PRIOPĆENJE

DRŽAVNI ZAVOD ZA STATISTIKU REPUBLIKE HRVATSKE
ZAGREB, ILICA 3, P. P. 80, TELEFON: (01) 4806-111

ISSN 1334-0565

 

GODINA: XLVI.

ZAGREB, 1. LIPNJA 2009.

BROJ: 4.4.6/1.

 

 

OBVEZATNO NAVEDITE IZVOR PODATAKA

 

 

POSJETITELJI VAŽNIJIH TURISTIČKIH ZNAMENITOSTI I ATRAKCIJA

u prvom tromjesečju 2009.

 

U prvom tromjesečju 2009. istraživanjem o broju posjetitelja važnijih turističkih znamenitosti i atrakcija obuhvaćena su 124 muzeja i galerija. Ukupno su ih posjetila 316 233 posjetitelja, od čega 94% domaćih i 6% stranih posjetitelja. Najveći broj posjeta u muzejima i galerijama zabilježen je u Gradu Zagrebu (203 312), zatim u Primorsko-goranskoj županiji (20 453) i Splitsko-dalmatinskoj županiji (16 918).

 

Gradske zidine u Dubrovniku (11 019 posjeta) bile su najposjećenija turistička znamenitost. Od sajmova, najviše posjetitelja bilo je na Zagrebačkom velesajmu (30 045 posjeta) i Bjelovarskom sajmu (27 298 posjeta), a najposjećenija manifestacija bio je  Riječki karneval
(180 000 posjeta).

 

Najposjećeniji nacionalni park bila su Plitvička jezera s 12 508 posjetitelja, od čega 31% domaćih i 69% stranih posjetitelja.

 

 

1.   POSJETITELJI NACIONALNIH PARKOVA U RAZDOBLJU OD SIJEČNJA DO OŽUJKA 2009.

 

I. - III. 2009.

ukupno

domaći
 posjetitelji

strani
 posjetitelji

 

 

 

 

Ukupno

22 581

9 579

13 002

Brijuni

4 057

2 596

1 461

Kornati

 280

 180

 100

Krka

4 193

1 673

2 520

Paklenica

1 273

1 013

 260

Plitvička jezera

12 508

3 861

8 647

Risnjak

 270

 256

 14

 

 

2.   POSJETITELJI MUZEJA I GALERIJA PO ŽUPANIJAMA U RAZDOBLJU OD SIJEČNJA DO OŽUJKA 2009.

 

I. – III. 2009.

 

broj jedinica

ukupno

domaći
posjetitelji

strani
posjetitelji

 

 

 

 

 

Republika Hrvatska

  124

 316 233

 296 077

 20 156

 

 

 

 

 

Zagrebačka županija

  6

 4 399

 4 223

  176

Krapinsko-zagorska županija

  5

 4 001

 3 488

  513

Sisačko-moslavačka županija

  3

 2 147

 2 141

  6

Karlovačka županija

  6

 6 758

 6 700

  58

Varaždinska županija

  2

 3 789

 3 789

-

Koprivničko-križevačka županija

  6

 2 666

 2 578

  88

Bjelovarsko-bilogorska županija

  7

 1 893

 1 871

  22

Primorsko-goranska županija

  8

 20 453

 19 923

  530

Ličko-senjska županija

  3

 1 317

 1 317

-

Virovitičko-podravska županija

  1

  450

  448

  2

Požeško-slavonska županija

  1

 2 202

 2 148

  54

Brodsko-posavska županija

  3

 3 123

 3 062

  61

Zadarska županija

  6

 10 730

 10 646

  84

Osječko-baranjska županija

  6

 6 597

 6 535

  62

Šibensko-kninska županija

  4

 5 470

 4 903

  567

Vukovarsko-srijemska županija

  4

 2 157

 2 140

  17

Splitsko-dalmatinska županija

  12

 16 918

 16 420

  498

Istarska županija

  6

 3 135

 1 887

 1 248

Dubrovačko-neretvanska županija

  13

 12 347

 3 596

 8 751

Međimurska županija

  1

 2 369

 2 349

  20

Grad Zagreb

  21

 203 312

 195 913

 7 399

 

3.   POSJETITELJI VAŽNIJIH TURISTIČKIH ZNAMENITOSTI I ATRAKCIJA PO ŽUPANIJAMA U RAZDOBLJU OD SIJEČNJA DO OŽUJKA 2009.  

 

I.-III. 2009.

 

ukupno

domaći
 posjetitelji

strani
 posjetitelji 

 

 

 

 

Krapinsko - zagorska županija

 

 

 

Dvorac Stubički Golubovec

  66

  66

-

Nalazište krapinskog pračovjeka Hušnjakovo

 2 027

 1 918

  109

Hrvatsko nacionalno svetište Majke Božje Bistričke

 21 000

 19 000

 2 000

 

 

 

 

Karlovačka županija

 

 

 

Stari grad Ozalj

  369

  369

-

 

 

 

 

Varaždinska županija

 

 

 

Dvorac Trakošćan

 4 232

 3 613

  619

Stari grad Varaždin

 1 535

 1 340

  195

 

 

 

 

Koprivničko - križevačka županija

 

 

 

Stari grad Kalnik

 1 000

  800

  200

 

 

 

 

Bjelovarsko - bilogorska županija

 

 

 

Bjelovarski sajam

 27 298

 25 348

 1 950

 

 

 

 

Primorsko - goranska županija

 

 

 

Trsatska gradina

 1 049

  866

  183

Riječki karneval

180 000

175 000

5 000

Autodrom Grobnik

1 086

133

953

 

 

 

 

Ličko - senjska županija

 

 

 

Memorijalni centar Nikola Tesla

 1 056

 1 056

-

Tvrđava Nehaj

  947

  921

  26

 

 

 

 

Virovitičko - podravska županija

 

 

 

Park prirode Papuk1)

 7 650

 7 200

  450

 

 

 

 

Zadarska županija

 

 

 

Park prirode Vransko jezero1)

 2 480

 2 290

  190

 

 

 

 

Osječko - baranjska županija

 

 

 

Dvorac Prandau-Mailath

 2 500

 2 000

  500

Dvorac Pejačević

  256

  246

  10

Zoološki vrt u Osijeku

 7 884

 7 654

  230

Sajam antikviteta u Osijeku

 2 000

 2 000

-

Šokačko sijelo

 12 000

 11 850

  150

 

 

 

 

Splitsko - dalmatinska županija

 

 

 

Arheološki lokalitet Salona

  268

  28

  240

Tvrđava Klis

  661

  527

  134

 

 

 

 

Istarska županija

 

 

 

Pazinski kaštel

  730

  445

  285

Pulski amfiteatar

 5 302

 2 006

 3 296

 

 

 

 

Dubrovačko - neretvanska županija

 

 

 

Arboretum Trsteno

  240

  195

  45

Dom Marina Držića

  390

  292

  98

Gradske zidine u Dubrovniku

 11 019

 3 306

 7 713

Akvarij Biološkog zavoda u Dubrovniku

1 112

600

512

 

 

 

 

Grad Zagreb

 

 

 

Klizalište

 19 335

 19 335

-

Zagrebački velesajam

 30 045

 28 542

 1 503

Zoološki vrt u Zagrebu

 24 958

 24 958

-

 

1) Vidi Metodološka objašnjenja.

 

4.     POSJETITELJI KUPALIŠTA U RAZDOBLJU OD SIJEČNJA DO OŽUJKA 2009. PO ŽUPANIJAMA    

 

I. – III. 2009.

broj jedinica

posjetitelji
 ukupno

dnevni
posjetitelji

kupači
 s višekratnom
dozvolom

ulaz
 s plaćenim
noćenjem

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Republika Hrvatska

  14

 444 335

 316 949

 72 536

 54 850

 

 

 

 

 

 

Krapinsko-zagorska županija

  4

 98 461

 59 695

 14 343

 24 423

Termalna kupališta

  4

 98 461

 59 695

 14 343

 24 423

 

 

 

 

 

 

Sisačko-moslavačka županija

  1

 32 352

 16 886

  65

 15 401

Termalna kupališta

  1

 32 352

 16 886

  65

 15 401

 

 

 

 

 

 

Varaždinska županija

  1

 9 313

 8 713

  600

-

Termalna kupališta

  1

 9 313

 8 713

  600

-

 

 

 

 

 

 

Bjelovarsko-bilogorska županija

  1

 14 757

 8 290

 2 724

 3 743

Termalna kupališta

  1

 14 757

 8 290

 2 724

 3 743

 

 

 

 

 

 

Primorsko-goranska županija

  1

 145 000

 144 750

  250

-

Ostala kupališta

  1

 145 000

 144 750

  250

-

 

 

 

 

 

 

Osječko-baranjska županija

  2

 46 071

 35 064

 6 033

 4 974

Termalna kupališta

  1

 26 271

 20 364

  933

 4 974

Ostala kupališta

  1

 19 800

 14 700

 5 100

-

 

 

 

 

 

 

Istarska županija

  1

 3 948

  611

  25

 3 312

Termalna kupališta

  1

 3 948

  611

  25

 3 312

 

 

 

 

 

 

Međimurska županija

  1

 11 548

 8 551

-

 2 997

Termalna kupališta

  1

 11 548

 8 551

-

 2 997

 

 

 

 

 

 

Grad Zagreb

  2

 82 885

 34 389

 48 496

 -

Ostala kupališta

  2

 82 885

 34 389

 48 496

-

 

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA

 

Izvor podataka jest Tromjesečni izvještaj o posjetiteljima važnijih turističkih znamenitosti i atrakcija na obrascu TU-21.

 

Rezultati ovog istraživanja  objavljuju se pojedinačno za određene znamenitosti i atrakcije na temelju pisane suglasnosti izvještajne jedinice (članak 56. Zakona o službenoj statistici NN, br. 103/03.).

 

Jedinice promatranja jesu sve važnije turističke znamenitosti i atrakcije za koje je iskazan broj posjetitelja u promatranom razdoblju. Do broja posjetitelja u pravilu se dolazi preko broja prodanih ulaznica, ali je taj broj moguće odrediti i s pomoću drugih evidencija ili stručnih procjena. Obuhvaćaju se sljedeće vrste turističkih znamenitosti i atrakcija: nacionalni parkovi, parkovi prirode, strogi rezervati, park-šume, značajni krajobrazi, spomenici prirode, spomenici parkovne arhitekture, stari gradovi, dvorci, rudnici, samostani, rodni domovi, ekosela, muzeji i galerije, spomenici kulture, festivali, sportske manifestacije, ostale manifestacije, termalna kupališta, kupališta na obali Jadrana, ostala kupališta, sajmovi, zoološki vrtovi, akvariji, arboretumi, botanički vrtovi i ostale turističke znamenitosti, d. n.

 

U 2009. obuhvaćene su atrakcije koje su u 2008. imale više od 10 000 posjetitelja.

 

Turistička atrakcija jest privlačan element u nekoj turističkoj destinaciji u obliku kulturno-povijesne baštine, prirodne cjeline ili pojave, priredbe ili događaja koji motivira buduće turiste za dolazak ili je okosnica razvoja turizma u destinaciji.

 

Nacionalni park jest prostrano, pretežno neizmijenjeno područje iznimnih i višestrukih prirodnih vrijednosti, a obuhvaća jedan ili više sačuvanih ili neznatno izmijenjenih ekoloških sustava.

 

Park prirode jest prostorno prirodno ili dijelom kultivirano područje s naglašenim estetskim, ekološkim, odgojno-
-obrazovnim, kulturno-povijesnim i turističko-rekreacijskim vrijednostima.

 

Strogi rezervat jest područje s neizmijenjenom ili neznatno izmijenjenom sveukupnom prirodom, a namijenjen je isključivo znanstvenom istraživanju kojim se ne mijenja biološka raznolikost i izvornost prirode te ne ugrožavaju prirodni proces.

 

Posebni rezervat jest područje u kojem je posebno izražen jedan ili više neizmijenjenih sastojaka prirode, i ima osobitu znanstvenu važnost i namjenu. Posebni rezervat može biti: botanički (floristički, rezervat šumske vegetacije i dr.), zoološki (ornitološki, ihtiološki i dr.), geološki, hidrološki i rezervat u moru.

 

Park-šuma jest prirodna ili zasađena šuma koja ima veliku pejzažnu vrijednost, a namijenjena je odmoru i rekreaciji.

 

Zaštićeni krajobraz jest prirodni ili kultivirani predio koji ima veliku estetsku ili kulturno-povijesnu vrijednosti ili krajolik karakterističan za pojedino područje.

 

Spomenik prirode jest pojedinačni neizmijenjeni dio ili skupina dijelova žive ili nežive prirode koji ima znanstvenu, estetsku ili kulturno-povijesnu vrijednost. Spomenik prirode može biti geološki (mineraloško ili paleontološko nalazište, struktura slojeva i sl.), geomorfološki (špilja, soliterna stijena

itd.), hidrološki (vrelo, slap, jezero itd.), botanički (rijedak primjerak ili važan primjerak biljnog svijeta i sl. za određenu lokaciju), prostorno mali botanički i zoološki lokalitet i dr.

 

Spomenik parkovne arhitekture jest umjetno oblikovani prostor (perivoj, botanički vrt, arboretum, gradski park, drvored, skupina i pojedinačno stablo te drugi oblici vrtnog i parkovnog oblikovanja) koji ima veliku estetsku, stilsku, umjetničku, kulturno-povijesnu ili znanstvenu vrijednost.

 

Kulturno-povijesne znamenitosti jesu: stari gradovi, arheološka nalazišta, dvorci, rudnici, samostani, rodni domovi, eko-sela i  spomenici kulture.

 

Kulturne i vjerske ustanove jesu: muzeji i galerije te hodočasnička središta.

 

Muzeji su ustanove koje sustavno i znanstveno obrađuju, čuvaju i izlažu predmete važne za obrazovanje, znanost i umjetnost. 

 

Manifestacije su: koncerti, festivali, ljetne igre, sportske manifestacije i ostale manifestacije.

 

Kupališta su ograđene i uređene vodene površine koje se nalaze obično blizu izvora vode i namijenjene su kupanju. To su rekreacijska kupališta.

 

Termalna kupališta jesu kupališta u kojima voda služi u zdravstvene svrhe i koriste se u provođenju medicinske rehabilitacije.

 

Obalna kupališta jesu ograđene i uređene vodene površine koje se nalaze blizu mora, jezera i rijeka.

 

Sajmovi su u sklopu ukupne promidžbe prijenosnici (mediji) i sredstva unapređenja prodaje, odn. sredstva osobnoga komuniciranja s tržištem.

 

Zološki vrt jest ograđeni prostor u kojem se čuvaju, izlažu javnosti, razmnožavaju i istražuju primjerci različitih vrsta u znanstvene i odgojne svrhe.

 

Akvarij je ograđeni prostor u kojem se u vodenome mediju čuvaju, izlažu javnosti, razmnožavaju i istražuju živi primjerci vodene faune u znanstvene i odgojne svrhe.

 

Arboretum je samostalni prostor ili dio botaničkog vrta u kojem se uzgaja drveće i grmlje u znanstvene, ornamentalne i odgojne svrhe.

 

Botanički vrt jest prostor u kojem se uzgajaju biljke (zeljaste i grmolike) i drveće iz različitih dijelova svijeta namijenjeni u znanstvene i odgojne svrhe i razgledavanju.

 

Park prirode Papuk proteže se kroz Virovitičko-podravsku i Požeško-slavonsku županiju, a podaci o posjetiteljima prikazani su pod Virovitičko-podravskom županijom.

 

Park prirode Vransko jezero proteže se kroz Zadarsku županiju i Šibensko-kninsku županiju, a podaci su prikazani pod Zadarskom županijom.

 

Određen broj znamenitosti, iako su važne za neko područje, nije obrađen u ovom istraživanju jer nisu radile u promatranom razdoblju ili se ne prodaju ulaznice ili ne postoji nikakva evidencija o broju posjetitelja u njima.

 

Podaci po županijama objavljeni su prema teritorijalnom ustroju na temelju Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (NN, br. 86/06.).

 

Kratice

 

d.n.         drugdje nespomenuto

itd.           i tako dalje

i dr.         i drugo

i sl.          i slično

NN          Narodne novine

odn.        odnosno

ŠRC       športsko rekracioni centri

tis.           tisuća

 

Znakovi

 

-  nema pojave