|
METODOLOŠKA
OBJAŠNJENJA
|
|
NOTES
ON METHODOLOGY
|
|
|
|
|
|
Svrha
statističkog istraživanja
|
|
Purpose
of the statistical survey
|
|
|
|
|
|
Podaci
prikazani u ovom priopćenju jesu procjene dobivene iz istraživanja IKT-POD. To je godišnje istraživanje o uporabi informacijskih i komunikacijskih tehnologija (IKT) i pruža informacije o uporabi računala, interneta, elektroničkog poslovanja i ostalih IKT-a u poduzećima. Podaci su važan izvor za provođenje politike u području
informacijskog društva u Republici Hrvatskoj i Europskoj uniji.
|
|
Data
shown in this publication are estimates obtained through the IKT-POD
Survey. This is an annual survey on the usage of information and
communication technologies (ICT) and provides information on the usage of
computers, the internet, electronic commerce and other ICTs in enterprises.
The data are an important source for conducting policies in the field of
information society in the Republic of Croatia andin the European Union.
|
|
|
|
|
|
Pravna
osnova
|
|
Legal
framework
|
|
|
|
|
|
Istraživanje
IKT-POD provedeno je u okviru smjernica Eurostata tijekom 2010., a provodi
se na temelju Zakona o službenoj statistici (NN, br. 103/03. i 75/09.).
Provela ga je agencija Ipsos Puls d. o. o. u ime Državnog zavoda za
statistiku Republike Hrvatske. Harmonizirana istraživanja provedena su u svim državama EU-a, dakle podaci su međunarodno usporedivi. Međunarodni podaci
dostupni su na e-adresi http://epp.eurostat.cec.eu.int, Themes
Science and Technology Data. Koncepti i definicije koji
se primjenjuju u istraživanju IKT-POD usklađeni su s EU-ovom Metodologijom
za statistike o Informacijskom društvu, 2008.
|
|
The
IKT-POD Survey was conducted, according to Eurostat guidelines, in 2010 on
the legal basis of the Official Statistics Act (NN, Nos. 103/03 and 75/09).
It was conducted by the Ipsos Puls d.o.o.
agency on behalf of the Croatian Bureau of Statistics. Harmonised surveys
were conducted in all EU Member States, and therefore the data are
internationally comparable. The international data are available on the
following web site address: http://epp.eurostat.cec.eu.int,
Themes Science and Technology Data. Concepts and definitions used in the
IKT-POD Survey are in line with the EU Methodology for Statistics on the
Information Society, 2008.
|
|
|
|
|
|
Promatrane
jedinice
|
|
Observation units
|
|
|
|
|
|
Promatrane
jedinice su poduzeća registrirana na teritoriju Republike Hrvatske te obavljaju navedene djelatnosti prema klasifikaciji NACE:
|
|
The
observation units are enterprises registered on the territory of the Republic of Croatia for performing the following activity sections according to the
NACE classification:
|
|
Područje
C – Prerađivačka industrija
|
|
C Manufacturing
|
|
Područje
D, E – Opskrba električnom energijom, plinom i vodom
|
|
D, E
Electricity, gas and water supply
|
|
Područje
F – Građevinarstvo
|
|
F Construction
|
|
Područje
G – Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikla
|
|
G Wholesale and retail trade, repair of motor vehicles and
motorcycles
|
|
Područje
H – Prijevoz i skladištenje
|
|
H Transport and
storage
|
|
Područje
I – Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane
|
|
I Accomodation
and food service activities
|
|
Područje J
– Informacije i komunikacije
|
|
J Information
and communications activities
|
|
Područje
K – Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja (skupine 65.1 i 65.2,
razredii 64.19 i 64.92, 66.12 i 66.19)
|
|
K financial and
insurance activities (groups 65.1 and 65.2, classes 64.19 i 64.92, 66.12 i
66.19)
|
|
Područje
L – Poslovanje nekretninama
|
|
L Real estate
activities
|
|
Područje M – Stručne, znanstvene i tehničke
djelatnosti (odjeljci 69 – 74)
|
|
M Professional,
scientific and technical activities (divisions 69 – 74)
|
|
Područje
N – Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti
|
|
N Administrative
and support service activities.
|
|
|
|
|
|
Poduzeća
su klasificirana i prema broju zaposlenih osoba: mala (10–49 zaposlenih
osoba), srednje velika (50–249 zaposlenih osoba) velika (250 ili više
zaposlenih osoba).
|
|
The enterprises were also classified according to the
number of persons employed as small ones
(employing 10 – 49 persons), medium-sized ones (employing 50 – 249 persons)
and large ones (employing 250 or more persons).
|
|
|
|
|
|
Veličina
uzorka
|
|
Sample
size
|
|
|
|
|
|
Veličina
uzorka je 4 500 poduzeća.
|
|
The
sample consisted of 4 500 enterprises.
|
|
|
|
|
|
Okvir
uzorka
|
|
Sampling
frame
|
|
|
|
|
|
Osnova
okvira uzorka bio je Poslovni registar Republike Hrvatske (Fina 2009.).
|
|
The
basis for the sampling frame was the Business Register of the Republic of Croatia (Fina 2009).
|
|
|
|
|
|
Metoda
prikupljanja podataka
|
|
Data
collection method
|
|
|
|
|
|
Podaci
su prikupljeni putem pošte uporabom tiskanih upitnika. Poduzeća su mogla
slati podatke i putem interneta uporabom online forme upitnika. Tu
opciju upotrebljavalo je 63% poduzeća koja su sudjelovala u istraživanju.
|
|
The
data were collected by mail using printed questionnaires. The enterprises
could also submit the data via the internet by using the online form of the
questionnaire. That possibility was used by 63% of the enterprises that
took part in the survey.
|
|
|
|
|
|
Referentno
razdoblje za glavne varijable bio je siječanj 2010. Referentno razdoblje za
pitanja o internetskoj prodaji i internetskoj kupnji bila je 2009.
|
|
The
reference period for the main variables was January 2010. For the questions
concerning the internet sales and the internet orders, the reference period
was 2009.
|
|
|
|
|
|
Stupanj
neodaziva
|
|
Non-response rates
|
|
|
|
|
|
Iz
ukupne populacije poduzeća (11 383), 4 500 jedinica odabrano je u uzorak.
|
|
Out of
the whole population of enterprises (11 383), there were 4 500 units taken
into the sample.
|
|
|
|
|
|
U
istraživanju je sudjelovalo 2 868 poduzeća što znači da je stupanj odaziva
bio 64%, a stupanj prihvatljivosti 99,5%. četiri izvještaja nisu bila uzeta
u obzir, tako da je neto uzorak koji se upotrebljavao za tabeliranje i
ponderiranje iznosio 2 864 poduzeća. Stupanj neodaziva bio je 36%.
|
|
There
were 2 868 enterprises that took part in the Survey, which means that the
response rate was 64% and the eligibility rate was 99.5%. The net sample
used for tabulation and grossing-up consisted of 2 864 enterprises because
4 reports were not taken into account. The non-response rate was 36%.
|
|
|
|
|
|
Ponderacija
|
|
Weighting
|
|
|
|
|
|
RIM
weighting metoda (iterative proportional fitting – IPF)
upotrijebljena je za projiciranje na ukupnu populaciju. Ekstrapolacijski
ponder izračunan je za svakog sudionika istraživanja, a metoda izračuna
obuhvatila je kategoriju djelatnosti NACE-a, broj zaposlenih, ukupan promet
te ukupan prihod poduzeća.
|
|
RIM weighting
procedure (iterative proportional fitting – IPF) was used for the
grossing-up. The extrapolation weight was calculated for each participant
of the Survey, while the calculation method included a NACE category,
number of employees, of the total turnover and the total income of an
enterprise.
|
|
|
|
|
|
Izvor
informacija za ove varijable bio je Poslovni registar Republike Hrvatske
(Fina 2009.). Izračunani ponderi omogućuju računanje podataka za cjelokupnu
populaciju poduzeća. Početkom 2009. ukupan broj registriranih poduzeća
iznosio je 12 380.
|
|
The source of information on these variables was the
Business Register of the Republic of Croatia (Fina 2009). The calculated
weights enable the calculation of the data for the whole population of the
enterprises; there were 12 380 enterprises at the beginning of 2009.
|
|
|
|
|
|
Definicije
i objašnjenja
|
|
Definitions
and explanations
|
|
|
|
|
|
ERP (Enterprise Resource Planning) se sastoji od jedne ili više softverskih
aplikacija koje integriraju informacije i procese kroz nekoliko poslovnih
funkcija u poduzeću. U pravilu ERP integrira planiranje, nabavu, prodaju,
promidžbu, odnose s klijentima, računovodstvo i ljudske resurse.
|
|
ERP (Enterprise Resource Planning) consists of one or of a set of software
applications that integrate information and processes across the several
business functions of the enterprise. Typically, ERP integrates planning,
procurement, sales, marketing, customer relationship, finance and human
resources.
|
|
|
|
|
|
ERP-softver može
biti izrađen po narudžbi ili isporučen kao licencni paket. Licencni paket
sadrži softverske komplete koje je kupio od proizvođača i obuhvaćaju cijelo
poduzeće, ali su izrađeni na modularan način čime omogućuju poduzećima da
prilagode sustav svojim specifičnim aktivnostima primjenjujući samo neke od
tih modula. ERP-sustav u pravilu ima ove karakteristike:
|
|
The ERP software can be delivered either as a
customised or a package software. These latter are single-vendor,
enterprise wide, software packages, but built in a modular way allowing
enterprises to customise the system to their specific activity implementing
only some of those modules. The ERP system typically has the following
characteristics:
|
|
|
|
|
|
1.
|
dizajniran
je za okruženje klijent-server (tradicionalno ili preko interneta)
|
|
1.
|
It is
designed for a client-server environment (traditional or web-based);
|
|
2.
|
integrira
većinu poslovnih procesa
|
|
2.
|
It
integrates the majority of business processes;
|
|
3.
|
procesira
većinu poslovnih transakcija
|
|
3.
|
It
processes a large majority of business transactions;
|
|
4.
|
upotrebljava
bazu podataka koja pohranjuje svaki podatak samo jedanput
|
|
4.
|
It uses
a database that stores each piece of data only once;
|
|
5.
|
omogućuje
pristup podacima u stvarnom vremenu.
|
|
5.
|
It
allows for the access to data in real time.
|
|
|
|
|
|
CRM
(Customer Relationship Management) je upravljačka
metodologija koja stavlja klijenta u središte poslovne djelatnosti,
bazirana je na intenzivnoj uporabi informacijskih tehnologija za
prikupljanje, integriranje, obradu i analizu informacija vezanih uz
klijente. Razlikujemo dva modela:
|
|
CRM (Customer
Relationship Management) is a management methodology that places a
customer in the centre of a business activity. It is based on an intensive
use of information technologies to collect, integrate, process and analyze
information related to customers. One can distinguish between the following
two models:
|
|
|
|
|
|
|
|
1.
|
Operacijski
CRM – integriranje u front office poslovne procese koji su izravno u
kontaktu s klijentima
|
|
1.
|
Operational
CRM – integration of the front office business processes that are in
contact with the customer.
|
|
2.
|
Analitički
CRM – analiza informacija o klijentima koje su dostupne u poduzeću,
uporabom data mininga. Cilj je prikupiti što detaljnije informacije
o klijentima te odgovoriti na njihove potrebe.
|
|
2.
|
Analytical CRM – analysis of the information
available in the enterprise on its customers by using data mining method,
This aims in gathering in-depth knowledge of the customers and to meet
their needs.
|
|
|
|
|
|
E-faktura je
faktura u kojoj su svi podaci u digitalnom obliku te može biti automatski
procesirana. Osobina karakteristična za e-fakturu je automatizacija. E-faktura će biti automatski prenesena na fakturiranje unutar poduzeća od izdavača fakture
ili iz sustava davatelja usluge izravno u financijske ili slične aplikacije
primatelja. Protokol prijenosa mogu biti XML, EDI ili ostali slični
formati.
|
|
E-invoice is an
invoice in which all data are in digital format, so it can be processed
automatically. A distinctive feature of an e-invoice is automation.
E-invoice will be automatically transferred to the inter-company invoicing
from the invoice issuer's or service provider’s system directly into the
recipient's financial or other application. The transmission protocol might
be XML, EDI or other similar format.
|
|
|
|
|
|
E-potpis je
vrsta elektroničke informacije koja je pridružena ili vezana uz ugovor ili
drugu poruku te upotrijebljena kao zakonski ekvivalent za pisani potpis.
Elektronički potpis se često upotrebljava ili radi potpisa stavljenog u
tekst putem jednog ili više elektroničkih načina ili za kriptografske
namjene dodavanjem metoda koje će onemogućiti krivotvorenje i očuvati
integritet dokumenta. Digitalni potpis obično se izričito odnosi na
kriptografski potpis ili na dokumentu ili na nižoj razini strukture
podataka.
|
|
E-signature
is
a kind of electronic information attached to or associated with a contract
or another message used as a legal equivalent to a written signature.
Electronic signature is often used to mean either a signature imputed to a
text via one or several electronic means or for cryptographic purposes by
adding non-repudiation or message integrity features to a document. Digital
signature usually refers specifically to a cryptographic signature, either
on a document or on a lower-level data structure.
|
|
|
|
|
|
Da bi
se bilo koji potpis uzeo u obzir, mora imati zakonsku vrijednost, inače je
samo dio komunikacije. Neke internetske stranice i softverski licencni
ugovori (EULA) tvrde da su različite elektroničke radnje zakonski
obvezujući potpisi i instanca elektroničkog potpisa, npr.
internetska stranica može objaviti da se, kad uopće posjetite stranicu,
morate složiti s određenim skupom uvjeta i okolnosti.
|
|
For
either of them to be considered a signature, they must have a legal value,
otherwise they are just a piece of communication. Some web pages and
software EULAs claim that various electronic actions are legally binding
signatures and so are instances of electronic signature. For example, a web
page might announce that, by accessing the site at all, you have agreed to
a certain set of terms and conditions.
|
|
Legalni
status takvih tvrdnji nije siguran. Elektronički potpis također može biti
digitalan potpis ako upotrebljava kriptografske metode kako bi osigurao
integritet i autentičnost poruka. Zbog uporabe mehanizama za integritet
poruka bilo koja izmjena digitalno potpisanog dokumenta bit će odmah
otkrivena ako se provede test, a upotrijebljen potpis neće biti prihvaćen
kao valjan.
|
|
The
legal status of such claims is uncertain. An electronic signature can also
be a digital signature if it uses cryptographic methods to assure both
message integrity and authenticity. Because of the use of message integrity
mechanisms, any changes to a digitally signed document will be readily
detectable if tested for, and the attached signature cannot be taken as
valid.
|
|
|
|
|
|
Važno
je razumjeti da su kriptografski potpisi mnogo više od samih tehnika
kontrole pogrešaka srodnije checksum algoritmima ili čak visoko
pouzdanim algoritmima za otkrivanje pogrešaka i korekciju poput
Reed-Solomonovog algoritma. Ne mogu osigurati nepromjenjivost teksta budući
da cijeli tekst može biti obnovljen po potrebi. Povrh toga protokoli za
integritet teksta ne uključuju korekciju pogrešaka jer bi to moglo uništiti
mogućnost detekcije promjena.
|
|
It is
important to understand that cryptographic signatures are much more than an
error checking technique akin to checksum algorithms, or even high
reliability error detection and correction algorithms such as Reed-Solomon.
These can offer no assurance that the text has not been tampered with, as
all can be regenerated as needed by a tamperer. In addition, no message
integrity protocols include error correction, for to do so would destroy
the tampering detection feature
|
|
|
|
|
|
Popularni
standardi elektroničkog potpisa uključuju standard OpenPGP podržan s PGP-om
o GnuPG-u i neke S/MIME standarde (dostupne u Microsoft Outlooku). Sve
trenutne sheme kriptografskih digitalnih potpisa zahtijevaju da primatelj
ima način primanja javnoga ključa pošiljatelja koji osigurava pripadnost javnoga ključa identitetu pošiljatelja te da se provode mjere za očuvanje integriteta koje
osiguravaju da autorizacija ili vrijednost javnog ključa ne mogu biti
neopaženo promijenjeni. Digitalno potpisan tekst može također biti
kriptiran zbog zaštite pri prijenosu podataka, ali to nije potrebno ako je
cjelokupni postupak digitalnog potpisa pravilno proveden. Osiguranje
privatnosti bit će vodeći zahtjev.
|
|
Popular
electronic signature standards include the OpenPGP standard supported by
PGP and GnuPG, and some of the S/MIME standards (available in Microsoft
Outlook). All current cryptographic digital signature schemes require
recipient to have a way to obtain the sender's public key with assurances
that the public key and sender identity belong together and message
integrity measures which assure that neither the authorization nor the
value of the public key can be surreptitiously changed. A digitally signed
text may also be encrypted for protection during transmission, but this is
not required when the digital signature has been properly carried out. Confidentiality
requirements will be the guiding consideration.
|
|
|
|
|
|
SSL/TLS Secure
Sockets Layer (SSL) i Transport Layer Security (TLS) jesu
kriptografski protokoli koji omogućuju sigurnu komunikaciju na internetu.
SSL omogućuje krajnju autentičnost i komunikacijsku privatnost putem
interneta upotrebom kriptografije. Kod tipične upotrebe samo je server
identificiran (tj. osiguran je njegov identitet), dok klijent ostaje
neidentificiran; obostrana identifikacija zahtijeva implementaciju Public
Key infrastrukture klijentu. Protokoli dopuštaju klijent/server
aplikacijama da komuniciraju na način dizajniran da onemogući
prisluškivanje, mijenjanje i krivotvorenje poruka.
|
|
SSL/TLS Secure Sockets Layer (SSL) and Transport Layer Security
(TLS) are cryptographic protocols which provide secure communications
on the internet. SSL provides endpoint authentication and communications
privacy over the internet using cryptography. In typical use, only the
server is authenticated (i.e. its identity is ensured) while the client
remains unauthenticated; mutual authentication requires Public Key
Infrastructure deployment to clients. The protocols allow client/server
applications to communicate in a way designed to prevent eavesdropping,
tampering, and message forgery.
|
|
|
|
|
|
Free/Open
Source
softver je sofver dostupan unutar open source licence. Open
source licenca je licenca s autorskim pravom za računalne programe koje
stavljaju izvorni kod na raspolaganje pod uvjetima koji omogućuju
modificiranje i redistribuciju bez plaćanja originalnom autoru.
|
|
Free/Open
Source software refers to a computer software under an open
source license. An open-source license is a copyright license for computer
software that makes the source code available under terms that allow for modification and redistribution without having to pay the original author.
|
|
Takva
licenca može imati dodatna ograničenja kao što su zahtjev da se sačuva ime
autora i izjava o autorskom pravu unutar koda.
|
|
Such
licenses may have additional restrictions such as a requirement to preserve
the name of the authors and the copyright statement within the code.
|
|
|
|
|
|
S Open
source definicijom povezana je i definicija besplatnog softvera (Free
Software) od Free Software Foundationa koja pokušava obuhvatiti
zahtjeve da licencirani programi budu okvalificirani kao besplatan softver.
U praksi, licencije koje zadovoljavaju open source definiciju u
pravilu uvijek zadovoljavaju definiciju besplatnog softvera. Od 2005., sve
licencije koje zadovoljavaju definiciju besplatnog softvera zadovoljavaju i
open source definiciju.
|
|
Related
to the Open Source Definition is the Free Software Definition by the Free
Software Foundation, which attempts to capture what is required for a
program license to qualify as being free-libre software. In practice, licenses
that meet the Open Source Definition almost always also meet the Free
Software Definition. All licenses reported to meet the Free Software
Definition as of 2005 also meet the Open Source Definition.
|
|
|
|
|
|
Digitalni
proizvodi/usluge jesu svi proizvodi/usluge koji se mogu
naručiti i isporučiti neposredno na računalo putem interneta, npr. glazba,
video, igre, računalni programi, online novine, usluge savjetovanja
itd.
|
|
Digital products/services Goods/services that can be ordered
and delivered directly to a computer over the internet, e.g. music,
videos, games, computer software, online newspapers, consulting services,
etc.
|
|
|
|
|
|
xDSL
(Digital Subscriber Line) je širokopojasna tehnologija dizajnirana da poveća frekvencijsko područje za prijenos podataka dostupan preko standardnih
bakrenih telefonskih žica. Uključuje ADSL, SDSL, HDSL, RADSL, VDSL,
DSL-Lite i sl. DSL-linija omogućuje prijenos podataka i glasa. Dio linije
vezan uz prijenos podataka je uvijek spojen.
|
|
xDSL (Digital Subscriber Line)
Broadband technology designed to increase bandwidth
for data transfer available over standard copper telephone wires;
includes ADSL, SDSL, HDSL, RADSL, VDSL, DSL-Lite, etc. A DSL
line can carry both data and voice signals and the data part of the line is
continuously connected.
|
|
|
|
|
|
ISDN (Integrated
Services Digital Network) je digitalna mreža koja omogućuje istodobno
prijenos podataka, slike i glasa (128 Kb/s).
|
|
ISDN (Integrated Services Digital Network) is a digital network
that enables transmission of voice, picture and data at the same time (128
Kb/s).
|
|
|
|
|
|
Modem je
uređaj koji modulira izlazni digitalni signal iz računala ili ostalih
digitalnih uređaja u analogni signal za konvencionalne bakrene telefonske
linije te demodulira ulazni analogni signal i pretvara ga u digitalni
signal za digitalni uređaj.
|
|
Modem is a device that modulates outgoing digital signals from a computer
or other digital device to analogue signals for a conventional copper
telephone line and demodulates the incoming analogue signal and converts it
to a digital signal for the digital device.
|
|
|
|
|
|
Bežični
pristup
jest uporaba bežične tehnologije kao što su radiofrekvencije, infracrvene
zrake, mikrovalovi te ostale vrste elektromagnetskih ili akustičnih valova
za zadnju internu vezu između uređaja korisnika (računala, pisači itd.) i
osnovne mreže (LAN) unutar radnih prostorija poduzeća. Većinom obuhvaća
tehnologije Wi-fi i Bluetooth.
|
|
Wireless
access is the use of wireless technologies such as
radio-frequency, infrared, microwave, or other types of electromagnetic or
acoustic waves, for the last internal link between users devices (such as
computers, printers, etc) and a LAN backbone line(s) within the
enterprise’s working premises. It includes mainly Wi-fi and Bluetooth
technologies.
|
|
|
|
|
|
E-trgovina su transakcije koje se provode preko mreža računala baziranih na
internetskom protokolu te preko ostalih računalih mreža. Zaprimanje
narudžbi dobara i usluga ostvaruje se putem navedenih mreža, ali samo plaćanje i konačna isporuka dobara i
usluga mogu biti provedeni online ili offline. Narudžbe
zaprimljene telefonom, telefaksom ili ručno pisanim elektroničkim porukama
ne smatraju se e-trgovinom.
|
|
E-commerce
are
transactions conducted over the internet protocol-based networks and over
other computer-mediated networks. Goods and services are ordered via those
networks, but the payment and the ultimate delivery of the good or service
may be conducted on-line or off-line. Orders received via telephone,
facsimile, or manually typed e-mails are not counted as electronic
commerce.
|
|
|
|
|
|
E-pošta je
elektronički prijenos poruka, uključuje tekst i priloge od jednog računala
do drugog, lociranog u samoj organizaciji ili izvan nje. To uključuje
elektroničku poštu putem interneta ili ostalih računalnih mreža.
|
|
E-mail is an
lectronic transmission of messages, including text and attachments, from
one computer to another, located either within or outside the organisation.
This includes electronic mail by internet or other computer networks.
|
|
|
|
|
|
Lokalna računalna mreža (LAN) jest interna računalna mreža koja
je skup od najmanje dva povezana računala upotrebom telekomunikacijskog
sustava sa svrhom komuniciranja i dijeljenja resursa unutar poduzeća. U
pravilu povezuje osobna računala, radne stanice, pisače, servere i ostale
uređaje. Obično se koristi za razmjenu internih datoteka između povezanih
korisnika; interna poslovna komunikacija (interna e-pošta, interno
internetsko sučelje itd.); dijeljeni pristup uređajima (pisači itd.) i
ostalim aplikacijama (baze podataka) te za zajedničke poslovne procese.
Mreža je najčešće namijenjena jednoj zgradi ili usko lociranoj skupini
zgrada, omogućuje korisnicima razmjenu podataka, dijeljenje pisača,
upravljanje zajedničkim računalom itd
|
|
Local Area Network (LAN) is an internal computer network is a group of at
least two computers connected together, using a telecommunication system
for the purpose of communicating and sharing resources within an
enterprise. It typically connects personal computers, workstations,
printers, servers, and other devices. It is used usually for internal file
exchange between connected users; intra business communications (internal
e-mail, internal web interface, etc); shared access to devices (printers,
etc) and other applications (databases) or for joint business processes.
Network is usually confined to a single building or closely located group
of buildings allowing users to exchange data, share a printer, master a
common computer, etc.
|
|
|
|
|
|
EDI
(Electronic Data Interchange) se upotrebljava za elektroničku razmjenu
podataka, dokumenata i transakcija unutar poduzeća te između poduzeća.
Razmjena podataka teče automatski između računalnih sistema između
partnera. Upotrebljava se standardna i kriptirana forma.
|
|
EDI (Electronic Data Interchange) is used for the electronic interchange of data,
documents and orders inside the enterprise and between the enterprises.
Data interchange flows automatically between the computer systems, between partners, and uses standard and encrypted form.
|
|
|
|
|
|
Internet se odnosi
na mrežu baziranu na internetskim protokolima: www, ekstranet putem
interneta, EDI putem interneta, internet-ready mobilni telefoni.
|
|
The internet relates to the internet protocol-based networks: www, extranet via
the internet, EDI via the internet, internet-ready mobile phones.
|
|
|
|
|
|
Intranet je
interna komunikacijska mreža unutar poduzeća koja koristi internetski
protokol omogućavajući komunikaciju unutar organizacije.
|
|
Intranet
is
an internal company communications network using internet protocol allowing
communications within an organisation.
|
|
|
|
|
|
Ekstranet je
zatvorena mreža koja koristi internetske protokole kako bi sigurno dijelila
informacije poduzeća s dobavljačima, isporučiteljima, klijentima ili
ostalim poslovnim partnerima. Može poprimiti oblik sigurne ekstenzije
intraneta koji omogućuje vanjskim korisnicima pristup određenim dijelovima
intraneta. Može biti i privatni dio internetske stranice poduzeća kojem je
omogućena navigacija poslovnim partnerima nakon što se autoriziraju na
login-stranici.
|
|
Extranet
is
a closed network that uses internet protocols to securely share
enterprise's information with suppliers, vendors, customers or other
businesses partners. It can take the form of a secure extension of an
intranet that allows external users to access some parts of the
enterprise's intranet. It can also be a private part of the enterprise's
website, where business partners can navigate after being authenticated in
a login page.
|
|
|
|
|
|
Internetska stranica jest mjesto na World Wide Webu identificirano
internetskom adresom. Kolekcija internetskih datoteka o određenom subjektu
uključuje početnu datoteku koja se naziva home page. Informacije su
kodirane posebnim jezikom (HyperText Mark-up Language (HTML), XML, Java),
koji je čitljiv preko internetskih pretraživača kao što su Mozilla Firefox,
Opera ili Microsoft's Internet Explorer
|
|
Website is a
location on the World Wide Web identified by a Web address. Collection of
Web files on a particular subject that includes a beginning file called a
home page. Information is encoded with specific languages (Hypertext
mark-up language (HTML), XML, Java) readable with a Web browser, like
Mozilla Firefox, Opera, or Microsoft's Internet Explorer.
|
|
|
|
|
|
Objavljivanje
|
|
Publishing
|
|
|
|
|
|
Ukupni
podaci objavljeni su za poduzeća s 10 ili više zaposlenih osoba. Eurostat
objavljuje podatke država EU-a za poduzeća s 10 ili više zaposlenih osoba.
Stoga je omogućena međusobna usporedivost podataka između Republike
Hrvatske i ostalih država Europske unije.
|
|
Totals of the data were published for enterprises
employing 10 or more persons. The Eurostat publishes data of the EU
countries for enterprises employing 10 or more persons, which enables
comparability of the data between the Republic of Croatia and other EU
countries.
|
|
|
|
|
|
Kratice
|
|
Abbreviaions
|
|
|
|
|
|
d. n.
EU
Eurostat
Fina
itd.
i sl.
Kb/s
NACE
NN
npr.
RH
tj.
|
drugdje
nespomenuto
Europska
unija
Statistički
ured Europske unije
Financijska
agencija
i tako
dalje
i
slično
kilobajt
u sekundi
Statistička
klasifikacija ekonomskih djelatnosti u
Europskoj zajednici
Narodne
novine
na primjer
Republika
Hrvatska
to jest
|
|
e.g.
etc.
EULA
Eurostat
Fina
Kb/s
NACE
NN
|
for example (from Latin: exempli gratia)
and so
on (from Latin: et cetera)
End User License Agreement
Statistical Office of the European Communities
Financial
agency
kilobyte
per second
Statistical
Classification of Economic Activities in the European Community
Narodne novine,
official gazette of the Republic of
Croatia
|
|
|
|
|
|
|
|
