Stanovništvo - Vitalna statistika - Rođeni

 
METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA

 

Izvor podataka

Podaci o rođenima, temelje se na sustavnom prikupljanju informacija vezanih za upise u državnu maticu rođenih.

 

Jedinica promatranja

Jedinica promatranja je svako rođeno dijete.

 

Obuhvat i usporedivost

Prema međunarodnim preporukama (UN, Eurostat) podaci o rođenima prikupljaju se i obrađuju u skladu s definicijom uobičajenog mjesta stanovanja.

 

Definicije i objašnjenja

Definicije koje se primjenjuju u vitalnoj statistici temelje se na Preporukama UN-a, Eurostata, WHO-a te pozitivnih propisa Republike Hrvatske.

 

Živorođenim djetetom smatra se svako dijete koje pri rođenju diše i pokazuje druge znakove života kao što su kucanje srca, pulsiranje pupčane vrpce i nedvojbeno kretanje voljnih mišića. Ako dijete ubrzo nakon poroda umre, najprije se registrira kao živorođeno, a zatim kao umrlo dojenče.

 

Podaci prema starosti iskazuju se prema navršenim godinama života.

 

Pri određivanju reda rođenja djeteta uzimaju se u obzir sva djeca majke (živorođena i mrtvorođena).

 

Pod najvišom završenom školom podrazumijeva se vrsta škole čijim je završavanjem osoba stekla najvišu razinu obrazovanja. Pri tome ne treba praviti razliku je li škola završena u redovitoj školi ili u školi koja zamjenjuje redovitu (npr. škola za obrazovanje odraslih), odnosno je li završena polaganjem ispita u redovitoj školi ili završavanjem tečaja za skraćeno školovanje (npr. tečaj za skraćeno završavanje osnovne škole itd.) u sklopu redovite škole.

 

Modalitet bez školske spreme i 1 - 3 razreda osnovne škole odnosi se na osobe koje nisu išle u školu, još ne idu u školu (djeca predškolske dobi), učenike koji su završili navedene razrede te učenike koji pohađaju drugi, treći ili četvrti razred osnovne škole.

Modalitet 4 - 7 razreda osnovne škole odnosi se na sve osobe koje su završile navedene razrede i učenike koji pohađaju 5.- 8. razreda osnovne škole.

 

Modalitet osnovna škola odnosi se na osobe koje su završile osnovnu (osmogodišnju) školu, prijašnju osmoljetku ili sedmoljetku, prijašnju nižu gimnaziju, odnosno niže razrede gimnazije, prijašnju građansku školu i ostale slične škole razine male mature.

 

Modalitet industrijske i obrtničke strukovne škole, škole za zanimanje u trajanju 1 - 3 godine i škole za KV i VKV radnike odnosi se na osobe sa završenom školom učenika u privredi, školom s praktičnom obukom, industrijskom i obrtničkom školom, školom za KV i VKV radnike, srednjim usmjerenim obrazovanjem u trajanju kraćemu od 4 godine, majstorskom školom i sličnim školama.

 

Modalitet tehničke i srodne strukovne škole, škole za zanimanje u trajanju od 4 godine odnosi se na osobe sa završenom srednjom tehničkom ili sličnom školom (npr. ekonomskom, medicinskom, umjetničkom i dr.) i prijašnje srednje usmjereno obrazovanje u trajanju od 4 i više godina.

 

Modalitet gimnazija odnosi se na osobe koje su maturirale u gimnaziji bilo kojeg usmjerenja, uključujući vjerske.

 

Modalitet viša škola, I. (VI.) stupanj fakulteta i stručni studij u trajanju kraćem od 3 godine odnosi se na osobe koje su završile stručni studij ili prijašnji I. (VI). stupanj studija u trajanju od 2 do 3 godine, na višoj školi, visokoj školi, veleučilištu ili fakultetu (prije i na pedagoškim i umjetničkim akademijama).

 

Modalitet preddiplomski stručni studij u trajanju od najmanje 3 godine odnosi se na osobe koje su završile stručni studij na visokoj školi, veleučilištu ili fakultetu, u trajanju od 3 do 4 godine.

 

Modalitet specijalistički diplomski stručni studij odnosi se na osobe koje su završile specijalistički diplomski stručni studij na visokoj školi, veleučilištu ili fakultetu, u trajanju od 1 do 2 godine, kojim se stječe stručni naziv stručni specijalist uz naznaku struke ili dijela struke.

 

Modalitet preddiplomski sveučilišni studij odnosi se na osobe koje su završile preddiplomski sveučilišni studij u trajanju od 3 do 4 godine na fakultetu, umjetničkoj akademiji ili visokoj školi, kojim se stječe akademski naziv sveučilišni prvostupnik/sveučilišna prvostupnica uz naznaku struke (npr. sveučilišni prvostupnik arheologije, sveučilišna prvostupnica ekonomije, sveučilišni prvostupnik inženjer geodezije i sl.).

 

Modalitet fakulteti, umjetničke akademije, sveučilišni studij, diplomski sveučilišni studij te integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij odnosi se na osobe koje su završile sveučilišni ili umjetnički studij (prijašnji VII. stupanj studija) na fakultetu, umjetničkoj akademiji ili visokoj školi u trajanju od 4 i više godina prema starom programu ili diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij u trajanju od 5 i više godina prema bolonjskom procesu kojim se stječe naziv magistar/magistra uz naznaku struke, npr. magistar prava, magistra ekonomije, magistar inženjer geodezije, dok završetkom diplomskog sveučilišnog studija medicine, stomatologije ili veterine osoba stječe akademski naziv doktor/doktorica uz naznaku struke.

 

Modalitet poslijediplomski specijalistički studij odnosi se na osobe koje su završile sveučilišni poslijediplomski specijalistički studij koji traje 1 do 2 godine i kojim se stječe akademski naziv sveučilišni specijalist/sveučilišna specijalistica uz naznaku struke ili dijela struke npr. sveučilišni specijalist financijske analize, sveučilišna specijalistica socijalne politike. Završetkom tog studija u medicini, stomatologiji i veterini osoba stječe naziv sveučilišni magistar/sveučilišna magistra uz naznaku struke ili dijela struke.

 

Modalitet magistarski znanstveni, stručni i umjetnički studij odnosi se na osobe koje su završile poslijediplomski studij i stekle naziv magistra.

 

Modalitet doktorat odnosi se na osobe koje su obranile doktorsku disertaciju i stekle akademski stupanj doktora znanosti ili doktora umjetnosti.

 

Aktivnima se smatraju sljedeće kategorije osoba: osobe koje obavljaju zanimanje, tj. koje svojim radom (u radnom odnosu ili samostalno na svojem ili obiteljskom imanju, u obrtničkoj ili drugoj radionici, u kući i sl.) zarađuju sredstva za život, osobe koje traže prvo ili ponovno zaposlenje te osobe koje su prekinule rad radi izdržavanja kazne ili mjere pritvora, odgoja i sl.

 

Osobama s osobnim prihodom smatraju se umirovljenici svih kategorija, osobe koje primaju socijalnu pomoć ili imaju prihode od davanja u zakup zemlje, kuće, trgovine, radionice ili druge imovine.

 

Uzdržavane jesu osobe koje nemaju vlastitih sredstava za život i uzdržavaju ih roditelji, supružnici, rođaci, državne institucije i sl.

 

Teritorijalni ustroj

Podaci su prikazani po teritorijalnom ustroju prema Zakonu o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (NN, br. 86/06.) sa stanjem na kraju svake referentne godine.

 

KRATICE

Eurostat    Statistički ured Europske unije

KV             kvalificirani (radnik)

NN            Narodne novine

UN             Ujedinjeni narodi

VKV           visokokvalificirani (radnik)

WHO         Svjetska zdravstvena organizacija

 

ZNAKOVI

-                  nema pojave