|

GODINA/ YEAR: XLIX. ZAGREB, 1. VELJAČE 2013./ 1 FEBRUARY, 2013 BROJ/
NUMBER: 14.1.3.
CODEN
POPCEA ISSN 1330-0350
|
ANKETA
O DOHOTKU STANOVNIŠTVA
|
|
STATISTICS ON INCOME AND LIVING CONDITIONS
|
POKAZATELJI SIROMAŠTVA U
2011. –
konačni rezultati
POVERTY INDICATORS, 2011 – Final Results
|
Anketa
o dohotku stanovništva istraživanje je na kojem se temelji izračun
pokazatelja siromaštva i socijalne uključenosti za Republiku Hrvatsku.
Provedba Ankete usklađena je s uredbama EU-a i metodologijom Eurostata
propisanima za istraživanje EU-SILC (Statistics on Income and Living
Conditions). Istraživanje SILC, na razini EU-a, obvezno je istraživanje
i referentni izvor podataka za praćenje statistike dohotka, siromaštva i
socijalne uključenosti. Istraživanje provode sve zemlje članice redovito u
godišnjoj periodici.
|
|
The
Survey on Income and Living Conditions is a basis for the calculation of
the poverty indicators and social inclusion for the Republic of Croatia.
The implementation of the Survey is in line with EU regulations and
Eurostat`s methodology for the EU-SILC Survey. At the EU level, SILC is an
obligatory survey and makes a reference data source for the monitoring of
the income, poverty and social inclusion statistics. SILC is carried out in
all Member States on the regular annual basis.
|
|
|
|
|
|
Pokazatelji se temelje na konceptu relativnog
siromaštva koji uzima u obzir raspoloživi dohodak kućanstva, broj članova u
kućanstvu (veličinu kućanstva) i distribuciju dohotka unutar populacije.
Osnovni je pokazatelj stopa rizika od siromaštva. To je postotak
osoba koje imaju raspoloživi ekvivalentni dohodak ispod praga rizika od
siromaštva. Stopa rizika od
siromaštva ne pokazuje koliko je osoba stvarno siromašno, nego koliko njih
ima dohodak ispod praga rizika od siromaštva. Prag rizika od siromaštva
postavljen je na 60% od srednje vrijednosti (medijana) ekvivalentnoga
raspoloživog dohotka svih kućanstava.
|
|
The
indicators are based on a concept of relative poverty, which takes into
consideration the disposable household income, the number of household
members (household size) and the income distribution within the population.
The main indicator is the at-risk-of-poverty rate, which represents a
percentage of persons with the equivalised total disposable income below
the at-risk-of-poverty threshold. The at-risk-of
-poverty rate does not show the actual number of poor people, but rather
how many of them have an income below the at-risk-of-poverty threshold. The
at-risk-of -poverty threshold is determined as 60% of the middle value
(median) of the equivalised disposable income of all households.
|
|
|
|
|
|
Prema
podacima Ankete stopa rizika od siromaštva u 2011. iznosi 21,1%.
|
|
According
the Survey data, the at-risk-of-poverty rate in 2011 was 21.1%.
|
|
|
|
|
|
Prag
rizika od siromaštva u 2011. za jednočlano kućanstvo iznosi
24 240 kuna na godinu, dok za kućanstvo s dvije odrasle osobe i dvoje
djece mlađe od 14 godina iznosi 50 904 kune na godinu. Za kućanstvo s dvije
odrasle osobe bez djece prag rizika iznosi 36 360 kuna na godinu.
|
|
The at-risk-of-poverty
threshold for a one-person household amounted in 2011 to 24 240 kuna per year,
while for a household consisting of two adults and two children younger
than 14 it was 50 904 kuna per year. For a household consisting of two
adults without children, the poverty treshold amounted to 36 360 kuna per
year.
|
1. STOPA I PRAG RIZIKA OD SIROMAŠTVA U 2011.
AT-RISK-OF-POVERTY
RATE AND THRESHOLD, 2011
|
|
|
|
|
Stopa
rizika od siromaštva, %
|
21,1
|
At-risk-of-poverty
rate, %
|
|
|
|
|
|
Prag rizika od siromaštva, kune
|
|
At-risk-of-poverty threshold, kuna
|
|
Jednočlano kućanstvo
|
24
240
|
One-person household
|
|
Kućanstvo s
dvije odrasle osobe bez djece
|
36
360
|
Household
consisting of two adults without children
|
|
Kućanstvo s
dvije odrasle osobe i dvoje djece
|
50
904
|
Household
consisting of two adults and two children
|
|
|
|
|
|
Stopa rizika od siromaštva prije socijalnih transfera, %
|
|
At-risk-of-poverty rate before social transfers, %
|
|
Socijalni
transferi nisu uključeni u dohodak
|
30,7
|
Social
transfers excluded from income
|
|
Mirovine i
socijalni transferi nisu uključeni u dohodak
|
46,7
|
Pensions
and social transfers excluded from income
|
|
|
|
|
|
Stopa
rizika od siromaštva prema statusu vlasnika stana, %
|
|
At-risk-of-poverty
rate by tenure status, %
|
|
Stanar
|
24,4
|
Tenant
|
|
Vlasnik ili
stanuje besplatno
|
20,9
|
Owner or
rent free
|
|
Usporedba
osnovne stope rizika od siromaštva i stope rizika od siromaštva prije
socijalnih transfera pokazuje da izuzimanje socijalnih transfera iz
dohotka utječe na povećanje postotka osoba koje su u riziku od siromaštva s
osnovnih 21,1% na stopu od 30,7%. Ako se iz dohotka izuzmu i socijalni
transferi i mirovine, tada stopa rizika od siromaštva iznosi 46,7%.
|
|
A
comparison between the standard at-risk-of-poverty rate and the at
-risk-of-poverty rate before social transfers shows that the exclusion
of social transfers caused an increase in the percentage of persons at the
risk of poverty from the 21.1% standard rate to the 30.7% rate. When both
social transfers and pensions had been excluded from the income, the
at-risk-of-poverty rate reached 46.7%.
|
|
|
|
|
|
Prema
statusu vlasnika stana stopa rizika od siromaštva veća je za
stanare, 24,4%, nego za vlasnike stana, za koje iznosi 20,9%.
|
|
The
at-risk-of-poverty rate by tenure status was higher for
tenants, 24.4%, than for owners or rent-free occupants, for which that rate
amounted to 20.9%.
|
2. STOPA RIZIKA OD SIROMAŠTVA PREMA DOBI I
SPOLU U 2011.
AT-RISK-OF-POVERTY
RATE, BY AGE AND SEX, 2011
|
Dobne
skupine
|
Ukupno
Total
|
Muški
Male
|
Ženski
Female
|
Age
groups
|
|
|
%
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Ukupno
|
21,1
|
20,0
|
22,1
|
Total
|
|
0 – 17 godina
|
21,5
|
1)
|
1)
|
0 – 17 years
|
|
18 – 24 godine
|
21,8
|
22,5
|
21,1
|
18 – 24 years
|
|
25 – 54 godine
|
17,8
|
17,5
|
18,0
|
25 – 54 years
|
|
55 – 64 godine
|
20,6
|
20,7
|
20,6
|
55 – 64 years
|
|
65 i više godina
|
27,3
|
21,5
|
31,3
|
65 years and over
|
1) Prema
metodologiji za dobnu skupinu od 0–17 godina prikazuje se samo ukupna stopa
rizika od siromaštva, bez razrade prema spolu.
1) According to the methodology, the
at-risk-of-poverty rate for the 0-17 age group is shown only for the total
and not by sex.
|
Stopa rizika od siromaštva prema godinama i spolu u
2011. najviša je kod osoba u dobi 65 i više godina te iznosi 27,3%. U toj
je dobnoj skupini razlika prema spolu najveća te stopa rizika od siromaštva
kod žena iznosi 31,3%, a kod muškaraca 21,5%. Najniža stopa rizika od
siromaštva bilježi se za osobe u dobi od 25 do 54 godine i iznosi 17,8%.
Kod muškaraca te dobi iznosi 17,5%, a kod žena 18,0%.
|
|
The
at-risk-of-poverty rate, by age and sex, was the highest in 2011 for
persons aged 65 years and over and amounted to 27.3%. In this age group,
the difference by sex was the highest and amounted to 31.3% for women and
21.5% for men. The lowest at-risk-of-poverty rate was recorded for persons
aged from 25 to 54 and amounted to 17.8%. In this age group, it amounted to
17.5% for men and 18.0% for women.
|

1) Prema
metodologiji za dobnu skupinu od 0–17 godina prikazuje se samo ukupna stopa
rizika od siromaštva, bez razrade prema spolu.
1) According
to the methodology, the at-risk-of-poverty rate for the 0-17 age group is
shown only for the total and not by sex.
3. STOPA RIZIKA OD SIROMAŠTVA PREMA NAJČEŠĆEM STATUSU U AKTIVNOSTI I SPOLU U
2011.
AT-RISK-OF-POVERTY
RATE, BY MOST FREQUENT ACTIVITY STATUS AND SEX, 2011
|
Status
aktivnosti
|
Ukupno
Total
|
Muški
Male
|
Ženski
Female
|
Activity
status
|
|
|
%
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Rade
|
6,5
|
7,5
|
5,4
|
At work
|
|
Zaposlenici
|
5,3
|
6,2
|
4,3
|
Employees
|
|
Samozaposleni
|
17,6
|
16,4
|
20,4
|
Self-employed
|
|
|
|
|
|
|
|
Ne rade
|
29,5
|
28,5
|
30,3
|
Not at work
|
|
Nezaposleni
|
42,5
|
46,2
|
38,8
|
Unemployed
|
|
Umirovljenici
|
22,2
|
20,1
|
24,1
|
Retired
|
|
Ostali
neaktivni
|
33,0
|
27,6
|
35,3
|
Other
inactive
|
|
Stopa
rizika od siromaštva prema najčešćem statusu u aktivnosti izračunana je za
osobe u dobi 18 i više godina. Najčešći status aktivnosti osobe je onaj u
kojem je osoba provela najmanje 7 mjeseci tijekom referentnog razdoblja.
|
|
The
at-risk-of-poverty rate, by the most frequent activity status, was
calculated for persons aged 18 and over. The most frequent activity status
is the one a person had for at least 7 months in the reference period.
|
|
|
|
|
|
U 2011. stopa rizika od siromaštva prema najčešćem statusu u aktivnosti najveća je za nezaposlene osobe
i iznosi 42,5%. Za nezaposlene muškarce iznosi 46,2%, a za nezaposlene žene
38,8%. Stopa rizika od siromaštva prema najčešćem statusu u aktivnosti
najmanja je za zaposlenike, 5,3%. Za žene iznosi 4,3%, a za muškarce 6,2%.
|
|
In
2011, the at-risk-of-poverty rate by the most frequent activity status was
the highest for unemployed persons and amounted to 42.5%. It was 46.2% for
unemployed men and 38.8% for unemployed women. The lowest
at-risk-of-poverty rate by the most frequent activity status was recorded
for employees, 5.3%. It amounted to 4.3% for female employees and 6.2% for
male employees.
|

4. STOPA RIZIKA OD SIROMAŠTVA PREMA TIPU
KUĆANSTVA U 2011.
AT-RISK-OF-POVERTY
RATE, BY HOUSEHOLD TYPE, 2011
|
|
%
|
|
|
|
|
|
|
Kućanstva
bez uzdržavane djece
|
22,6
|
Households without dependent
children
|
|
Jednočlano kućanstvo
|
44,0
|
One-person household
|
|
Muškarci
|
37,5
|
Men
|
|
Žene
|
46,7
|
Women
|
|
Jednočlano kućanstvo, osoba mlađa
od 65 godina
|
39,0
|
One-person household, person
under 65 years
|
|
Jednočlano
kućanstvo, osoba stara 65 i više godina
|
46,6
|
One-person household, 65 years
and over
|
|
Dvije odrasle osobe bez uzdržavane
djece, obje mlađe od 65 godina
|
24,1
|
Two adults, no dependent
children, both adults under 65 years
|
|
Dvije odrasle osobe bez uzdržavane
djece, barem jedna stara 65 i više godina
|
24,7
|
Two adults, no dependent
children, at least one adult 65 years or over
|
|
Ostala kućanstva bez uzdržavane
djece
|
13,5
|
Other households without
dependent children
|
|
|
|
|
|
Kućanstva
s uzdržavanom djecom
|
19,8
|
Households with dependent children
|
|
Jedan roditelj s jednim ili više
uzdržavane djece
|
42,7
|
Single parent with one or more
dependent children
|
|
Dvije odrasle osobe s jednim
djetetom
|
15,2
|
Two adults with one dependent
child
|
|
Dvije odrasle osobe s dvoje djece
|
15,4
|
Two adults with two dependent
children
|
|
Dvije odrasle osobe s troje i više
djece
|
25,0
|
Two adults with three or more
dependent children
|
|
Ostala kućanstva s uzdržavanom
djecom
|
20,4
|
Other households with dependent
children
|
|
Stopa
rizika od siromaštva prema tipu kućanstva izračunana je za
kategorije kućanstava bez uzdržavane djece i s uzdržavanom djecom.
|
|
The
at-risk-of-poverty rate, according to a household type, was
calculated for the categories of households without dependent children and
with dependent children.
|
|
|
|
|
|
U
kućanstvima bez uzdržavane djece najveća stopa rizika od siromaštva u 2011.
zabilježena je kod jednočlanih kućanstava, i to kod onih koje čine osobe
stare 65 i više godina i iznosi 46,6%.
|
|
Within
the category of households with no dependent children, the highest
at-risk-of-poverty rate was recorded for one-person households,
particularly for households consisting of persons aged 65 years and over
and in 2011 it amounted to 46.6%.
|
|
|
|
|
|
U
kategoriji kućanstava s uzdržavanom djecom najviše stope rizika od
siromaštva zabilježene su u kućanstvima koja čine jedan roditelj s
uzdržavanom djecom za koje stopa iznosi 42,7% i u kućanstvima s dvije
odrasle osobe s troje i više djece za koje stopa rizika od siromaštva
iznosi 25,0%.
|
|
Within
the category of households with dependent children, the highest
at-risk-of-poverty rate was recorded for households consisting of a single
parent with dependent children, 42.7%, and for households with two adults
and with three and more children, 25.0%.
|
5. STOPA RIZIKA OD SIROMAŠTVA PREMA
INTENZITETU RADA KUĆANSTVA1) U
2011.
AT-RISK-OF-POVERTY
RATE, BY WORK INTENSITY OF HOUSEHOLD1), 2011
|
|
%
|
|
|
|
|
|
|
Kućanstva bez uzdržavane djece
|
|
Households without dependent children
|
|
Vrlo
niski intenzitet rada (0 – 0,2)
|
51,4
|
Very
low work intensity (0 – 0.2)
|
|
Niski intenzitet rada (0,2 – 0,45)
|
20,5
|
Low
work intensity (0.2 – 0.45)
|
|
Srednji intenzitet
rada (0,45 – 0,55)
|
7,6
|
Medium
work intensity (0.45 – 0.55)
|
|
Visoki
intenzitet rada (0,55 – 0,85)
|
1,2
|
High work
intensity (0.55 – 0.85)
|
|
Vrlo
visoki intenzitet rada (0,85 – 1)
|
1,7
|
Very
high work intensity (0.85 – 1)
|
|
|
|
|
|
Kućanstva s uzdržavanom djecom
|
|
Households
with dependent children
|
|
Vrlo
niski intenzitet rada (0 – 0,2)
|
72,6
|
Very
low work intensity (0 – 0.2)
|
|
Niski intenzitet rada (0,2 – 0,45)
|
37,1
|
Low
work intensity (0.2 – 0.45)
|
|
Srednji intenzitet
rada (0,45 – 0,55)
|
16,8
|
Medium
work intensity (0.45 – 0.55)
|
|
Visoki
intenzitet rada (0,55 – 0,85)
|
3,9
|
High work
intensity (0.55 – 0.85)
|
|
Vrlo
visoki intenzitet rada (0,85 – 1)
|
3,1
|
Very
high work intensity (0.85 – 1)
|
1) Pri
utvrđivanju intenziteta rada kućanstva u izračun se uzimaju radno sposobni
članovi kućanstva u dobi od 18 do 59 godina.
1) When defining the work intensity of a
household, only working-age household members aged 18 – 59 are taken in
calculation.
|
Stopa
rizika od siromaštva prema intenzitetu rada kućanstva
izračunana je za kategorije kućanstva bez uzdržavane djece i s uzdržavanom
djecom.
|
|
At-risk-of-poverty
rate by work intensity of a household was calculated
for households without dependent children and households with dependent
children.
|
|
|
|
|
|
U 2011. stopa rizika od siromaštva prema intenzitetu rada kućanstva najveća je kod kućanstava s vrlo
niskim intenzitetom rada te za kućanstva s uzdržavanom djecom iznosi 72,6%,
a za kućanstva bez uzdržavane djece iznosi 51,4%. Vrlo niski
intenzitet rada odnosi se na situaciju u kojoj osobe žive u kućanstvima u
kojima nitko ne radi ili radi vrlo malo, odnosno radno sposobni članovi rade
do 20% od ukupnog broja mjeseci u kojima su mogli raditi u referentnom
razdoblju.
|
|
The
at-risk-of-poverty rate by work intensity in 2011 was the highest for
households with very low work intensity. Thus, for the households with
dependent children it amounted to 72.6%, while for the households without
dependent children it amounted to 51.4%. Very low work intensity refers to
the situation of persons living in households where nobody works (or works
very little), meaning that working-age household members work up to 20% or
even less than the total number of months they could have worked in a
referent period.
|
6. POKAZATELJI MATERIJALNE DEPRIVACIJE U 2011.
MATERIAL
DEPRIVATION INDICATORS, 2011
|
Postotak
osoba koje žive u kućanstvu koje:
|
|
Percentage
of persons living in household that suffers from:
|
|
|
-
|
nije u
mogućnosti priuštiti si adekvatno grijanje u najhladnijim
|
9,7
|
|
-
|
Inability
to keep home adequately warm during the coldest
|
|
|
|
mjesecima,
%
|
|
|
|
months,
%
|
|
|
-
|
nije u
mogućnosti platiti tjedan dana godišnjeg odmora
|
69,3
|
|
-
|
Inability
to afford paying for one week annual holiday away
|
|
|
|
izvan
kuće,%
|
|
|
|
from
home, %
|
|
|
-
|
nije
u mogućnosti priuštiti si svaki drugi dan obrok koji sadrži meso,
|
16,9
|
|
-
|
Inability
to afford a meal with meat, chicken, fish or
|
|
|
|
piletinu,
ribu ili vegetarijanski ekvivalent, %
|
|
|
|
vegetarian
equivalent every second day,%
|
|
|
-
|
nije
u mogućnosti podmiriti neočekivani financijski izdatak, %
|
64,5
|
|
-
|
Inability
to face unexpected financial expenses, %
|
|
|
-
|
kasni
s plaćanjem računa za režije, %
|
26,4
|
|
-
|
Being
in arrears with utility bills, %
|
|
|
|
|
|
|
Mogućnost spajanja kraja s
krajem,%
|
|
Ability to
make ends meet, %
|
|
|
-
|
vrlo
teško
|
19,6
|
|
-
|
With
great difficulty
|
|
|
-
|
teško
|
32,4
|
|
-
|
With
difficulty
|
|
|
-
|
s
malim poteškoćama
|
35,8
|
|
-
|
With
some difficulty
|
|
|
-
|
uglavnom
lako
|
9,2
|
|
-
|
Fairly
easily
|
|
|
-
|
lako
|
2,6
|
|
-
|
Easily
|
|
|
-
|
vrlo
lako
|
0,4
|
|
-
|
Very
easily
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Financijsko
opterećenje ukupnim troškovima stanovanja, %
|
|
Financial burden of total housing
cost, %
|
|
|
-
|
znatno
financijsko opterećenje
|
58,0
|
|
-
|
With heavy
financial burden
|
|
|
-
|
s
financijskim opterećenjem
|
38,5
|
|
-
|
With
financial burden
|
|
|
-
|
bez
financijskog opterećenja
|
3,4
|
|
-
|
Without
financial burden
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Stopa materijalne deprivacije (3
ili više stavki), %
|
34,0
|
Material deprivation rate (three
or more items), %
|
|
|
|
|
|
Intenzitet materijalne
deprivacije, prosječan broj stavki
|
3,7
|
Intensity of material deprivation,
mean number of items
|
|
|
|
|
|
Stopa teške materijalne
deprivacije, %
|
14,8
|
Severe material deprivation rate,
%
|
|
Materijalna
deprivacija odnosi se na pokazatelje koji upućuju na materijalne
uvjete koji utječu na kvalitetu života kućanstava.
|
|
Material
deprivation refers to indicators showing material
conditions affecting the quality of life of the households.
|
|
|
|
|
|
Prema
podacima Ankete u 2011. zabilježeno je:
|
|
In
2011, according to the Survey data, there were:
|
|
|
|
|
|
-
|
9,7%
osoba koje žive u kućanstvima koja si ne mogu priuštiti adekvatno grijanje
u najhladnijim mjesecima
|
|
-
|
9.7% of
persons living in households that could not afford to keep home adequately
warm during the coldest months,
|
|
-
|
69,3%
osoba koje žive u kućanstvima koja ne mogu platiti tjedan dana godišnjeg
odmora izvan kuće za sve članove svoga kućanstva
|
|
-
|
69.3%
of persons living in households that could not afford paying for one week
annual holiday away from home for all household members,
|
|
-
|
16,9%
osoba koje žive u kućanstvima koja si ne mogu priuštiti obrok koji sadrži
meso, piletinu, ribu (ili vegetarijanski ekvivalent) svaki drugi dan
|
|
-
|
16.9%
of persons living in households that could not afford a meal with meat,
chicken, fish or vegetarian equivalent every second day,
|
|
-
|
64,5%
osoba koje žive u kućanstvima koja ne mogu podmiriti neočekivani
financijski izdatak iz vlastitih sredstava
|
|
-
|
64.5%
of persons living in households that could not face unexpected financial
expenses
|
|
-
|
26,4%
osoba koje žive u kućanstvima koja su u posjednjih 12 mjeseci zbog
financijskih poteškoća kasnila s plaćanjem računa za režije
|
|
-
|
26.4%
of persons living in households who were unable to pay their utility bills
in due time in the last 12 months,
|
|
-
|
35,8%
osoba koje žive u kućanstvima koja spajaju kraj s krajem s malim poteškoćama,
32,4% osoba koje žive u kućanstvima koja teško spajaju kraj s krajem (najmanji
postotak osoba, 0,4%, živi u kućanstvima koja spajaju kraj s krajem vrlo
lako)
|
|
-
|
35.8%
of persons living in households that made ends meet with some difficulty,
32.4% of persons living in households that made ends meet with difficulty
(only 0.4% of persons live in households that made ends meet very easily),
|
|
-
|
58,0%
osoba koje žive u kućanstvima kojima ukupni troškovi stanovanja predstavljaju
znatno financijsko opterećenje, dok samo 3,4% osoba živi u kućanstvima
kojima ukupni troškovi stanovanja ne predstavljaju financijsko opterećenje.
|
|
-
|
58.0%
of persons living in households in which the total housing costs presented
a heavy financial burden, while only 3.4% of persons lived in households
where the total housing cost presented no financial burden.
|
|
|
|
|
|
|
Stopa
materijalne deprivacije prikazuje postotak osoba koje žive u
kućanstvima koja si ne mogu, isključivo zbog financijskih razloga, priuštiti
najmanje tri od devet stavki materijalne deprivacije. Stopa materijalne
deprivacije u Republici Hrvatskoj u 2011. iznosi 34,0%.
|
|
The material deprivation rate
presents the percentage of persons who live in households that cannot
afford, exclusively due to lack of financial resources, at least three of
nine deprivation items. The material deprivation rate in 2011 for the
Republic of Croatia was 34.0%.
|
|
|
|
|
|
Intenzitet
materijalne deprivacije prikazuje prosječan broj stavaka
materijalnog oskudijevanja po osobi i u 2011. iznosi 3,7, a izračunava se
za osobe koje si ne mogu priuštiti najmanje tri od devet stavki materijalne
deprivacije.
|
|
The intensity of material deprivation
indicates the mean number of material deprivation items per person, which
in 2011 amounted to 3.7. It is calculated for persons who cannot afford at
least three of nine deprivation items.
|
|
|
|
|
|
Stopa
teške
materijalne deprivacije prikazuje postotak osoba koje žive u
kućanstvima koja si ne mogu priuštiti najmanje četiri od devet stavaka
materijalne deprivacije i u 2011. iznosi 14,8%.
|
|
The severe material deprivation rate
presents the percentage of persons who live in households that
cannot afford at least four of nine deprivation items and in 2011 it was
14.8%.
|
7. OSTALI POKAZATELJI SIROMAŠTVA U 2011.
OTHER POVERTY
INDICATORS, 2011
|
|
|
|
|
Nejednakost
distribucije dohotka – kvintilni omjer (S80/S20)
|
5,4
|
Inequality
of income distribution – quintile share ratio (S80/S20)
|
|
Ginijev
koeficijent
|
0,31
|
Gini
coefficient
|
|
|
|
|
|
Relativni
jaz rizika od siromaštva, %
|
27,4
|
Relative
at-risk-of-poverty gap, %
|
|
|
|
|
|
Raspršenost
oko praga rizika od siromaštva, %
|
|
Dispersion
around at-risk-of-poverty threshold, %
|
|
40%-tni
prag
|
8,9
|
40% cut-off
|
|
50%-tni
prag
|
14,1
|
50% cut-off
|
|
70%-tni
prag
|
27,7
|
70% cut-off
|
|
|
|
|
|
Osobe u
riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti
|
32,7
|
People at
risk of poverty or social exclusion
|
|
|
|
|
|
Osobe koje
žive u kućanstvima s vrlo niskim intenzitetom rada
|
17,0
|
People living
in households with very low work intensity
|
|
Kvintilni
omjer (S80/S20) jest pokazatelj dohodovne
nejednakosti koji mjeri odnos između petog i prvog kvintila distribucije
dohotka, tj. odnos ukupnoga ekvivalentnog dohotka 20% populacije s najvećim
dohotkom i ukupnoga ekvivalentnog dohotka 20% populacije s najmanjim
dohotkom te u 2011. iznosi 5,4.
|
|
The
quintile share ratio (S80/S20) is an
indicator of the income inequality and it measures the ratio in the top and
bottom quintiles. It represents the ratio between the total equivalised
income of the 20% of population with the highest income and the 20% of
population with the lowest income. This ratio reached 5.4 in 2011.
|
|
|
|
|
|
Ginijev
koeficijent jest mjera nejednakosti raspodjele dohotka i u 2011.
iznosi 0,31. Kad bi postojala savršena jednakost (tj. kad bi svaka osoba
primala jednaki dohodak), tada bi koeficijent iznosio 0. Što je vrijednost
bliža 1, to je dohodovna nejednakost veća.
|
|
Gini
coefficient, as a measure of income inequality,
takes into consideration the total distribution of income and in 2011 it
was 0.31. If there was a perfect equality, that is, if each person received
the same income, the Gini coefficient would be 0. The closer to 1 the value
is, the greater the income inequality is.
|
|
|
|
|
|
Relativni
jaz rizika od siromaštva jest razlika između praga rizika od
siromaštva i medijana ekvivalentnog dohotka osoba koje su ispod praga
rizika od siromaštva te u 2011. iznosi 27,4%.
|
|
The
relative at-risk-of-poverty gap is a difference
between the at-risk-of-poverty threshold and the equivalised income median
of persons below the at-risk-of-poverty threshold. In 2011 it was 27.4%.
|
|
|
|
|
|
Raspršenost
oko praga rizika od siromaštva prikazuje postotak osoba koje su u
riziku od siromaštva u slučaju kada je prag rizika postavljen na 40%, 50% i
70% medijana ekvivalentnog dohotka. Stopa rizika od siromaštva u 2011.
iznosi 8,9% ako je prag postavljen na 40% medijana, 14,1% ako je prag 50%
medijana i 27,7% ako je prag 70% medijana ekvivalentnog dohotka.
|
|
The dispersion
around the at-risk-of-poverty threshold indicates a percentage of
persons at the risk of poverty in case when the at-risk-of-poverty
threshold is set at 40%, 50% and 70% of the equivalised income medians. In
2011, the at-risk-of-poverty rate was 8.9% for the threshold set at 40% of
the median, 14.1% for the threshold set at 50% of the median and 27.7% for
the threshold set at 70% of the equivalised income median.
|
|
|
|
|
|
Pokazatelj
Osobe u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti odnosi se
na one osobe koje su u riziku od siromaštva ili su u teškoj deprivaciji ili
žive u kućanstvima s niskim intenzitetom rada. U 2011. u Republici
Hrvatskoj u takvu položaju bilo je 32,7% osoba.
|
|
People
at risk of poverty or social exclusion indicator
refers to persons who are at the risk of poverty or severely deprived or
living in a household with low work intensity. In 2011, there were 32.7% of
persons in that position in the Republic of Croatia.
|
|
|
|
|
|
Pokazatelj
Osobe koje žive u kućanstvima s vrlo niskim intenzitetom rada odnosi
se na one osobe (u dobi od 0 do 59 godina) koje žive u kućanstvima čiji je
intenzitet rada manji od 0,2 i u 2011. iznosi 17,0%.
|
|
People
living in households with very low work intensity indicator
refers to persons (aged 0 – 59) living in households with work intensity
less than 0.2. In 2011, it amounted to 17.0%.
|
|
|
|
|
|
Značenje
drugih pokazatelja uključenih u izračun pokazatelja Osobe u riziku od
siromaštva ili socijalne isključenosti objašnjeni su u tablicama 1. i 6.
|
|
The
meaning of other indicators included in the calculation of the People at
risk of poverty or social exclusion indicator are explained in tables 1.
and 6.
|
|
|
|
|
|
U
tablici 8. prikazana je usporedba između više pokazatelja siromaštva za
zemlje EU-a i Republiku Hrvatsku za 2011. Svi pokazatelji izračunani su iz
podataka statističkog istraživanja o dohotku i životnim uvjetima privatnih
kućanstava (SILC).
|
|
The
comparison of the poverty indicators for EU countries and for the Republic of Croatia was given in table 8. All indicators were calculated on the basis
of data collected through the SILC Survey.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
8. POKAZATELJI SIROMAŠTVA, USPOREDBA IZMEĐU
ZEMALJA EUROPSKE UNIJE I REPUBLIKE HRVATSKE U 2011.
POVERTY
INDICATORS, COMPARISON OF EU COUNTRIES AND REPUBLIC OF CROATIA, 2011
|
|
Stopa
rizika od
siromaštva, %
At-risk-of-poverty
rate, %
|
Stopa
rizika od
siromaštva, prije
socijalnih transfera, %
At-risk-of-poverty
rate,
before social transfers, %
|
Stopa
rizika od siromaštva,
nisu uključene mirovine
i socijalni transferi, %
At-risk-of-poverty
rate, pensions and social
transfers excluded, %
|
Stopa
rizika od
siromaštva ili socijalne isključenosti, %
At-risk-of-poverty
or social exclusion
rate, %
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
EU-27
|
16,9
(s)
|
26,1
(s)
|
44,0
(s)
|
24,2
(s)
|
EU 27
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Austrija
|
12,6
|
24,9
|
43,6
|
16,9
|
Austria
|
|
Belgija
|
15,3
|
27,8
|
42,0
|
21,0
|
Belgium
|
|
Bugarska
|
22,3
|
27,1
|
41,5
|
49,1
|
Bulgaria
|
|
Cipar
|
14,5
|
23,3
|
33,3
|
23,5
|
Cyprus
|
|
Češka
|
9,8
|
18,0
|
37,8
|
15,3
|
Czech Republic
|
|
Danska
|
13,0
|
28,4
|
40,4
|
18,9
|
Denmark
|
|
Estonija
|
17,5
|
24,9
|
41,1
|
23,1
|
Estonia
|
|
Finska
|
13,7
|
27,4
|
41,3
|
17,9
|
Finland
|
|
Francuska
|
14,0
|
24,7
|
44,2
|
19,3
|
France
|
|
Grčka
|
21,4
|
24,8
|
44,9
|
31,0
|
Greece
|
|
Irska
|
:
|
:
|
:
|
:
|
Ireland
|
|
Italija
|
19,6
|
24,4
|
44,9
|
28,2
|
Italy
|
|
Letonija
|
19,3
|
27,3
|
45,7
|
40,1
|
Latvia
|
|
Litva
|
20,0
|
31,8
|
49,4
|
33,4
|
Lithuania
|
|
Luksemburg
|
13,6
|
27,2
|
43,8
|
16,8
|
Luxembourg
|
|
Mađarska
|
13,8
|
28,9
|
51,8
|
31,0
|
Hungary
|
|
Malta
|
15,4
|
22,9
|
36,9
|
21,4
|
Malta
|
|
Nizozemska
|
11,0
|
20,9
|
36,9
|
15,7
|
Netherlands
|
|
Njemačka
|
15,8
|
25,1
|
44,6
|
19,9
|
Germany
|
|
Poljska
|
17,7
|
24,1
|
43,4
|
27,2
|
Poland
|
|
Portugal
|
18,0
|
25,4
|
42,5
|
24,4
|
Portugal
|
|
Rumunjska
|
22,2
|
29,1
|
49,8
|
40,3
|
Romania
|
|
Slovenija
|
13,6
|
24,2
|
40,2
|
19,3
|
Slovenia
|
|
Slovačka
|
13,0
|
19,5
|
38,3
|
20,6
|
Slovakia
|
|
Španjolska
|
21,8
|
29,8
|
44,8
|
27,0
|
Spain
|
|
Švedska
|
14,0
|
27,9
|
42,4
|
16,1
|
Sweden
|
|
Ujedinjena
Kraljevina
|
16,2
|
30,5
|
43,4
|
22,7
|
United Kingdom
|
|
|
|
|
|
|
|
|
HRVATSKA
|
21,1
|
30,7
|
46,7
|
32,7
|
CROATIA
|
|
|
Izvor/
Source: Eurostat – Income, Social Inclusion and Living Conditions
|

1)
Podaci za Irsku nisu raspoloživi.
1)
Data on Ireland are not available
|
METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA
|
|
NOTES ON METHODOLOGY
|
|
|
|
|
|
Izvor
podataka
|
|
Data source
|
|
|
|
|
|
Pokazatelji
siromaštva za Republiku Hrvatsku izračunani su iz podataka prikupljenih
Anketom o dohotku stanovništva (ADS). Anketa je godišnje istraživanje koje
se provodi na uzorku slučajno izabranih privatnih kućanstava. Prema
metodologiji ne obuhvaćaju se institucionalna kućanstva (domovi, zatvori,
bolnice za trajni smještaj osoba i slično).
|
|
The
poverty indicators for the Republic of Croatia were calculated by using
data collected in the Statistics on Income and Living Conditions (SILC). It
is an annual survey that is carried out on the random sample of private
households. According to the methodology, institutional households (such as
homes, prisons, hospitals for the permanent accommodation of patients etc.)
are not covered.
|
|
|
|
|
|
Anketom
se prikupljaju podaci o bruto i neto dohotku kućanstava i svih članova
kućanstava, podaci o obrazovnom statusu osoba, statusu u aktivnosti i
zaposlenosti, brizi o vlastitom zdravlju i najmlađim članovima kućanstva,
podaci o financijskom i materijalnom statusu kućanstva te podaci o ostalim
aspektima životnih uvjeta kućanstava. Anketa o dohotku stanovništva uvedena
je u statistički sustav Republike Hrvatske u 2010. i usklađena je s
uredbama EU-a i metodologijom Eurostata propisanima za istraživanja EU-SILC
(Statistics on Income and Living Conditions).
Istraživanje SILC, na razini EU-a, obvezno je istraživanje i referentni
izvor podataka kojim se osigurava praćenje i usporedivost statistike
dohotka, siromaštva i socijalne uključenosti.
|
|
The
survey collects data on gross and net income of households and all
household members, data on education status of persons, activity status and
employment, health care and childcare, data on financial and material
status of households and data on other aspects of living standards of
households. The Statistics on Income and Living Conditions was introduced
in the statistical system of Republic of Croatia in 2010 and is in line
with EU regulations and Eurostat's methodology for the EU-SILC survey. On
the EU level, the SILC is an obligatory survey and presents a reference
data source that provides for the monitoring and comparability of the
income, poverty and social inclusion statistics.
|
|
|
|
|
|
Prikupljanje
podataka
|
|
Data collection
|
|
|
|
|
|
Podaci
Ankete prikupljaju se intervjuiranjem izabranih kućanstava metodom CAPI (Computer-Assisted
Personal Interviewing), tj. za unos podataka koristi se prijenosno
računalo odnosno elektronički upitnik. Anketiranje kućanstava na terenu
provode posebno obučeni anketari. Njihov rad organizira Državni zavod za
statistiku koji prikupljene podatke kontrolira, obrađuje i tabelira.
Rezultati se objavljuju na godišnjoj razini.
|
|
Data are
collected by using the CAPI method (the Computer-Assisted Personal
Interviewing), which is done by using a personal computer for data entry,
that is, the electronic questionnaire. The field work is carried out by
educated interviewers and their work is organised by the Croatian Bureau of
Statistics, which further controls and processes the data and prepares
tables. The results of the survey are published at the annual level.
|
|
|
|
|
|
Referentna
razdoblja na koja se odnose podaci definirana su vrstom podataka koji se
prikupljaju. Referentno razdoblje za podatke o dohotku, koji su najvažniji
dio ovog istraživanja, jest prethodna kalendarska godina. Za ostale podatke
referentno razdoblje je različito, npr. prethodni mjesec od trenutka
anketiranja, prethodnih šest mjeseci, trenutačno, prethodnih 12 mjeseci
itd.
|
|
Reference
periods to which data refer are defined by the type of collected data. The
reference period for income data, the most important part of this survey,
is a previous calendar year. For other data, the reference period is
different, for example, a previous month from the time of the interview,
previous 6 months, current period, previous 12 months etc.
|
|
|
|
|
|
Prema
Zakonu o službenoj statistici (NN, br. 103/03., 75/09. i 59/12.) zajamčena
je tajnost svih podataka koje ispitanici daju o sebi i članovima svoga
kućanstva. Prikupljeni podaci upotrebljavaju se isključivo za statističke
svrhe i objavljuju u agregiranom obliku.
|
|
According
to the Official Statistical Act (NN, Nos 103/03, 75/09 and 59/12), the
confidentiality of all personal data on the household and its members given
by respondents is guaranteed. The collected data are used solely for
statistical purposes and they are published at the aggregate level.
|
|
|
|
|
|
Definicije
|
|
Definitions
|
|
|
|
|
|
Kućanstvo je
svaka obiteljska ili druga zajednica osoba koje zajedno stanuju i
zajednički troše svoje prihode za podmirivanje osnovnih životnih potreba
(stanovanje, hrana i drugo). Kućanstvom se smatra i svaka osoba koja živi
sama (jednočlano kućanstvo).
|
|
Household is
every family or other community of individuals who live together and jointly
spend their income in order to meet the basic existential needs
(accommodation, food etc.). A household is also considered every person who
lives alone (one-person household).
|
|
|
|
|
Ukupan
dohodak
kućanstva jest ukupan novčani neto dohodak koji je primilo kućanstvo i svi
njegovi članovi tijekom referentnog razdoblja. Ukupan dohodak obuhvaća
dohodak od nesamostalnog rada, dohodak od samostalnog rada, dohodak od
imovine, mirovine, socijalne transfere te ostale novčane primitke koje
kućanstvo prima od osoba izvan kućanstva.
|
|
Total income of a household is the total net income received by
household and all its members during the reference period. It includes the
income from paid employment, the income from self-employment, the property
income, pension, social transfers and other receipts received from persons
who are not household members.
|
|
|
|
|
|
Ekvivalentni
dohodak računa se tako da se ukupan dohodak kućanstva
podijeli s ekvivalentnom veličinom kućanstva izračunanom prema
modificiranoj OECD-ovoj ljestvici, prema kojoj se nositelju kućanstva
dodjeljuje koeficijent 1, svakoj drugoj odrasloj osobi u kućanstvu od 14
godina i starijoj osobi koeficijent 0,5, a djeci mlađoj od 14 godina
koeficijent 0,3. Postupak se primjenjuje zbog određivanja ravnomjernijeg
udjela svakog člana kućanstva u stjecanju zajedničkog prihoda.
|
|
Equivalised income is calculated in a way that the total
household income is divided by equivalised household size calculated
according to the modified OECD scale, in which the household head is given
coefficient 1, every other adult aged 14 and over is given coefficient 0.5
and every child under 14 years of age is given coefficient 0.3. This
procedure is applied in order to allot equal share to each member with
respect to joint earnings.
|
|
|
|
|
|
Prag rizika
od siromaštva utvrđuje se tako da se za sva kućanstva izračuna
ekvivalentni dohodak po članu kućanstva. Zatim se utvrđuje srednja
vrijednost (medijan) distribucije dohotka i 60% od izračunane srednje
vrijednosti čini prag rizika od siromaštva. Osobe čiji je dohodak ispod
praga u većem su riziku od siromaštva od ostalih, ali ne žive nužno u
oskudici. Prag rizika od siromaštva iskazuje se u kunama.
|
|
The
at-risk-of-poverty threshold is determined by calculating the
equivalised income per household member for all households. After that, the
middle value (median) of the income distribution is determined and 60% of
the median is determined as the risk-of-poverty threshold. Persons with the
income below the threshold are at the higher risk of poverty than others,
but do not necessarily live in deprivation. The at-risk-of-poverty
threshold is presented in kuna.
|
|
|
|
|
|
Stopa
rizika od siromaštva jest postotak osoba koje imaju
raspoloživi ekvivalentni dohodak ispod praga rizika od siromaštva.
|
|
At-risk-of-poverty rate is a percentage of persons with the
equivalised total disposable income below the at-risk-of-poverty threshold.
|
|
|
|
|
|
Stopa
rizika od siromaštva prije socijalnih transfera izračunava se
tako da se pri definiranju dohotka izuzmu socijalni transferi te mirovine.
Pokazatelj se upotrebljava u kombinaciji s osnovnom stopom rizika od
siromaštva radi mjerenja utjecaja socijalnih transfera na rizik od
siromaštva.
|
|
The
at-risk-of-poverty rate before social transfers is calculated by
excluding social transfers and pensions when defining an income. This
indicator is used in combination with a standard at-risk-of-poverty rate in
order to evaluate the impact of social transfers on the risk of poverty.
|
|
|
|
|
|
Stopa
rizika od siromaštva prema najčešćem statusu u aktivnosti izračunana
je za osobe u dobi od 18 i više godina prema najčešćem statusu aktivnosti u
referentnom razdoblju. Najčešći status aktivnosti osobe jest onaj status u
kojem je osoba provela najmanje sedam mjeseci tijekom referentnog
razdoblja.
|
|
At-risk-of-poverty
rate by most frequent activity status is calculated for
persons aged 18 years and over according to the prevailing activity status
in a reference period. The prevailing activity status of a person is the
status which a person had for at least seven months in the reference
period.
|
|
|
|
|
|
Intenzitet
rada kućanstva jest odnos između ukupnog broja mjeseci
u kojima su svi radno sposobni članovi kućanstva radili u referentnom
razdoblju i ukupnog broja mjeseci koje su ti isti članovi kućanstva
teoretski mogli raditi u tome istom razdoblju. Radno sposobna osoba jest
osoba u dobi od 18 do 59 godina, s time da se isključuju studenti u dobnoj
skupini između 18 i 24 godine.
|
|
The
work intensity of a household is the ratio of
the total number of months that all working-age household members have
worked during the income reference year and the total number of months the
same household members theoretically could have worked in the same period.
A working-age person is a person aged 18 – 59 years, with the exclusion of
students in the 18 – 24 age group.
|
|
|
|
|
|
Intenzitet
rada definira se kao: vrlo niski (0 – 0,2), niski (0,2 –
0,45), srednji (0,45 – 0,55), visoki (0,55 – 0,85) i vrlo
visoki (0,85 – 1). Vrlo niski intenzitet rada odnosi se na kućanstva
u kojima niti jedan član kućanstva ne radi ili radi vrlo malo odnosno radno
sposobni članovi rade 20% i manje od 20% ukupnog broja mjeseci u kojima su
mogli raditi u referentnom razdoblju.
|
|
The
work intensity is defined as: very low (0 – 0.2), low (0.2 – 0.45), medium
(0.45 – 0.55), high (0.55 – 0.86) and very high (0.85 – 1). Very low work
intensity refers to the situation of persons living in households where
nobody works (or work very little), meaning that working-age household
members work 20% or even less than the total number of months they could
have worked in a referent period.
|
|
|
|
|
|
Uzdržavano
dijete
uključuje sve osobe ispod 18 godina kao i osobe u dobi od 18 do 24 godine
koje žive s barem jednim roditeljem i ekonomski su neaktivne.
|
|
Dependent
children include all persons aged below 18 as well as persons aged 18 to 24
years, living with at least one parent and economically inactive.
|
|
|
|
|
|
Kućanstva
koja nisu u mogućnosti platiti tjedan dana godišnjeg odmora izvan kuće odnosi
se na ona kućanstva koja svim svojim članovima ne mogu priuštiti,
isključivo iz financijskih razloga, odlazak na tjedan dana godišnjeg odmora
izvan doma. Odmor kod prijatelja ili rodbine, odmor s besplatnim smještajem
ili odmor u vlastitoj vikendici, kući za odmor i sl. smatra se odlaskom na
godišnji odmor. Ako bar jedan član kućanstva iz financijskih razloga nije u
mogućnosti otići na godišnji odmor, smatra se da je cijelo kućanstvo u
nemogućnosti otići na godišnji odmor. Ako kućanstvo posuđuje novac od
banke, prijatelja, rodbine i sl. kako bi platilo odlazak na godišnji odmor,
smatra se kao da je plaćeno iz vlastitih sredstava.
|
|
Inability
to afford paying for one week annual holiday away from home refers
to households that cannot afford paying one week annual holiday away from
home to its members due to financial difficulties. Holidays that include
staying with friends or relatives, charge-free accommodation in their own
cottage, summer house etc. is considered a vacation. If just one household
member cannot go on holiday due to financial difficulties, it is considered
that the whole household is unable to go on holiday. If a household borrow
money from bank, friends, relatives etc. to pay a holiday, it is considered
as it is payed from own resources.
|
|
|
|
|
|
Kućanstva
koja nisu u mogućnosti priuštiti si svaki drugi dan obrok koji sadrži meso,
piletinu, ribu ili vegetarijanski ekvivalent odnosi se na ona
kućanstva koja si ne mogu isključivo iz financijskih razloga priuštiti
obrok koji sadrži meso, piletinu, ribu ili vegetarijanski ekvivalent svaki
drugi dan.
|
|
Inability
to afford a meal with meat, chicken, fish or vegetarian equivalent every
second day refers to households that cannot
afford a meal with meat, chicken, fish or vegetarian equivalent every
second day solely due to financial difficulties.
|
|
|
|
|
|
Kućanstva
koja nisu u mogućnosti platiti neočekivani financijski izdatak odnosi
se na ona kućanstva koja nisu u mogućnosti podmiriti neočekivani
financijski izdatak isključivo iz vlastitih sredstava. bez da se dodatno
zadužuju. Neočekivani financijski izdatak predstavlja mjesečni iznos praga
rizika od siromaštva za samačko kućanstvo u prethodnoj godini te za 2011.
iznosi 2 100 kuna. Pod dodatnim zaduživanjem podrazumijeva se da kućanstvo
ne treba tražiti financijsku pomoć od drugih (banke, prijatelja i sl.) te
da ne dolazi u pitanje podmirivanje tekućih redovnih izdataka. Neočekivani
financijski izdatak podrazumijeva npr. izdatak za popravak nekoga
izvanrednoga kvara u stanu ili zamjenu nekoga trajnog dobra i sl.
|
|
Inability
to face unexpected financial expenses refers to
households that cannot pay unexpected financial expenses solely from
own resources and without additional loans. The unexpected financial
expense presents a monthly value of the at-risk-of-poverty threshold for
one-person household in the previous year. In 2011 it amounted to
2 100 kuna. Additional debts imply that the
household does not need any financial help from others (bank, friends etc.)
and that it is not an issue of paying regular ongoing expenses. Unexpected financial
expenses include, for example,
expenditure for the repair of an extraordinary breakdown in the flat or the replacement of a durable good with
a new one, etc.
|
|
|
|
|
|
Kašnjenje s plaćanjem računa za režije podrazumijeva da je kućanstvo u posljednjih 12
mjeseci platilo račun za režije nakon dana dospijeća računa na naplatu.
Računi za režije podrazumijevaju račune za struju, vodu, plin, grijanje,
odvoz smeća i ostale račune koji su povezani sa stanom u kojem kućanstvo
živi. Iznimku čine računi za telefon (fiksni i mobilni) koji se ne smatraju
računom za režije u ovom pokazatelju.
|
|
Being
in arrears with utility bills implies that in
last 12 months the household paid the utility bill after due
time for collection. Utility
bills are bills for electricity, water, gas, heating, sewage removal and
other bills connected with the dwelling in which the household lives. The
exception are phone bills (fix or mobile), which are not considerd utility
bills within this indicator.
|
|
|
|
|
|
Sposobnost
spajanja kraja s krajem predstavlja sposobnost kućanstva da
redovito podmiruje uobičajene i nužne izdatke s obzirom na ukupni dohodak
svih članova kućanstva. Sposobnost kućanstva podijeljena je u šest razina:
vrlo teško, teško, s malim teškoćama, uglavnom lako, lako i vrlo lako prema
kojima se kućanstvo izjašnjava.
|
|
Inability
to make ends meet presents the househod's
ability to regulary pay usual and necessary expenses in relation to the
total income of all household members. The inability of the household is
divided in the following six levels according to which the household
declares itself: with great difficulty, with difficulty, with some
difficulty, fairly easily, easily, very easily.
|
|
|
|
|
|
Financijsko
opterećenje ukupnim troškovima stanovanja odnosi se na
subjektivnu procjenu kućanstva o tome u kojoj mjeri troškovi stanovanja
financijski opterećuju kućanstvo. Ukupni troškovi stanovanja
podrazumijevaju troškove najamnine, režija, popravaka i održavanja stana i
ostalih izdataka za stan kao i oplatu stambenih kredita. U troškove se
ubrajaju samo izdaci koje kućanstvo uistinu plaća, a ne uzimaju se u obzir
akumulirani zaostaci i kašnjenja u plaćanju dospjelih računa.
|
|
Financial
burden of total housing costs refers to the
subjective assessment of the household about the extent of the burden of
total housing costs. The total housing costs include rents, utility bills,
repairing and maintaining costs and other expenses connected to the
dwelling as well as mortgage payment. These costs include only costs actually paid by the household and exclude accumulated
backlogs and delays in the payment of received bills.
|
|
|
|
|
|
Stavke
materijalne deprivacije jesu: 1) kašnjenje s plaćanjem najamine,
računa za režije, stambenog kredita ili potrošačkoga kredita, 2)
nemogućnost kućanstva da svim članovima priušti tjedan dana godišnjeg
odmora izvan kuće, 3) nemogućnost kućanstva da si priušti obrok koji sadrži
meso, piletinu, ribu ili vegetarijanski ekvivalent svaki drugi dan, 4)
nemogućnost kućanstva da podmiri neočekivani financijski trošak, 5)
nemogućnost kućanstva da si priušti telefon, 6) nemogućnost kućanstva da si
priušti TV u boji, 7) nemogućnost kućanstva da si priušti perilicu za
rublje, 8) nemogućnost kućanstva da si priušti automobil, 9) nemogućnost
kućanstva da si priušti adekvatno grijanje u najhladnijim mjesecima.
|
|
The
material deprivation items concerned are the
following: 1) being in arrears with mortgage or rent payments, utility
bills, hire purchase instalments or other loan payments, 2) inability to
afford paying for one week annual holiday away from home, 3) inability to
afford a meal with meat, chicken, fish or vegetarian equivalent every
second day, 4) inability to face unexpected financial expenses, 5)
inability to afford a telephone, 6) inability to afford a colour TV, 7)
inability to afford a washing machine, 8) inability to afford a car, 9)
inability of the household to pay for keeping its home adequately warm
during the coldest months.
|
|
|
|
|
|
Relativni
jaz rizika od siromaštva jest razlika između praga rizika od
siromaštva i medijana ekvivalentnog dohotka osoba koje su ispod praga
rizika od siromaštva, a izražena je kao postotak od praga rizika od
siromaštva.
|
|
Relative at-risk-of-poverty gap is a difference between the
at-risk-of-poverty threshold and equivalised income median of persons below
the at-risk-of-poverty threshold, expressed as a percentage of the
at-risk-of-poverty threshold.
|
|
|
|
|
|
Nacrt i
veličina uzorka
|
|
Design
and sample size
|
|
|
|
|
|
Anketa
o dohotku stanovništva jest istraživanje na panelnom uzorku slučajno
izabranih privatnih kućanstava. Panelni uzorak podrazumijeva da izabrana
kućanstva ostaju u uzorku četiri uzastopne godine te se tako ponovno
anketiraju. U 2011. okvir za izbor uzorka stanova nastanjenih privatnim
kućanstvima temeljio se na podacima Popisa stanovništva, kućanstava i
stanova 2001. Ukupni uzorak činilo je 10 717 kućanstava. U izabranom uzorku
za 2011. uspješno su anketirana 6 403 kućanstva, a stopa odgovora na
razini kućanstva iznosila je 65,6%.
|
|
The SILC
survey is a panel sample survey of randomly chosen private households. The
panel sample implies that selected households remain in the sample for four
consecutive years and that they are repeatedly interviewed. The sample
frame used in 2011 for the selection of dwellings occupied by private
households was based on the 2001 Census data. The total sample consisted of
10 717 households. The sample selected for
2011 consisted of 6 403 successfully interviewed private households and the response rate at the household
level was 65.6%.
|
|
|
|
|
|
Kratice
|
|
Abbreviations
|
|
|
|
|
|
ADS
|
Anketa
o dohotku stanovništva
|
|
CAPI
|
computer-assisted
personal interviewing
|
|
EU
|
Europska
unija
|
|
etc.
|
and so
on (from Latin: et cetera)
|
|
EU-27
|
Europska
unija (27 zemalja članica)
|
|
EU
|
European
Union
|
|
Eurostat
|
Statistički
ured Europske unije
|
|
Eurostat
|
Statistical
Office of the European Communities
|
|
i sl.
|
i
slično
|
|
NN
|
Narodne novine,
official gazette of the Republic of Croatia
|
|
itd.
NN
|
i tako
dalje
Narodne
novine
|
|
OECD
|
Organization for
Economic Co-operation and
Development
|
|
npr.
|
na
primjer
|
|
SILC
|
Statistics
on Income and Living Conditions
|
|
OECD
|
Organizacija
za ekonomsku suradnju i razvoj
|
|
|
|
|
tj.
|
to jest
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Znakovi
|
|
Symbols
|
|
|
|
|
|
:
|
podatak
nije raspoloživ
|
|
:
|
data not
available
|
|
(s)
|
procijenjeni
podatak
|
|
(s)
|
estimated
data
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Izdaje i
tiska Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, Ilica 3, p. p.
80.
Published and printed by the Croatian Bureau of Statistics, Zagreb,
Ilica 3, P. O. B. 80
Telefon/ Phone:
+385 (0) 1 4806-111, telefaks/ Fax: +385 (0) 1 4817-666
Odgovara
ravnatelj doc. dr. sc. Ivan Kovač.
Person
responsible: Assistent Professor Ivan Kovač, Ph.D., Director General
Priredili:
Vesna Lipavić, Vlatka Blažeković i Darko Stoiljković
Prepared
by: Vesna Lipavić, Vlatka Blažeković and Darko Stoiljković
|
|
MOLIMO KORISNIKE DA
PRI KORIŠTENJU PODATAKA NAVEDU IZVOR.
USERS
ARE KINDLY REQUESTED TO STATE THE SOURCE
|
|
Naklada:
35 primjeraka
35 copies
printed
Obavijesti
daje Odjel informacija.
Information
is available at the Information Department.
Telefon/ Phone:
+385 (0) 1 4806-138, 4806-154, 4811-212
Pretplata
publikacija/ Subscription: +385 (0) 1 4814-791
Telefaks/ Fax:
+385 (0) 1 4806-148, 4806-199
Elektronička
pošta/
E-mail: stat.info@dzs.hr
Internetske
stranice/
Web site: http://www.dzs.hr
Podaci iz
ovog priopćenja objavljuju se i na internetu.
First
Release data are also published on the Internet.
|