PRIOPĆENJE

DRŽAVNI ZAVOD ZA STATISTIKU REPUBLIKE HRVATSKE
ZAGREB, ILICA 3, P. P. 80, TELEFON: (01) 4806-111

ISSN 1334-0565

 

GODINA: XLVI.

ZAGREB, 28. SIJEČNJA 2010.

BROJ: 2.1.8.

 

 

OBVEZATNO NAVEDITE IZVOR PODATAKA

 

 

 

UPORABA INFORMACIJSKIH I KOMUNIKACIJSKIH TEHNOLOGIJA (IKT)

U PODUZEĆIMA U 2009., PRVI REZULTATI

 

 

Tendencije

 

-  visok stupanj integracije IKT-a u poslovanju; 98% poduzeća upotrebljava računala; a 95% ih ima pristup internetu

-  prevladava uporaba širokopojasnog pristupa internetu; 72% poduzeća upotrebljava neki oblik fiksne širokopojasne veze; porast uporabe mobilnog pristupa internetu

-  korisnost interneta; 84% poduzeća financijski posluje internetom; 57% poduzeća posjeduje internetsku stranicu; 61% poduzeća upotrebljava usluge e-uprave

- internetska trgovina (e-trgovina) je u porastu, 31% poduzeća kupuje putem interneta, a 22% prodaje putem interneta, znatno je porastao broj poduzeća koja ostvaruju više od 50% prodaje putem interneta.

 

 

 

 

 

Uporaba informacijskih i komunikacijskih tehnologija je iznimno važan dio suvremenog poslovanja. Istraživanje je pokazalo da 98% poduzeća (jednako kao i prethodne godine) upotrebljava računala u obavljanju svakodnevnih zadataka, a 95% poduzeća (pad od 2%) poduzeća ima pristup internetu. Internet je postao neophodan čimbenik učinkovitog poslovanja i 57% poduzeća (pad od 7%) poduzeća posjeduje vlastitu internetsku stranicu. Internet pojednostavljuje obavljanje pojedinih poslovnih procesa poput bankarskih i financijskih transakcija te omogućava uporabu administrativnih usluga javne uprave (e-uprava). Internet za bankarske i financijske usluge upotrebljava 84% poduzeća (jednako kao i prethodne godine), dok se 61% poduzeća (povećanje od 5%) služi internetom u administrativne svrhe.

 

 

 

 

Internet i ostale mrežne tehnologije omogućavaju povezivanje poslovnih jedinica unutar poduzeća i integraciju poslovnih procesa koji doprinose učinkovitijem poslovanju. Način i brzina prijenosa podataka omogućavaju kvalitetnije poslovanje. Od 95% poduzeća koja imaju pristup internetu, 72% (pad od 16%) ih upotrebljava širokopojasni fiksni pristup (DSL, kabelski internet, zakupljeni vod). Taj pad u širokopojasnom segmentu uzrokovan je povećanom uporabom mobilnog pristupa internetu u malim poduzećima (40% malih poduzeća upotrebljava mobilni pristup internetu). Uporaba internih komunikacijskih mreža (intranet) u poduzećima ne odstupa znatnije od prošlogodišnjih rezultata. Zabilježen je neznatan pad s 31% na 29%, a zabilježen je i manji pad uporabe sigurnije komunikacijske mreže za interakciju s vanjskim poslovnim subjektima (ekstranet), s 14% na 13%.

 

 

 

 

 

Internet je uveo promjene u načinu poslovanja omogućivši integriranost poslovnih procesa na višoj razini. Bankovne i financijske transakcije putem interneta obavlja 84% poduzeća (pad od 2%). Porast je zabilježen u uporabi administrativnih usluga i obrazovanju zaposlenih. Administrativne usluge putem interneta upotrebljava 61% poduzeća (povećanje od 4%), dok je znatnije porastao broj poduzeća koja upotrebljavaju internet za edukaciju i trening zaposlenog osoblja, s 18% na 29%.

 

 

 

Uporaba usluga e-uprave omogućava bolju dostupnost informacijama i ubrzava rješavanje administrativnih procedura. Gotovo sve usluge zabilježile su blagi porast. Od nekoliko dostupnih usluga, 56% poduzeća upotrebljava usluge e-uprave za prikupljanje informacija (porast od 5%), 56% upotrebljava usluge za prikupljanje obrazaca (porast od 2%). Nešto rjeđe se upotrebljavaju usluge poput povrata ispunjenih obrazaca (37%) ili rješavanja administrativnih poslova (36%). Usluga podnošenja ponuda za natječaje u elektroničkom obliku zabilježila je manji pad, sa 16% na 13%.

 

 

 

 

Integracija poslovnih procesa i komunikacija između poslovnih subjekata putem interneta omogućava učinkovitiju ponudu dobara i usluga te njihovu kupnju i prodaju na tržištu. Istraživanje je pokazalo da su internetska kupnja i prodaja u porastu. Dobra i usluge putem interneta kupuje 31% poduzeća (povećanje od 9%), dok ih 23% (povećanje od 11%) nudi na prodaju. Udio e-trgovine u odnosu na konvecionalnu trgovinu je još uvijek prilično nizak, ali je primijećen znatan porast u nekim segmentima. Indikativan je znatan porast broja poduzeća koja ostvaruju više od 50% ukupne prodaje putem interneta.

 

Kada im pridodamo poduzeća koja ostvaruju više od 25% ukupne prodaje putem interneta, vidimo da je porast u tom segmentu čak 20% u odnosu na prošlu godinu.

 

 

 

 

Relativno nizak udio internetske trgovine u ukupnoj trgovini može se objasniti i problemima s kojima se poduzeća pritom susreću. Iz podataka je vidljivo da se među bitnijim problemima ističu nemogućnost implementacije i potreba za reorganizacijom poslovanja. To iziskuje veće početne troškove, ali je takva insvesticija dugoročno isplativa. Uočljiv je i problem da proizvodi i usluge koji se nude nisu prikladni za prodaju putem interneta. Također je vidljivo i da su kupci još uvijek skloni tradicionalnoj trgovini. Potrebno je provesti detaljniju analizu tih problema da bi se otkrili potencijalni uzroci: socio-ekonomske prilike, nedovoljna kvaliteta upravljanja poduzećem, nekvalitetan dizajn proizvoda i marketing, tehnološka ograničenja, financijski problemi i sl.

 

 

 

 

 

Uporaba RFID tehnologije nalazi sve veću primjenu u poslovnim procesima poduzeća. 4% poduzeća u Republici Hrvatskoj upotrebljava tu tehnologiju, što je na razini prosjeka zemalja EU. U razvijenijim zemljama EU taj se udio kreće oko 10% i ima trend porasta jer sve više zamjenjuje bar code tehnologiju u svim segmentima poslovanja.


METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA

 

Svrha statističkog istraživanja

 

Podaci prikazani u ovom priopćenju jesu procjene dobivene iz istraživanja IKT-POD. To je godišnje istraživanje o uporabi informacijskih i komunikacijskih tehnologija (IKT) i pruža informacije o uporabi računala, interneta, elektroničkog poslovanja i ostalih IKT-a u poduzećima. Podaci su važan izvor za provođenje politike u području informacijskog društva u Republici Hrvatskoj i Europskoj uniji.

 

Pravna osnova

 

Istraživanje IKT-POD provedeno je u okviru smjernica Eurostata tijekom 2009., a provodi se na temelju Zakona o službenoj statistici (NN, br. 103/03. i 75/09.). Provela ga je agencija GfK d. o. o. u ime Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske. Harmonizirana istraživanja provedena su u svim državama EU-a, dakle podaci su međunarodno usporedivi. Međunarodni podaci dostupni su na e-adresi http://epp.eurostat.cec.eu.int, Themes Science and Technology Data. Koncepti i definicije koji se primjenjuju u istraživanju IKT-POD usklađeni su s EU-ovom Metodologijom za statistike o Informacijskom društvu, 2008.

 

Promatrane jedinice

 

Promatrane jedinice su poduzeća registrirana na teritoriju Republike Hrvatske te obavljaju navedene djelatnosti prema klasifikaciji NACE.

Područje C - Prerađivačka industrija

Područje D, E - Opskrba električnom energijom, plinom i vodom

Područje F - Građevinarstvo;

Područje G - Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikla

Područje H - Prijevoz i skladištenje

Područje I - Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane

Područje J - Informacije i komunikacije

Područje K - Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja (skupine 65.1 i 65.2, razredii 64.19 i 64.92, 66.12 i 66.19)

Područje L - Poslovanje nekretninama

Područje M - Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti (odjeljci 69 – 74)

Područje N – Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti

 

Poduzeća su klasificirana i prema broju zaposlenih osoba:

mala (10–49 zaposlenih osoba),

srednje velika (50–249 zaposlenih osoba),

velika (250 ili više zaposlenih osoba).

 

Veličina uzorka

 

Veličina uzorka je 4 465 poduzeća.

 

Okvir uzorka

 

Osnova okvira uzorka bio je Poslovni registar Republike Hrvatske (Fina 2009.).

 

Metoda prikupljanja podataka

 

Podaci su prikupljeni putem pošte uporabom tiskanih upitnika. Poduzeća su mogla slati podatke i putem interneta uporabom online forme upitnika. Tu opciju upotrebljavalo je 38% poduzeća koja su sudjelovala u istraživanju.

 

Referentno razdoblje za glavne varijable bio je siječanj 2009. Za pitanja o internetskoj prodaji i internetskoj kupnji, referentno razdoblje bila je 2008.

 

Stupanj neodaziva

 

Iz ukupne populacije poduzeća (12 380), 4 465 jedinica odabrano je u uzorak.

U istraživanju je sudjelovalo 2 580 poduzeća što znači da je stupanj odaziva bio 58%, a stupanj prihvatljivosti 99,5%. 16 izvještaja nije bilo uzeto u obzir, tako da je neto uzorak koji se upotrebljavao za tabeliranje i ponderiranje iznosio 2 568 poduzeća. Stupanj neodaziva bio je 42%.

 

Ponderacija

 

RIM weighting metoda (iterative proportional fitting - IPF) upotrijebljena je za projiciranje na ukupnu populaciju. Ekstrapolacijski ponder izračunan je za svakog sudionika istraživanja, a metoda izračuna obuhvatila jekategoriju djelatnosti NACE-a, broj zaposlenih, ukupan promet te ukupan prihod poduzeća.

 

Izvor informacija za ove varijable bio je Poslovni registar Republike Hrvatske (Fina 2009.). Izračunani ponderi omogućuju računanje podataka za cjelokupnu populaciju poduzeća. Početkom 2009. ukupan broj registriranih poduzeća iznosio je 12 380.

 

Definicije i objašnjenja

 

ERP (Enterprise Resource Planning) se sastoji od jedne ili više softverskih aplikacija koje integriraju informacije i procese kroz nekoliko poslovnih funkcija u poduzeću. U pravilu ERP integrira planiranje, nabavu, prodaju, promidžbu, odnose s klijentima, računovodstvo i ljudske resurse.

 

ERP-softver može biti izrađen po narudžbi ili isporučen kao licencni paket. Licencni paket sadrži softverske komplete kupljene od proizvođača koji obuhvaćaju cijelo poduzeće, ali su izrađeni na modularan način čime omogućavaju poduzećima da prilagode sustav svojim specifičnim aktivnostima primjenjujući samo neke od tih modula. ERP-sustav u pravilu ima ove karakteristike:

1.   dizajniran je za okruženje klijent-server (tradicionalno ili preko interneta)

2.   integrira većinu poslovnih procesa

3.   procesira većinu poslovnih transakcija

4.   upotrebljava bazu podataka koja pohranjuje svaki podatak samo jednom

5.   omogućuje pristup podacima u stvarnom vremenu.

 

CRM (Customer Relationship Management) je upravljačka metodologija koja stavlja klijenta u središte poslovne djelatnosti, bazirana je na intenzivnoj uporabi informacijskih tehnologija za prikupljanje, integriranje, obradu i analizu informacija vezanih uz klijente. Razlikujemo dva modela:

1.   Operacijski CRM – integriranje u front office poslovne procese koji su izravno u kontaktu s klijentima

2.   Analitički CRM – analiza informacija o klijentima koje su dostupne u poduzeću, uporabom data mininga. Cilj je prikupiti što detaljnije         informacije o klijentima te odgovoriti na njihove potrebe.

 

E-faktura je faktura u kojoj su svi podaci u digitalnom obliku te može biti automatski procesirana. Osobina karakteristična za e-fakturu je automatizacija. E-faktura će biti automatski prenesena na fakturiranje unutar poduzeća od izdavača fakture ili iz sustava davatelja usluge izravno u financijske ili slične aplikacije primatelja. Protokol prijenosa mogu biti XML, EDI ili ostali slični formati.

 

E-potpis je vrsta elektroničke informacije koja je pridružena ili vezana uz ugovor ili drugu poruku te upotrebljena kao zakonski ekvivalent za pisani potpis. Elektronički potpis se često upotrebljava ili u svrhu potpisa stavljenog u tekst putem jednog ili više elektroničkih načina ili za kriptografske namjene dodavanjem metoda koje će onemogućiti krivotvorenje i očuvati integritet dokumenta. Digitalni potpis obično se izričito odnosi na kriptografki potpis ili na dokumentu ili na nižoj razini strukture podataka.

 

Da bi se bilo koji potpis uzeo u obzir, mora imati zakonsku vrijednost, inače je samo dio komunikacije. Neke internetske stranice i softverski licencni ugovori (EULA) tvrde da su različite elektroničke radnje zakonski obvezujući potpisi i instanca elektroničkog potpisa. Npr.
internetska stranica može objaviti da se, kad uopće posjetite stranicu, morate složiti s određenim skupom uvjeta i okolnosti.

Legalni status takvih tvrdnji nije siguran. Elektronički potpis također može biti digitalan potpis ako upotrebljava kriptografske metode kako bi osigurao integritet i autentičnost poruka. Zbog uporabe mehanizama za integritet poruka bilo koja izmjena digitalno potpisanog dokumenta bit će odmah otkrivena ako se provede test, a upotrijebljen potpis neće biti prihvaćen kao valjan.

 

Važno je razumjeti da su kriptografski potpisi mnogo više od samih tehnika kontrole pogrešaka srodnije checksum algoritmima ili čak visoko pouzdanim algoritmima za otkrivanje pogrešaka i korekciju poput Reed-Solomonovog algoritma. Ne mogu osigurati  nepromjenjivost teksta budući da cijeli tekst može biti obnovljen po potrebi. Povrh toga protokoli za integritet teksta ne uključuju korekciju pogrešaka jer bi to moglo uništiti mogućnost detekcije promjena.

 

Popularni standardi elektroničkog potpisa uključuju standard OpenPGP podržan s PGP-om o GnuPG-u i neke S/MIME standarde (dostupne u Microsoft Outlooku). Sve trenutne sheme kriptografskih digitalnih potpisa zahtijevaju da primatelj ima način primanja javnog ključa pošiljatelja koji osigurava pripadnost javnog ključa identitetu pošiljatelja te da se provode mjere za očuvanje integriteta koje osiguravaju da autorizacija ili vrijednost javnog ključa ne mogu biti neopaženo promijenjeni. Digitalno potpisan tekst može također biti kriptiran zbog zaštite prilikom prijenosa podataka, ali to nije potrebno ako je cjelokupna procedura digitalnog potpisa pravilno provedena. Osiguranje privatnosti bit će vodeći zahtjev.

 

SSL/TLS Secure Sockets Layer (SSL) i Transport Layer Security (TLS) jesu kriptografski protokoli koji omogućuju sigurnu komunikaciju na internetu. SSL omogućuje krajnju autentičnost i komunikacijsku privatnost putem interneta upotrebom kriptografije. Kod tipične upotrebe samo je server identificiran (tj. osiguran je njegov identitet), dok klijent ostaje neidentificiran; obostrana identifikacija zahtijeva implementaciju Public Key infrastrukture klijentu. Protokoli dopuštaju klijent/server aplikacijama da komuniciraju na način dizajniran da onemogući prisluškivanje, mijenjanje i krivotvorenje poruka.

 

Free/Open Source softver je sofver dostupan unutar open source licence. Open source licenca je licenca s autorskim pravom za računalne programe koje stavljaju izvorni kod na raspolaganje pod uvjetima koji omogućuju modificiranje i redistribuciju bez plaćanja originalnom autoru. Takva licenca može imati dodatna ograničenja kao što su zahtjev da se sačuva ime autora i izjava o autorskom pravu unutar koda.

 

S Open source definicijom povezana je i definicija besplatnog softvera (Free Software) od Free Software Foundationa koja pokušava obuhvatiti zahtjeve da licencirani programi budu okvalificirani kao besplatan softver. U praksi licence koje zadovoljavaju open source definiciju u pravilu uvijek zadovoljavaju definiciju besplatnog softvera. Od 2005. sve licence koje zadovoljavaju definiciju besplatnog softvera zadovoljavaju i open source definiciju.  

 

Digitalni proizvodi/usluge jesu svi proizvodi/usluge koji se mogu naručiti i isporučiti neposredno na računalo putem interneta, npr. glazba, video, igre, računalni programi, online novine, usluge savjetovanja itd.

 

xDSL (Digital Subscriber Line) je širokopojasna tehnologija dizajnirana da poveća frekvencijsko područje za prijenos podataka dostupan preko standardnih bakrenih telefonskih žica. Uključuje ADSL, SDSL, HDSL, RADSL, VDSL, DSL-Lite i sl. DSL-linija omogućava prijenos podataka i glasa. Dio linije vezan uz prijenos podataka je uvijek spojen.

 

ISDN (Integrated Services Digital Network) je digitalna mreža koja omogućava istovremeni prijenos podataka, slike i glasa (128 Kb/s).

 

Modem je uređaj koji modulira izlazni digitalni signal iz računala ili ostalih digitalnih uređaja u analogni signal za konvencionalne bakrene telefonske linije te demodulira ulazni analogni signal i pretvara ga u digitalni signal za digitalni uređaj.

 

Bežični pristup jest uporaba bežične tehnologije kao što su radiofrekvencije, infracrvene zrake, mikrovalovi te ostale vrste elektromagnetskih ili akustičnih valova za zadnju internu vezu između uređaja korisnika (računala, pisači itd.) i osnovne mreže (LAN) unutar radnih prostorija poduzeća. Većinom uključuje tehnologije Wi-fi i Bluetooth.

 

E-trgovina su transakcije koje se provode preko mreža računala baziranih na internetskom protokolu te preko ostalih računalih mreža. Zaprimanje narudžbi dobara i usluga ostvaruje se putem navedenih mreža, ali samo plaćanje i konačna isporuka dobara i usluga mogu biti provedeni online ili offline. Narudžbe zaprimljene telefonom, telefaksom ili ručno pisanim elektroničkim porukama ne smatraju se e-trgovinom.

 

E-pošta je elektronički prijenos poruka, uključuje tekst i priloge od jednog računala do drugog, lociranog u samoj organizaciji ili izvan nje. To uključuje elektroničku poštu putem interneta ili ostalih računalnih mreža.

 

Lokalna računalna mreža (LAN) jest interna računalna mreža koja je skup od najmanje dva povezana računala upotrebom telekomunikacijskog sistema sa svrhom komuniciranja i dijeljenja resursa unutar poduzeća. U pravilu povezuje osobna računala, radne stanice, pisače, servere i ostale uređaje. Obično se koristi za razmjenu internih datoteka između povezanih korisnika; interna poslovna komunikacija (interna e-pošta, interno internetsko sučelje itd.); dijeljeni pristup uređajima (pisači itd.) i ostalim aplikacijama (baze podataka) te za zajedničke poslovne procese. Mreža je najčešće namijenjena jednoj zgradi ili usko lociranoj skupini zgrada, omogućuje korisnicima razmjenu podataka, dijeljenje pisača, upravljanje zajedničkim računalom itd.

 

EDI (Electronic Data Interchange) se upotrebljava za elektroničku razmjenu podataka, dokumenata i transakcija unutar poduzeća te između poduzeća. Razmjena podataka teče automatski između računalnih sistema između partnera. Upotrebljava se standardna i kriptirana forma.

 

Internet se odnosi na mrežu baziranu na internetskim protokolima: www, ekstranet putem interneta, EDI putem interneta, internet-ready mobilni telefoni.

 

Intranet je interna komunikacijska mreža unutar poduzeća koja koristi internetski protokol omogućavajući komunikaciju unutar organizacije.

 

Ekstranet je zatvorena mreža koja koristi internetske protokole kako bi sigurno dijelila informacije poduzeća s dobavljačima, isporučiteljima, klijentima ili ostalim poslovnim partnerima. Može poprimiti oblik sigurne ekstenzije intraneta koji omogućuje vanjskim korisnicima pristup određenim dijelovima intraneta. Može biti i privatni dio internetske stranice poduzeća kojem je omogućena navigacija poslovnim partnerima nakon što se autoriziraju na login-stranici.

 

Internetska stranica jest mjesto na World Wide Webu identificirano internetskom adresom. Kolekcija internetskih datoteka o određenom subjektu uključuje početnu datoteku koja se naziva home page. Informacije su kodirane posebnim jezikom (HyperText Mark-up Language (HTML), XML, Java), koji je čitljiv preko internetskih pretraživača kao što su Mozilla Firefox, Opera ili Microsoft's Internet Explorer.

 

RFID (radio frekvencijska Identifikacija)  je tehnologija koja upotrebljava radio frekvenciju kako bi se razmjenjivale informacije između prijenosnih uređaja/memorija i računala. RFID sustav sastoji se od labele koja sadrži podatke, antene koja komunicira s labelama te kontrolerom koji upravlja i nadzire komunikaciju između antene i računala. Labele se nalaze na ambalaži ili na samom proizvodu i predstavljaju mobilnu bazu podataka.

 

Objavljivanje

 

Rezultati istraživanja su objavljeni u službenom priopćenju Informacijsko Društvo – uporaba IKT-a i e-trgovina u poduzećima. Detaljniji podaci bit će objavljeni na internetskim stranicama Državnog zavoda za statistiku na e-adresi http://www.dzs.hr.

 

Ukupni podaci objavljeni su za poduzeća s 10 ili više zaposlenih osoba. Eurostat objavljuje podatke država EU-a za poduzeća s 10 ili više zaposlenih osoba stoga je omogućena međusobna usporedivost podataka između Republike Hrvatske i ostalih država Europske unije.

 

Kratice

 

d. n.        drugdje nespomenuto

EU           Europska unija

Eurostat  Statistički ured Europske unije

Fina        Financijska agencija

itd.          i tako dalje

i sl.          i slično

Kb/s        kilobajt u sekundi

NACE      Statistička klasifikacija ekonomskih djelatnosti u Europskoj uniji

NN          Narodne novine

npr.         na primjer

RH          Republika Hrvatska

tj.             to jest