Crno-linija

 

GODINA/ YEAR: XLIX.                                      ZAGREB, 1. VELJAČE 2013./ 1 FEBRUARY, 2013                                  BROJ/ NUMBER: 14.1.3.

 

CODEN POPCEA        ISSN 1330-0350

 

 

ANKETA O DOHOTKU STANOVNIŠTVA

 

STATISTICS ON INCOME AND LIVING CONDITIONS

 

 

 

POKAZATELJI SIROMAŠTVA U 2011. konačni rezultati

POVERTY INDICATORS, 2011 – Final Results

 

 

 

Anketa o dohotku stanovništva istraživanje je na kojem se temelji izračun pokazatelja siromaštva i socijalne uključenosti za Republiku Hrvatsku. Provedba Ankete usklađena je s uredbama EU-a i metodologijom Eurostata propisanima za istraživanje EU-SILC (Statistics on Income and Living Conditions). Istraživanje SILC, na razini EU-a, obvezno je istraživanje i referentni izvor podataka za praćenje statistike dohotka, siromaštva i socijalne uključenosti. Istraživanje provode sve zemlje članice redovito u godišnjoj periodici.

 

The Survey on Income and Living Conditions is a basis for the calculation of the poverty indicators and social inclusion for the Republic of Croatia. The implementation of the Survey is in line with EU regulations and Eurostat`s methodology for the EU-SILC Survey. At the EU level, SILC is an obligatory survey and makes a reference data source for the monitoring of the income, poverty and social inclusion statistics. SILC is carried out in all Member States on the regular annual basis.

 

 

 

Pokazatelji se temelje na konceptu relativnog siromaštva koji uzima u obzir raspoloživi dohodak kućanstva, broj članova u kućanstvu (veličinu kućanstva) i distribuciju dohotka unutar populacije. Osnovni je pokazatelj stopa rizika od siromaštva. To je postotak osoba koje imaju raspoloživi ekvivalentni dohodak ispod praga rizika od siromaštva. Stopa rizika od siromaštva ne pokazuje koliko je osoba stvarno siromašno, nego koliko njih ima dohodak ispod praga rizika od siromaštva. Prag rizika od siromaštva postavljen je na 60% od srednje vrijednosti (medijana) ekvivalentnoga raspoloživog dohotka svih kućanstava.

 

The indicators are based on a concept of relative poverty, which takes into consideration the disposable household income, the number of household members (household size) and the income distribution within the population. The main indicator is the at-risk-of-poverty rate, which represents a percentage of persons with the equivalised total disposable income below the at-risk-of-poverty threshold. The at-risk-of
-poverty rate does not show the actual number of poor people, but rather how many of them have an income below the at-risk-of-poverty threshold. The at-risk-of -poverty threshold is determined as 60% of the middle value (median) of the equivalised disposable income of all households.

 

 

 

Prema podacima Ankete stopa rizika od siromaštva u 2011. iznosi 21,1%.

 

According the Survey data, the at-risk-of-poverty rate in 2011 was 21.1%.

 

 

 

Prag rizika od siromaštva u 2011. za jednočlano kućanstvo iznosi 24 240 kuna na godinu, dok za kućanstvo s dvije odrasle osobe i dvoje djece mlađe od 14 godina iznosi 50 904 kune na godinu. Za kućanstvo s dvije odrasle osobe bez djece prag rizika iznosi 36 360 kuna na godinu.

 

The at-risk-of-poverty threshold for a one-person household amounted in 2011 to 24 240 kuna per year, while for a household consisting of two adults and two children younger than 14 it was 50 904 kuna per year. For a household consisting of two adults without children, the poverty treshold amounted to 36 360 kuna per year.

 

 

 

1.   STOPA I PRAG RIZIKA OD SIROMAŠTVA U 2011.

      AT-RISK-OF-POVERTY RATE AND THRESHOLD, 2011

 

 

 

Stopa rizika od siromaštva, %

21,1

At-risk-of-poverty rate, %

 

 

 

Prag rizika od siromaštva, kune

 

At-risk-of-poverty threshold, kuna

Jednočlano kućanstvo

24 240

One-person household

Kućanstvo s dvije odrasle osobe bez djece

36 360

Household consisting of two adults without children

Kućanstvo s dvije odrasle osobe i dvoje djece

50 904

Household consisting of two adults and two children

 

 

 

Stopa rizika od siromaštva prije socijalnih transfera, %

 

At-risk-of-poverty rate before social transfers, %

Socijalni transferi nisu uključeni u dohodak

30,7

Social transfers excluded from income

Mirovine i socijalni transferi nisu uključeni u dohodak

46,7

Pensions and social transfers excluded from income

 

 

 

Stopa rizika od siromaštva prema statusu vlasnika stana, %

 

At-risk-of-poverty rate by tenure status, %

Stanar

24,4

Tenant

Vlasnik ili stanuje besplatno

20,9

Owner or rent free

 

 

 

Usporedba osnovne stope rizika od siromaštva i stope rizika od siromaštva prije socijalnih transfera pokazuje da izuzimanje socijalnih transfera iz dohotka utječe na povećanje postotka osoba koje su u riziku od siromaštva s osnovnih 21,1% na stopu od 30,7%. Ako se iz dohotka izuzmu i socijalni transferi i mirovine, tada stopa rizika od siromaštva iznosi 46,7%.

 

A comparison between the standard at-risk-of-poverty rate and the at
-risk-of-poverty rate before social transfers
shows that the exclusion of social transfers caused an increase in the percentage of persons at the risk of poverty from the 21.1% standard rate to the 30.7% rate. When both social transfers and pensions had been excluded from the income, the at-risk-of-poverty rate reached 46.7%.

 

 

 

Prema statusu vlasnika stana stopa rizika od siromaštva veća je za stanare, 24,4%, nego za vlasnike stana, za koje iznosi 20,9%.

 

The at-risk-of-poverty rate by tenure status was higher for tenants, 24.4%, than for owners or rent-free occupants, for which that rate amounted to 20.9%.

 

 

2.   STOPA RIZIKA OD SIROMAŠTVA PREMA DOBI I SPOLU U 2011.

      AT-RISK-OF-POVERTY RATE, BY AGE AND SEX, 2011

Dobne skupine

Ukupno

Total

Muški

Male

Ženski

Female

Age groups

 

%

 

 

 

 

 

 

Ukupno

21,1

20,0

22,1

 Total

       0 – 17 godina

21,5

1)

1)

  0 – 17 years

18 – 24 godine

21,8

22,5

21,1

18 – 24 years

25 – 54 godine

17,8

17,5

18,0

25 – 54 years

55 – 64 godine

20,6

20,7

20,6

55 – 64 years

65 i više godina

27,3

21,5

31,3

65 years and over

 

1)       Prema metodologiji za dobnu skupinu od 0–17 godina prikazuje se samo ukupna stopa rizika od siromaštva, bez razrade prema spolu.

1)       According to the methodology, the at-risk-of-poverty rate for the 0-17 age group is shown only for the total and not by sex.

 

 

 

 

Stopa rizika od siromaštva prema godinama i spolu u 2011. najviša je kod osoba u dobi 65 i više godina te iznosi 27,3%. U toj je dobnoj skupini razlika prema spolu najveća te stopa rizika od siromaštva kod žena iznosi 31,3%, a kod muškaraca 21,5%. Najniža stopa rizika od siromaštva bilježi se za osobe u dobi od 25 do 54 godine i iznosi 17,8%. Kod muškaraca te dobi iznosi 17,5%, a kod žena 18,0%.

 

The at-risk-of-poverty rate, by age and sex, was the highest in 2011 for persons aged 65 years and over and amounted to 27.3%. In this age group, the difference by sex was the highest and amounted to 31.3% for women and 21.5% for men. The lowest at-risk-of-poverty rate was recorded for persons aged from 25 to 54 and amounted to 17.8%. In this age group, it amounted to 17.5% for men and 18.0% for women.

 

 

 

g-1

 

1)  Prema metodologiji za dobnu skupinu od 0–17 godina prikazuje se samo ukupna stopa rizika od siromaštva, bez razrade prema spolu.

1)  According to the methodology, the at-risk-of-poverty rate for the 0-17 age group is shown only for the total and not by sex.

 

 

3.   STOPA RIZIKA OD SIROMAŠTVA PREMA NAJČEŠĆEM STATUSU U AKTIVNOSTI I SPOLU U 2011.

      AT-RISK-OF-POVERTY RATE, BY MOST FREQUENT ACTIVITY STATUS AND SEX, 2011

Status aktivnosti

Ukupno

Total

Muški

Male

Ženski

Female

Activity status

 

%

 

 

 

 

 

 

Rade

6,5

7,5

5,4

At work

Zaposlenici

5,3

6,2

4,3

Employees

Samozaposleni

17,6

16,4

20,4

Self-employed

 

 

 

 

 

Ne rade

29,5

28,5

30,3

Not at work

Nezaposleni

42,5

46,2

38,8

Unemployed

Umirovljenici

22,2

20,1

24,1

Retired

Ostali neaktivni

33,0

27,6

35,3

Other inactive

 

 

 

 

Stopa rizika od siromaštva prema najčešćem statusu u aktivnosti izračunana je za osobe u dobi 18 i više godina. Najčešći status aktivnosti osobe je onaj u kojem je osoba provela najmanje 7 mjeseci tijekom referentnog razdoblja.

 

The at-risk-of-poverty rate, by the most frequent activity status, was calculated for persons aged 18 and over. The most frequent activity status is the one a person had for at least 7 months in the reference period.

 

 

 

U 2011. stopa rizika od siromaštva prema najčešćem statusu u aktivnosti najveća je za nezaposlene osobe i iznosi 42,5%. Za nezaposlene muškarce iznosi 46,2%, a za nezaposlene žene 38,8%. Stopa rizika od siromaštva prema najčešćem statusu u aktivnosti najmanja je za zaposlenike, 5,3%. Za žene iznosi 4,3%, a za muškarce 6,2%.

 

In 2011, the at-risk-of-poverty rate by the most frequent activity status was the highest for unemployed persons and amounted to 42.5%. It was 46.2% for unemployed men and 38.8% for unemployed women. The lowest at-risk-of-poverty rate by the most frequent activity status was recorded for employees, 5.3%. It amounted to 4.3% for female employees and 6.2% for male employees.

 

 

 

g-2

 

 

 

4.   STOPA RIZIKA OD SIROMAŠTVA PREMA TIPU KUĆANSTVA U 2011.

      AT-RISK-OF-POVERTY RATE, BY HOUSEHOLD TYPE, 2011

 

%

 

 

 

 

 Kućanstva bez uzdržavane djece

22,6

Households without dependent children

Jednočlano kućanstvo

44,0

   One-person household

          Muškarci

37,5

        Men

          Žene

46,7

        Women

Jednočlano kućanstvo, osoba mlađa od 65 godina

39,0

   One-person household, person under 65 years

Jednočlano  kućanstvo, osoba stara 65 i više godina

46,6

   One-person household, 65 years and over

Dvije odrasle osobe bez uzdržavane djece, obje mlađe od 65 godina

24,1

   Two adults, no dependent children, both adults under 65 years

Dvije odrasle osobe bez uzdržavane djece, barem jedna stara 65 i više godina

24,7

   Two adults, no dependent children, at least one adult 65 years or over

Ostala kućanstva bez uzdržavane djece

13,5

   Other households without dependent children

 

 

 

 Kućanstva s uzdržavanom djecom

19,8

Households with dependent children

Jedan roditelj s jednim ili više uzdržavane djece

42,7

   Single parent with one or more dependent children

Dvije odrasle osobe s jednim djetetom

15,2

   Two adults with one dependent child

Dvije odrasle osobe s dvoje djece

15,4

   Two adults with two dependent children

Dvije odrasle osobe s troje i više djece

25,0

   Two adults with three or more dependent children

Ostala kućanstva s uzdržavanom djecom

20,4

   Other households with dependent children

 

 

 

Stopa rizika od siromaštva prema tipu kućanstva izračunana je za kategorije kućanstava bez uzdržavane djece i s uzdržavanom djecom.

 

The at-risk-of-poverty rate, according to a household type, was calculated for the categories of households without dependent children and with dependent children.

 

 

 

U kućanstvima bez uzdržavane djece najveća stopa rizika od siromaštva u 2011. zabilježena je kod jednočlanih kućanstava, i to kod onih koje čine osobe stare 65 i više godina i iznosi 46,6%.

 

Within the category of households with no dependent children, the highest at-risk-of-poverty rate was recorded for one-person households, particularly for households consisting of persons aged 65 years and over and in 2011 it amounted to 46.6%.

 

 

 

U kategoriji kućanstava s uzdržavanom djecom najviše stope rizika od siromaštva zabilježene su u kućanstvima koja čine jedan roditelj s uzdržavanom djecom za koje stopa iznosi 42,7% i u kućanstvima s dvije odrasle osobe s troje i više djece za koje stopa rizika od siromaštva iznosi 25,0%.

 

Within the category of households with dependent children, the highest at-risk-of-poverty rate was recorded for households consisting of a single parent with dependent children, 42.7%, and for households with two adults and with three and more children, 25.0%.

 

 

 

5.   STOPA RIZIKA OD SIROMAŠTVA PREMA INTENZITETU RADA KUĆANSTVA1) U 2011.

      AT-RISK-OF-POVERTY RATE, BY WORK INTENSITY OF HOUSEHOLD1), 2011

 

%

 

 

 

 

   Kućanstva bez uzdržavane djece

 

  Households without dependent children

       Vrlo niski intenzitet rada (00,2)

51,4

      Very low work intensity (0 – 0.2)

       Niski intenzitet rada (0,20,45)

20,5

      Low work intensity (0.2 – 0.45)

  Srednji intenzitet rada (0,45 0,55)

7,6

  Medium work intensity (0.45 – 0.55)

  Visoki intenzitet rada (0,550,85)

1,2

  High work intensity (0.55 – 0.85)

       Vrlo visoki intenzitet rada (0,85 1)

1,7

    Very high work intensity (0.85 – 1)

 

 

 

   Kućanstva s uzdržavanom djecom

 

Households with dependent children

       Vrlo niski intenzitet rada (0 0,2)

72,6

      Very low work intensity (0 – 0.2)

       Niski intenzitet rada (0,2 0,45)

37,1

      Low work intensity (0.2 – 0.45)

  Srednji intenzitet rada (0,45 0,55)

16,8

  Medium work intensity (0.45 – 0.55)

  Visoki intenzitet rada (0,55 0,85)

3,9

  High work intensity (0.55 – 0.85)

       Vrlo visoki intenzitet rada (0,85 1)

3,1

    Very high work intensity (0.85 – 1)

 

1)    Pri utvrđivanju intenziteta rada kućanstva u izračun se uzimaju radno sposobni članovi kućanstva u dobi od 18 do 59 godina.

1)    When defining the work intensity of a household, only working-age household members aged 18 – 59 are taken in calculation.

 

 

 

Stopa rizika od siromaštva prema intenzitetu rada kućanstva izračunana je za kategorije kućanstva bez uzdržavane djece i s uzdržavanom djecom.

 

At-risk-of-poverty rate by work intensity of a household was calculated for households without dependent children and households with dependent children.

 

 

 

U 2011. stopa rizika od siromaštva prema intenzitetu rada kućanstva najveća je kod kućanstava s vrlo niskim intenzitetom rada te za kućanstva s uzdržavanom djecom iznosi 72,6%, a za kućanstva bez uzdržavane djece iznosi 51,4%. Vrlo niski intenzitet rada odnosi se na situaciju u kojoj osobe žive u kućanstvima u kojima nitko ne radi ili radi vrlo malo, odnosno radno sposobni članovi rade do 20% od ukupnog broja mjeseci u kojima su mogli raditi u referentnom razdoblju.

 

The at-risk-of-poverty rate by work intensity in 2011 was the highest for households with very low work intensity. Thus,  for the households with dependent children it amounted to 72.6%, while for the households without dependent children it amounted to 51.4%. Very low work intensity refers to the situation of persons living in households where nobody works (or works very little), meaning that working-age household members work up to 20% or even less than the total number of months they could have worked in a referent period.

 

 

 

6.   POKAZATELJI MATERIJALNE DEPRIVACIJE U 2011.

      MATERIAL DEPRIVATION INDICATORS, 2011

Postotak osoba koje žive u kućanstvu koje:

 

Percentage of persons living in household that suffers from:

 

-

nije u mogućnosti priuštiti si adekvatno grijanje u najhladnijim

9,7

 

-

Inability to keep home adequately warm during the coldest

 

 

mjesecima, %

 

 

 

months, %

 

-

nije u mogućnosti platiti tjedan dana godišnjeg odmora

69,3

 

-

Inability to afford paying for one week annual holiday away

 

 

izvan kuće,%

 

 

 

from home, %

 

-

nije u mogućnosti priuštiti si svaki drugi dan obrok koji sadrži meso,

16,9

 

-

Inability to afford a meal with meat, chicken, fish or

 

 

piletinu, ribu ili vegetarijanski ekvivalent, %

 

 

 

vegetarian equivalent every second day,%

 

-

nije u mogućnosti podmiriti neočekivani financijski izdatak, %

64,5

 

-

Inability to face unexpected financial expenses, %

 

-

kasni s plaćanjem računa za režije, %

26,4

 

-

Being in arrears with utility bills, %

 

 

 

 

Mogućnost  spajanja kraja s krajem,%

 

Ability to make ends meet, %

 

-

vrlo teško

19,6

 

-

With great difficulty

 

-

teško

32,4

 

-

With difficulty

 

-

s malim poteškoćama

35,8

 

-

With some difficulty

 

-

uglavnom lako

9,2

 

-

Fairly easily

 

-

lako

2,6

 

-

Easily

 

-

vrlo lako

0,4

 

-

Very easily

 

 

 

 

 

 

 

Financijsko opterećenje ukupnim troškovima stanovanja, %

 

Financial burden of total housing cost, %

 

-

znatno financijsko opterećenje

58,0

 

-

With heavy financial burden

 

-

s financijskim opterećenjem

38,5

 

-

With financial burden

 

-

bez financijskog opterećenja

3,4

 

-

Without financial burden

 

 

 

 

 

 

 

Stopa materijalne deprivacije (3 ili više stavki), %

34,0

Material deprivation rate (three or more items), %

 

 

 

Intenzitet materijalne deprivacije, prosječan broj stavki

3,7

Intensity of material deprivation, mean number of items

 

 

 

Stopa teške materijalne deprivacije, %

14,8

Severe material deprivation rate, %

 

 

 

Materijalna deprivacija odnosi se na pokazatelje koji upućuju na materijalne uvjete koji utječu na kvalitetu života kućanstava.

 

Material deprivation refers to indicators showing material conditions affecting the quality of life of the households.

 

 

 

 

Prema podacima Ankete u 2011. zabilježeno je:

 

In 2011, according to the Survey data, there were:

 

 

 

-

9,7% osoba koje žive u kućanstvima koja si ne mogu priuštiti adekvatno grijanje u najhladnijim mjesecima

 

-

9.7% of persons living in households that could not afford to keep home adequately warm during the coldest months,

-

69,3% osoba koje žive u kućanstvima koja ne mogu platiti tjedan dana godišnjeg odmora izvan kuće za sve članove svoga kućanstva

 

-

69.3% of persons living in households that could not afford paying for one week annual holiday away from home for all household members,

-

16,9% osoba koje žive u kućanstvima koja si ne mogu priuštiti obrok koji sadrži meso, piletinu, ribu (ili vegetarijanski ekvivalent) svaki drugi dan

 

-

16.9% of persons living in households that could not afford a meal with meat, chicken, fish or vegetarian equivalent every second day,

-

64,5% osoba koje žive u kućanstvima koja ne mogu podmiriti neočekivani financijski izdatak iz vlastitih sredstava

 

-

64.5% of persons living in households that could not face unexpected financial expenses

-

26,4% osoba koje žive u kućanstvima koja su u posjednjih 12 mjeseci zbog financijskih poteškoća kasnila s plaćanjem računa za režije

 

-

26.4% of persons living in households who were unable to pay their utility bills in due time in the last 12 months,

-

35,8% osoba koje žive u kućanstvima koja spajaju kraj s krajem s malim poteškoćama, 32,4% osoba koje žive u kućanstvima koja teško spajaju kraj s krajem (najmanji postotak osoba, 0,4%, živi u kućanstvima koja spajaju kraj s krajem vrlo lako)

 

-

35.8% of persons living in households that made ends meet with some difficulty, 32.4% of persons living in households that made ends meet with difficulty (only 0.4% of persons live in households that made ends meet very easily),

-

58,0% osoba koje žive u kućanstvima kojima ukupni troškovi stanovanja predstavljaju znatno financijsko opterećenje, dok samo 3,4% osoba živi u kućanstvima kojima ukupni troškovi stanovanja ne predstavljaju financijsko opterećenje.

 

-

58.0% of persons living in households in which the total housing costs presented a heavy financial burden, while only 3.4% of persons lived in households where the total housing cost presented no financial burden.

 

 

 

 

Stopa materijalne deprivacije prikazuje postotak osoba koje žive u kućanstvima koja si ne mogu, isključivo zbog financijskih razloga, priuštiti najmanje tri od devet stavki materijalne deprivacije. Stopa materijalne deprivacije u Republici Hrvatskoj u 2011. iznosi 34,0%.

 

The material deprivation rate presents the percentage of persons who live in households that cannot afford, exclusively due to lack of financial resources, at least three of nine deprivation items. The material deprivation rate in 2011 for the Republic of Croatia was 34.0%.

 

 

 

Intenzitet materijalne deprivacije prikazuje prosječan broj stavaka materijalnog oskudijevanja po osobi i u 2011. iznosi 3,7, a izračunava se za osobe koje si ne mogu priuštiti najmanje tri od devet stavki materijalne deprivacije.

 

The intensity of material deprivation indicates the mean number of material deprivation items per person, which in 2011 amounted to 3.7. It is calculated for persons who cannot afford at least three of nine deprivation items.

 

 

 

Stopa teške materijalne deprivacije prikazuje postotak osoba koje žive u kućanstvima koja si ne mogu priuštiti najmanje četiri od devet stavaka materijalne deprivacije i u 2011. iznosi 14,8%.

 

The severe material deprivation rate presents the percentage of persons who live in households that cannot afford at least four of nine deprivation items and in 2011 it was 14.8%.

 

 

 

7.   OSTALI POKAZATELJI SIROMAŠTVA U 2011.

      OTHER POVERTY INDICATORS, 2011

 

 

 

Nejednakost distribucije dohotka – kvintilni omjer (S80/S20)

5,4

Inequality of income distribution – quintile share ratio (S80/S20)

Ginijev koeficijent

0,31

Gini coefficient

 

 

 

Relativni jaz rizika od siromaštva, %

27,4

Relative at-risk-of-poverty gap, %

 

 

 

Raspršenost oko praga rizika od siromaštva, %

 

Dispersion around at-risk-of-poverty threshold, %

40%-tni prag

8,9

40% cut-off

50%-tni prag

14,1

50% cut-off

70%-tni prag

27,7

70% cut-off

 

 

 

Osobe u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti

32,7

People at risk of poverty or social exclusion 

 

 

 

Osobe koje žive u kućanstvima s vrlo niskim intenzitetom rada

17,0

People living in households with very low work intensity

 

 

 

Kvintilni omjer (S80/S20) jest pokazatelj dohodovne nejednakosti koji mjeri odnos između petog i prvog kvintila distribucije dohotka, tj. odnos ukupnoga ekvivalentnog dohotka 20% populacije s najvećim dohotkom i ukupnoga ekvivalentnog dohotka 20% populacije s najmanjim dohotkom te u 2011. iznosi 5,4.

 

The quintile share ratio (S80/S20) is an indicator of the income inequality and it measures the ratio in the top and bottom quintiles. It represents the ratio between the total equivalised income of the 20% of population with the highest income and the 20% of population with the lowest income. This ratio reached 5.4 in 2011.

 

 

 

Ginijev koeficijent jest mjera nejednakosti raspodjele dohotka i u 2011. iznosi 0,31. Kad bi postojala savršena jednakost (tj. kad bi svaka osoba primala jednaki dohodak), tada bi koeficijent iznosio 0. Što je vrijednost bliža 1, to je dohodovna nejednakost veća.

 

Gini coefficient, as a measure of income inequality, takes into consideration the total distribution of income and in 2011 it was 0.31. If there was a perfect equality, that is, if each person received the same income, the Gini coefficient would be 0. The closer to 1 the value is, the greater the income inequality is.

 

 

 

 

Relativni jaz rizika od siromaštva jest razlika između praga rizika od siromaštva i medijana ekvivalentnog dohotka osoba koje su ispod praga rizika od siromaštva te u 2011. iznosi 27,4%.

 

The relative at-risk-of-poverty gap is a difference between the at-risk-of-poverty threshold and the equivalised income median of persons below the at-risk-of-poverty threshold. In 2011 it was 27.4%.

 

 

 

Raspršenost oko praga rizika od siromaštva prikazuje postotak osoba koje su u riziku od siromaštva u slučaju kada je prag rizika postavljen na 40%, 50% i 70% medijana ekvivalentnog dohotka. Stopa rizika od siromaštva u 2011. iznosi 8,9% ako je prag postavljen na 40% medijana, 14,1% ako je prag 50% medijana i 27,7% ako je prag 70% medijana ekvivalentnog dohotka.

 

The dispersion around the at-risk-of-poverty threshold indicates a percentage of persons at the risk of poverty in case when the at-risk-of-poverty threshold is set at 40%, 50% and 70% of the equivalised income medians. In 2011, the at-risk-of-poverty rate was 8.9% for the threshold set at 40% of the median, 14.1% for the threshold set at 50% of the median and 27.7% for the threshold set at 70% of the equivalised income median.

 

 

 

Pokazatelj Osobe u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti odnosi se na one osobe koje su u riziku od siromaštva ili su u teškoj deprivaciji ili žive u kućanstvima s niskim intenzitetom rada. U 2011. u Republici Hrvatskoj u takvu položaju bilo je 32,7% osoba.

 

People at risk of poverty or social exclusion indicator refers to persons who are at the risk of poverty or severely deprived or living in a household with low work intensity. In 2011, there were 32.7% of persons in that position in the Republic of Croatia.

 

 

 

Pokazatelj Osobe koje žive u kućanstvima s vrlo niskim intenzitetom rada odnosi se na one osobe (u dobi od 0 do 59 godina) koje žive u kućanstvima čiji je intenzitet rada manji od 0,2 i u 2011. iznosi 17,0%.

 

People living in households with very low work intensity indicator refers to persons (aged 0 – 59) living in households with work intensity less than 0.2. In 2011, it amounted to 17.0%.

 

 

 

Značenje drugih pokazatelja uključenih u izračun pokazatelja Osobe u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti objašnjeni su u tablicama 1. i 6.

 

The meaning of other indicators included in the calculation of the People at risk of poverty or social exclusion indicator are explained in tables 1. and 6.

 

 

 

U tablici 8. prikazana je usporedba između više pokazatelja siromaštva za zemlje EU-a i Republiku Hrvatsku za 2011. Svi pokazatelji izračunani su iz podataka statističkog istraživanja o dohotku i životnim uvjetima privatnih kućanstava (SILC).

 

The comparison of the poverty indicators for EU countries and for the Republic of Croatia was given in table 8. All indicators were calculated on the basis of data collected through the SILC Survey.

 

 

 

8.   POKAZATELJI SIROMAŠTVA, USPOREDBA IZMEĐU ZEMALJA EUROPSKE UNIJE I REPUBLIKE HRVATSKE U 2011.

      POVERTY INDICATORS, COMPARISON OF EU COUNTRIES AND REPUBLIC OF CROATIA, 2011

 

Stopa rizika od
siromaštva, %

At-risk-of-poverty
rate, %

Stopa rizika od
siromaštva, prije
socijalnih transfera, %

At-risk-of-poverty rate,
before social transfers, %

Stopa rizika od siromaštva,
nisu uključene mirovine
i socijalni transferi, %

At-risk-of-poverty rate, pensions and social
transfers excluded, %

Stopa rizika od
siromaštva ili socijalne isključenosti, %

At-risk-of-poverty
or social exclusion
rate, %

 

 

 

 

 

 

 

EU-27

16,9 (s)

26,1 (s)

44,0 (s)

24,2 (s)

EU 27

 

 

 

 

 

 

Austrija

12,6

24,9

43,6

16,9

Austria

Belgija

15,3

27,8

42,0

21,0

Belgium

Bugarska 

22,3

27,1

41,5

49,1

Bulgaria

Cipar

14,5

23,3

33,3

23,5

Cyprus

Češka

9,8

18,0

37,8

15,3

Czech Republic

Danska

13,0

28,4

40,4

18,9

Denmark

Estonija

17,5

24,9

41,1

23,1

Estonia

Finska

13,7

27,4

41,3

17,9

Finland

Francuska

14,0

24,7

44,2

19,3

France

Grčka

21,4

24,8

44,9

31,0

Greece

Irska

:

:

:

:

Ireland

Italija

19,6

24,4

44,9

28,2

Italy

Letonija

19,3

27,3

45,7

40,1

Latvia

Litva

20,0

31,8

49,4

33,4

Lithuania

Luksemburg

13,6

27,2

43,8

16,8

Luxembourg

Mađarska

13,8

28,9

51,8

31,0

Hungary

Malta

15,4

22,9

36,9

21,4

Malta

Nizozemska

11,0

20,9

36,9

15,7

Netherlands

Njemačka

15,8

25,1

44,6

19,9

Germany

Poljska

17,7

24,1

43,4

27,2

Poland

Portugal

18,0

25,4

42,5

24,4

Portugal

Rumunjska

22,2

29,1

49,8

40,3

Romania

Slovenija

13,6

24,2

40,2

19,3

Slovenia

Slovačka

13,0

19,5

38,3

20,6

Slovakia

Španjolska

21,8

29,8

44,8

27,0

Spain

Švedska

14,0

27,9

42,4

16,1

Sweden

Ujedinjena Kraljevina

16,2

30,5

43,4

22,7

United Kingdom

 

 

 

 

 

 

HRVATSKA

21,1

30,7

46,7

32,7

CROATIA

 

 

Izvor/ Source: Eurostat – Income, Social Inclusion and Living Conditions

 

 

 

g-3

 

 

1)  Podaci za Irsku nisu raspoloživi.

1)  Data on Ireland are not available

 

 

 

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA

 

NOTES ON METHODOLOGY

 

 

 

Izvor podataka

 

Data source

 

 

 

Pokazatelji siromaštva za Republiku Hrvatsku izračunani su iz podataka prikupljenih Anketom o dohotku stanovništva (ADS). Anketa je godišnje istraživanje koje se provodi na uzorku slučajno izabranih privatnih kućanstava. Prema metodologiji ne obuhvaćaju se institucionalna kućanstva (domovi, zatvori, bolnice za trajni smještaj osoba i slično).

 

The poverty indicators for the Republic of Croatia were calculated by using data collected in the Statistics on Income and Living Conditions (SILC). It is an annual survey that is carried out on the random sample of private households. According to the methodology, institutional households (such as homes, prisons, hospitals for the permanent accommodation of patients etc.) are not covered.

 

 

 

Anketom se prikupljaju podaci o bruto i neto dohotku kućanstava i svih članova kućanstava, podaci o obrazovnom statusu osoba, statusu u aktivnosti i zaposlenosti, brizi o vlastitom zdravlju i najmlađim članovima kućanstva, podaci o financijskom i materijalnom statusu kućanstva te podaci o ostalim aspektima životnih uvjeta kućanstava. Anketa o dohotku stanovništva uvedena je u statistički sustav Republike Hrvatske u 2010. i usklađena je s uredbama EU-a i metodologijom Eurostata propisanima za istraživanja EU-SILC (Statistics on Income and Living Conditions). Istraživanje SILC, na razini EU-a, obvezno je istraživanje i referentni izvor podataka kojim se osigurava praćenje i usporedivost statistike dohotka, siromaštva i socijalne uključenosti.

 

The survey collects data on gross and net income of households and all household members, data on education status of persons, activity status and employment, health care and childcare, data on financial and material status of households and data on other aspects of living standards of households. The Statistics on Income and Living Conditions was introduced in the statistical system of Republic of Croatia in 2010 and is in line with EU regulations and Eurostat's methodology for the EU-SILC survey. On the EU level, the SILC is an obligatory survey and presents a reference data source that provides for the monitoring and comparability of the income, poverty and social inclusion statistics.

 

 

 

Prikupljanje podataka

 

Data collection

 

 

 

Podaci Ankete prikupljaju se intervjuiranjem izabranih kućanstava metodom CAPI (Computer-Assisted Personal Interviewing), tj. za unos podataka koristi se  prijenosno računalo odnosno elektronički upitnik. Anketiranje kućanstava na terenu provode posebno obučeni anketari. Njihov rad organizira Državni zavod za statistiku koji prikupljene podatke kontrolira, obrađuje i tabelira. Rezultati se objavljuju na godišnjoj razini.

 

Data are collected by using the CAPI method (the Computer-Assisted Personal Interviewing), which is done by using a personal computer for data entry, that is, the electronic questionnaire. The field work is carried out by educated interviewers and their work is organised by the Croatian Bureau of Statistics, which further controls and processes the data and prepares tables. The results of the survey are published at the annual level.

 

 

 

Referentna razdoblja na koja se odnose podaci definirana su vrstom podataka koji se prikupljaju. Referentno razdoblje za podatke o dohotku, koji su najvažniji dio ovog istraživanja, jest prethodna kalendarska godina. Za ostale podatke referentno razdoblje je različito, npr. prethodni mjesec od trenutka anketiranja, prethodnih šest mjeseci, trenutačno, prethodnih 12 mjeseci itd.

 

Reference periods to which data refer are defined by the type of collected data. The reference period for income data, the most important part of this survey, is a previous calendar year. For other data, the reference period is different, for example, a previous month from the time of the interview, previous 6 months, current period, previous 12 months etc.

 

 

 

Prema Zakonu o službenoj statistici (NN, br. 103/03., 75/09. i 59/12.) zajamčena je tajnost svih podataka koje ispitanici daju o sebi i članovima svoga kućanstva. Prikupljeni podaci upotrebljavaju se isključivo za statističke svrhe i objavljuju u agregiranom obliku.

 

According to the Official Statistical Act (NN, Nos 103/03, 75/09 and 59/12), the confidentiality of all personal data on the household and its members given by respondents is guaranteed. The collected data are used solely for statistical purposes and they are published at the aggregate level.

 

 

 

Definicije

 

Definitions

 

 

 

Kućanstvo je svaka obiteljska ili druga zajednica osoba koje zajedno stanuju i zajednički troše svoje prihode za podmirivanje osnovnih životnih potreba (stanovanje, hrana i drugo). Kućanstvom se smatra i svaka osoba koja živi sama (jednočlano kućanstvo).

 

Household is every family or other community of individuals who live together and jointly spend their income in order to meet the basic existential needs (accommodation, food etc.). A household is also considered every person who lives alone (one-person household).


 

 

 

Ukupan dohodak kućanstva jest ukupan novčani neto dohodak koji je primilo kućanstvo i svi njegovi članovi tijekom referentnog razdoblja.  Ukupan dohodak obuhvaća dohodak od nesamostalnog rada, dohodak od samostalnog rada, dohodak od imovine, mirovine, socijalne transfere te ostale novčane primitke koje kućanstvo prima od osoba izvan kućanstva.

 

Total income of a household is the total net income received by household and all its members during the reference period. It includes the income from paid employment, the income from self-employment, the property income, pension, social transfers and other receipts received from persons who are not household members.

 

 

 

Ekvivalentni dohodak računa se tako da se ukupan dohodak kućanstva podijeli s ekvivalentnom veličinom kućanstva izračunanom prema modificiranoj OECD-ovoj ljestvici, prema kojoj se nositelju kućanstva dodjeljuje koeficijent 1, svakoj drugoj odrasloj osobi u kućanstvu od 14 godina i starijoj osobi koeficijent 0,5, a djeci mlađoj od 14 godina koeficijent 0,3. Postupak se primjenjuje zbog određivanja ravnomjernijeg udjela svakog člana kućanstva u stjecanju zajedničkog prihoda.

 

Equivalised income is calculated in a way that the total household income is divided by equivalised household size calculated according to the modified OECD scale, in which the household head is given coefficient 1, every other adult aged 14 and over is given coefficient 0.5 and every child under 14 years of age is given coefficient 0.3. This procedure is applied in order to allot equal share to each member with respect to joint earnings.

 

 

 

Prag rizika od siromaštva utvrđuje se tako da se za sva kućanstva izračuna ekvivalentni dohodak po članu kućanstva. Zatim se utvrđuje srednja vrijednost (medijan) distribucije dohotka i 60% od izračunane srednje vrijednosti čini prag rizika od siromaštva. Osobe čiji je dohodak ispod praga u većem su riziku od siromaštva od ostalih, ali ne žive nužno u oskudici. Prag rizika od siromaštva iskazuje se u kunama.

 

The at-risk-of-poverty threshold is determined by calculating the equivalised income per household member for all households. After that, the middle value (median) of the income distribution is determined and 60% of the median is determined as the risk-of-poverty threshold. Persons with the income below the threshold are at the higher risk of poverty than others, but do not necessarily live in deprivation. The at-risk-of-poverty threshold is presented in kuna.

 

 

 

Stopa rizika od siromaštva jest postotak osoba koje imaju raspoloživi ekvivalentni dohodak ispod praga rizika od siromaštva.

 

At-risk-of-poverty rate is a percentage of persons with the equivalised total disposable income below the at-risk-of-poverty threshold.

 

 

 

Stopa rizika od siromaštva prije socijalnih transfera izračunava se tako da se pri definiranju dohotka izuzmu socijalni transferi te mirovine. Pokazatelj se upotrebljava u kombinaciji s osnovnom stopom rizika od siromaštva radi mjerenja utjecaja socijalnih transfera na rizik od siromaštva.

 

The at-risk-of-poverty rate before social transfers is calculated by excluding social transfers and pensions when defining an income. This indicator is used in combination with a standard at-risk-of-poverty rate in order to evaluate the impact of social transfers on the risk of poverty.

 

 

 

Stopa rizika od siromaštva prema najčešćem statusu u aktivnosti izračunana je za osobe u dobi od 18 i više godina prema najčešćem statusu aktivnosti u referentnom razdoblju. Najčešći status aktivnosti osobe jest onaj status u kojem je osoba provela najmanje sedam mjeseci tijekom referentnog razdoblja.

 

At-risk-of-poverty rate by most frequent activity status is calculated for persons aged 18 years and over according to the prevailing activity status in a reference period. The prevailing activity status of a person is the status which a person had for at least seven months in the reference period.

 

 

 

Intenzitet rada kućanstva jest odnos između ukupnog broja mjeseci u kojima su svi radno sposobni članovi kućanstva radili u referentnom razdoblju i ukupnog broja mjeseci koje su ti isti članovi kućanstva teoretski mogli raditi u tome istom razdoblju. Radno sposobna osoba jest osoba u dobi od 18 do 59 godina, s time da se isključuju studenti u dobnoj skupini između 18 i 24 godine.

 

The work intensity of a household is the ratio of the total number of months that all working-age household members have worked during the income reference year and the total number of months the same household members theoretically could have worked in the same period. A working-age person is a person aged 18 – 59 years, with the exclusion of students in the 18 – 24 age group.

 

 

 

Intenzitet rada definira se kao: vrlo niski (0 0,2), niski (0,2 0,45), srednji (0,45 0,55), visoki (0,55 0,85) i vrlo visoki (0,85 1). Vrlo niski intenzitet rada odnosi se na kućanstva u kojima niti jedan član kućanstva ne radi ili radi vrlo malo odnosno radno sposobni članovi rade 20% i manje od 20% ukupnog broja mjeseci u kojima su mogli raditi u referentnom razdoblju.

 

The work intensity is defined as: very low (0 – 0.2), low (0.2 – 0.45), medium (0.45 – 0.55), high (0.55 – 0.86) and very high (0.85 – 1). Very low work intensity refers to the situation of persons living in households where nobody works (or work very little), meaning that working-age household members work 20% or even less than the total number of months they could have worked in a referent period.

 

 

 

Uzdržavano dijete uključuje sve osobe ispod 18 godina kao i osobe u dobi od 18 do 24 godine koje žive s barem jednim roditeljem i ekonomski su neaktivne.

 

Dependent children include all persons aged below 18 as well as persons aged 18 to 24 years, living with at least one parent and economically inactive.

 

 

 

Kućanstva koja nisu u mogućnosti platiti tjedan dana godišnjeg odmora izvan kuće odnosi se na ona kućanstva koja svim svojim članovima ne mogu priuštiti, isključivo iz financijskih razloga, odlazak na tjedan dana godišnjeg odmora izvan doma. Odmor kod prijatelja ili rodbine, odmor s besplatnim smještajem ili odmor u vlastitoj vikendici, kući za odmor i sl. smatra se odlaskom na godišnji odmor. Ako bar jedan član kućanstva iz financijskih razloga nije u mogućnosti otići na godišnji odmor, smatra se da je cijelo kućanstvo u nemogućnosti otići na godišnji odmor. Ako kućanstvo posuđuje novac od banke, prijatelja, rodbine i sl. kako bi platilo odlazak na godišnji odmor, smatra se kao da je plaćeno iz vlastitih sredstava.

 

Inability to afford paying for one week annual holiday away from home refers to households that cannot afford paying one week annual holiday away from home to its members due to financial difficulties. Holidays that include staying with friends or relatives, charge-free accommodation in their own cottage, summer house etc. is considered a vacation. If just one household member cannot go on holiday due to financial difficulties, it is considered that the whole household is unable to go on holiday. If a household borrow money from bank, friends, relatives etc. to pay a holiday, it is considered as it is payed from own resources.

 

 

 

Kućanstva koja nisu u mogućnosti priuštiti si svaki drugi dan obrok koji sadrži meso, piletinu, ribu ili vegetarijanski ekvivalent odnosi se na ona kućanstva koja si ne mogu isključivo iz financijskih razloga priuštiti obrok koji sadrži meso, piletinu, ribu ili vegetarijanski ekvivalent svaki drugi dan.

 

Inability to afford a meal with meat, chicken, fish or vegetarian equivalent every second day refers to households that cannot afford a meal with meat, chicken, fish or vegetarian equivalent every second day solely due to financial difficulties.

 

 

 

Kućanstva koja nisu u mogućnosti platiti neočekivani financijski izdatak odnosi se na ona kućanstva koja nisu u mogućnosti podmiriti neočekivani financijski izdatak isključivo iz vlastitih sredstava. bez da se dodatno zadužuju. Neočekivani financijski izdatak predstavlja mjesečni iznos praga rizika od siromaštva za samačko kućanstvo u prethodnoj godini te za 2011. iznosi 2 100 kuna. Pod dodatnim zaduživanjem podrazumijeva se da kućanstvo ne treba tražiti financijsku pomoć od drugih (banke, prijatelja i sl.) te da ne dolazi u pitanje podmirivanje tekućih redovnih izdataka. Neočekivani financijski izdatak podrazumijeva npr. izdatak za popravak nekoga izvanrednoga kvara u stanu ili zamjenu nekoga trajnog dobra i sl.

 

Inability to face unexpected financial expenses refers to households that cannot pay unexpected financial expenses solely from own resources and without additional loans. The unexpected financial expense presents a monthly value of the at-risk-of-poverty threshold for one-person household in the previous year. In 2011 it amounted to 2 100 kuna. Additional debts imply that the household does not need any financial help from others (bank, friends etc.) and that it is not an issue of paying regular ongoing expenses. Unexpected financial expenses include, for example, expenditure for the repair of an extraordinary breakdown in the flat or the replacement of a durable good with a new one, etc.

 

 

 

Kašnjenje s plaćanjem računa za režije podrazumijeva da je kućanstvo u posljednjih 12 mjeseci platilo račun za režije nakon dana dospijeća računa na naplatu. Računi za režije podrazumijevaju račune za struju, vodu, plin, grijanje, odvoz smeća i ostale račune koji su povezani sa stanom u kojem kućanstvo živi. Iznimku čine računi za telefon (fiksni i mobilni) koji se ne smatraju računom za režije u ovom pokazatelju.

 

Being in arrears with utility bills implies that in last 12 months the household paid the utility bill after due time for collection. Utility bills are bills for electricity, water, gas, heating, sewage removal and other bills connected with the dwelling in which the household lives. The exception are phone bills (fix or mobile), which are not considerd utility bills within this indicator.

 

 

 

Sposobnost spajanja kraja s krajem predstavlja sposobnost  kućanstva da redovito podmiruje uobičajene i nužne izdatke s obzirom na ukupni dohodak svih članova kućanstva. Sposobnost kućanstva podijeljena je u šest razina: vrlo teško, teško, s malim teškoćama, uglavnom lako, lako i vrlo lako prema kojima se kućanstvo izjašnjava.

 

Inability to make ends meet presents the househod's ability to regulary pay usual and necessary expenses in relation to the total income of all household members. The inability of the household is divided in the following six levels according to which the household declares itself: with great difficulty, with difficulty, with some difficulty, fairly easily, easily, very easily.

 

 

 

Financijsko opterećenje ukupnim troškovima stanovanja odnosi se  na subjektivnu procjenu kućanstva o tome u kojoj mjeri troškovi stanovanja financijski opterećuju kućanstvo. Ukupni troškovi stanovanja podrazumijevaju troškove najamnine, režija, popravaka i održavanja stana i ostalih izdataka za stan kao i oplatu stambenih kredita. U troškove se ubrajaju samo izdaci koje kućanstvo uistinu plaća, a ne uzimaju se u obzir akumulirani zaostaci i kašnjenja u plaćanju dospjelih računa.

 

Financial burden of total housing costs refers to the subjective assessment of the household about the extent of the burden of total housing costs. The total housing costs include rents, utility bills, repairing and maintaining costs and other expenses connected to the dwelling as well as mortgage payment. These costs include only costs actually paid by the household and exclude accumulated backlogs and delays in the payment of received bills.

 

 

 

Stavke materijalne deprivacije jesu: 1) kašnjenje s plaćanjem najamine, računa za režije, stambenog kredita ili potrošačkoga kredita, 2) nemogućnost kućanstva da svim članovima priušti tjedan dana godišnjeg odmora izvan kuće, 3) nemogućnost kućanstva da si priušti obrok koji sadrži meso, piletinu, ribu ili vegetarijanski ekvivalent svaki drugi dan, 4) nemogućnost kućanstva da podmiri neočekivani financijski trošak, 5) nemogućnost kućanstva da si priušti telefon, 6) nemogućnost kućanstva da si priušti TV u boji, 7) nemogućnost kućanstva da si priušti perilicu za rublje, 8) nemogućnost kućanstva da si priušti automobil, 9) nemogućnost kućanstva da si priušti adekvatno grijanje u najhladnijim mjesecima.

 

The material deprivation items concerned are the following: 1) being in arrears with mortgage or rent payments, utility bills, hire purchase instalments or other loan payments, 2) inability to afford paying for one week annual holiday away from home, 3) inability to afford a meal with meat, chicken, fish or vegetarian equivalent every second day, 4) inability to face unexpected financial expenses, 5) inability to afford a telephone, 6) inability to afford a colour TV, 7) inability to afford a washing machine, 8) inability to afford a car, 9) inability of the household to pay for keeping its home adequately warm during the coldest months.

 

 

 

Relativni jaz rizika od siromaštva jest razlika između praga rizika od siromaštva i medijana ekvivalentnog dohotka osoba koje su ispod praga rizika od siromaštva, a izražena je kao postotak od praga rizika od siromaštva.

 

Relative at-risk-of-poverty gap is a difference between the at-risk-of-poverty threshold and equivalised income median of persons below the at-risk-of-poverty threshold, expressed as a percentage of the at-risk-of-poverty threshold.

 

 

 

Nacrt i veličina uzorka

 

Design and sample size

 

 

 

Anketa o dohotku stanovništva jest istraživanje na panelnom uzorku slučajno izabranih privatnih kućanstava. Panelni uzorak podrazumijeva da izabrana kućanstva ostaju u uzorku četiri uzastopne godine te se tako ponovno anketiraju. U 2011. okvir za izbor uzorka stanova nastanjenih privatnim kućanstvima temeljio se na podacima Popisa stanovništva, kućanstava i stanova 2001. Ukupni uzorak činilo je 10 717 kućanstava. U izabranom uzorku za 2011. uspješno su anketirana 6 403 kućanstva, a stopa odgovora na razini kućanstva iznosila je 65,6%.

 

The SILC survey is a panel sample survey of randomly chosen private households. The panel sample implies that selected households remain in the sample for four consecutive years and that they are repeatedly interviewed. The sample frame used in 2011 for the selection of dwellings occupied by private households was based on the 2001 Census data. The total sample consisted of 10 717 households. The sample selected for 2011 consisted of 6 403 successfully interviewed private households and the response rate at the household level was 65.6%.

 

 

 

Kratice

 

Abbreviations

 

 

 

ADS

Anketa o dohotku stanovništva

 

CAPI

computer-assisted personal interviewing

EU

Europska unija

 

etc.

and so on (from Latin: et cetera)

EU-27

Europska unija (27 zemalja članica)

 

EU

European Union

Eurostat

Statistički ured Europske unije

 

Eurostat

Statistical Office of the European Communities

i sl.

i slično

 

NN

Narodne novine, official gazette of the Republic of Croatia

itd.

NN

i tako dalje

Narodne novine

 

OECD

Organization for Economic Co-operation and
Development

npr.

na primjer

 

SILC

Statistics on Income and Living Conditions

OECD

Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj

 

 

 

tj.

to jest

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Znakovi

 

Symbols

 

 

 

:

podatak nije raspoloživ

 

:

data not available

(s)

procijenjeni podatak

 

(s)

estimated data

 

 

 

 

 

 

Izdaje i tiska Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, Ilica 3, p. p. 80.

Published and printed by the Croatian Bureau of Statistics, Zagreb, Ilica 3, P. O. B. 80

Telefon/ Phone: +385 (0) 1 4806-111, telefaks/ Fax: +385 (0) 1 4817-666

Odgovara ravnatelj doc. dr. sc. Ivan Kovač.

Person responsible: Assistent Professor Ivan Kovač, Ph.D., Director General

Priredili: Vesna Lipavić, Vlatka Blažeković i Darko Stoiljković

Prepared by: Vesna Lipavić, Vlatka Blažeković and Darko Stoiljković

 

 

MOLIMO KORISNIKE DA PRI KORIŠTENJU PODATAKA NAVEDU IZVOR.

USERS ARE KINDLY REQUESTED TO STATE THE SOURCE

 

 

Naklada: 35 primjeraka

35 copies printed

 

Obavijesti daje Odjel informacija.

Information is available at the Information Department.

 

Telefon/ Phone: +385 (0) 1 4806-138, 4806-154, 4811-212

Pretplata publikacija/ Subscription: +385 (0) 1 4814-791

Telefaks/ Fax: +385 (0) 1 4806-148, 4806-199

Elektronička pošta/ E-mail: stat.info@dzs.hr

Internetske stranice/ Web site: http://www.dzs.hr

 

Podaci iz ovog priopćenja objavljuju se i na internetu.

First Release data are also published on the Internet.