|
PRIOPĆENJE |
DRŽAVNI ZAVOD ZA STATISTIKU
REPUBLIKE HRVATSKE ISSN 1334-0565 |
|||
|
|
||||
|
GODINA: XLVI. |
ZAGREB, 9. STUDENOGA 2009. |
BROJ: 4.4.3.. |
||
|
|
||||
|
|
OBVEZATNO NAVEDITE IZVOR PODATAKA |
|||
NEKOMERCIJALNI TURISTIČKI PROMET U KUĆAMA I STANOVIMA
ZA ODMOR U RAZDOBLJU OD 15. LIPNJA DO 15. RUJNA 2009.
U razdoblju od 15. lipnja do 15. rujna 2009. u Republici Hrvatskoj ostvareno je 6% više dolazaka i 19% više noćenja turista u kućama i stanovima za odmor u odnosu na isto razdoblje 2008.
Turisti su ostvarili 4 762 milijuna noćenja, od čega su 66% ostvarili domaći turisti, a 34% strani turisti.
U 2009. od ukupnog broja noćenja, 32% noćenja ostvarile su osobe za koje se boravišna pristojba plaća po noćenju, a 68% noćenja osobe za koje se boravišna pristojba plaća paušalno.
Prosječno ostvaren broj noćenja po dolasku jest 17. U kućama i stanovima za odmor domaći turisti ostvarili su prosječno 23, a strani turisti 11 noćenja po dolasku.
U strukturi noćenja stranih turista najviše noćenja ostvarili su turisti iz Slovenije (37%), Njemačke (12%), Bosne i Hercegovine te Mađarske (svaka po 9%), Slovačke (6%), Italije (5%) i Češke (4%). Turisti iz ostalih zemalja ostvarili su 18%.
1. BROJ
PRIJAVLJENIH TURISTA I NOĆENJA U KUĆAMA I STANOVIMA ZA ODMOR U RAZDOBLJU OD 15.
LIPNJA
DO 15. RUJNA
2008. I 2009.
|
|
Dolasci |
Ukupno noćenja |
Noćenja turista za koje se plaća boravišna pristojba |
|||||||||
|
2008. |
2009. |
indeksi |
2008. |
2009. |
indeksi |
po noćenju |
paušalno |
|||||
|
2008. |
2009. |
indeksi |
2008. |
2009. |
indeksi |
|||||||
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Ukupno |
270 190* |
287 264 |
106 |
4 010 121* |
4 762 086 |
119 |
1 663 044* |
1 538 188 |
92 |
2 347 077* |
3 223 898 |
137 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Domaći turisti |
121 062* |
134 725 |
111 |
2 725 440* |
3 147 046 |
115 |
378 363 |
434 645 |
115 |
2 347 077* |
2 712 401 |
116 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Strani turisti iz: |
149 128* |
152 539 |
102 |
1 284 681* |
1 615 040 |
126 |
1 284 681* |
1 103 543 |
86 |
- |
511 497 |
- |
|
Austrije |
8 385* |
9 158 |
109 |
7 5 691 |
82 924 |
110 |
75 691 |
57 599 |
76 |
- |
25 325 |
- |
|
Belgije |
582 |
730 |
125 |
5 657 |
8 188 |
145 |
5 657 |
6 330 |
112 |
- |
1 858 |
- |
|
Bosne i Hercegovine |
16 071 |
13 840 |
86 |
115 770 |
101 304 |
88 |
115 770 |
101 304 |
88 |
- |
- |
- |
|
Crne Gore |
95 |
176 |
185 |
897 |
1 812 |
202 |
897 |
1 812 |
202 |
- |
- |
- |
|
Češke |
6 211* |
5 678 |
91 |
47 199* |
45 047 |
95 |
47 199* |
42 418 |
90 |
- |
2 629 |
- |
|
Francuske |
1 147* |
1 186 |
103 |
11 284 |
11 877 |
105 |
11 284 |
10 282 |
91 |
- |
1 595 |
- |
|
Italije |
6 597* |
7 280 |
110 |
73 550* |
82 169 |
112 |
73 550* |
61 311 |
83 |
- |
20 858 |
- |
|
Mađarske |
15 132* |
13 152 |
87 |
97 695 |
93 790 |
96 |
97 695 |
77 346 |
79 |
- |
16 444 |
- |
|
Nizozemske |
1 459 |
992 |
68 |
14 629 |
11 195 |
77 |
14 629 |
9 921 |
68 |
- |
1 274 |
- |
|
Njemačke |
17 788* |
18 080 |
102 |
198 565* |
201 503 |
101 |
198 565* |
150 159 |
76 |
- |
51 344 |
- |
|
Poljske |
3 460* |
3 498 |
101 |
28 733* |
30 030 |
105 |
28 733* |
28 351 |
99 |
- |
1 679 |
- |
|
Slovačke |
4 821* |
8 510 |
177 |
36 226 |
93 731 |
259 |
36 226 |
37 585 |
104 |
- |
56 146 |
- |
|
Slovenije |
55 456 |
56 527 |
102 |
440 494 |
679 072 |
154 |
440 494 |
357 485 |
81 |
- |
321 587 |
- |
|
Srbije |
3 649* |
4 011 |
110 |
40 360 |
48 258 |
120 |
40 360 |
48 258 |
120 |
- |
- |
- |
|
Švedske |
1 108 |
1 268 |
114 |
10 624 |
15 371 |
145 |
10 624 |
11 527 |
108 |
- |
3 844 |
- |
|
Švicarske |
1 135 |
1 236 |
109 |
11 136 |
12 487 |
112 |
11 136 |
11 542 |
104 |
- |
945 |
- |
|
Ujedinjene Kraljevine |
1 298 |
1 236 |
95 |
13 179 |
14 353 |
109 |
13 179 |
11 347 |
86 |
- |
3 006 |
- |
|
Ostalih europskih zemalja |
3 138* |
4 028 |
128 |
42 738* |
51 978 |
122 |
42 738* |
49 015 |
115 |
- |
2 963 |
- |
|
Kanade |
263 |
318 |
121 |
2 569 |
3 458 |
135 |
2 569 |
3 458 |
135 |
- |
- |
- |
|
SAD-a |
552 |
667 |
121 |
8 341 |
10 043 |
120 |
8 341 |
10 043 |
120 |
- |
- |
- |
|
Australije |
217 |
360 |
166 |
2 027 |
4 559 |
225 |
2 027 |
4 559 |
225 |
- |
- |
- |
|
Ostalih izvaneuropskih |
564 |
608 |
108 |
7 317 |
11 891 |
163 |
7 317 |
11 891 |
163 |
- |
- |
- |
2. BROJ PRIJAVLJENIH TURISTA I NOĆENJA U
KUĆAMA I STANOVIMA ZA ODMOR U RAZDOBLJU OD 15. LIPNJA DO 15. RUJNA
2008. I 2009. PO ŽUPANIJAMA
|
|
Dolasci |
Ukupno noćenja |
Noćenja turista za koje se plaća boravišna pristojba |
|||||||||
|
2008. |
2009. |
indeksi |
2008. |
2009. |
indeksi |
po noćenju |
paušalno |
|||||
|
2008. |
2009. |
indeksi |
2008. |
2009. |
indeksi |
|||||||
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Ukupno Republika Hrvatska |
270 190* |
287 264 |
106 |
4 010 121* |
4 762 086 |
119 |
1 663 044* |
1 538 188 |
92 |
2 347 077* |
3 223 898 |
137 |
|
Domaći turisti |
121 062* |
134 725 |
111 |
2 725 440* |
3 147 046 |
115 |
378 363 |
434 645 |
115 |
2 347 077* |
2 712 401 |
116 |
|
Strani turisti |
149 128* |
152 539 |
102 |
1 284 681* |
1 615 040 |
126 |
1 284 681* |
1 103 543 |
86 |
- |
511 497 |
- |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Krapinsko-zagorska županija |
255 |
- |
- |
10 218 |
- |
- |
- |
- |
- |
10 218 |
- |
- |
|
Domaći turisti |
255 |
- |
- |
10 218 |
- |
- |
- |
- |
- |
10 218 |
- |
- |
|
Strani turisti |
- |
- |
- |
- |
- |
- |
- |
- |
- |
- |
- |
- |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Karlovačka županija |
-* |
161 |
- |
-* |
3 220 |
- |
-* |
- |
- |
-* |
3 220 |
- |
|
Domaći turisti |
-* |
161 |
- |
-* |
3 220 |
- |
- |
- |
- |
-* |
3 220 |
- |
|
Strani turisti |
-* |
- |
- |
-* |
- |
- |
-* |
- |
- |
- |
- |
- |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Bjelovarsko-bilogorska županija |
- |
49 |
- |
- |
167 |
- |
- |
167 |
- |
- |
- |
- |
|
Domaći turisti |
- |
31 |
- |
- |
112 |
- |
- |
112 |
- |
- |
- |
- |
|
Strani turisti |
- |
18 |
- |
- |
55 |
- |
- |
55 |
- |
- |
- |
- |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Primorsko-goranska županija |
66 994 |
80 195 |
120 |
1 497 730 |
1 732 398 |
116 |
482 126 |
465 661 |
97 |
1 015 604 |
1 266 737 |
125 |
|
Domaći turisti |
33 012 |
34 124 |
103 |
1 164 062 |
1 229 836 |
106 |
148 458 |
156 688 |
106 |
1 015 604 |
1 073 148 |
106 |
|
Strani turisti |
33 982 |
46 071 |
136 |
333 668 |
502 562 |
151 |
333 668 |
308 973 |
93 |
- |
193 589 |
- |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Ličko-senjska županija |
18 600 |
17 966 |
97 |
208 412 |
234 499 |
113 |
95 055 |
83 110 |
87 |
113 357 |
151 389 |
134 |
|
Domaći turisti |
8 873 |
9 076 |
102 |
139 810 |
143 624 |
103 |
26 453 |
22 078 |
83 |
113 357 |
121 546 |
107 |
|
Strani turisti |
9 727 |
8 890 |
91 |
68 602 |
90 875 |
132 |
68 602 |
61 032 |
89 |
- |
29 843 |
- |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Zadarska županija |
94 073 |
101 989 |
108 |
1 166 667 |
1 318 794 |
113 |
448 019 |
447 805 |
100 |
718 648 |
870 989 |
121 |
|
Domaći turisti |
49 580 |
57 633 |
116 |
811 990 |
921 914 |
114 |
93 342 |
127 620 |
137 |
718 648 |
794 294 |
111 |
|
Strani turisti |
44 493 |
44 356 |
100 |
354 677 |
396 880 |
112 |
354 677 |
320 185 |
90 |
- |
76 695 |
- |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Šibensko-kninska županija |
27 492 |
23 800 |
87 |
386 637 |
410 468 |
106 |
137 187 |
125 959 |
92 |
249 450 |
284 509 |
114 |
|
Domaći turisti |
17 348 |
17 260 |
99 |
294 222 |
344 243 |
117 |
44 772 |
59 734 |
133 |
249 450 |
284 509 |
114 |
|
Strani turisti |
10 144 |
6 540 |
64 |
92 415 |
66 225 |
72 |
92 415 |
66 225 |
72 |
- |
- |
- |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Splitsko-dalmatinska županija |
18 049 |
22 949 |
127 |
228 978 |
454 090 |
198 |
115 256 |
125 109 |
109 |
113 722 |
328 981 |
289 |
|
Domaći turisti |
7 538 |
12 433 |
165 |
143 485 |
351 713 |
245 |
29 763 |
32 898 |
111 |
113 722 |
318 815 |
280 |
|
Strani turisti |
10 511 |
10 516 |
100 |
85 493 |
102 377 |
120 |
85 493 |
92 211 |
108 |
- |
10 166 |
- |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Istarska županija |
31 299 |
26 390 |
84 |
365 408 |
449 189 |
123 |
262 500 |
155 290 |
59 |
102 908 |
293 899 |
286 |
|
Domaći turisti |
2 217 |
2 015 |
91 |
113 094 |
101 009 |
89 |
10 186 |
8 072 |
79 |
102 908 |
92 937 |
90 |
|
Strani turisti |
29 082 |
24 375 |
84 |
252 314 |
348 180 |
138 |
252 314 |
147 218 |
58 |
- |
200 962 |
- |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Dubrovačko-neretvanska županija |
13 428 |
13 765 |
103 |
146 071 |
159 261 |
109 |
122 901 |
135 087 |
110 |
23 170 |
24 174 |
104 |
|
Domaći turisti |
2 239 |
1 992 |
89 |
48 559 |
51 375 |
106 |
25 389 |
27 443 |
108 |
23 170 |
23 932 |
103 |
|
Strani turisti |
11 189 |
11 773 |
105 |
97 512 |
107 886 |
111 |
97 512 |
107 644 |
110 |
- |
242 |
- |
METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA
Izvor i metode prikupljanja podataka
Prema preporukama koje za statistiku turizma daju Svjetska turistička organizacija (WTO) i Eurostat, turistima se smatraju osobe koje izvan svog prebivališta provedu najmanje jednu noć u ugostiteljskom ili drugom objektu za smještaj radi odmora, rekreacije, zabave, zdravlja, studija, sporta, religije, obitelji, poslova, javnih misija, skupova i drugih razloga. Pritom se turistima ne smatraju samo osobe koje prenoće u ugostiteljskom objektu komercijalnog tipa (dakle, u objektu u kojem se obavlja djelatnost iznajmljivanja turističkog smještaja) nego se, u širem smislu promatranja pojave turizma, turistima smatraju osobe koje iz spomenutih razloga izvan mjesta svog prebivališta prenoće u smještajnom objektu nekomercijalnog tipa, tj. u objektu koji nije namijenjen iznajmljivanju.
Turistički promet u komercijalnim smještajnim objektima prati se redovitim mjesečnim istraživanjem Izvještaj o turistima i noćenjima (TU-11). U Istraživanju se kao smještajne jedinice prate kolektivni smještajni objekti (hoteli, kampovi, odmarališta, planinarski domovi i slično), ali i privatni smještajni objekti. To su sobe za iznajmljivanje, apartmani, vile i kuće za odmor ako obavljaju ugostiteljsku djelatnost, tj. ako se iznajmljuju za smještaj turistima neposredno ili putem putničkih agencija i drugih posrednika i kao takve su prijavljene kod nadležnog tijela (županijskog ureda nadležnog za turizam). Turisti koji borave u spomenutim objektima osim boravišne pristojbe plaćaju i uslugu smještaja. Obavljanje te djelatnosti regulirano je Zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti. (NN, br. 138/06. i 152/08.) i Zakonom o pružanju usluga u turizmu (NN, br. 68/07.).
Istraživanje se temelji na evidencijama o naplati boravišne pristojbe koje vode turističke zajednice grada/općine ili mjesta. Na temelju Zakona o boravišnoj pristojbi (NN, br. 35/95., 42/95., 52/95., 64/00. i 42/05.) vlasnici kuća ili stanova za odmor i sve ostale osobe koje borave u toj kući ili stanu (osim zakonom definiranih iznimaka) dužni su svoj boravak u turističkome mjestu prijaviti turističkoj zajednici i po osnovi boravka u turističkom mjestu plaćati boravišnu pristojbu. Vlasnici kuće ili stana za odmor boravišnu pristojbu plaćaju kada u kući ili stanu za odmor u turističkoj općini ili gradu izvan mjesta prebivališta borave u razdoblju od 15. lipnja do 15. rujna.
Obuhvat i usporedivost
Od 1996. Državni zavod za statistiku provodi posebno istraživanje za praćenje nekomercijalnoga privatnog turističkog prometa pod nazivom Izvještaj o turistima i noćenjima u kućama i stanovima za odmor (TU-11v).
Predmet tog istraživanja jesu turisti (vlasnici kuća i stanova za odmor, članovi njihovih obitelji, ostala rodbina i prijatelji) koji borave u kućama i stanovima za odmor, i to u onom dijelu tih objekata koji se ne iznajmljuje gostima (private non-rental accommodation).
Broj prijavljenih osoba (vlasnici, članovi njihovih obitelji, ostala rodbina i prijatelji) za koje se plaća boravišna pristojba te broj registriranih noćenja u kućama i stanovima za odmor u razdoblju od 15. lipnja do 15. rujna čini rezultate ovog istraživanja.
Prema Zakonu o boravišnoj pristojbi, od 1. siječnja 2009. stranci, ali samo državljani država ugovornica Ugovora o Europskome gospodarskom prostoru (sve države EU-a, Island, Norveška i Lihtenštajn) koji su vlasnici kuća i stanova za odmor mogu boravišnu pristojbu plaćati isto kao i hrvatski državljani, i to u godišnjemu paušalnom iznosu.
Ti su podaci preneseni iz obrasca Prijava i odjava boravka turista turističkoj zajednici, definirana Pravilnikom o načinu vođenja popisa turista te o obliku i sadržaju obrasca prijave turisitičkoj zajednici (NN, br. 113/09).
Dobivene podatke smatramo privremenima, imajući u vidu činjenicu da sve turističke zajednice još nemaju prikladno organiziranu evidenciju prijava boravišne pristojbe. Budući da se broj noćenja osoba za koje se boravišna pristojba plaća paušalno ne može točno ustanoviti, taj podatak procjenjuje se u turističkoj zajednici na temelju raspoloživih informacija i spoznaja o kretanju spomenute vrste prometa.
Na kvalitetu rezultata istraživanja utječe i disciplina prijavljivanja boravka osoba u kućama i stanovima za odmor te rad inspekcijskih tijela koja nadziru tu pojavu. Stoga je obuhvat prijavljenih osoba u kućama i stanovima za odmor u nekim razdobljima slabiji, a u nekima bolji. Dobiveni indeksi iz tog razloga mogu imati vrlo velike ili vrlo male vrijednosti.
Istraživanjem u 2009. obuhvaćene su 172 turističke zajednice gradova/općina/mjesta. Uglavnom su uključene turističke zajednice na Jadranu koje su postavile informacijski sustav praćenja prijave i naplate boravišne pristojbe.
Definicije
Turistička zajednica jest pravna osoba koja se osniva radi jačanja i promicanja turizma Republike Hrvatske i gospodarskih interesa pravnih i fizičkih osoba u djelatnostima ugostiteljstva i turizma te s tim djelatnostima neposredno povezanih djelatnosti.
Turistička zajednica osniva se za područje mjesta, općine ili grada, područja, županije i Republike Hrvatske na temelju Zakona o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma (NN, br. 30/94. i 152/08).
Turističkim mjestima, kao osnovicama sustava turističkih zajednica, ministar turizma proglašava ona mjesta u Republici Hrvatskoj koja na temelju analize Državnog Zavoda za statistiku i utvrđivanjem njihova značaja za hrvatski turizam, stječu uvjete da takvima budu proglašena.
Kućom ili stanom za odmor smatra se svaka zgrada ili stan kojim se koristi sezonski ili povremeno, a nije smještajni objekt u kojima usluge smještaja pružaju pravne i fizičke osobe koje obavljaju ugostiteljsku djelatnost. Boravišna pristojba plaća se po svakome ostvarenom noćenju ili paušalno, tj. plaća se boravišna pristojba umanjena za 70%.
Boravišna pristojba jest prihod turističkih zajednica.
Kratice
Eurostat Statistički ured Europske unije
NN Narodne novine
tis. tisuća
tj. to jest
Znakovi
- nema pojave
* ispravljeni podatak