METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA

Izvor i metode prikupljanja podataka
Ekonomski računi u poljoprivredi za Republiku Hrvatsku izračunani su na temelju podataka dobivenih iz istraživanja Državnog zavoda za statistiku, administrativnih podataka iz Hrvatskog zavoda za poljoprivredno savjetodavnu službu i Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.

Metodologija izrade Ekonomskih računa u poljoprivredi temelji se na Uredbi (EZ) br. 138/2004. Europskog parlamenta i Vijeća od 5. prosinca 2003. o ekonomskim računima u poljoprivredi za Zajednicu, Priručniku za Ekonomske račune u poljoprivredi i šumarstvu EEA/EAF 97 ( rev.1.1. - Eurostat), i Priručniku za Input poljoprivredne radne snage (Eurostat, 2010 ) – http://epp.eurostat.ec.europa.eu/portal/page/portal/agriculture/data/main_tables
 
Obuhvat
U ekonomskim računima poljoprivrede obuhvaćena je cjelokupna poljoprivredna proizvodnja (proizvodnja na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima i kod poslovnih subjekata). 

DEFINICIJE

Output poljoprivredne djelatnosti jednak je zbroju vrijednosti biljne proizvodnje, stočarske proizvodnje, poljoprivrednih usluga i vrijednosti proizvodnje neodvojivih sekundarnih nepoljoprivrednih aktivnosti.

Biljna proizvodnja obuhvaća proizvodnju žitarica, industrijskog bilja, krmiva, povrća i hortikulturnih proizvoda, voća, povrća i ostalih nespomenutih poljoprivrednih proizvoda.

Output stočarske proizvodnje obuhvaća proizvodnju i prozvode stoke, peradi i ostalih životinja

Proizvodnja poljoprivrednih proizvoda obuhvaća proizvodnju mlijeka, jaja i ostalih nespomenutih poljoprivrednih proizvoda.
 
Obračunsko razdoblje jest kalendarska godina.
Poljoprivredna proizvodnja vrednuje se u baznim cijenama, što znači da su uključene sve subvencije na proizvode i usluge, a isključeni su svi porezi na proizvode i usluge.
 
Poljoprivredna dobra i usluge jesu vrijednost proizvodnje svih poljoprivrednih dobara (biljna i stočarska proizvodnja) i poljoprivrednih usluga.
 
Neodvojiva nepoljoprivredna sekundarna aktivnost jest aktivnost koja se ne može odvojiti od glavne aktivnosti i provodi se na gospodarstvu (prerada mlijeka, grožđa, maslina, voća i povrća).
 
Međufazna potrošnja jest vrijednost utrošenih inputa u poljoprivrednu proizvodnju. Iskazuje se u kupovnim cijenama.
 
Bruto dodana vrijednost u baznim cijenama jednaka je razlici poljoprivredne proizvodnje u baznim cijenama i međufazne potrošnje u kupovnim cijenama.
 
Potrošnja fiksnoga kapitala jest smanjenje vrijednosti kapitalnih dobara kao rezultat normalnog habanja (trošenja) tijekom proizvodnog procesa.
 
Neto dodana vrijednost u baznim cijenama jednaka je razlici bruto dodane vrijednosti u baznim cijenama i potrošnji fiksnoga kapitala.
 
Naknade zaposlenicima jesu ukupni primici zaposlenih, u novcu ili naturi, primljeni tijekom jedne godine.
 
Ostale subvencije na proizvodnju jesu plaćanja (osim subvencija na proizvode) uglavnom namijenjena za preuzimanje dijela proizvodnih troškova ili poticanje promjena metoda proizvodnje.
 
Faktor dohotka je jednak neto dodanoj vrijednosti od koje su oduzeti porezi na proizvodnju, a dodane su subvencije na proizvodnju.
 
Poslovni višak/mješoviti dohodak jednak je razlici dohotka i naknade zaposlenicima.
 
Poduzetnički dohodak jednak je zbroju primljenih kamata koje se odnose isključivo na poljoprivrednu proizvodnju i razlike neto poslovnog viška/ mješovitog dohotka i plaćenih najamnina i plaćenih kamata.
 
Bruto investicije u fiksni kapital jesu vrijednost novonabavljene imovine umanjene za prodanu imovinu tijekom jedne godine, a koje se koriste u poljoprivrednoj proizvodnji dulje od jedne godine.
 
Uloženi rad u poljoprivredi obuhvaća sve osobe i zaposlenike koji za plaću ili kao neplaćena radna snaga obavljaju karakteristične poslove u poljoprivrednoj djelatnosti. Mjeri se u jedinicama godišnjeg rada. Jedinica godišnjeg rada jest kvocijent ukupnog broja radnih sati odrađenih u poljoprivredi tijekom godine i prosječnog broja radnih sati koji za plaćeni rad iznosi 1 800.