Biljna proizvodnja

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA

 

Izvori i metode prikupljanja podataka

 

Podaci su rezultat statističkih istraživanja iz područja statistike biljne proizvodnje:

-          Istraživanja o zasijanim površinama i nasadima na kraju proljetne sjetve

-          Istraživanja o ostvarenim prirodima ranih usjeva i voća

-          Istraživanja o ostvarenim prirodima kasnih usjeva, voća i grožđa

-          Istraživanje o prirodima južnog voća i maslina,

te administrativnih izvora podataka (Ministarstva poljoprivrede, Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju te drugih).

 

Metodologija je potpuno usklađena s preporukama Eurostata (Uredba Europskog parlamenta i vijeća (EC) broj 543/2009 od 29. lipnja 2009., kojom se ukidaju stare uredbe (EEC) 837/90 i (EEC) 959/93.).

 

Obuhvaćeni su sljedeći podaci iz statistike biljne proizvodnje: poljoprivredne površine po kategorijama, požnjevene površine, prirodi po hektaru i ukupna proizvodnja za žitarice, uljarice, gomoljasto i korjenasto bilje, povrće, voće, masline i grožđe.

 

Statistika biljne proizvodnje prati posebno podatke za poslovne subjekte (pravne osobe i njihove dijelove i obrtnike), a posebno za obiteljska poljoprivredna gospodarstva. Podaci za pravne osobe i dijelove pravnih osoba i obrtnike prikupljaju se redovitim izvještajima tijekom godine. Podaci  za obiteljska poljoprivredna gospodarstva od 2005. prikupljaju se s pomoću anketara metodom intervjua na odabranome stratificiranom uzorku. Time je Zavod napustio dugogodišnju metodu dobivanja podataka preko procjena koje su obavljali poljoprivredni procjenitelji na temelju katastarskih podataka.

 

Uzorak za obiteljska poljoprivredna gospodarstva izabran je iz Statističkog registra poljoprivrednih gospodarstava.

 


Uzorak je izabran na bazi analize sedam veličina: ukupne korištene poljoprivredne površine, površine oranica, površine povrtnjaka, površine livada, površine pašnjaka, površine voćnjaka i površine vinograda. Svi dobiveni podaci ekspandirani su i uspoređeni s podacima prijašnjih godina, podacima Popisa poljoprivrede 2003. te raspoloživim administrativnim izvorima (Upisnik poljoprivrednih gospodarstava Ministarstva poljoprivrede te drugi). Na temelju svih raspoloživih podataka prema potrebi učinjene su korekcije. Zbog napuštanja metode procjena koje su obavljali poljoprivredni procjenitelji na temelju katastarskih podataka pojavile su se razlike u površinama pojedinih usjeva, vinograda i voćnjaka, koje se uglavnom očituju u smanjenju površina, što bi moglo biti prouzročeno neažurnošću katastra.

 

Iz tih razloga izvršen je preračun serije podataka o biljnoj proizvodnji od 2000. do 2004. Glavna svrha preračunavanja bila je metodološki uskladiti podatke i metode ocjene podataka za navedeno razdoblje.

 

 

Metode preračunavanja podataka

 

Podaci o površini za godine od 2000. do 2004. preračunani su na temelju podataka iz Popisa poljoprivrede 2003. Kao najpovoljnija godina za preračunavanje podataka o površinama uzeta je 2003. zato što u toj godini postoje podaci Popisa poljoprivrede, kao i procjene statističkih procjenitelja. Podaci za godine 2000. do 2004. preračunani su množenjem podataka iz 2003. s indeksima godišnjih promjena izračunanih iz ocjena statističkih procjenitelja. Novi podaci o prosječnom prirodu po hektaru dobiveni su na temelju trogodišnjega prosječnog priroda iz istraživanja na bazi uzorka (od 2005. do 2007.) pomnoženoga indeksima godišnjih promjena prosječnog priroda izračunanih iz ocjena statističkih procjenitelja. Novi podaci o proizvodnji dobiveni su množenjem preračunanih podataka o površini preračunanim prosječnim prirodom po hektaru za tu godinu.

 

 

Obuhvat

 

Statistika biljne proizvodnje obuhvaća sva poljoprivredna gospodarstva, tj. obiteljska poljoprivredna gospodarstva i poslovne subjekte i njihove dijelove.

 

Podaci o biljnoj proizvodnji za poslovne subjekte  prikupljani su izvještajima koji se poštom dostavljaju Državnom zavodu za statistiku. Obuhvaćene su pravne osobe i dijelovi pravnih osoba svrstani u područje A (Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo) te ostale pravne osobe i njihovi dijelovi koji obavljaju poljoprivrednu proizvodnju, a razvrstani su drugdje. Od 2005. obuhvaćeni su i obrtnici koji se bave biljnom proizvodnjom. Obuhvat je selektivan,  obuhvaćene su pravne osobe s 10 i više zaposlenika koji su svrstani u područje A (Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo) te ostale pravne osobe i njihovi dijelovi koji obavljaju poljoprivrednu proizvodnju, a razvrstani su drugdje.

Podaci za obiteljska poljoprivredna gospodarstva za biljnu proizvodnju do 2005. prikupljali su se metodom procjena. Od 2005. provodi se anketa o biljnoj proizvodnji.

 

 

DEFINICIJE

 

Poljoprivredno gospodarstvo jest proizvodno-gospodarska jedinica koja se bavi poljoprivredom, a djeluje kao trgovačko društvo, obrt ili zadruga ako je registrirano za obavljanje poljoprivredne djelatnosti te kao  obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo.

 

Korištena poljoprivredna površina jest površina koja je bila korištena u dotičnoj godini. Poljoprivredno zemljište obuhvaća oranice i vrtove, povrtnjake, voćnjake, maslinike, vinograde, livade i pašnjake, rasadnike, površine pod košaračkom vrbom i ostalim trajnim usjevima (božićna drvca).

 

Oranice i vrtovi jesu zemljišta koja se redovito obrađuju i kultiviraju i nalaze se pod sustavom plodoreda.

 

Na oranicama i vrtovima uzgajaju se žitarice, mahunarke za suho zrno, korjenasti i gomoljasti usjevi, industrijski usjevi, krmno bilje, povrće, cvijeće i ukrasno bilje, sjemenski usjevi i presadnice i ugari.

 

Povrtnjaci su površine određene za uzgoj usjeva (pretežno povrća) namijenjenih za potrošnju osobama koje žive u kućanstvu i uglavnom nisu namijenjeni za prodaju. Samo povremeni višak proizvoda koji dolazi s tih površina prodaje se izvan kućanstva.

 

Korjenasti i gomoljasti usjevi obuhvaćaju krumpir (rani, kasni i sjemenski krumpir), šećernu repu (isključuje sjemensku) i krmno korjenasto bilje (stočna repa, stočni kelj, krmna repica i ostalo korjenasto krmno bilje).

 

Ostalo korjenasto bilje uključuje stočni kelj, bundevu za krmu i ostalo korjenasto bilje.

 

Industrijsko bilje obuhvaća uljarice (soju, suncokret, uljanu repicu i tikvu uljanicu), duhan, hmelj i ostalo industrijsko bilje (aromatsko, začinsko i ljekovito bilje te drugo ostalo industrijsko bilje, tj. uljanu repicu za proizvodnju biodizela, cikoriju i hmelj i dr.).

 

Naknadni usjevi jesu usjevi zasijani nakon glavnog usjeva u istoj godini. Naknadni usjevi uključuju postrne usjeve koji su zasijani nakon žetve i uglavnom dozrijevaju u jesen.

 

Povrće obuhvaća površine namijenjene  za uzgoj usjeva pretežno  za prodaju u svježem stanju i industrijsku preradu te obuhvaća cvjetaču i brokulu; kupus, bijeli; ostale kupusnjače (kelj, crveni kupus i korabica); salate (sve vrste); poriluk; ostalo lisnato povrće (blitva, špinat, celer, radič i dr.); rajčice; krastavce i kornišone; dinje; lubenice; paprike; ostalo plodovito povrće (patlidžan, tikvice, tikve i dr.); jagode; luk, crveni i bijeli (češnjak); mrkve; cikle; ostalo korjenasto povrće (hren, rotkvica, pastrnjak, koraba i dr.); grah, svježe zrno ili mahune; grašak, svježe zrno ili mahune i ostalo (nespomenuto) povrće (kukuruz šećerac i dr.).

 

Kod povrća treba istaknuti da su se do 2007. zajedno pratili kupus, bijeli, kelj te dinje i lubenice. Proizvodnja kupusa, bijeloga uključuje glavnu i naknadnu proizvodnju, dok prirod po hektaru (t/ha) uključuje samo glavnu površinu i proizvodnju.

 

 

Intenzivni voćnjaci uređeni su s određenim razmakom redova stabala. U njima se može vršiti mehanizirana obrada. Po pravilu su to veći nasadi voćnih stabala (10 ara i više) i bobičastog voća (bez jagoda) namijenjeni uzgoju voća pretežno za prodaju.

 

Ekstenzivni (tradicionalni) voćnjaci jesu seoski poluintenzivni ili ekstenzivni voćni nasadi pretežno starih sorti namijenjeni uglavnom vlastitoj potrošnji. Uključena su stabla koja se nalaze u voćnjaku koji je pretežno miješan i stabla koja se nalaze u dvorištima, na međama, uz putove i dr.

 

Žetvene površine jesu površine s kojih je požnjeven usjev i ubran prirod.

 

Proizvodnja je tzv. uskladištena proizvodnja koja se dobije nakon žetve po odbitku količina izgubljenih prije žetve, tijekom prijevoza, kombajniranja itd. Budući da vlažnost žitarica varira zbog različitih vremenskih prilika, ostvareni prirod iskazuje se kao prirod normalne vlažnosti, tj. prirod zrna s 13% vlage, a kukuruza u zrnu s 14% vlage.

 

Proizvodnja vina i maslinova ulja  obuhvaća industrijsku proizvodnju i proizvodnju na obiteljskim poljoprivrednim  gospodarstvima

 

 

 

 

 

KRATICE

 

ha           hektar

hl            hektolitar

t             tona

tis.          tisuća

i dr.         i drugo

Eurostat Statistički ured Europske unije

tzv.         takozvani

tj.            to jest

itd.          i tako dalje

šifra        šifra iz New Cronos code

 

 

 

ZNAKOVI

 

-   nema pojave