|

GODINA/ YEAR: XLIX. ZAGREB, 26. STUDENOGA 2012./ 26 NOVEMBER, 2012 BROJ/
NUMBER: 14.1.2.
CODEN
POPCEA ISSN 1330-0350
|
ANKETA
O DOHOTKU STANOVNIŠTVA
|
|
STATISTICS
ON INCOME AND LIVING CONDITIONS
|
POKAZATELJI SIROMAŠTVA U
2011. - prethodni podaci
POVERTY INDICATORS, 2011 - Previous data
|
Pokazatelji
siromaštva izračunani su iz podataka Ankete o dohotku stanovništva. Pokazatelji se temelje na konceptu relativnog
siromaštva koji uzima u obzir raspoloživi dohodak kućanstva, broj članova u
kućanstvu (veličinu kućanstva) i distribuciju dohotka unutar populacije.
|
|
Poverty
indicators were calculated on the basis of the Statistics on Income and
Living Conditions survey results. The indicators are based on a concept of
relative poverty, which takes into consideration the disposable household
income, the number of household members (household size) and the income
distribution within the population.
|
|
|
|
|
|
Prema
prethodnim podacima stopa rizika od siromaštva u 2011. u Republici
Hrvatskoj iznosi 21,1%.
|
|
According
to the previous data, the at-risk-of-poverty rate in the Republic of
Croatia amounted to 21.1% in 2011.
|
|
|
|
|
|
Prag
rizika od siromaštva u 2011. za jednočlano kućanstvo iznosi 24 240
kuna na godinu, dok za kućanstvo s dvije odrasle osobe i dvoje djece iznosi
50 904 kune na godinu.
|
|
The
at-risk-of-poverty threshold for a one-person household amounted in 2011 to
24 240 kuna per year, while for a household consisting of two adults and
two children it was 50 904 kuna per year.
|
1. POKAZATELJI
SIROMAŠTVA
POVERTY INDICATORS
|
|
2010.
|
2011.
|
|
|
|
|
|
|
|
Stopa
rizika od siromaštva, %
|
20,6
|
21,1
|
At-risk-of-poverty
rate, %
|
|
|
|
|
|
|
Prag rizika od siromaštva, kune
|
|
|
At-risk-of-poverty threshold, kuna
|
|
Jednočlano kućanstvo
|
25
200
|
24
240
|
One-person household
|
|
Kućanstvo s
dvije odrasle osobe i dvoje djece
|
52
920
|
50
904
|
Household
consisting of two adults and two children
|
|
|
|
|
|
|
Stopa
rizika od siromaštva prema najčešćem statusu u aktivnosti, %
|
|
|
At-risk-of-poverty
rate, by most frequent activity status, %
|
|
Rade
|
5,9
|
6,5
|
At work
|
|
Zaposlenici
|
5,0
|
5,3
|
Employees
|
|
Samozaposleni
|
12,7
|
17,6
|
Self-employed
|
|
Ne rade
|
30,2
|
29,5
|
Not at work
|
|
Nezaposleni
|
44,7
|
42,5
|
Unemployed
|
|
Umirovljenici
|
23,2
|
22,2
|
Retired
|
|
Ostali
neaktivni
|
35,0
|
33,0
|
Other
inactive
|
|
|
|
|
|
|
Nejednakost distribucije dohotka –
kvintilni omjer (S80/S20)
|
5,5
|
5,4
|
Inequality of income distribution
– quintile share ratio (S80/S20)
|
|
Ginijev
koeficijent
|
0,32
|
0,31
|
Gini
coefficient
|
|
|
|
|
|
|
Relativni
jaz rizika od siromaštva, %
|
28,6
|
27,4
|
Relative
at-risk-of-poverty gap, %
|
|
|
|
|
|
|
Stopa rizika od siromaštva prije socijalnih transfera, %
|
|
|
At-risk-of-poverty rate before social transfers, %
|
|
Socijalni
transferi nisu uključeni u dohodak
|
30,2*
|
30,7
|
Social
transfers excluded from income
|
|
Mirovine i
socijalni transferi nisu uključeni u dohodak
|
44,6*
|
46,7
|
Pensions
and social transfers excluded from income
|
|
U 2011. stopa rizika od siromaštva prema najčešćem statusu u aktivnosti najveća je za nezaposlene osobe
i iznosi 42,5%. Najmanja stopa rizika od siromaštva je za zaposlenike i
iznosi 5,3%.
|
|
In
2011, the highest at-risk-of-poverty rate by most frequent activity status
was recorded for unemployed persons and amounted to 42.5%. The lowest one
was recorded for employees, 5.3%.
|
|
|
|
|
|
Kvintilni
omjer (S80/S20) jest pokazatelj dohodovne nejednakosti koji
predstavlja odnos između petog i prvog kvintila distribucije dohotka, tj.
odnos ukupnoga ekvivalentnog dohotka 20% populacije s najvećim dohotkom i
ukupnoga ekvivalentnog dohotka 20% populacije s najmanjim dohotkom te u
2011. iznosi 5,4.
|
|
The
quintile share ratio (S80/S20) is an indicator of the income
inequality and it measures the ratio in the fifth and first income
distribution quintiles. It represents the ratio between the total
equivalised income of 20% of population with the highest income and 20% of
population with the lowest income. This ratio reached 5.4 in 2011.
|
|
|
|
|
|
Ginijev
koeficijent jest mjera nejednakosti raspodjele dohotka i u 2011. iznosi
0,31. Kad bi postojala savršena jednakost (tj. kad bi svaka osoba primala
jednaki dohodak), tad bi koeficijent iznosio 0. Što je vrijednost bliža 1,
to je dohodovna nejednakost veća.
|
|
Gini
coefficient is a measure of income inequality distribution and in 2011 it
was 0.31. If there was a perfect equality, that is, if each person received
the same income, the Gini coefficient would be 0. The closer to 1 is the
value, the greater is the income inequality.
|
|
|
|
|
|
Relativni
jaz rizika od siromaštva jest razlika između praga rizika od siromaštva i
medijana ekvivalentnog dohotka osoba koje su ispod praga rizika od
siromaštva te u 2011. iznosi 27,4%.
|
|
The
relative at-risk-of-poverty gap is a difference between the
at-risk-of-poverty threshold and the equivalised income median of persons
below the at-risk-of-poverty threshold. In 2011, it was 27.4%.
|
|
|
|
|
|
Stopa
rizika od siromaštva prije socijalnih transfera izračunava se tako da se
pri definiranju dohotka izuzmu socijalni transferi. Pokazatelj se
upotrebljava u kombinaciji s osnovnom stopom rizika od siromaštva radi
mjerenja utjecaja socijalnih transfera na rizik od siromaštva. Usporedba
osnovne stope rizika od siromaštva i stope rizika od siromaštva prije
socijalnih transfera pokazuje da izuzimanje socijalnih transfera iz dohotka
utječe na povećanje postotka osoba koje su u riziku od siromaštva s osnovnih
21,1% na stopu od 30,7%. Ako se iz dohotka izuzmu i socijalni transferi i
mirovine, tada stopa rizika od siromaštva iznosi 46,7%.
|
|
The
at-risk-of-poverty rate before social transfers is calculated by excluding
social transfers when defining the income. This indicator is used in
combination with a standard at-risk-of-poverty rate in order to evaluate
the impact of social transfers on the risk of poverty. A comparison between
the standard at-risk-of-poverty rate and the at-risk-of-poverty rate before
social transfers shows that the exclusion of social transfers caused the
increase in the percentage of persons at the risk of poverty from the 21.1%
standard rate to the 30.7% rate. If both social transfers and pensions were
excluded from the income, the at-risk-of-poverty rate reached 46.7%.
|
|
|
|
|
|
U
tablici 2. dana je usporedba između nekoliko osnovnih pokazatelja
siromaštva za zemlje EU-a i Republiku Hrvatsku za 2011.
|
|
The
comparison of a few basic poverty indicators for EU countries and for the
Republic of Croatia was given in table 2.
|
2. POKAZATELJI SIROMAŠTVA, USPOREDBA IZMEĐU
ZEMALJA EUROPSKE UNIJE I REPUBLIKE HRVATSKE, U 2011.
POVERTY
INDICATORS, COMPARISON OF EU COUNTRIES AND REPUBLIC OF CROATIA, 2011
|
|
Stopa
rizika od siromaštva, %
At-risk-of-poverty
rate, %
|
Kvintilni
omjer
(S80/S20)
Quintile
share ratio (S80/S20)
|
Ginijev
koeficijent
Gini
coefficient
|
Stopa
rizika od
siromaštva, prije
socijalnih transfera, %
At-risk-of-poverty
rate,
before social transfers, %
|
Stopa
rizika od siromaštva,
nisu uključene mirovine
i socijalni transferi, %
At-risk-of-poverty
rate, pensions and social transfers excluded, %
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
EU 27
|
16,5
(s)
|
5,0
(s)
|
:
|
26,4
(s)
|
43,8
(s)
|
EU 27
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Austrija
|
12,6
|
3,8
|
26,3
|
24,9
|
43,6
|
Austria
|
|
Belgija
|
15,3
|
3,9
|
26,3
|
27,8
|
42,0
|
Belgium
|
|
Bugarska
|
22,4
(p)
|
6,1
(p)
|
33,5
(p)
|
27,3
(p)
|
40,7
(p)
|
Bulgaria
|
|
Cipar
|
:
|
:
|
:
|
:
|
:
|
Cyprus
|
|
Češka
|
9,8
|
3,5
|
25,2
|
18,0
|
37,8
|
Czech Republic
|
|
Danska
|
13,0
|
4,4
|
27,8
|
28,4
|
40,4
|
Denmark
|
|
Estonija
|
17,5
|
5,3
|
31,9
|
24,9
|
41,1
|
Estonia
|
|
Finska
|
13,7
|
3,7
|
25,8
|
27,4
|
41,3
|
Finland
|
|
Francuska
|
14,0
|
4,6
|
30,8
|
24,7
|
44,2
|
France
|
|
Grčka
|
21,4
|
6,0
|
33,6
|
24,8
|
44,9
|
Greece
|
|
Irska
|
:
|
:
|
:
|
:
|
:
|
Ireland
|
|
Italija
|
:
|
:
|
:
|
:
|
:
|
Italy
|
|
Letonija
|
19,3
|
6,6
|
35,2
|
27,3
|
45,7
|
Latvia
|
|
Litva
|
20,0
|
5,8
|
32,9
|
31,8
|
49,4
|
Lithuania
|
|
Luksemburg
|
13,6
|
4,0
|
27,2
|
27,2
|
43,8
|
Luxembourg
|
|
Mađarska
|
13,8
|
3,9
|
26,9
|
28,9
|
51,8
|
Hungary
|
|
Malta
|
15,4
|
4,1
|
27,4
|
22,9
|
36,9
|
Malta
|
|
Nizozemska
|
11,0
|
3,8
|
25,8
|
20,9
|
36,9
|
Netherlands
|
|
Njemačka
|
15,8
|
4,5
|
29,0
|
25,1
|
44,6
|
Germany
|
|
Poljska
|
17,7
|
5,0
|
31,1
|
24,1
|
43,4
|
Poland
|
|
Portugal
|
18,0
|
5,7
|
34,2
|
25,4
|
42,5
|
Portugal
|
|
Rumunjska
|
22,2
|
6,2
|
33,2
|
29,1
|
49,8
|
Romania
|
|
Slovenija
|
13,6
|
3,5
|
23,8
|
24,2
|
40,2
|
Slovenia
|
|
Slovačka
|
13,0
|
3,8
|
25,7
|
19,5
|
38,3
|
Slovakia
|
|
Španjolska
|
21,8
|
6,8
|
34,0
|
29,8
|
44,8
|
Spain
|
|
Švedska
|
14,0
|
3,6
|
24,4
|
27,9
|
42,4
|
Sweden
|
|
Ujedinjena
Kraljevina
|
:
|
:
|
:
|
:
|
:
|
United Kingdom
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
HRVATSKA
|
21,1
|
5,4
|
31,0
|
30,7
|
46,7
|
CROATIA
|
|
|
Izvor/
Source: Eurostat – Income, Social Inclusion and Living Conditions
|
|
METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA
|
|
NOTES ON METHODOLOGY
|
|
|
|
|
|
Izvor
podataka
|
|
Data source
|
|
|
|
|
|
Pokazatelji
siromaštva za Republiku Hrvatsku izračunani su iz podataka prikupljenih
Anketom o dohotku stanovništva (ADS). Anketa je godišnje istraživanje koje
se provodi na uzorku slučajno izabranih privatnih kućanstava. Prema
metodologiji ne obuhvaćaju se institucionalna kućanstva (domovi, zatvori,
bolnice za trajni smještaj osoba i slično). Anketom se prikupljaju podaci o
bruto i neto dohotku kućanstava i svih članova kućanstava, podaci o
obrazovnom statusu osoba, statusu u aktivnosti i zaposlenosti, brizi o
vlastitom zdravlju i najmlađim članovima kućanstva, podaci o financijskom i
materijalnom statusu kućanstva te podaci o ostalim aspektima životnih
uvjeta kućanstava. Anketa o dohotku stanovništva uvedena je u statistički
sustav Republike Hrvatske u 2010. i usklađena je s uredbama EU-a i
metodologijom Eurostata propisanima za istraživanja EU-SILC (Statistics on
Income and Living Conditions). Istraživanje SILC, na razini EU-a, obvezno
je istraživanje i referentni izvor podataka kojim se osigurava praćenje i
usporedivost statistike dohotka, siromaštva i socijalne uključenosti.
|
|
The
poverty indicators for the Republic of Croatia were calculated by using
data collected in the Statistics on Income and Living Conditions (SILC). It
is an annual survey that is carried out on the random sample of private
households. According to the methodology, institutional households (such as
homes, prisons, hospitals for the permanent accommodation of patients etc.)
are not covered. The survey collects data on gross and net income of
households and all household members, data on education status of persons,
activity status and employment, health care and childcare, data on
financial and material status of households and data on other aspects of
living standards of households. The Statistics on Income and Living
Conditions was introduced in the statistical system of Republic of Croatia
in 2010 and is in line with EU regulations and Eurostat's methodology for
the EU-SILC survey. On the EU level, the SILC is an obligatory survey and
presents a reference data source that provides for the monitoring and
comparability of the income, poverty and social inclusion statistics.
|
|
|
|
|
|
Prikupljanje
podataka
|
|
Data collection
|
|
|
|
|
|
Podaci
Ankete prikupljaju se intervjuiranjem izabranih kućanstava metodom CAPI (Computer-Assisted
Personal Interviewing); tj. za unos podataka koristi se prijenosno
računalo odnosno elektronički upitnik. Anketiranje kućanstava na terenu
provode posebno obučeni anketari. Njihov rad organizira Državni zavod za
statistiku koji prikupljene podatke kontrolira, obrađuje i tabelira.
Rezultati se objavljuju na godišnjoj razini.
|
|
Data
are collected by using the CAPI method (the Computer-Assisted Personal
Interviewing), which is done by using a personal computer for data entry,
that is, the electronic questionnaire. The field work is carried out by
educated interviewers and their work is organised by the Croatian Bureau of
Statistics, which further controls and processes the data and prepares
tables. The results of the survey are published at the annual level.
|
|
|
|
|
|
Referentna
razdoblja na koja se odnose podaci definirana su vrstom podataka koji se prikupljaju.
Referentno razdoblje za podatke o dohotku, koji su najvažniji dio ovog
istraživanja, jest prethodna kalendarska godina. Za ostale podatke
referentno je razdoblje različito, npr. prethodni mjesec od trenutka
anketiranja, prethodnih 6 mjeseci, trenutačno, prethodnih 12 mjeseci itd.
|
|
Reference
periods to which data refer are defined by the type of collected data. The
reference period for income data, the most important part of this survey,
is a previous calendar year. For other data, the reference period is
different, for example, a previous month from the time of the interview,
previous 6 months, current period, previous 12 months etc.
|
|
|
|
|
|
Prema
Zakonu o službenoj statistici (NN, br. 103/03., 75/09. i 59/12.) zajamčena
je tajnost svih podataka koje ispitanici daju o sebi i članovima svoga
kućanstva. Prikupljeni podaci upotrebljavaju se isključivo u statističke
svrhe i objavljuju u agregiranom obliku.
|
|
According
to the Official Statistical Act (NN, Nos 103/03, 75/09 and 59/12), the
confidentiality of all personal data on the household and its members given
by respondents is guaranteed. The collected data are used solely for
statistical purposes and they are published at the aggregate level.
|
|
|
|
|
|
Definicije
|
|
Definitions
|
|
|
|
|
|
Kućanstvo je
svaka obiteljska ili druga zajednica osoba koje zajedno stanuju i
zajednički troše svoje prihode za podmirivanje osnovnih životnih potreba
(stanovanje, hrana, i drugo). Kućanstvom se smatra i svaka osoba koja živi
sama (jednočlano kućanstvo).
|
|
Household is every
family or other community of individuals who live together and jointly
spend their income in order to meet the basic existential needs
(accommodation, food etc.). A household is also considered every person who
lives alone (one-person household).
|
|
|
|
|
|
Ukupan
dohodak
kućanstva jest ukupan novčani neto dohodak koji je primilo kućanstvo i svi
njegovi članovi tijekom referentnog razdoblja. Ukupan dohodak obuhvaća
dohodak od nesamostalnog rada, dohodak od samostalnog rada, dohodak od
imovine, mirovine, socijalne transfere te ostale novčane primitke koje
kućanstvo prima od osoba izvan kućanstva.
|
|
Total income of a household is the total net income received by
household and all its members during the reference period. It includes the
income from paid employment, the income from self-employment, the property
income, pension, social transfers and other receipts received from persons
who are not household members.
|
|
|
|
|
|
Ekvivalentni
dohodak računa se tako da se ukupan dohodak kućanstva
podijeli s ekvivalentnom veličinom kućanstva izračunanom prema
modificiranoj OECD-ovoj ljestvici, prema kojoj se nositelju kućanstva
dodjeljuje koeficijent 1, svakoj drugoj odrasloj osobi u kućanstvu od 14
godina i starijoj osobi koeficijent 0,5, a djeci mlađoj od 14 godina
koeficijent 0,3. Postupak se primjenjuje zbog određivanja ravnomjernijeg
udjela svakog člana kućanstva u stjecanju zajedničkog prihoda.
|
|
Equivalised income is calculated in a way that the
total household income is divided by equivalised household size calculated
according to the modified OECD scale, in which the household head is given
coefficient 1, every other adult aged 14 and over is given coefficient 0.5
and every child under 14 years of age is given coefficient 0.3. This procedure
is applied in order to allot equal share to each member with respect to
joint earnings.
|
|
|
|
|
|
Prag
rizika od siromaštva utvrđuje se tako da se za sva kućanstva
izračuna ekvivalentni dohodak po članu kućanstva. Zatim se utvrđuje srednja
vrijednost (medijan) distribucije dohotka i 60% od izračunane srednje
vrijednosti čini prag rizika od siromaštva. Osobe čiji je dohodak ispod
praga u većem su riziku od siromaštva od ostalih, ali ne žive nužno u
oskudici. Prag rizika od siromaštva iskazuje se u novčanim jedinicama.
|
|
The
at-risk-of-poverty threshold is determined by calculating the
equivalised income per household member for all households. After that, the
middle value (median) of the income distribution is determined and 60% of
the median is determined as the risk-of-poverty threshold. Persons with the
income below the threshold are at the higher risk of poverty than others,
but do not necessarily live in deprivation. The at-risk-of-poverty
threshold is presented in currencies.
|
|
|
|
|
|
Stopa
rizika od siromaštva jest postotak osoba koje imaju
raspoloživi ekvivalentni dohodak ispod praga rizika od siromaštva.
|
|
At-risk-of-poverty rate is a percentage of persons with the
equivalised total disposable income below the at-risk-of-poverty threshold.
|
|
|
|
|
|
Stopa
rizika od siromaštva prema najčešćem statusu u aktivnosti izračunana
je za osobe u dobi od 18 i više godina prema najčešćem statusu aktivnosti u
referentnom razdoblju. Najčešći status aktivnosti osobe jest onaj status u
kojem je osoba provela najmanje 7 mjeseci tijekom referentnog razdoblja.
|
|
At-risk-of-poverty
rate by most frequent activity status is calculated for
persons aged 18 years and over according to the prevailing activity status
in a reference period. The prevailing activity status of a person is the
status which a person had for at least seven months in the reference
period.
|
|
|
|
|
|
Relativni
jaz rizika od siromaštva jest razlika između praga rizika od
siromaštva i medijana ekvivalentnog dohotka osoba koje su ispod praga
rizika od siromaštva, a izražena je kao postotak od praga rizika od
siromaštva.
|
|
Relative at-risk-of-poverty
gap is a difference between the at-risk-of-poverty threshold and
equivalised income median of persons below the at-risk-of-poverty
threshold, expressed as a percentage of the at-risk-of-poverty threshold.
|
|
|
|
|
|
Nacrt i
veličina uzorka
|
|
Design
and sample size
|
|
|
|
|
|
Anketa
o dohotku stanovništva jest istraživanje na panelnom uzorku slučajno
izabranih privatnih kućanstava. Panelni uzorak podrazumijeva da izabrana
kućanstva ostaju u uzorku četiri uzastopne godine te se tako ponovno
anketiraju. U 2011. okvir za izbor uzorka stanova nastanjenih privatnim
kućanstvima temeljio se na podacima Popisa stanovništva, kućanstava i
stanova 2001. Ukupni uzorak činilo je 10 717 kućanstava. U izabranom uzorku
za 2011. uspješno su anketirana 6 403 kućanstva, a stopa odgovora na
razini kućanstva iznosila je 65,6%.
|
|
The SILC
survey is a panel sample survey of randomly chosen private households. The
panel sample implies that selected households remain in the sample for four
consecutive years and that they are repeatedly interviewed. The sample
frame used in 2011 for the selection of dwellings occupied by private
households was based on the 2001 Census data. The total sample consisted of
10 717 households. The sample selected for
2011 consisted of 6 403 successfully interviewed private households and the response rate at the household
level was 65.6%.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Kratice
|
|
Abbreviations
|
|
|
|
|
|
ADS
|
Anketa
o dohotku stanovništva
|
|
CAPI
|
computer-assisted
personal interviewing
|
|
EU
|
Europska
unija
|
|
etc.
|
and so
on (from Latin: et cetera)
|
|
Eurostat
|
Statistički
ured Europske unije
|
|
EU
|
European
Union
|
|
i sl.
|
i
slično
|
|
Eurostat
|
Statistical
Office of the European Communities
|
|
itd.
|
i tako
dalje
|
|
NN
|
Narodne novine,
official gazette of the Republic of Croatia
|
|
NN
OECD
tj.
npr.
|
Narodne
novine
Organizacija
za europsku suradnju i razvoj
to jest
na
primjer
|
|
OECD
SILC
|
Organization for
Economic Co-operation and
Development
Statistics on
Income and Living Conditions
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Znakovi
|
|
Symbols
|
|
|
|
|
|
*
|
ispravljen
podatak
|
|
*
|
corrected
data
|
|
:
|
podatak
nije raspoloživ
|
|
:
|
data not
available
|
|
(p)
|
prethodni
podatak
|
|
(p)
|
provisional
data
|
|
(s)
|
procijenjeni
podatak
|
|
(s)
|
estimated
data
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Izdaje i
tiska Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, Ilica 3, p. p.
80.
Published and printed by the Croatian Bureau of Statistics, Zagreb,
Ilica 3, P. O. B. 80
Telefon/ Phone:
+385 (0) 1 4806-111, telefaks/ Fax: +385 (0) 1 4817-666
Odgovara
ravnatelj dr. sc. Ivan Kovač.
Person responsible:
Dr. Ivan Kovač, Ph.D., Director General
Priredili:
Vlatka Blažeković i Darko Stoiljković
Prepared
by: Vlatka Blažeković and Darko Stoiljković
|
|
MOLIMO KORISNIKE DA
PRI KORIŠTENJU PODATAKA NAVEDU IZVOR.
USERS
ARE KINDLY REQUESTED TO STATE THE SOURCE
|
|
Naklada:
35 primjeraka
35 copies
printed
Obavijesti
daje Odjel informacija.
Information
is available at the Information Department.
Telefon/ Phone:
+385 (0) 1 4806-138, 4806-154, 4811-212
Pretplata
publikacija/ Subscription: +385 (0) 1 4814-791
Telefaks/ Fax:
+385 (0) 1 4806-148, 4806-199
Elektronička
pošta/
E-mail: stat.info@dzs.hr
Internetske
stranice/
Web site: http://www.dzs.hr
Podaci iz
ovog priopćenja objavljuju se i na internetu.
First Release data
are also published on the Internet.
|