image description

 

GODINA/ YEAR: L.                                        ZAGREB, 30. LISTOPADA 2013./ 30 OCTOBER, 2013                               BROJ/ NUMBER: 14.1.1.

 

CODEN POPCEA        ISSN 1330-0350

 

 

ANKETA O DOHOTKU STANOVNIŠTVA

 

STATISTICS ON INCOME AND LIVING CONDITIONS

 

 

 

POKAZATELJI SIROMAŠTVA U 2012.
Prethodni podaci

POVERTY INDICATORS, 2012
Previous Data

 

 

Pokazatelji siromaštva izračunani su iz podataka Ankete o dohotku stanovništva. Pokazatelji se temelje na konceptu relativnog siromaštva koji uzima u obzir raspoloživi dohodak kućanstva, broj članova u kućanstvu (veličinu kućanstva) i distribuciju dohotka unutar populacije.

 

Poverty indicators were calculated on the basis of the Statistics on Income and Living Conditions survey results. The indicators are based on a concept of relative poverty, which takes into consideration the disposable household income, the number of household members (household size) and the income distribution within the population.

 

 

 

Prema prethodnim podacima stopa rizika od siromaštva u 2012. u Republici Hrvatskoj iznosi 20,5%.

 

According to the previous data, the at-risk-of-poverty rate in the Republic of Croatia amounted to 20.5% in 2012.

 

 

 

Prag rizika od siromaštva u 2012. za jednočlano kućanstvo iznosi 24 122 kune na godinu, dok za kućanstvo s dvije odrasle osobe i dvoje djece iznose 50 656 kuna na godinu.

 

The at-risk-of-poverty threshold for a one-person household amounted in 2012 to 24 122 kuna per year, while for a household consisting of two adults and two children it was 50 656 kuna per year.

 

 

 

Postotak osoba u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti u 2012. iznosi 32,3%. Pokazatelj se odnosi na one osobe koje su u riziku od siromaštva ili u teškoj materijalnoj deprivaciji ili žive u kućanstvima s vrlo niskim intenzitetom rada.

 

The indicator People at risk of poverty or social exclusion amounted in 2012 to 32.3%. The indicator refers to persons who are at risk of poverty or severely materially deprived or living in a household with a low work intensity.

 

 

 

1.   POKAZATELJI SIROMAŠTVA

      POVERTY INDICATORS

 

2010.1)

2011.1)

2012.

 

 

 

 

 

 

Prag rizika od siromaštva, kune

 

 

 

At-risk-of-poverty threshold, kuna

Jednočlano kućanstvo

25 401

24 462

24 122

One-person household

Kućanstvo s dvije odrasle osobe i dvoje djece

53 341

51 369

50 656

Household consisting of two adults and two children

 

 

 

 

 

Stopa rizika od siromaštva, %

20,5

21,3

20,5

At-risk-of-poverty rate, %

 

 

 

 

 

Osobe u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti, %

30,7

32,3

32,3

People at risk of poverty or social excsluion, %

Osobe u teškoj materijalnoj deprivaciji
(4 ili više stavki), %

14,3

14,8

15,4

People severely materially deprived
(4 or more items), %

Osobe koje žive u kućanstvima s vrlo niskim
intenzitetom rada, %

13,7

15,4

16,1

People living in households with very low
work intensity, %

 

 

 

 

 

Stopa rizika od siromaštva prema najčešćem statusu
u aktivnosti, %

 

 

 

At-risk-of-poverty rate, by most frequent
activity status, %

Rade

6,1

6,9

6,1

At work

Zaposlenici

5,2

5,6

4,9

Employees

Samozaposleni

12,6

18,5

17,0

Self-employed

Ne rade

31,4

30,5

29,1

Not at work

Nezaposleni

46,2

42,0

42,9

Unemployed

Umirovljenici

23,9

23,3

21,8

Retired

Ostali neaktivni

36,9

35,6

31,9

Other inactive

 

 

 

 

 

Nejednakost distribucije dohotka – kvintilni omjer
(S80/S20)

5,5

5,4

5,4

Inequality of income distribution – quintile share ratio
(S80/S20)

Ginijev koeficijent

0,31

0,31

0,31

Gini coefficient

 

 

 

 

 

Relativni jaz rizika od siromaštva, %

28,1

27,9

28,8

Relative at-risk-of-poverty gap, %

 

 

 

 

 

Stopa rizika od siromaštva prije socijalnih transfera, %

 

 

 

At-risk-of-poverty rate before social transfers, %

Socijalni transferi nisu uključeni u dohodak

29,6

30,2

30,4

Social transfers excluded from income

Mirovine i socijalni transferi nisu uključeni u dohodak

44,5

46,1

45,7

Pensions and social transfers excluded from income

 

1)       Podaci za 2010. i 2011. usklađeni su s rezultatima Popisa stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj u 2011. (Vidi Metodološka objašnjenja, Utežavanje).

1)       Data for 2010 and 2011 have been aligned with the Census of Population, Households and Dwellings 2011. (See Notes on Methodology, Weighting).

 

 

 

 

Pokazatelj Osobe u teškoj materijalnoj deprivaciji prikazuje postotak osoba koje žive u kućanstvima koja si ne mogu priuštiti najmanje četiri od devet stavaka materijalne deprivacije i u 2012. iznosi 15,4%.

 

The severe material deprivation rate presents the percentage of persons who live in households that cannot afford at least four of nine deprivation items and in 2012 it was 15.4%.

 

 

 

Pokazatelj Osobe koje žive u kućanstvima s vrlo niskim intenzitetom rada odnosi se na one osobe (mlađe od 60 godina) koje žive u kućanstvima čiji je intenzitet rada manji od 0,2 i u 2012. iznosi 16,1%.

 

The indicator People living in households with very low work intensity refer to people (aged less than 60) living in households with work intensity of less than 0.2 and in 2012 it amounted to 16.1%.

 

 

 

U 2012. stopa rizika od siromaštva prema najčešćem statusu u aktivnosti najveća je za nezaposlene osobe i iznosi 42,9%. Najmanja stopa rizika od siromaštva je za zaposlenike i iznosi 4,9%.

 

In 2012, the highest at-risk-of-poverty rate by most frequent activity status was recorded for unemployed persons and amounted to 42.9%. The lowest one was recorded for employees, 4.9%.

 

 

 

Kvintilni omjer (S80/S20) jest pokazatelj dohodovne nejednakosti koji predstavlja odnos između petog i prvog kvintila distribucije dohotka, tj. odnos ukupnoga ekvivalentnog dohotka 20% populacije s najvećim dohotkom i ukupnoga ekvivalentnog dohotka 20% populacije s najmanjim dohotkom te u 2012. iznosi 5,4.

 

The quintile share ratio (S80/S20) is an indicator of the income inequality and it measures the ratio in the fifth and first income distribution quintiles. It represents the ratio between the total equivalised income of 20% of population with the highest income and 20% of population with the lowest income. This ratio reached 5.4 in 2012.

 

 

 

Ginijev koeficijent jest mjera nejednakosti raspodjele dohotka i u 2012. iznosi 0,31. Kad bi postojala savršena jednakost (tj. kad bi svaka osoba primala jednaki dohodak), tad bi koeficijent iznosio 0. Što je vrijednost bliža 1, to je dohodovna nejednakost veća.

 

Gini coefficient is a measure of income inequality distribution and in 2012 it was 0.31. If there was a perfect equality, that is, if each person received the same income, the Gini coefficient would be 0. The closer to 1 is the value, the greater is the income inequality.

 

 

 

Relativni jaz rizika od siromaštva jest razlika između praga rizika od siromaštva i medijana ekvivalentnog dohotka osoba koje su ispod praga rizika od siromaštva te u 2012. iznosi 28,8%.

 

The relative at-risk-of-poverty gap is a difference between the at-risk-of-poverty threshold and the equivalised income median of persons below the at-risk-of-poverty threshold. In 2012, it was 28.8%.

 

 

 

Stopa rizika od siromaštva prije socijalnih transfera izračunava se tako da se pri definiranju dohotka izuzmu socijalni transferi. Pokazatelj se upotrebljava u kombinaciji s osnovnom stopom rizika od siromaštva radi mjerenja utjecaja socijalnih transfera na rizik od siromaštva. Usporedba osnovne stope rizika od siromaštva i stope rizika od siromaštva prije socijalnih transfera pokazuje da izuzimanje socijalnih transfera iz dohotka utječe na povećanje postotka osoba koje su u riziku od siromaštva s osnovnih 20,5% na stopu od 30,4%. Ako se iz dohotka izuzmu i socijalni transferi i mirovine, tada stopa rizika od siromaštva iznosi 45,7%.

 

The at-risk-of-poverty rate before social transfers is calculated by excluding social transfers when defining the income. This indicator is used in combination with a standard at-risk-of-poverty rate in order to evaluate the impact of social transfers on the risk of poverty. A comparison between the standard at-risk-of-poverty rate and the at-risk-of-poverty rate before social transfers shows that the exclusion of social transfers caused the increase in the percentage of persons at the risk of poverty from the 20.5% standard rate to the 30.4% rate. If both social transfers and pensions were excluded from the income, the at-risk-of-poverty rate reached 45.7%.

 

 

 

U tablici 2. prikazana je usporedba između nekoliko osnovnih pokazatelja siromaštva za Republiku Hrvatsku i ostale zemlje Europske unije (u nastavku teksta: EU) u 2012.

 

The comparison of a few basic poverty indicators in 2012 for the Republic of Croatia and for EU countries was given in table 2.

 

 

 

2.   POKAZATELJI SIROMAŠTVA, USPOREDBA IZMEĐU ZEMALJA EUROPSKE UNIJE I REPUBLIKE HRVATSKE
      U 2012.

      POVERTY INDICATORS, COMPARISON OF EU COUNTRIES AND REPUBLIC OF CROATIA, 2012

 

Stopa rizika od siromaštva, %

At-risk-of-poverty
rate, %

Osobe u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti, %

People at risk of poverty or social exclusion, %

Kvintilni omjer
 (S80/S20)

Quintile share ratio (S80/S20)

Ginijev koeficijent

Gini coefficient

Stopa rizika od
siromaštva, prije
socijalnih transfera, %

At-risk-of-poverty rate,
before social transfers, %

Stopa rizika od siromaštva, nisu
uključene mirovine
i socijalni transferi, %

At-risk-of-poverty rate, pensions and social transfers excluded, %

 

 

 

 

 

 

 

 

 

EU-28

:

:

:

:

:

:

EU 28

 

 

 

 

 

 

 

 

Austrija

:

:

:

:

:

:

Austria

Belgija

:

:

:

:

:

:

Belgium

Bugarska 

21,2

49,3

6,1

33,6

25,9

41,8

Bulgaria

Cipar

14,7

27,1

4,7

31,0

23,5

34,2

Cyprus

Češka

9,6

15,4

3,5

24,9

17,6

38,1

Czech Republic

Danska

13,1

19,0

4,5

28,1

28,3

41,2

Denmark

Estonija

17,5

23,4

5,4

32,5

24,8

40,1

Estonia

Finska

13,2

17,2

3,7

25,9

26,9

41,3

Finland

Francuska

14,1

19,1

4,5

30,5

23,8

43,7

France

Grčka

23,1

34,6

6,6

34,3

26,8

49,8

Greece

Irska

:

:

:

:

:

:

Ireland

Italija

19,8 (p)

30,4 (p)

 5,6 (p)

32,1 (p)

24,7 (p)

44,8 (p)

Italy

Letonija

19,4

36,6

6,5

35,9

26,1

43,9

Latvia

Litva

18,6

32,5

5,3

32,0

28,4

45,0

Lithuania

Luksemburg

15,1

18,4

4,1

28,0

29,0

45,8

Luxembourg

Mađarska

14,0

32,4

4,0

26,9

27,1

49,7

Hungary

Malta

15,0

22,2

3,9

27,2

23,5

36,8

Malta

Nizozemska

10,1

15,0

3,6

25,4

20,6

36,7

Netherlands

Njemačka

16,1

19,6

4,3

28,3

24,3

43,3

Germany

Poljska

17,1

26,7

4,9

30,9

22,9

42,7

Poland

Portugal

17,9

25,3

5,8

34,5

25,2

45,4

Portugal

Rumunjska    

22,6

41,7

6,3

33,2

28,0

50,1

Romania

Slovenija

13,5

19,6

3,4

23,7

25,2

41,9

Slovenia

Slovačka

13,2

20,5

3,7

25,3

20,0

37,9

Slovakia

Španjolska

22,2

28,2

7,2

35,0

29,6

46,2

Spain

Švedska

:

:

:

:

:

:

Sweden

Ujedinjena Kraljevina

:

:

:

:

:

:

United Kingdom

 

 

 

 

 

 

 

 

HRVATSKA

20,5

32,3

5,4

30,5

30,4

45,7

CROATIA

 

 

Izvor/ Source: Eurostat – Income, Social Inclusion and Living Conditions

 

 

 

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA

 

NOTES ON METHODOLOGY

 

 

 

 

 

 

Izvor podataka

 

Data source

 

 

 

Pokazatelji siromaštva za Republiku Hrvatsku izračunani su iz podataka prikupljenih Anketom o dohotku stanovništva (ADS). Anketa je godišnje istraživanje koje se provodi na uzorku slučajno izabranih privatnih kućanstava. Prema metodologiji ne obuhvaćaju se institucionalna kućanstva (domovi, zatvori, bolnice za trajni smještaj osoba i slično). Anketom se prikupljaju podaci o bruto i neto dohotku kućanstava i svih članova kućanstava, podaci o obrazovnom statusu osoba, statusu u aktivnosti i zaposlenosti, brizi o vlastitom zdravlju i najmlađim članovima kućanstva, podaci o financijskom i materijalnom statusu kućanstva te podaci o ostalim aspektima životnih uvjeta kućanstava. Anketa o dohotku stanovništva uvedena je u statistički sustav Republike Hrvatske u 2010. i usklađena je s uredbama EU-a i metodologijom Eurostata propisanima za  istraživanja EU-SILC (Statistics on Income and Living Conditions). Istraživanje SILC, na razini EU-a, obvezno je istraživanje i referentni izvor podataka kojim se osigurava praćenje i usporedivost statistike dohotka, siromaštva i socijalne uključenosti.

 

The poverty indicators for the Republic of Croatia were calculated by using data collected in the Statistics on Income and Living Conditions (SILC). It is an annual survey that is carried out on the random sample of private households. According to the methodology, institutional households (such as homes, prisons, hospitals for the permanent accommodation of patients etc.) are not covered. The survey collects data on gross and net income of households and all household members, data on education status of persons, activity status and employment, health care and childcare, data on financial and material status of households and data on other aspects of living standards of households. The Statistics on Income and Living Conditions was introduced in the statistical system of Republic of Croatia in 2010 and is in line with EU regulations and Eurostat's methodology for the EU-SILC survey. On the EU level, the SILC is an obligatory survey and presents a reference data source that provides for the monitoring and comparability of the income, poverty and social inclusion statistics.

 

 

 

Prikupljanje podataka

 

Data collection

 

 

 

Podaci Ankete prikupljaju se intervjuiranjem izabranih kućanstava metodom CAPI (Computer-Assisted Personal Interviewing); tj. za unos podataka koristi se prijenosno računalo odnosno elektronički upitnik. Anketiranje kućanstava na terenu provode posebno obučeni anketari. Njihov rad organizira Državni zavod za statistiku koji prikupljene podatke kontrolira, obrađuje i tabelira. Rezultati se objavljuju na godišnjoj razini.

 

Data are collected by using the CAPI method (the Computer-Assisted Personal Interviewing), which is done by using a personal computer for data entry, that is, the electronic questionnaire. The field work is carried out by educated interviewers and their work is organised by the Croatian Bureau of Statistics, which further controls and processes the data and prepares tables. The results of the survey are published at the annual level.

 

 

 

Referentna razdoblja na koja se odnose podaci definirana su vrstom podataka koji se prikupljaju. Referentno razdoblje za podatke o dohotku, koji su najvažniji dio ovog istraživanja, jest prethodna kalendarska godina. Za ostale podatke referentno je razdoblje različito, npr. prethodni mjesec od trenutka anketiranja, prethodnih 6 mjeseci, trenutačno, prethodnih 12 mjeseci itd.

 

Reference periods to which data refer are defined by the type of collected data. The reference period for income data, the most important part of this survey, is a previous calendar year. For other data, the reference period is different, for example, a previous month from the time of the interview, previous 6 months, current period, previous 12 months etc.

 

 

 

Prema Zakonu o službenoj statistici (NN, br. 103/03., 75/09., 59/12. i  12/13. – pročišćeni tekst) zajamčena je tajnost svih podataka koje ispitanici daju o sebi i članovima svoga kućanstva. Prikupljeni podaci upotrebljavaju se isključivo za statističke svrhe i objavljuju u agregiranom obliku.

 

According to the Official Statistical Act (NN, Nos 103/03, 75/09, 59/12 and 12/13 – consolidated text), the confidentiality of all personal data on the household and its members given by respondents is guaranteed. The collected data are used solely for statistical purposes and they are published at the aggregate level.

 

 

 

 

 

 

Definicije

 

Definitions

 

 

 

Kućanstvo je svaka obiteljska ili druga zajednica osoba koje zajedno stanuju i zajednički troše svoje prihode za podmirivanje osnovnih životnih potreba (stanovanje, hrana, i drugo). Kućanstvom se smatra i svaka osoba koja živi sama (jednočlano kućanstvo).

 

Household is every family or other community of individuals who live together and jointly spend their income in order to meet the basic existential needs (accommodation, food etc.). A household is also considered every person who lives alone (one-person household).

 

 

 

Ukupan dohodak kućanstva jest ukupan novčani neto dohodak koji je primilo kućanstvo i svi njegovi članovi tijekom referentnog razdoblja.  Ukupan dohodak obuhvaća dohodak od nesamostalnog rada, dohodak od samostalnog rada, dohodak od imovine, mirovine, socijalne transfere te ostale novčane primitke koje kućanstvo prima od osoba izvan kućanstva.

 

Total income of a household is the total net income received by household and all its members during the reference period. It includes the income from paid employment, the income from self-employment, the property income, pension, social transfers and other receipts received from persons who are not household members.

 

 

 

Ekvivalentni dohodak računa se tako da se ukupan dohodak kućanstva podijeli s ekvivalentnom veličinom kućanstva izračunanom prema modificiranoj OECD-ovoj ljestvici, prema kojoj se nositelju kućanstva dodjeljuje koeficijent 1, svakoj drugoj odrasloj osobi u kućanstvu od 14 godina i starijoj osobi koeficijent 0,5, a djeci mlađoj od 14 godina koeficijent 0,3. Postupak se primjenjuje zbog određivanja ravnomjernijeg udjela svakog člana kućanstva u stjecanju zajedničkog prihoda.

 

Equivalised income is calculated in a way that the total household income is divided by equivalised household size calculated according to the modified OECD scale, in which the household head is given coefficient 1, every other adult aged 14 and over is given coefficient 0.5 and every child under 14 years of age is given coefficient 0.3. This procedure is applied in order to allot equal share to each member with respect to joint earnings.

 

 

 

Prag rizika od siromaštva utvrđuje se tako da se za sva kućanstva izračuna ekvivalentni dohodak po članu kućanstva. Zatim se utvrđuje srednja vrijednost (medijan) distribucije dohotka i 60% od izračunane srednje vrijednosti čini prag rizika od siromaštva. Osobe čiji je dohodak ispod praga u većem su riziku od siromaštva od ostalih, ali ne žive nužno u oskudici. Prag rizika od siromaštva iskazuje se u novčanim jedinicama.

 

The at-risk-of-poverty threshold is determined by calculating the equivalised income per household member for all households. After that, the middle value (median) of the income distribution is determined and 60% of the median is determined as the risk-of-poverty threshold. Persons with the income below the threshold are at the higher risk of poverty than others, but do not necessarily live in deprivation. The at-risk-of-poverty threshold is presented in currencies.

 

 

 

Stopa rizika od siromaštva jest postotak osoba koje imaju raspoloživi ekvivalentni dohodak ispod praga rizika od siromaštva.

 

At-risk-of-poverty rate is a percentage of persons with the equivalised total disposable income below the at-risk-of-poverty threshold.

 

 

 

Stopa rizika od siromaštva prema najčešćem statusu u aktivnosti izračunana je za osobe u dobi od 18 i više godina prema najčešćem statusu aktivnosti u referentnom razdoblju. Najčešći status aktivnosti osobe jest onaj status u kojem je osoba provela najmanje 7 mjeseci tijekom referentnog razdoblja.

 

At-risk-of-poverty rate by most frequent activity status is calculated for persons aged 18 years and over according to the prevailing activity status in a reference period. The prevailing activity status of a person is the status which a person had for at least 7 months in the reference period.

 

 

 

Relativni jaz rizika od siromaštva jest razlika između praga rizika od siromaštva i medijana ekvivalentnog dohotka osoba koje su ispod praga rizika od siromaštva, a izražena je kao postotak od praga rizika od siromaštva.

 

Relative at-risk-of-poverty gap is a difference between the at-risk-of-poverty threshold and equivalised income median of persons below the at-risk-of-poverty threshold, expressed as a percentage of the at-risk-of-poverty threshold.

 

 

 

Intenzitet rada kućanstva jest odnos između ukupnog broja mjeseci u kojima su svi radno sposobni članovi kućanstva radili u referentnom razdoblju i ukupnog broja mjeseci koje su ti isti članovi kućanstva teoretski mogli raditi u tom istom razdoblju. Radno sposobna osoba jest osoba u dobi od 18 do 59 godina, s time da se isključuju studenti u dobnoj skupini između 18 i 24 godine.

 

The work intensity of a household is the ratio of the total number of months that all working-age household members have worked during the reference period and the total number of months the same household members theoretically could have worked in the same period. A working-age person is a person aged 18 to 59 years, excluding students in the age group between 18 and 24 years.

 

 

 

Intenzitet rada definira se kao: vrlo niski (00,2), niski (0,20,45), srednji (0,450,55), visoki (0,550,85) i vrlo visoki (0,851). Vrlo niski intenzitet rada odnosi se na kućanstva u kojima niti jedan član kućanstva ne radi ili radi vrlo malo, odnosno radno sposobni članovi rade 20% i manje od 20% ukupnog broja mjeseci u kojima su mogli raditi u referentnom razdoblju.

 

The work intensity is defined as: very low (0 – 0.2), low (0.2 – 0.45), medium (0.45 – 0.55), high (0.55 – 0.86) and very high (0.85 – 1). Very low work intensity refers to the situation of people who live in households where nobody works (or works very little), meaning that working-age household members works 20% or even less than the total number of months they could have worked in a referent period.

 

 

 

Stavke materijalnog oskudijevanja jesu: 1) kašnjenje s plaćanjem najamine, računa za režije, stambenoga kredita ili potrošačkoga kredita, 2) nemogućnost kućanstva da svim članovima priušti tjedan dana godišnjeg odmora izvan kuće, 3) nemogućnost kućanstva da si priušti obrok koji sadrži meso, piletinu, ribu ili vegetarijanski ekvivalent svaki drugi dan, 4) nemogućnost kućanstva da podmiri neočekivani financijski trošak, 5) nemogućnost kućanstva da si priušti telefon, 6) nemogućnost kućanstva da si priušti TV u boji, 7) nemogućnost kućanstva da si priušti perilicu za rublje, 8) nemogućnost kućanstva da si priušti automobil, 9) nemogućnost kućanstva da si priušti adekvatno grijanje u najhladnijim mjesecima.

 

The material deprivation items are the following: 1) arrears on mortgage or rent payments, utility bills, hire purchase instalments or other loan payments, 2) inability to afford paying for one week's annual holiday away from home, 3) inability to afford a meal with meat, chicken, fish or vegetarian equivalent every second day, 4) inability to face unexpected financial expenses, 5) inability to afford a telephone, 6) inability to afford a colour TV, 7) inability to afford a washing machine, 8) inability to afford a car, 9) inability of the household to pay for keeping its home adequately warm during the coldest months.

 

 

 

Nacrt i veličina uzorka

 

Design and sample size

 

 

 

Anketa o dohotku stanovništva jest istraživanje na panelnom uzorku slučajno izabranih privatnih kućanstava. Panelni uzorak podrazumijeva da izabrana kućanstva ostaju u uzorku četiri uzastopne godine te se tako ponovno anketiraju. U 2012. okvir za izbor uzorka stanova nastanjenih privatnim kućanstvima temeljio se na podacima Popisa stanovništva, kućanstava i stanova 2001. Ukupni uzorak činila su 8 742 kućanstva. U izabranom uzorku za 2012. uspješno su anketirana
5 853 kućanstva, a stopa odgovora na razini kućanstva iznosila je 72,5%.

 

The SILC survey is a panel sample survey of randomly chosen private households. The panel sample implies that selected households remain in the sample for four consecutive years and that they are repeatedly interviewed. The sample frame used in 2012 for the selection of dwellings occupied by private households was based on the 2001 Census data. The total sample consisted of 8 742 households. The sample selected for 2012 consisted of 5 853 successfully interviewed private households and the response rate at the household level was 72.5%.

 

 

 

 

 

 

Utežavanje

 

Weighting

 

 

 

Radi izračuna procjena za cijelu populaciju kućanstava provodi se postupak utežavanja. Tim postupkom kompenzira se utjecaj nacrta i veličine uzorka te utjecaj neodgovora kućanstva na Anketu. Za utežavanje podataka koriste se podaci iz popisa stanovništva.

 

In order to calculate an estimate for the whole population of households, a weighting procedure is carried out. This procedure compensates for the impact of the sample design, sample size and the effect of non-response from households. The population census data are used in weighting procedures.

 

 

 

Za utežavanje podataka Ankete 2012. korišteni su rezultati Popisa stanovništva, kućanstava i stanova u 2011. Da bi podaci za sve tri godine Ankete (2010., 2011., 2012.) bili usporedivi, na anketnim podacima za 2010. i 2011. izvedena je revizija utežavanja, odnosno podaci su uteženi prema rezultatima Popisa 2011.

 

The weighting of the SILC 2012 data was based on the 2011 Census data. In order to make the data for all three survey years (2010, 2011, 2012) comparable to survey data, the weights for SILC 2010 and SILC 2011 were revised according to the 2011 Census data.

 

 

 

Težine za sve tri godine Ankete izračunane su tako da Anketa daje jednake podatke o određenim karakteristikama ciljane populacije (privatna kućanstva u Republici Hrvatskoj) kao i Popis 2011. Tako distribucije kućanstava iz Ankete odgovaraju distribucijama u Popisu 2011. (distribucija s obzirom na veličinu i broj osoba u privatnim kućanstvima, distribucija s obzirom na spol i dobne skupine). Taj postupak naziva se kalibracija.

 

Weight for all three survey years were calculated in a way that the survey provides information on specific characteristics of the target population (private households in the Republic of Croatia) that matches the 2011 Census data. Thus, the distribution of households in the survey matches the distribution in the 2011 Census data (distribution of the size and number of persons in private households, distribution according to sex and age groups). This process is called calibration.

 

 

 

 

 

 

Kratice

 

Abbreviations

 

 

 

ADS

Anketa o dohotku stanovništva

 

CAPI

computer-assisted personal interviewing

EU-28

Europska unija (28 zemalja članica)

 

etc.

and so on (from Latin: et cetera)

Eurostat

Statistički ured Europske unije

 

EU-28

European Union (28 Member States)

itd.

i tako dalje

 

Eurostat

Statistical Office of the European Communities

NN

Narodne novine

 

NN

Narodne novine, official gazette of the Republic of Croatia

OECD

tj.

Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj

to jest

 

OECD

Organization for Economic Co-operation and
Development

npr.

na primjer

 

SILC

Statistics on Income and Living Conditions

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Znakovi

 

Symbols

 

 

 

:

podatak nije raspoloživ

 

:

data not available

(p)

prethodni podatak

 

(p)

provisional data

 

 

 

 

 

 

Izdaje i tiska Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, Ilica 3, p. p. 80.

Published and printed by the Croatian Bureau of Statistics, Zagreb, Ilica 3, P. O. B. 80

Telefon/ Phone: +385 (0) 1 4806-111, telefaks/ Fax: +385 (0) 1 4817-666

 

Odgovara ravnatelj Marko Krištof.

Person responsible: Marko Krištof, Director General

 

Priredile: Vlatka Blažeković i Andreja Pajtak

Prepared by: Vlatka Blažeković and Andreja Pajtak

 

 

MOLIMO KORISNIKE DA PRI KORIŠTENJU PODATAKA NAVEDU IZVOR.

USERS ARE KINDLY REQUESTED TO STATE THE SOURCE

 

 

Naklada: 20 primjeraka

20 copies printed

 

Podaci iz ovog priopćenja objavljuju se i na internetu.

First Release data are also published on the Internet.

 

 

Služba za komunikaciju s korisnicima

User Communication Service

 

·     Informacije i korisnički zahtjevi

     Information and user requests

·     Pretplata publikacija

     Subscription

·     Novinarski upiti

     Press corner

 

      Telefon/ Phone:
      +385 (0) 1 4806-138, 4806-154, 4811-212

      Elektronička pošta/ E-mail:
      stat.info@dzs.hr

      Telefaks/ Fax:
      +385 (0) 1 4806-148, 4806-199

 

      Telefon/ Phone:

      +385 (0) 1 4814-791

      Elektronička pošta/ E-mail:
      prodaja@dzs.hr

      Telefaks/ Fax:
      +385 (0) 1 4806-148, 4806-199

 

      Telefon/ Phone:
      +385 (0) 1 4806-121, 4806-196

      Elektronička pošta/ E-mail:
      press@dzs.hr

      Telefaks/ Fax:
      +385 (0) 1 4806-148, 4806-199