METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA
Izvor i metode prikupljanja podataka
Ekonomski računi u poljoprivredi za Republiku
Hrvatsku izračunani su na temelju podataka dobivenih iz istraživanja Državnog
zavoda za statistiku, administrativnih podataka iz Hrvatskog zavoda za
poljoprivredno savjetodavnu službu i Agencije za plaćanja u poljoprivredi,
ribarstvu i ruralnom razvoju.
Metodologija izrade Ekonomskih računa u poljoprivredi temelji se na Uredbi
(EZ-a) br. 138/2004. Europskog parlamenta i vijeća od 5. prosinca 2003. o
ekonomskim računima u poljoprivredi za Zajednicu, Priručniku za Ekonomske račune
u poljoprivredi i šumarstvu EEA/EAF 97 (rev.1.1. – Eurostat) i Priručniku za
input poljoprivredne radne snage (Eurostat, 2010 ) –
http://epp.eurostat.ec.europa.eu/portal/page/portal/agriculture/data/main_tables – te
na sljedećim uredbama:
Uredba Komisije (EZ-a) br. 306/2005 od 24. veljače 2005. kojom se dopunjuje
prilog I. Uredbe (EZ) br. 138/2004 Europskog parlamenta i vijeća o ekonomskim
računima u poljoprivredi za Zajednicu.
Uredba Komisije (EZ-a) br. 909/2006 od 20. lipnja 2006. o izmjenama i dopunama
priloga I. i II. Uredbe (EZ-a) br. 138/2004 Europskog parlamenta i vijeća o
ekonomskim računima u poljoprivredi za Zajednicu.
Uredba Komisije (EZ-a) br. 212/2008 od 7. ožujka 2008. o izmjenama i dopunama
priloga I. Uredbe (EZ-a) br. 138/2004 Europskog parlamenta i vijeća o ekonomskim
računima u poljoprivredi za Zajednicu.
Obuhvat
U ekonomskim računima poljoprivrede obuhvaćena je cjelokupna poljoprivredna
proizvodnja (proizvodnja na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima i kod
poslovnih subjekata).
DEFINICIJE
Output poljoprivredne djelatnosti jednak je zbroju vrijednosti biljne proizvodnje, stočarske proizvodnje,
poljoprivrednih usluga i vrijednosti proizvodnje neodvojivih nepoljoprivrednih
sekundarnih aktivnosti.
Biljna proizvodnja obuhvaća proizvodnju žitarica, industrijskog bilja,
krmiva, hortikulturnih proizvoda, voća, povrća i ostalih nespomenutih
poljoprivrednih proizvoda.
Output stočarske proizvodnje obuhvaća proizvodnju i proizvode stoke,
peradi i ostalih životinja.
Proizvodnja poljoprivrednih proizvoda obuhvaća proizvodnju mlijeka, jaja
i ostalih nespomenutih poljoprivrednih proizvoda.
Obračunsko razdoblje jest kalendarska godina.
Poljoprivredna proizvodnja vrednuje se u baznim cijenama, što znači da su
uključene sve subvencije na proizvode i usluge, a isključeni su svi porezi na
proizvode i usluge.
Poljoprivredna dobra i usluge jesu vrijednost proizvodnje svih
poljoprivrednih dobara (biljna i stočarska proizvodnja) i poljoprivrednih usluga.
Neodvojiva nepoljoprivredna sekundarna aktivnost jest aktivnost koja se
ne može odvojiti od glavne aktivnosti i provodi se na gospodarstvu (prerada
mlijeka, grožđa, maslina, voća i povrća).
Međufazna potrošnja jest vrijednost utrošenih inputa u poljoprivrednu
proizvodnju. Iskazuje se u kupovnim cijenama.
Bruto dodana vrijednost u baznim cijenama jednaka je razlici
poljoprivredne proizvodnje u baznim cijenama i međufazne potrošnje u kupovnim
cijenama.
Potrošnja fiksnoga kapitala jest smanjenje vrijednosti kapitalnih dobara
kao rezultat normalnog habanja (trošenja) tijekom proizvodnog procesa.
Neto dodana vrijednost u baznim cijenama jednaka je razlici bruto dodane
vrijednosti u baznim cijenama i potrošnji fiksnoga kapitala.
Naknade zaposlenicima jesu ukupni primici zaposlenih, u novcu ili naturi,
primljeni tijekom jedne godine.
Ostale subvencije na proizvodnju jesu plaćanja (osim subvencija na
proizvode) uglavnom namijenjena za preuzimanje dijela proizvodnih troškova ili
poticanje promjena metoda proizvodnje.
Faktorski dohodak je jednak neto dodanoj vrijednosti od koje su oduzeti
porezi na proizvodnju, a dodane subvencije na proizvodnju.
Poslovni višak/mješoviti dohodak jednak je razlici faktorskog dohotka i
naknade zaposlenicima.
Poduzetnički dohodak jednak je zbroju primljenih kamata koje se odnose
isključivo na poljoprivrednu proizvodnju i razlike neto poslovnog viška/
mješovitog dohotka i plaćenih najamnina i plaćenih kamata.
Bruto investicije u fiksni kapital
jesu vrijednost novonabavljene imovine u tekućoj godini koja se može koristiti
dulje od jedne godine u procesu poljoprivredne proizvodnje, a čije podrijetlo
može biti iz domaće proizvodnje i iz uvoza (u slučaju uvoza može biti riječ i o
rabljenoj imovini).