image description

image description

image description

 

GODINA/YEAR: XLVII.                                   ZAGREB, 12. LISTOPADA 2010./12 OCTOBER, 2010                                BROJ/NUMBER: 14.1.2.

 

CODEN POPCEA        ISSN 1330-0350

 

 

POKAZATELJI SIROMAŠTVA U 2009.

POVERTY INDICATORS, 2009

 

 

Pokazatelji siromaštva za Republiku Hrvatsku izračunani su iz podataka o ukupnom neto dohotku privatnih kućanstava koji su prikupljeni statističkim istraživanjem Anketa o potrošnji kućanstava. Pokazatelji siromaštva temelje se na konceptu relativnog siromaštva koji uzima u obzir raspoloživi dohodak kućanstva, broj članova u kućanstvu (veličinu kućanstva) i distribuciju dohotka unutar populacije.

 

The poverty indicators for the Republic of Croatia were calculated by using data on the total net income of private households collected through the Household Budget Survey (HBS). The indicators are based on a relative poverty concept which takes into consideration disposable household income, number of household members (household size) and the income distribution within the population.

 

 

 

Pokazatelji su izračunani za dvije definicije neto dohotka (tablica 1.), ovisno o tome uključuje li dohodak novčana i naturalna primanja (u tablici 1. stupac “s dohotkom u naturi”) ili samo novčana primanja (u tablici 1. stupac “bez dohotka u naturi”), kako bi se pokazao utjecaj naturalnih primanja na dohodak, odnosno prag i stopu rizika od siromaštva.

 

The indicators were calculated for two definitions of net income (Table 1) depending on whether the income includes both cash earnings and benefits in kind (see Table 1, column “With income in kind”) or cash earnings only (see Table 1, column “Without income in kind”), in order to present the influence of benefits in kind on income and, consequently, on the at-risk-of-poverty threshold and the at-risk-of-poverty rate.

 

 

 

Prema definiciji dohotka koja uključuje novčana i naturalna primanja, stopa rizika od siromaštva u Republici Hrvatskoj u 2009. iznosi 18,0%, dok je u 2008. iznosila 17,4%. Prag rizika od siromaštva u 2009. za samačko kućanstvo iznosi 26 703 kune na godinu, a za kućanstvo s dvije odrasle osobe i dvoje djece iznosi 56 076 kuna na godinu. Osobe čiji je dohodak ispod praga u većem su riziku od siromaštva od ostalih, ali ne žive nužno u oskudici.

 

According to the income definition, which includes cash earnings and   benefits in kind, the at-risk-of-poverty rate in Republic of Croatia i n 2009 was 18.0%, while in 2008 it was 17.4%. The at-risk-of-poverty threshold at the annual level amounted in 2009 to 26 703 kuna for a one-person household and to 56 076 kuna for a household consisting of two adults and two children. Everyone with the income below the threshold is in a worse situation than others, but they do not necessarily live in deprivation.

 

 

 

Stopa rizika od siromaštva prema godinama i spolu u 2009. najveća je kod osoba starih 65 i više godina te iznosi 31,5%. U toj je dobnoj skupini razlika prema spolu u stopi rizika od siromaštva najveća te kod žena iznosi 36,5%, a kod muškaraca 23,7%. Najmanja stopa rizika od siromaštva jest kod osoba starih od 25 do 49 godina, kod muškaraca iznosi 12,2%, a kod žena 12,3%.

 

The at-risk-of-poverty rate, by age and sex, was in 2009 the highest for persons aged 65 years and over. In this age group the difference between gender breakdown was the highest and amounted to 36.5% for women and 23.7% for men. The lowest rate was recorded for persons aged from 25 to 49 years, 12.2% for men and 12.3% for women.

 

 

 

1.   POKAZATELJI SIROMAŠTVA U 2009.

      POVERTY INDICATORS, 2009

 

Dohodak

Income

 

 

s dohotkom u naturi

With income in kind

bez dohotka u naturi

Without income in kind

 

 

 

 

 

Stopa rizika od siromaštva, %

18,0

20,2

At-risk-of-poverty rate, %

Prag rizika od siromaštva za samačko kućanstvo u kunama

26 703

25 508

At-risk-of-poverty threshold for one-person households, kuna

Prag rizika od siromaštva za kućanstvo
s dvije odrasle osobe i dvoje djece
u kunama

56 076

53 566

At-risk-of-poverty threshold for households
consisting of two adults and two children,
kuna

Stopa rizika od siromaštva prema godinama i spolu, %

 

 

At-risk-of-poverty rate by age and sex, %

           Muškarci

16,1

18,3

        Men

           Žene

19,9

22,0

        Women

0 – 15 godina

19,2

19,6

0 – 15 years

           Muškarci

19,0

19,9

        Men

Žene

19,3

19,2

Women

16 – 24 godine

16,0

18,8

16 – 24 years

           Muškarci

16,0

18,2

        Men

Žene

16,1

19,4

Women

25 – 49 godina

12,3

13,6

25 – 49 years

           Muškarci

12,2

13,6

        Men

           Žene

12,3

13,7

        Women

50 – 64 godine

14,6

17,8

50 – 64 years

           Muškarci

14,1

17,3

        Men

           Žene

15,0

18,2

        Women

65 i više godina

31,5

34,4

65 years and over

           Muškarci

23,7

27,3

        Men

           Žene

36,5

39,0

        Women

 

 

 

 

Stopa rizika od siromaštva prema najčešćem statusu
u aktivnosti, %

 

 

At-risk-of-poverty rate, by most frequent activity
status, %

Zaposlenici

4,4

5,2

Employees

           Muškarci

5,7

6,6

        Men

           Žene

(2,7)

(3,3)

        Women

Samozaposleni

19,5

26,7

Self-employed

           Muškarci

17,6

23,5

        Men

           Žene

21,4

30,2

        Women

Nezaposleni

37,4

42,0

Unemployed

           Muškarci

40,7

47,8

        Men

           Žene

34,7

37,3

        Women

Umirovljenici

24,3

25,8

Retired

           Muškarci

21,9

24,2

        Men

           Žene

26,3

27,2

        Women

Ostali ekonomski neaktivni

26,5

30,2

Other economically inactive

           Muškarci

20,0

22,9

        Men

           Žene

29,9

33,9

        Women

Stopa rizika od siromaštva prema tipu kućanstva i godinama, %

 

 

At-risk-of-poverty rate, by household type and age, %

Samačko kućanstvo

43,2

42,6

One-person household

           Muškarci

28,2

28,2

        Men

           Žene

50,2

49,3

        Women

Samačko kućanstvo, osoba stara između 30 i 64 godine

30,6

31,6

One-person household, 30 – 64 years

        Muškarci

(28,1)

(31,7)

        Men

        Žene

(33,0)

(31,5)

        Women

Samačko kućanstvo, osoba stara 65 i više godina

50,9

50,0

One-person household, 65 years and over

        Muškarci

(29,9)

(28,5)

        Men

        Žene

56,5

55,8

        Women

Dvije odrasle osobe bez uzdržavane djece, obje mlađe
od 65 godina

14,4

17,0

Two adults, no dependent children,  both adults
under 65 years

Dvije odrasle osobe bez uzdržavane djece,
barem jedna stara 65 i više godina

28,7

33,7

Two adults, no dependent children,
at least one adult 65 years or over

Druga kućanstva bez uzdržavane djece

7,2

10,0

Other households with  no dependent children

Samohrani roditelj s jednim ili više uzdržavane djece

(24,5)

(24,8)

Single parent household, one or more dependent children

Dvije odrasle osobe s jednim djetetom

12,1

12,5

Two adults, one dependent child

Dvije odrasle osobe s dvoje djece

14,1

15,0

Two adults, two dependent children

Dvije odrasle osobe s troje i više djece

31,7

31,6

Two adults, three or more dependent children

Ostala kućanstva s uzdržavanom djecom

11,9

15,3

Other households with dependent children

Stopa rizika od siromaštva prema statusu vlasnika stana, %

 

 

At-risk-of-poverty rate by tenure status, %

Stanar ili podstanar

26,3

26,7

Tenant

Vlasnik ili stanuje besplatno

17,8

19,9

Owner or rent free

Nejednakost distribucije dohotka – kvintilni omjer (S80/S20)

4,3

4,6

Inequality of income distribution – quintile share ratio (S80/S20)

Ginijev koeficijent

0,27

0,29

Gini coefficient

Relativni jaz rizika od siromaštva, %

23,8

22,9

Relative at-risk-of-poverty gap, %

Raspršenost oko praga rizika od siromaštva

 

 

Dispersion around the at-risk-of-poverty threshold

40%-tni prag

6,2

7,0

40% cut off

50%-tni prag

11,5

12,4

50% cut off

70%-tni prag

25,1

26,7

70% cut off

Stopa rizika od siromaštva prije socijalnih transfera, %

 

 

At-risk-of-poverty threshold before social transfers, %

Socijalni transferi nisu uključeni u dohodak

25,8

27,2

Social transfers excluded from income

Mirovine i socijalni transferi nisu uključeni u dohodak

41,1

42,6

Pensions and social transfers excluded from income

 

 

 

Stopa rizika od siromaštva prema najčešćem statusu u aktivnosti najveća je za nezaposlene osobe, 37,4%, za ostale ekonomski neaktivne osobe je 26,5%, a za umirovljenike 24,3%.

 

The at-risk-of-poverty rate, by the most frequent activity status, was the highest for unemployed persons, 37.4%, other economically inactive persons, 26.5%, and for retired persons, 24.3%.

 

 

 

Stopa rizika od siromaštva prema tipu kućanstva najveća je kod samačkih kućanstava, osobito kod onih koje čine osobe stare 65 i više godina, te u 2009. iznosi 50,9%.

 

The at-risk-of-poverty rate, according to a household type, was the highest for one-person households, particularly for households of persons aged 65 years and over, and in 2009 it amounted to 50.9%.

 

 

 

Kvintilni omjer (S80/S20) jest pokazatelj dohodovne nejednakosti koji predstavlja odnos između petog i prvog kvintila distribucije dohotka, tj. odnos ukupnoga ekvivalentnog dohotka 20% populacije s najvećim dohotkom i ukupnoga ekvivalentnog dohotka 20% populacije s najmanjim dohotkom, te u 2009. iznosi 4,3.

 

The quintile share ratio (S80/S20) is an indicator of income inequality and it measures ratio in the top and bottom quintiles. It represents the ratio between the total equivalised income of the 20% of population with the highest income and the 20% of population with the lowest income. This ratio reached 4.3 in 2009.

 

 

 

Ginijev koeficijent jest mjera nejednakosti raspodjele dohotka i u 2009. iznosi 0,27. Kad bi postojala savršena jednakost (tj. kad bi svaka osoba primala jednaki dohodak), tad bi koeficijent iznosio 0. Što je vrijednost bliža 1, to je dohodovna nejednakost veća.

 

Gini coefficient, as a measure of income inequality, takes into consideration the total distribution of income and in 2009 it was 0.27. If there was a perfect equality, that is, if each person received the same income, the Gini coefficient would be 0. The closer to 1 the value is, the greater the income inequality is.

 

 

 

Raspršenost oko praga rizika od siromaštva prikazuje postotak osoba koje su u riziku od siromaštva u slučaju kada je prag rizika postavljen na 40%, 50% i 70% medijana ekvivalentnog dohotka. Stopa rizika od siromaštva u 2009. iznosi 6,2% ako je prag postavljen na 40% medijana, 11,5% ako je prag 50% medijana i 25,1% ako je prag 70% medijana evivalentnog dohotka.

 

The dispersion around the at-risk-of-poverty threshold indicates a percentage of persons at the risk of poverty in case when the at-risk-of- poverty threshold is set at 40%, 50% and 70% equivalised income medians. In 2009, the at-risk-of-poverty rate was 6.2% for the threshold set at 40% of the median, 11.5% for the threshold set at 70% of the median and 25.1% for the threshold set at 50% of the equivalised income median.

 

 

 

Stopa rizika od siromaštva prije socijalnih transfera izračunava se tako da se pri definiranju dohotka na temelju kojeg se izračunava taj pokazatelj izuzmu socijalni transferi. Taj pokazatelj upotrebljava se u kombinaciji s osnovnom stopom rizika od siromaštva radi mjerenja utjecaja socijalnih transfera na rizik od siromaštva. Usporedba osnovne stope rizika od siromaštva i stope rizika od siromaštva prije socijalnih transfera pokazuje da izuzimanje socijalnih transfera iz dohotka utječe na povećanje postotka osoba koje su u riziku od siromaštva s osnovnih 18,0% na stopu od 25,8%. Ako se iz dohotka izuzmu i socijalni transferi i mirovine, tada stopa rizika od siromaštva iznosi 41,1%.

 

The at-risk-of-poverty rate before social transfers is calculated by excluding social transfers when defining an income that represents the basis for its calculation. This indicator is used in connection with a standard at-risk-of-poverty rate in order to evaluate the impact of social transfers on the risk of poverty. A comparison between the standard at-risk-of-poverty rate and the at-risk-of-poverty rate before social transfers shows that the exclusion of social transfers causes an increase in persons at the risk of poverty from the standard rate of 18.0% to the rate of 25.8%. If both social transfers and pensions are excluded from the income, the at-risk-of-poverty rate reaches 41.1%.

 

 

 

2.  POKAZATELJI SIROMAŠTVA 2005. – 2009.

      POVERTY INDICATORS, 2005 – 2009

 

S dohotkom u naturi

With income in kind

 

 

2005.

2006.

2007.

2008.

2009.

 

 

 

 

 

 

 

 

Stopa rizika od siromaštva, %

17,5

16,3

17,4

17,4

18,0

At-risk-of-poverty rate, %

Prag rizika od siromaštva za samačko kućanstvo
u kunama

21 238

22 196

23 969

24 311

26 703

At-risk-of-poverty threshold for
one-person households,
kuna

Prag rizika od siromaštva za kućanstvo
s dvije odrasle osobe i dvoje djece
u kunama

44 599

46 611

50 336

51 054

56 076

At-risk-of-poverty threshold for
households consisting of two adults and two
children,
kuna

Nejednakost distribucije dohotka – kvintilni omjer (S80/S20)

4,5

4,2

4,3

4,6

4,3

Inequality of income distribution – quintile share ratio (S80/S20)

Ginijev koeficijent

0,29

0,28

0,28

0,29

0,27

Gini coefficient

Stopa rizika od siromaštva prije socijalnih transfera, %

25,8

24,1

24,3

25,5

25,8

At-risk-of-poverty rate, social transfers excluded, %

Stopa rizika od siromaštva, nisu uključene mirovine i socijalni transferi, %

43,2

41,8

41,6

43,1

41,1

At-risk-of-poverty rate, pensions and social transfers excluded, %

 

 

 

image description

 

 

 

 

 

 

U tablici 3. prikazano je nekoliko osnovnih pokazatelja za 2008. za  zemlje EU-a, a izračunani su prema definiciji dohotka koji uključuje samo novčana primanja. Ti pokazatelji izračunani su iz podataka statističkog istraživanja o dohotku i životnim uvjetima privatnih kućanstava (Statistics on Income and Living Conditions – EU-SILC). EU-SILC je osnovni izvor podataka za izračun pokazatelja siromaštva i socijalne isključenosti za zemlje EU-a. Metodološki se bitno razlikuje od istraživanja APK (različita svrha i sadržaj istraživanja, dizajn uzorka, referentna razdoblja i sl.), iz kojeg su izračunani pokazatelji siromaštva za RH (tablica 1. i tablica 2.). Skup pokazatelja koji se izračunavaju iz podataka istraživanja EU-SILC širi je od onih koji se izračunavaju na temelju podataka prikupljenih istraživanjem APK.

 

Table 3. shows a few base indicators for the EU countries for 2008, which were calculated according to the net income definition that includes only cash earnings. Those indicators were calculated on the basis of data collected for the Statistics on Income and Living Conditions survey (EU-SILC). This Survey is a basic data source for calculations of poverty indicators and social exclusion for the EU countries. The EU-SILC survey significantly methodologically differs (in purpose, survey contents, sample design, reference periods etc.) from the HBS that was used for the calculation of poverty indicators for the Republic of Croatia (tables 1. and 2.). Furthermore, the set of indicators calculated from the EU-SILC survey data is much broader then the one calculated from the HBS data.

 

 

 

3.   POKAZATELJI SIROMAŠTVA ZA ZEMLJE EUROPSKE UNIJE1) U 2008.

      POVERTY INDICATORS FOR EU COUNTRIES1), 2008

 

Stopa rizika od siromaštva, %

At-risk-of-poverty
rate, %

Kvintilni omjer
 (S80/S20)

Quintile share ratio (S80/S20)

Ginijev koeficijent

Gini coefficient

Stopa rizika od
siromaštva, prije
socijalnih transfera, %

At-risk-of-poverty rate,
social transfers
 excluded, %

Stopa rizika od siromaštva,
nisu uključene mirovine
 i socijalni transferi, %

At-risk-of-poverty rate, pensions and social transfers excluded, %

 

 

 

 

 

 

 

 

EU 27

16,5

5,0

0,31

25,1

42,2

EU 27

 

 

 

 

 

 

 

Austrija

12,4

3,7

0,26

24,5

42,4

Austria

Belgija

14,7

4,1

0,28

27,0

41,7

Belgium

Bugarska 

21,4

6,5

0,36

27,1

40,0

Bulgaria

Cipar

16,2

4,1

0,28

21,5

29,3

Cyprus

Češka

9,0

3,4

0,25

20,0

37,6

Czech Republic

Danska

11,8

3,6

0,25

27,8

37,2

Denmark

Estonija

19,5

5,0

0,31

24,7

36,3

Estonia

Finska

13,6

3,8

0,26

27,2

39,4

Finland

Francuska

13,3

4,2

0,28

23,1

44,7

France

Grčka

20,1

5,9

0,33

23,3

41,5

Greece

Irska

15,5

4,4

0,30

34,0

41,8

Ireland

Italija

18,7

5,1

0,31

23,4

42,9

Italy

Letonija

25,6

7,3

0,38

30,2

37,1

Latvia

Litva

20,0

5,9

0,34

27,2

38,5

Lithuania

Luksemburg

13,4

4,1

0,28

23,6

40,2

Luxembourg

Mađarska

12,4

3,6

0,25

30,4

52,1

Hungary

Malta

14,6

4,0

0,27

23,1

36,2

Malta

Nizozemska

10,5

4,0

0,28

19,9

35,1

Netherlands

Njemačka

15,2

4,8

0,30

24,2

43,5

Germany

Poljska

16,9

5,1

0,32

25,1

44,1

Poland

Portugal

18,5

6,1

0,36

24,9

41,5

Portugal

Rumunjska    

23,4

7,0

0,36

30,7

47,8

Romania

Slovenija

12,3

3,4

0,23

23,0

38,5

Slovenia

Slovačka

10,9

3,4

0,24

18,4

37,5

Slovakia

Španjolska

19,6

5,4

0,31

24,1

38,2

Spain

Švedska

12,2

3,5

0,24

28,5

42,2

Sweden

Ujedinjena Kraljevina

18,8

5,6

0,34

29,0

40,6

United Kingdom

 

 

 

 

 

 

 

HRVATSKA2)

18,9

4,9

0,30

26,7

44,4

CROATIA2)

 

Izvor/Source: Eurostat - Income, Social Inclusion and Living Conditions

 

 

1)    Izvor podataka za izračun pokazatelja za zemlje EU-a jest istraživanje EU-SILC 2008.

2)    Radi usporedbe sa zemljama EU-a dani su i pokazatelji za Republiku Hrvatsku, izračunani prema definiciji dohotka koja uključuje samo novčana primanja. Važno je
      napomenuti da zbog metodoloških razlika u izvorima podataka iz kojih su izračunani, pokazatelje ne treba smatrati potpuno usporedivima.

 

1)    The EU-SILC2008 survey is a data source for the calculation of indicators for EU countries.

2)    In order to enable their comparison with EU countries, indicators for the Republic of Croatia were calculated according to the net income definition which includes only
      cash earnings, are also presented here. It should be noticed that indicators are not fully comparable due to methodological differences in data sources.

 

 

 

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA

 

NOTES ON METHODOLOGY

 

 

 

Izvor podataka

 

The data source

 

 

 

Pokazatelji siromaštva za Republiku Hrvatsku izračunani su iz podataka o ukupnom neto dohotku koji prima kućanstvo i svi njegovi članovi, prikupljenih statističkim istraživanjem Anketa o potrošnji kućanstava (APK). Anketa je provedena na uzorku slučajno izabranih privatnih kućanstava tako da je uzorak za 2009. posebno definiran, tj. nema panelnog dijela uzorka (kućanstva anketirana u prethodnim godinama ne ponavljaju se).

 

The poverty indicators for Republic of Croatia were calculated by using data on total net income of a household and all household members collected through the Household Budget Survey (HBS). The Survey was carried out on the random sample of private households in such a way that the sample was separately defined for 2009, that is, there was not a panel part of the sample (households were not repeatedly interviewed every year).

 

 

 

Definicije

 

Definitions

 

 

 

Pri izračunu pokazatelja za Republiku Hrvatsku primijenjena metodologija i definicije Eurostata prilagođene su nacionalnom izvoru podataka (istraživanje APK). Pokazatelji su izračunani za dvije definicije neto dohotka, ovisno o tome uključuje li dohodak novčana i naturalna primanja ili samo novčana primanja, kako bi se pokazao utjecaj naturalnih primanja na dohodak. Primanja u naturi čine vrijednost dobara i usluga proizvedenih u vlastitom poduzeću, obrtu ili poljoprivrednom gospodarstvu i utrošenih ili korištenih za potrebe vlastitog kućanstva, dohodak u naturi ostvaren na temelju neposredne pogodbe, primici u naturi na temelju nesamostalnog rada te drugi oblici primanja u naturi.

 

The Eurostat methodology and definitions applied in calculation of indicators for Republic of Croatia are adjusted to the national data source (HBS). The indicators were calculated for two definitions of net income depending on whether the income includes both cash earnings and benefits in kind or cash earnings only in order to present the influence of benefits in kind on income. Benefits in kind consist of value of goods and services produced in own business or craft and consumed or used in own household, income from work carried out for benefits in kind and other benefits in kind.

 

 

 

Ukupan dohodak kućanstva jest ukupan neto dohodak koji prima kućanstvo i svi njegovi članovi. Obuhvaća dohodak od nesamostalnog rada, dohodak od samostalnog rada, dohodak od imovine, mirovine, socijalne transfere te ostale primitke koje kućanstvo prima od osoba izvan kućanstva.

 

Total income of household is the total net income received by household and all its members. It includes income from paid employment, income from self-employment, property income, pensions, social transfers and other receipts received from persons who are not household members.

 

 

 

Dohodak od nesamostalnog rada uključuje sva primanja iz radnog odnosa iz zemlje i inozemstva, regres za godišnji odmor, naknadu za topli obrok, naknadu za prijevoz, naknadu za odvojeni život, jubilarne i ostale nagrade, posebne primitke u novcu i naturi te primitke od rada preko studentskog ili đačkog servisa.

 

Income from paid employment includes all net incomes from employment in Republic of Croatia and abroad, refund for holidays, remuneration for meals, refund for transport costs, remuneration for living separately, jubilee and other rewards, special rewards in cash or kind and income from student’s or pupil’s work through student or pupil employment agency.

 

 

 

Dohodak od samostalne djelatnosti uključuje prihod ostvaren radom u vlastitom obrtu, poduzeću, slobodnom zanimanju, poljoprivrednom gospodarstvu, od autorskih djela, povremenog i privremenog rada, prihod u novcu i naturi ostvaren neposrednom pogodbom, primanja od iznajmljivanja poslovnog prostora i pokretne imovine te vrijednost dobara i usluga proizvedenih u vlastitoj proizvodnji i utrošenih ili upotrijebljenih u vlastitom kućanstvu.

 

Income from self-employment includes the income earned from own craft, firm, free-lance, agricultural property, author’s fees, occasional and temporary work, income in cash or kind obtained through the direct deal, income from leasing of business premises and  movables as well as goods and services produced in own production and consumed or used in own household.

 

 

 

Dohodak od imovine uključuje sva primanja od dobiti na patente, licencije i autorska prava, kamata na štedne uloge, obveznica i drugih vrijednosnih papira, dividendi na dionice, primanja od iznajmljivanja stana, kuće, vikendice, garaža i soba te primanja od iznajmljivanja zemlje.

 

Income from property includes income from royalties from patents and author’s property, income from interests on savings deposits, income from bonds and other securities, income from letting flat, house, weekend/summer house, garage and rooms and income from leasing of land.

 

 

 

Mirovine uključuju primanja na ime starosne mirovine ostvarene u zemlji ili inozemstvu, kao i otpremnine koje je osoba primila u referentnom razdoblju na ime odlaska u punu, prijevremenu ili invalidsku mirovinu.

 

Pensions include remuneration for old age pensions from the Republic of Croatia or abroad as well as terminal pay a person was paid in the reference period for going into old-age, early old-age or disability pension.

 

 

 

Socijalni transferi uključuju naknade vezane za nezaposlenost i prekvalifikaciju, naknade za otkaz ili otpremnine zbog trajnog viška radnika, obiteljske mirovine, primanja vezana za obitelj (dječji doplatak, naknadu za porodni dopust, primanja za opremu novorođenčadi), primanja na teret bolovanja, naknade za tjelesno oštećenje, primanja za zdravstvenu rehabilitaciju, invalidske mirovine, naknade za troškove stanovanja primljene od drugih osoba, socijalnu pomoć te stipendije i nagrade za školovanje.

 

Social transfers include remunerations related to unemployment and retaining, dismissal contributions and severance pays due to continuous problem of surplus workers, family pensions, income related to family (child allowance, maternity leave benefits, layette assistance), compensation for sick leave, compensation for bodily impairments, rehabilitation allowances, disability pensions, refunds of housing expenditures from other persons, social welfare receipts, scholarships and scholastic awards and grants.

 

 

 

Ostali primici predstavljaju primljene iznose kao što su alimentacija, povrat poreza (na osnovi prijave poreza na dohodak) te primici u novcu iz zemlje i inozemstva od osoba koje nisu članovi kućanstva.

 

Other receipts include received alimonies, income tax repayment received (based on income tax application form) and received free gifts in cash from Republic of Croatia or abroad from persons who are not household members.

 

 

 

Kućanstvo je svaka obiteljska ili druga zajednica osoba koje zajedno stanuju i zajednički troše svoje prihode za podmirivanje osnovnih životnih potreba (stanovanje, hrana i drugo). Kućanstvom se smatra i svaka osoba koja živi sama (samačko kućanstvo).

 

Household is every family or other community of individuals who live together and spend their income together for meeting the basic existential needs (accommodation, food and so on). Household is every person who lives alone, as well (one-person household).

 

 

 

Stopa rizika od siromaštva jest postotak osoba koje imaju  raspoloživi ekvivalentni dohodak ispod praga rizika od siromaštva.

 

At-risk-of-poverty rate is a percentage of persons with the equivalised total disposable income below the at-risk-of-poverty threshold.

 

 

 

Prag rizika od siromaštva utvrđuje se tako da se za sva kućanstva izračuna ekvivalentni dohodak po članu kućanstva. Zatim se utvrđuje srednja vrijednost (medijan) distribucije dohotka i 60% od izračunane srednje vrijednosti čini prag rizika od siromaštva. Osobe čiji je dohodak ispod praga u većem su riziku od siromaštva od ostalih, ali ne žive nužno u oskudici. Prag rizika od siromaštva iskazuje se u novčanim jedinicama, dok se stopa rizika od siromaštva iskazuje relativno, kao postotak.

 

The at-risk-of-poverty threshold is determined by calculating the equivalised income per household member for all households. Afterwards, the middle value (the median) of the income distribution is determined and 60% of the median is determined as the risk-of-poverty threshold. Everyone with the income below the threshold is in a worse situation than others, but they do not necessarily live in deprivation. The at-risk-of-poverty threshold is presented in currencies, while the at-risk-of-poverty rate is presented in relative terms as a percentage.

 

 

 

Ekvivalentni dohodak računa se tako da se ukupan dohodak kućanstva podijeli s ekvivalentnom veličinom kućanstva izračunanoj prema modificiranoj OECD-ovoj ljestvici, prema kojoj se nositelju kućanstva dodjeljuje koeficijent 1, svakoj drugoj odrasloj osobi u kućanstvu od 14 godina i starijoj osobi koeficijent 0,5, a djeci mlađoj od 14 godina koeficijent 0,3. Postupak se primjenjuje zbog određivanja ravnomjernijeg udjela svakog člana kućanstva u stjecanju zajedničkog prihoda.

 

Equivalised income is calculated in a way that the total household income is divided by equivalised household size according to the modified OECD scale, in which the household head is given coefficient 1, every other adult aged 14 and over is given coefficient 0.5 and every child under 14 years of age is given coefficient 0.3. This procedure is applied in order to allot equal share to each member with respect to joint earnings.

 

 

 

Relativni jaz rizika od siromaštva jest razlika praga rizika od siromaštva i medijana ekvivalentnog dohotka osoba koje su ispod praga rizika od siromaštva, a izražena je kao postotak od praga rizika od siromaštva.

 

Relative at-risk-of-poverty gap is a difference between the at-risk-of-poverty threshold and equivalised income median of persons below the at-risk-of-poverty threshold, expressed as a percentage of the at-risk-of-poverty threshold.

 

 

 

Kratice

 

Abbreviations

 

 

 

APK

EU

Eurostat

i sl.

OECD

RH

SILC

tj.

Anketa o potrošnji kućanstava

Europska unija

statistički ured Europske unije

i slično

Organizacija za europsku suradnju i razvoj

Republika Hrvatska

Istraživanje o dohotku i životnom standardu

to jest

 

HBS

EU

OECD

SILC

Household Budget Survey

European Union

Organization for Economic Co-operation and Development

Statistics on Income and Living Conditions

 

 

 

 

 

Znakovi

 

Symbols

 

 

 

(  )          

nedovoljno pouzdana procjena

 

(  )

insufficiently reliable estimate

 

 

Izdaje i tiska Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, Ilica 3, p. p. 80.

Published and printed by the Croatian Bureau of Statistics, Zagreb, Ilica 3, P. O. B. 80

Telefon/phone: +385 (0) 1 4806-111, telefaks/telefax: +385 (0) 1 4817-666

Odgovara ravnatelj dr. sc. Ivan Kovač.

Person responsible: Ivan Kovač, Ph.D., Director General

Priredile: Vesna Lipavić i Andreja Pajtak

Prepared by: Vesna Lipavić and Andreja Pajtak

 

 

MOLIMO KORISNIKE DA PRI KORIŠTENJU PODATAKA NAVEDU IZVOR.

USERS ARE KINDLY REQUESTED TO STATE THE SOURCE

 

 

Naklada: 120 primjeraka

120 copies printed

 

Obavijesti daje Odjel informacija.

Information is available at the Information Department.

 

Telefon/Phone: +385 (0) 1 4806-138, 4806-154, 4811-212

Pretplata publikacija/Subscription: +385 (0) 1 4814-791

Telefaks/Fax: +385 (0) 1 4806-148, 4806-199

Elektronička pošta/E-mail: stat.info@dzs.hr

Internetske stranice/Web site: http://www.dzs.hr

 

Podaci iz ovog priopćenja objavljuju se i na internetu.

First Release data are also published on the Internet.