,6

Grad Zagreb	1 951	2127	109,0	5 655	5 811	102,8	69 667	80 926	116,2	221 428	224 380	101,3	418 550	436 661	104,3

1) Stanje 30. lipnja ili posljednjeg dana rada u tromjesečju

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA

Izvori i metode prikupljanja podataka

Izvori podataka jesu redovita statistička istraživanja: Tromjesečni izvještaj ugostiteljstva za pravne osobe (UG-11) i Tromjesečni izvještaj ugostiteljstva za obrtnike (UG-11/OBRT).

Istraživanja se provode izvještajnom metodom. Tromjesečni izvještaj za pravne osobe obuhvaća sva poduzeća/trgovačka društva i njihove dijelove koji obavljaju ugostiteljsku djelatnost. Tromjesečni izvještaj ugostiteljstva za obrtnike obuhvaća fizičke osobe (obrtnike).

Istraživanje Tromjesečni izvještaj ugostiteljstva za obrtnike provodi se metodom uzorka. Na osnovi rezultata dobivenih uzorkom ocjenjuje se cijeli skup.

Metodologija se temelji na Eurostatovoj publikaciji Council Regulation (EC) Concerning Short-Term Statistics, 1998.

Podaci iz obrasca za svakog obrtnika odnose se na sve djelatnosti obrta (glavne i ostale, sporedne djelatnosti koje obrt eventualno obavlja).

Obuhvat i usporedivost

Tromjesečnim izvještajem ugostiteljstva (UG-11) obuhvaćene su sve pravne osobe, tj. poduzeća/trgovačka društva i dijelovi poduzeća/trgovačkih društava koji obavljaju ugostiteljsku djelatnost. Izvještajne jedinice za ovo istraživanje čine ugostiteljski poslovni subjekti (u državnom, privatnom, zadružnom, mješovitom vlasništvu i bez vlasništva; dijelovi neugostiteljskih poslovnih subjekata (ustanova, zadruga, klubova i sl.); osnivači odmarališta za djecu i mladež (Crveni križ, tijela za socijalnu skrb, škole, učeničke i studentske organizacije i dr.); organizacije zdravstvene zaštite (šifra djelatnosti 86.1 prema NKD-u 2007.) za svoje objekte u kojima pacijenti borave radi medicinske rehabilitacije, uporabe ponajprije prirodnih činilaca (voda, zrak, nadmorska visina i dr.) i druge organizacije koje se bave zdravstveno-rekreativnim turizmom (osobe same snose naknadu za taj boravak); organizacije koje su osnovale planinarske domove ili vode brigu i nadzor nad njima; poslovni subjekt željezničkog prometa (spavaći i kušet-vagoni); poslovni subjekti u čijim objektima borave učenici škole u prirodi.

Adresar izvještajnih jedinica oblikovan je na bazi registra poslovnih subjekata. Svake godine ažurira se prema podacima Fine (godišnja prijava poreza na dobit, posljednje stanje 2007.).

Od 2009. u primjeni je nova klasifikacija djelatnosti (NKD 2007.). Izmjena klasifikacije i kontinuirano ažuriranje Statističkoga poslovnog registra utječu na usporedivost podataka s prijašnjim razdobljima.

Tromjesečnim izvještajem ugostiteljstva za obrtnike (UG-11/OBRT) obuhvaćeni su obrtnici izabrani metodom slučajnog uzorka koji su prema pretežnoj djelatnosti registrirani u području I NKD-a 2007. Stratifikacija uzorka izvršena je na temelju pretežne djelatnosti obrta prema NKD-u 2007. Okvir za izbor uzorka jest datoteka obveznika poreza na dohodak Porezne uprave Ministarstva financija.

Okvir uzorka sastoji se od svih obrtnika koji su registirani u području I NKD-a 2007. Obrtnici koji obavljaju ugostiteljsku djelatnost, ali su prema pretežnoj djelatnosti registrirani u ostalim djelatnostima, nisu u okviru uzorka pa nisu uzeti u okvir u ocjeni cijelog skupa. Podaci po županijama obrađeni su prema sjedištu obrta.

Svi podaci dobiveni uzorkom pokazuju određeni stupanj nepouzdanosti. Uzoračka pogreška prikazana je u tablici 3. u priopćenju 4.3.1/2. Ugostiteljstvo u drugom tromjesečju 2009. Osim uzoračke pogreške, na rezultate utječe i neuzoračka pogreška koja nastaje zbog zastarjelosti okvira i njegovih pogrešaka, pogrešaka u podacima koje dostavljaju izvještajne jedinice, pogrešaka nastalih pri obradi podataka i računanju procjena.

Definicije vezane uz ugostiteljska poduzeća

Ugostiteljska djelatnost jest djelatnost pripremanja hrane i pružanja usluga prehrane, pripremanja i usluživanja pića i napitaka i pružanja smještajnih usluga (Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti, NN, br.138/06.). Prema NKD-u 2007., to su sve djelatnosti iz područja I Hoteli i restorani (osim djelatnosti studentskih i učeničkih domova i ostaloga neturističkog smještaja koji se također razvrstavaju u područje I). U skladu s definicijom ugostiteljske djelatnosti, obuhvaćene su i djelatnosti pružanja smještajnih usluga turistima koje se obavljaju u kupališnim i klimatskim lječilištima (razvrstana u razred 86.1 prema NKD-u 2007.).

Sezonsko obavljanje ugostiteljske djelatnosti znači da ugostiteljski poslovni subjekti/dijelovi poslovnih subjekata mogu obavljati ugostiteljsku djelatnost tijekom cijele godine ili sezonski. Smatra se da ugostiteljsku djelatnost obavljaju sezonski oni poslovni subjekti/dijelovi poslovnih subjekata koji u pet uzastopnih mjeseci u tijeku godine pružanjem usluga i prodajom robe ostvare najmanje 60 % svoga godišnjeg prihoda. Ugostitelj može poslovati i povremeno (za vrijeme trajanja manifestacija, sajmova, prigodnih priredbi i sl.).

Ugostiteljskim objektom smatra se ugostiteljska poslovna jedinica koja u poslovnom, građevinskom i funkcionalnom pogledu čini cjelinu ili u okviru šire građevinske cjeline ima izdvojeni prostor i potrebnu funkcionalnost.

Ugostiteljski objekti klasificiraju se u odgovarajuću vrstu, a određene vrste ugostiteljskih objekata u odgovarajuću kategoriju. Ugostiteljski objekti klasificiraju se kao objekti za smještaj (hoteli, moteli, pansioni itd.) i objekti za prehranu (restorani, kavane, snack-barovi itd.).

Prema Pravilniku o razvrstavanju, minimalnim uvjetima i kategorizaciji ugostiteljskih objekata (NN, br. 88/07, 05/08, 49/08. i 75/08.) obavljena je prekategorizacija ugostiteljskih objekata na nove vrste i kategorije.

Svi objekti koji nisu kategorizirani u skladu s navedenim pravilnikom nalaze se u skupini Nekategorizirani objekti.

Poslovne jedinice kod ugostitelja obrtnika podrazumijevaju broj ugostiteljskih radnji.

Broj zaposlenih prema metodologiji obuhvaća sve osobe koje stvarno rade, uključujući vlasnike.

Zaposleni su sve osobe zaposlene na neodređeno i određeno vrijeme u ugostiteljskim objektima te zaposleni u upravi poslovnog subjekta i pomoćnim službama.

Promet u ugostiteljstvu obuhvaća vrijednost izvršenih ugostiteljskih usluga – posluživanja hranom i pićima, usluga smještaja i ostalih usluga koje se obično pružaju uz osnovne ugostiteljske usluge bez obzira na to jesu li naplaćene. U promet je uključen porez na dodanu vrijednost.

Broj sjedala za stolovima obuhvaća sjedala u zatvorenim prostorijama, na terasama i drugim mjestima na kojima se pružaju ugostiteljske usluge.

Definicije vezane uz obrtnike

Ukupan promet obuhvaća vrijednost svih prodanih roba i usluga na tržištu tijekom tromjesečja bez obzira na to jesu li naplaćene, i to s porezom na dodanu vrijednost. Iskazuje se promet svih djelatnosti koje obrt obavlja (glavnih, pretežnih, ali i mogućih, ostalih djelatnosti obrta).

Porez na dodanu vrijednost obuhvaća porez na dodanu vrijednost koji je obračunan kupcu.

Broj zaposlenih prema metodologiji obuhvaća sve osobe koje stvarno rade u obrtu, uključujući vlasnike koji rade. Izvještajne jedinice često odstupaju od ovog načela pa ne iskazuju vlasnike pod brojem zaposlenih.

Broj sjedala za stolovima obuhvaća sjedala u zatvorenim prostorijama, na terasama i drugim mjestima na kojima se pružaju ugostiteljske usluge.

Struktura prometa od ugostiteljstva po vrstama usluga odnosi se na strukturu u postotku za ostvareni promet od ugostiteljskih djelatnosti prema vrstama usluga, i to od: alkoholnih i bezalkoholnih pića, hrane i napitaka, smještajnih usluga za turiste i ostaloga ugostiteljskog prometa.

Teritorijalni ustroj

Podaci po županijama, gradovima i općinama objavljeni su po teritorijalnom ustroju na temelju Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (NN, br. 86/06.).

Kratice

Eurostat Statistički ured Europske unije

Fina Financijska agencija

i sl. i slično

itd. i tako dalje

i dr. i drugo

NKD 2007. Nacionalna klasifikacija djelatnosti,
verzija 2007.

NN Narodne novine

tis. tisuća

tj. to jest