Publikacije


  Prvi rezultati

  Prema statističkim područjima

  Prema Kalendaru objavljivanja

  Prema Programu publiciranja

  Sve publikacije

Popisi


  Popis stanovništva 2011.

  Probni popis stanovništva 2009.

  Popis stanovništva 2001.

  Popis poljoprivrede 2003.

Baze podataka


  PC AXIS baze podataka
   Poljoprivreda, lov, šumarstvo
     i ribarstvo

   Industrija
   Robna razmjena s
     inozemstvom

   Trgovina na malo
   Turizam
   Transport i komunikacije
   Okoliš
   Zaposlenost i plaće
   Cijene
   Osobna potrošnja i pokazatelji
     siromaštva

   Strukturne poslovne statistike
   Pravosuđe
   Stanovništvo
   Popis stanovništva 2011
   Popis poljoprivrede 2003.
   Naselja i stanovništvo
     RH 1857. - 2001.

   Subnacionalne statistike

  Registar poslovnih subjekata

  Sektorska klasifikacija

Obrasci


  Statistički obrasci

Važne Informacije


  Zanimljivosti

  Kutak za medije

  Hrvatski statistički sustav

  Statistički savjet RH

  Nacionalni računi

  Kvaliteta

  Intrastat

  Institucionalna suradnja

  Klasifikacije i standardi

  O nama

  Kontakt

  Zapošljavanje u DZS-u

  Tehničke informacije

Linkovi


  Svjetske statistike

  Organizacije i institucije

  Hrvatsko statističko društvo

  Obrazac za korisničke zahtjeve

  ESS – Europski stat. sustav

  UNdata

  Područne jedinice DZS-a

  Popis stanovništva 2001.

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA

Uvod

Popis, koji se prema međunarodnim preporukama provodi u razdoblju od 10 godina, proces je prikupljanja, obrade i objavljivanja demografskih, ekonomskih, obrazovnih i socijalnih podataka koji se odnose na cijelu populaciju zemlje u određeno vrijeme.

Popis je proveden na temelju Zakona o Popisu stanovništva, kućanstava i stanova 2001. (NN, br. 64/00.) i Zakona o izmjenama Zakona o Popisu stanovništva, kućanstava i stanova 2001. (NN, br. 22/01.).

Za Popis 2001. relevantne su zajedničke Preporuke Ekonomske komisije UN-a za Europu i Statističkog ureda Europske unije Eurostata ("Recommendations for the 2000 Censuses of Population and Housing in the ECE region" jointly prepared by the United Nations Economic Commission for Europe and the Statistical Office of the European Communities – New York and Geneva, 1998). Njihov je cilj "olakšati i poboljšati međunarodnu usporedivost podataka usklađivanjem definicija i klasifikacija".

Navedene Preporuke vrlo potanko i precizno daju definicije jedinica popisa, obilježja i modaliteta propisujući ih kao obvezatne odnosno fakultativne. U skladu s Preporukama, Državni je zavod za statistiku preuzeo sav obvezatni sadržaj ("core topics") te više od 50% neobvezatnog ili fakultativnog sadržaja ("non-core topics").

 

1. Jedinice Popisa

Na temelju čl. 2. Zakona o Popisu 2001., Popisom su obuhvaćene sljedeće jedinice: stanovnici (osobe), kućanstva i stanovi i druge nastanjene prostorije.

a) stanovnici (osobe)

Popisom su obuhvaćeni državljani Republike Hrvatske, strani državljani i osobe bez državljanstva koje imaju prebivalište u Republici Hrvatskoj bez obzira na to jesu li u "kritičnom trenutku" bile u Republici Hrvatskoj ili inozemstvu te osobe koje u "kritičnom trenutku" u Republici Hrvatskoj imaju boravište.

b) kućanstva

Popisom su se obuhvatila kućanstva (osobâ pod a), tj. svaka obiteljska ili druga zajednica osoba koje zajedno stanuju i troše svoje prihode za podmirivanje osnovnih životnih potreba (stanovanje, prehranu i sl.), privatna i institucionalna, odnosno osobe koje u naselju Popisa žive same i nemaju kućanstvo u drugom naselju Hrvatske ili inozemstvu (tzv. samačko kućanstvo).

c) stanovi i druge nastanjene prostorije

Popisom su se obuhvatili i svi stanovi na području Republike Hrvatske bez obzira na to koriste li se za stalno ili povremeno stanovanje (za odmor ili rekreaciju, u vrijeme sezonskih radova) ili su privremeno nenastanjeni ili napušteni.

Stan se definira kao građevinski povezana cjelina namijenjena stanovanju koja se sastoji od jedne ili više soba s odgovarajućim pomoćnim prostorijama (kuhinjom, smočnicom, predsobljem, kupaonicom, zahodom i sl.) ili bez pomoćnih prostorija i koja ima svoj zasebni ulaz.

U Popisu su se obuhvatile i ostale prostorije i objekti koji nisu stanovi u smislu navedene definicije, ali su se u vrijeme Popisa koristile za stanovanje.

 

2. Koga i što se nije uključilo u Popis

Popisom se, na temelju čl. 3. Zakona o Popisu 2001., nije obuhvatilo:

- diplomatsko osoblje stranih diplomatskih i konzularnih predstavništava i predstavnike međunarodnih organizacija i tijela ni članove njihovih obitelji koji s njima borave u Republici Hrvatskoj te

- stanove u vlasništvu stranih država.

Razlog je tome tzv. eksteritorijalnost diplomatskih predstavništava, ali i međunarodni reciprocitet. Ovdje nije riječ o stanovnicima Republike Hrvatske niti se predstavnici Republike Hrvatske obuhvaćaju popisima u stranim zemljama (popisivači nisu ulazili u zgrade stranih veleposlanstava, rezidencija i sl.).

Popisom se također nisu obuhvatili:

- nenastanjeni (prazni) stanovi koji su iseljeni radi njihova rušenja i gradnje novih objekata ili su dotrajali ni oni koji zbog velikih oštećenja (npr. u ratu) nisu upotrebljivi za stanovanje

- stanovi na selu koji se u cijelosti koriste samo za smještaj poljoprivrednih oruđa i alata, poljoprivrednih proizvoda, ogrjeva i sl. ili se koriste za preradu poljoprivrednih proizvoda te

- stanovi koji se koriste isključivo za obavljanje ugostiteljske djelatnosti (apartmani, vile, bungalovi i sl.), a u vlasništvu su poslovnih subjekata (pravnih osoba i obrtnika).

 

3. Kritični trenutak Popisa

Kroz cijelo vrijeme popisivanja odgovori su se tražili prema stanju na dan 31. ožujka u 24.00 sata (čl. 1. Zakona), tj. u ponoć između 31. ožujka i 1. travnja 2001. Ta se vrlo kratka vremenska točka zove kritični trenutak Popisa. Zbog promjena koje se događaju jedinicama Popisa nužno je odrediti taj trenutak.

 

4. Vrijeme popisivanja

Odredbom Zakona u čl. 1. propisano je da se u Republici Hrvatskoj provodi, u razdoblju od 1. do 15. travnja 2001., Popis stanovništva, kućanstava i stanova. Tom je odredbom Zakon naredio tijelima i svim sudionicima da u navedenom razdoblju moraju obaviti popisivanje.

 

5. Obveze građana u Popisu

Zakon je u čl. 5. obvezao sve osobe "... da su dužne na sva pitanja u popisnim obrascima dati točne i potpune odgovore". Iznimka su pitanja o narodnosnoj i vjerskoj pripadnosti, o kojima se građani nisu morali izjasniti. Zakonska odredba o tom pravu građana tiskana je na popisnici, a i popisivač je bio dužan upozoriti na to pravo. Popisivač je također bio dužan upisati točno onakav odgovor kako se popisivana osoba izjasnila. Ako se osoba na jedno od ta dva pitanja ili na oba nije željela izjasniti, popisivač je kao odgovor na ta pitanja morao upisati "nije se izjasnio/izjasnila".

 

6. Konačni rezultati Popisa 2001.

Kako bi se zadovoljio interes stručne i šire javnosti, prema čl. 33. Zakona o Popisu 2001., Državni zavod za statistiku objavio je 30. svibnja 2001. Prve rezultate Popisa 2001., tj. podatke o broju i teritorijalnom rasporedu Popisnih jedinica odnosno nekih njihovih kontingenata dobivene kao "nusprodukt" rada popisivača.

Navedeni su podaci iskazani u Statističkom izvješću br. 1137.

Nakon objave Prvih rezultata Državni zavod za statistiku izradio je konačne rezultate Popisa 2001., koji su na raspolaganju korisnicima i putem ovog medija.

U Prvim rezultatima Popisa u ukupan broj stanovnika naselja uključene su i osobe koje su u naselju boravile u statusu prognanika, dok su u konačnim rezultatima uključene u ukupan broj stanovnika svog prebivališta.

6.1. Ukupan broj popisanih osoba

Podatak o ukupnom broju popisanih osoba odnosi se na sve osobe popisane u Republici Hrvatskoj (čl. 2. Zakona) koje su bile prisutne u prebivalištu (stalni stanovnici) ili su iz njega bile privremeno odsutne ili su popisane kao privremeno prisutne osobe u naselju Popisa.

6.2. Ukupan broj stanovnika

U dosadašnjim popisima službeni su se rezultati popisa odnosili na tzv. stalno stanovništvo, tj. stanovništvo čije je prebivalište na području Republike Hrvatske bez obzira na to jesu li osobe u kritičnom trenutku Popisa (31. ožujka u 24.00 sata) bile prisutne u naselju popisa ili su iz nekih razloga bile iz njega odsutne.

Prebivalište je, u skladu sa zakonskom definicijom (NN, br. 53/91.), "mjesto u kojem se građanin naselio s namjerom da u njemu stalno živi…" Ta zakonska odredba "prebivališta" određuje se dvjema činjenicama: nastanjenošću u određenom naselju i namjerom da osoba u tom naselju stalno živi.

U Popisu 2001. stalnim su se stanovnicima smatrale, uz osobe prema navedenoj definiciji, i osobe koje su u Popisu izjavile da im je naselje Popisa ujedno i prebivalište jer nemaju kućanstvo u drugom naselju Republike Hrvatske ili u inozemstvu bez obzira na to što nisu prijavljene pri Ministarstvu unutarnjih poslova kao stalni stanovnici, nego su prijavile samo boravište ili uopće nisu prijavljene.

Osobe bez stalne adrese, skitnice i sl. također su u Popisu 2001. smatrane stalnim stanovnicima naselja Popisa – naselja u kojem su popisane.

Nomadi se također smatraju stalnim stanovnicima naselja u kojem su zatečeni odnosno u kojem su boravili u kritičnom trenutku Popisa.

Članovi institucionalnog (kolektivnog) kućanstva također se smatraju stalnim stanovnicima naselja Popisa.

Načelo stalnog stanovništva primjenjivalo se u svim dosadašnjim popisima nakon Drugoga svjetskog rata, tj. u popisima 1948., 1953., 1961., 1971., 1981. i 1991. godine.

U Popisu 2001. dolazi do primjene nove definicije ukupnog stanovništva. Ekonomska komisija UN-a za Europu i Eurostat koriste se za ukupno stanovništvo nazivom "uobičajeno stanovništvo" (Usual resident population), a kriterij je tzv. "uobičajeno mjesto stanovanja" (Place of usual residence), uz vremensko ograničenje odsutnosti do dvanaest mjeseci. Preporuke za međunarodne migracije (Reccomendations on Statistics of International Migration, Revision 1, UN, New York, 1998) određuju da se osoba preselila iz jedne u drugu zemlju (long-term international migrant) kada protekne 12 mjeseci, što je primijenjeno u Popisu 2001. godine.

Osim međunarodnih preporuka vezanih uz popise i migracije, pri definiranju ukupnog broja stanovnika uzeti su u obzir i standardi koji postoje za sve ekonomske statistike, predočeni u SNA, tj. Sustavu nacionalnih računa te u europskoj verziji (ESA 95).

Slijedom navedenih međunarodnih preporuka odnosno internog metodološkog materijala Državnog zavoda za statistiku za Popis 2001., u ukupan broj stanovnika Republike Hrvatske uključeni su:

1. osobe koje imaju prebivalište u Republici Hrvatskoj i nazočne su u kritičnom trenutku (31. ožujka 2001.)

2. osobe koje imaju prebivalište u Republici Hrvatskoj, a odsutne su iz Republike Hrvatske manje od jedne godine

3. osobe koje borave u Republici Hrvatskoj godinu i duže

4. državljani Republike Hrvatske – djelatnici diplomatskih službi i članovi njihovih obitelji, predstavnici u međunarodnim organizacijama i tzv. detaširani radnici koji se, iako su odsutni iz zemlje, iznimno smatraju kao da su prisutni u zemlji u vrijeme Popisa, tj. uključilo ih se u ukupan broj stanovnika Republike Hrvatske bez obzira na vrijeme trajanja odsutnosti iz zemlje

5. prema Preporukama za popise, u ukupan broj stanovnika uključene su i sljedeće skupine osoba:

a) nomadi

b) skitnice

c) osobe u zabačenim krajevima

d) vojno, mornaričko i diplomatsko osoblje te članovi njihovih obitelji koji su izvan zemlje

e) pomorci trgovačke mornarice i ribari koji su u vrijeme Popisa na moru (uključujući one koji nemaju drugo prebivalište osim smještaja na brodu)

f) građani koji privremeno rade u drugoj zemlji

g) građani koji dnevno prelaze državnu granicu radi posla u drugoj zemlji

h) izbjeglice (definirane prema Ženevskoj konvenciji) u zemlji.

Osim mjerila privremene odsutnosti odnosno prisutnosti, vremenskim razdobljem od 12 mjeseci u skladu s međunarodnim preporukama i navedenim metodološkim materijalima u ukupno stanovništvo Republike Hrvatske uključene su i osobe koje imaju tijesnu gospodarsku, prometnu i učestalu vezu s kućanstvom i obitelji u Republici Hrvatskoj (češći ili rjeđi posjeti, uzdržavanje članova obitelji, stalna komunikacija itd.).

Privremeno nazočni u naselju Popisa (godinu i duže) koji se rjeđe vraćaju u prebivalište uključeni su u ukupan broj stanovnika naselja Popisa.

U ukupan broj stanovnika Republike Hrvatske nisu uključeni:

1. osobe koje su, iako imaju prebivalište u Republici Hrvatskoj, odsutne iz Republike Hrvatske godinu i duže

2. osobe koje borave u Republici Hrvatskoj manje od jedne godine

3. prema istim Preporukama za popise, sljedeće skupine koje, iako se nalaze u zemlji u kritičnom trenutku, nisu obuhvaćene kao dio ukupnog broja stanovnika:

i) strano vojno, mornaričko i diplomatsko osoblje te članovi njihovih obitelji koji su privremeno smješteni u zemlji

j) strani građani koji privremeno rade u zemlji

k) osobe koje traže azil (prema poglavlju V. – Preporuke o statistici azilanata iz Preporuka o statistici međunarodne migracije)

l) strani građani koji svakodnevno prelaze državnu granicu radi posla u toj zemlji

m) strani građani koji su privremeno u zemlji, npr. turisti.

U skladu s međunarodnim preporukama, osobe za koje su članovi kućanstva izjavili da su odsutne iz svog prebivališta u Republici Hrvatskoj i borave u inozemstvu kao izbjeglice nisu uključene u ukupan broj stanovnika naselja Popisa odnosno Republike Hrvatske.

 

7. Definicije i objašnjenja uz iskazane rezultate Popisa 2001.

 

STANOVNIŠTVO

Starost

Iako su se u Popisu prikupljali podaci o datumu rođenja, podaci se iskazuju prema starosti odnosno navršenim godinama života kao statističkom obilježju stanovništva.

Osim podataka o pojedinim godinama starosti, podaci se iskazuju prema određenim dobnim skupinama, najčešće u petogodišnjim dobnim skupinama. Svaka dobna skupina obuhvaća osobe koje su navršile godine života unutar granica intervala. Tako su npr. u skupini od 10 do 14 godina djeca koja imaju 10 i više godina, ali još nisu navršila 15 godina života.

Kontingenti stanovništva prema starosti

Fertilno stanovništvo

U tablicama je, među ostalim, iskazano i žensko fertilno ili reproduktivno stanovništvo, čije su granice teoretskog fertilnog ili reproduktivnog razdoblja od 15 do uključivo 49 godina života.

Radni kontingent

Pojam radnog kontingenta odnosi se na broj stanovnika određene životne dobi, tj. na žensko stanovništvo staro od 15 do uključivo 59 godina i muško stanovništvo od 15 do uključivo 64 godine života, koje se s obzirom na teoretsku fiziološku sposobnost smatra radno sposobnim stanovništvom.

Prosječna starost

Prosječna starost ili prosječna životna dob označava srednje godine života cjelokupnog stanovništva ili, kako je to u tablicama iskazano, i odvojeno za muško i žensko stanovništvo, a odnosi se na kritični trenutak Popisa.

Indeks starenja

Indeks starenja pokazuje odnos broja stanovnika odnosno udio (%) starih 60 i više godina prema broju stanovnika starih od 0 do uključivo 19 godina života.

Koeficijent starosti

Koeficijent starosti pokazuje odnos broja stanovnika odnosno udio (%) starih 60 i više godina prema ukupnom broju stanovnika.

Bračno stanje

Bračno stanje definira se kao zakonsko bračno stanje svake pojedine osobe u odnosu na Obiteljski zakon (NN, br. 168/98.).

Neoženjenima odnosno neudanima smatraju se djeca i sve osobe koje nikada nisu sklopile brak u smislu važećih propisa.

Oženjenima odnosno udanima smatraju se osobe koje su sklopile brak pred nadležnim tijelom ovlaštenim za sklapanje braka u skladu s važećim propisima.

Udovcima odnosno udovicama smatraju se osobe čija je bračna zajednica prestala smrću jednog od supružnika odnosno proglašenjem nestalog bračnog supružnika umrlim.

Rastavljenima se smatraju osobe čija je bračna zajednica raskinuta pravomoćnom sudskom presudom.

Za osobe čiji je brak poništen uzimalo se u obzir zakonsko bračno stanje kakvo je bilo prije sklapanja braka koji je poništen.

Za osobe koje su živjele u izvanbračnoj zajednici uzimalo se u obzir zakonsko bračno stanje svake od tih osoba, neovisno o zajednici u kojoj su živjele.

Za djecu do 15 godina smatra se da nisu sklopila brak, tj. podaci se odnose na neoženjene/neudane.

Broj živorođene djece

Podatak o broju živorođene djece odnosi se na ukupan broj živorođene djece koju je žena rodila uključujući djecu koja u trenutku Popisa više nisu na životu.

Živorođenim se djetetom smatra svako dijete koje pri rođenju diše i pokazuje druge znakove života kao što su kucanje srca, pulsiranje pupčane vrpce i nedvojbeno kretanje voljnih mišića. Ako dijete ubrzo nakon poroda umre, smatra se živorođenim i uključuje se u ukupan broj živorođene djece.

Mrtvorođena djeca, posvojena djeca i djeca iz prijašnjeg braka muža ne uključuju se u ukupan broj živorođene djece promatrane žene.

Stanovništvo prema prisutnosti/odsutnosti i razlozima prisutnosti/odsutnosti

Stalnim stanovnicima naselja Popisa smatraju se, kako je to iskazano u definiciji prebivališta, osobe koje imaju prijavljeno prebivalište – stalno mjesto stanovanja u promatranom naselju.

Privremeno prisutnima smatraju se osobe koje su boravile u naselju Popisa, odnosno koje su bile privremeno prisutne u naselju Popisa, a stalni su stanovnici drugog naselja u Republici Hrvatskoj odnosno strane države.

U Popisu se smatralo da osoba nije odsutna iz naselja Popisa ako se svakodnevno vraćala u to naselje. Također se osoba koja je zbog prirode posla bila odsutna u kritičnom trenutku (ima smjenu u trajanju 24 sata ili 48 sati) nije smatrala odsutnom.

Za sve odsutne odnosno privremeno prisutne osobe u Popisu su se iskazivali razlozi odsutnosti odnosno prisutnosti. Za sve odsutne osobe odvojeno su se iskazivali razlozi odsutnosti u zemlji, a odvojeno u inozemstvu.

Školovanje se kao razlog odsutnosti odnosilo na svakog učenika ili studenta koji je bio odsutan iz svog prebivališta te se u kritičnom trenutku Popisa nalazio u drugom naselju u zemlji ili inozemstvu radi školovanja odnosno studiranja.

Rad kao razlog odsutnosti ili prisutnosti odnosio se na svaku osobu koja je bila odsutna iz svog prebivališta te se u kritičnom trenutku Popisa nalazila u drugom naselju u zemlji jer je ondje bila zaposlena (na određeno ili neodređeno vrijeme) ili je imala poduzeće, obrtničku, ugostiteljsku ili drugu radnju, odvjetničku pisarnicu i slično ili zato što je u tom drugom naselju obavljala sezonske ili neke druge povremene poslove.

Odgovor "prognanik" odnosio se na svaku osobu koja je bila odsutna iz svog prebivališta, a u kritičnom trenutku Popisa boravila je u nekom drugom naselju u Republici Hrvatskoj. Razlog privremene prisutnosti ili odsutnosti iz prebivališta je progonstvo zbog ratnih okolnosti; takva osoba ima status prognanika.

U Prvim su rezultatima prognanici iskazani kao stanovnici naselja Popisa, a u konačnim rezultatima uključeni su u ukupan broj stanovnika naselja prebivališta.

Odgovor "izbjeglica" kao razlog prisutnosti odnosio se na sve osobe koje su zbog ratnih okolnosti napustile svoja prebivališta izvan Republike Hrvatske i bile su u kritičnom trenutku Popisa privremeno prisutne u naselju popisa, pod uvjetom da su u Republici Hrvatskoj imale status izbjeglica.

Taj se odgovor kao razlog odsutnosti odnosio i na sve osobe koje su bile odsutne iz svoga prebivališta, a u kritičnom su se trenutku Popisa nalazile u inozemstvu, odnosno koje su napustile svoja prebivališta u Republici Hrvatskoj zbog ratnih okolnosti i boravile su u inozemstvu kao izbjeglice, čak i ako su na temelju statusa izbjeglice uz dozvolu boravka u inozemstvu dobile i radnu dozvolu.

Obiteljski razlog kao razlog odsutnosti ili prisutnosti odnosio se na svaku osobu koja je u kritičnom trenutku Popisa bila odsutna iz prebivališta i boravila u nekom drugom naselju u Republici Hrvatskoj, a razlog je odsutnosti bio obiteljske naravi (boravak kod članova uže ili šire obitelji).

Razlog "ostalo" (u gostima, liječenje, seminari, turistička putovanja) odnosio se na svaku osobu koja je u kritičnom trenutku Popisa bila odsutna iz prebivališta boraveći u nekom drugom naselju u Republici Hrvatskoj ili u inozemstvu, a razlog je odsutnosti boravak u gostima, na službenom ili privatnom putu, na odsluženju vojne obveze, na liječenju, specijalizaciji ili drugom stručnom usavršavanju, na izdržavanju zatvorske kazne, mjera pritvora ili odgoja, turističkom ili drugom putovanju.

Razlog "rad kod stranog poslodavca ili samostalno" odnosio se na svaku osobu koja je bila odsutna iz svog prebivališta jer se u kritičnom trenutku Popisa nalazila u inozemstvu, odnosno koja radi ili je radila u inozemstvu kod stranog poslodavca ili samostalno.

Strani poslodavac je strani vlasnik ili poduzeće te državna i javna ustanova strane države. Stranim se poslodavcem smatra i naš državljanin koji ima registrirano poduzeće odnosno radnju u inozemstvu u kojoj zapošljava i naše radnike.

Samostalan rad u inozemstvu rad je u vlastitom poduzeću, radnji, uredu, ordinaciji i sl.

Razlog "boravi kao član obitelji osobe na radu" odnosio se na svaku osobu koja je bila odsutna iz svog prebivališta jer se u kritičnom trenutku Popisa nalazila u inozemstvu, odnosno koja je boravila kao član obitelji osobe na radu u inozemstvu kod stranog poslodavca ili samostalno.

Razlog "rad u diplomatskim i drugim službama, predstavništvima, upućeni preko domaćih poduzeća i slično" odnosio se na svaku osobu koja je bila odsutna iz svog prebivališta jer se u kritičnom trenutku Popisa nalazila u inozemstvu, odnosno koja je radila u našim diplomatsko-konzularnim i drugim predstavništvima, hrvatskim i mješovitim poduzećima, podružnicama banaka i drugih financijskih organizacija, osiguravajućih i reosiguravajućih društava i sl. Taj se razlog odnosio i na one naše građane koji rade u Organizaciji ujedinjenih naroda i sličnim međunarodnim organizacijama te na osnovi međunarodne, tehničke i druge suradnje i sl.

Takav se odgovor odnosio i na svaku osobu koja je bila odsutna iz svoga prebivališta jer ju je njezino poduzeće uputilo na rad u inozemstvo radi izvođenja građevinskih i drugih radova na objektima koje to poduzeće izvodi prema posebnim ugovorima.

Razlog "boravi kao član obitelji diplomatsko-konzularnih osoba" odnosio se na svaku osobu koja je bila odsutna iz svoga prebivališta jer se u kritičnom trenutku Popisa nalazila u inozemstvu, odnosno koja je boravila kao član obitelji osobe na radu u inozemstvu u našim diplomatsko-konzularnim i drugim predstavništvima.

Mjesto rođenja

U Popisu 2001. prikupljala su se dva podatka o mjestu rođenja: mjesto u kojem je osoba rođena (ti su podaci upisani u osobne dokumente) i prebivalište majke u vrijeme rođenja osobe.

Podaci iskazani o mjestu rođenja odnose se na prebivalište majke u vrijeme rođenja osobe koja se popisuje.

Prebivalište osobe za vrijeme Popisa 1991. (31. ožujka)

U Popisu 2001. prikupljao se podatak o prebivalištu koje su osobe imale za vrijeme Popisa 1991. (31. ožujka).

Za osobe čije je prebivalište u to vrijeme bilo u inozemstvu prikupljao se podatak o stranoj državi u kojoj je osoba živjela.

Za osobe koje su u vrijeme Popisa 1991. živjele na području SRJ upisivao se naziv nekadašnjih pokrajina u Srbiji (Vojvodina, Uža Srbija i Kosovo) odnosno Crna Gora.

Podaci o prebivalištu osoba za vrijeme Popisa 1991. (31. ožujka) odnose se samo na osobe rođene prije 31. ožujka 1991.

Prebivalište osobe za vrijeme 31. ožujka 2000.

U skladu s Preporukama prikupljao se i podatak o prebivalištu osoba 31. ožujka 2000.

Podaci o prebivalištu osoba 31. ožujka 2000. odnose se na sve osobe osim na djecu rođenu nakon 31. ožujka 2000.

Migracijska obilježja stanovništva

Za sve osobe koje od rođenja ne žive neprekidno u prebivalištu, odnosno koje su tijekom života mijenjale prebivalište, u Popisu 2001. prikupljao se podatak o mjestu, vremenu i razlogu doseljenja.

Ako se osoba selila nekoliko puta, upisivao se podatak samo za posljednje preseljenje.

Preseljenjem se smatra promjena mjesta stanovanja. Prema tome, smatra se da se osoba "doselila" u naselje Popisa samo ako je prije toga stanovala u nekom drugom naselju u Republici Hrvatskoj ili u inozemstvu.

Mjesto iz kojeg se osoba doselila

Kao podatak o mjestu doseljenja upisivao se naziv naselja u Republici Hrvatskoj ili strane države iz koje se osoba doselila.

Za osobe doseljene iz SRJ upisivao se naziv nekadašnjih pokrajina u Srbiji (Vojvodina, Uža Srbija i Kosovo) odnosno Crna Gora.

Vrijeme doseljenja

Za sve doseljene osobe prikupljao se podatak o godini doseljenja.

Za osobu koja je kao učenik, student, radnik itd. najprije privremeno boravila u jednom naselju, a poslije se u tom naselju stalno i nastanila, upisivala se godina u kojoj se ta osoba stalno nastanila u tom naselju, a ne godina u kojoj je došla na školovanje, rad itd. jer se tada smatrala privremeno prisutnom.

Državljanstvo

Državljanstvo se definira kao stalan pravni odnos pojedine osobe s državom koja pojedincu priznaje poseban pravni status.

Stjecanje hrvatskoga državljanstva određeno je Zakonom o hrvatskom državljanstvu (NN, br. 53/91.) i Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o hrvatskom državljanstvu (NN, br. 28/92.).

Iako se hrvatsko državljanstvo dokazuje osobnom iskaznicom, domovnicom, putovnicom ili vojnom legitimacijom, popisivač je odgovor na ovo i sva ostala pitanja upisao u popisnicu na temelju izjave osobe koja je dala podatke.

Osobe koje su imale dvojno državljanstvo, tj. osobe koje uz hrvatsko imaju i neko drugo državljanstvo dale su odgovor "hrvatsko i drugo".

Osobe koje nemaju nijedno državljanstvo dale su odgovor "bez državljanstva".

Osobe koje su državljani drugih država dale su odgovor "strano".

Narodnost

Narodnost je obilježje koje označava pripadnost pojedinca narodu ili etničkoj skupini. Narodnost se tumači i kao osjećaj pripadnosti društvenoj zajednici (narodu) koju karakterizira etničko, jezično i kulturno srodstvo njezinih pripadnika te svijest o cjelovitosti vlastite zajednice i njezine posebnosti u odnosu na druge takve zajednice.

Pod etničkim entitetom podrazumijeva se jedna ili više skupina ljudi, zajednica čiji pripadnici dijele zajednički identitet na temelju iste kulture, religije, jezika, običaja i drugih čimbenika.

Prema čl. 15. Ustava Republike Hrvatske u Republici Hrvatskoj jamči se ravnopravnost pripadnicima svih nacionalnih manjina.

Pripadnicima svih nacionalnih manjina, prema istom članku, jamči se i sloboda izražavanja narodnosne pripadnosti.

U skladu s odredbama Ustavnog zakona o ljudskim pravima i slobodama i o pravima etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina u Republici Hrvatskoj (NN, br. 105/00.), Republika Hrvatska se u čl. 6. točka e) obvezuje da će pripadnicima svih etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina osigurati pravo odlučivanja kojoj etničkoj i nacionalnoj zajednici ili manjini građanin ili građanka želi pripadati.

Popisivač je na pitanje o nacionalnoj pripadnosti trebao upisati točno onakav odgovor kako se popisivana osoba izjasnila o narodnosti.

Za djecu do 15 godina odgovor je dao jedan od roditelja, posvojitelj ili skrbnik.

Na temelju Zakona o Popisu stanovništva, kućanstava i stanova, čl. 5. drugi stavak, osobe nisu bile dužne izjašnjavati se o narodnosnoj pripadnosti. U tom je slučaju popisivač upisao odgovor: "nije se izjasnila ili izjasnio".

Ako se osoba izjasnila u smislu regionalne pripadnosti (Slavonac, Dalmatinac, Istranin itd.), popisivač je bio dužan upozoriti osobu da to nije izjašnjavanje na pitanje o narodnosti i da će pri obradi podataka biti iskazana pod modalitetom "nisu se nacionalno izjasnili". Ako je osoba unatoč upozorenju ostala kod takva odgovora, popisivač je bio dužan i takav odgovor upisati u popisnicu.

Na temelju popisa nacionalnih manjina navedenih u odredbama Ustavnog zakona o ljudskim pravima i slobodama i o pravima etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina u Republici Hrvatskoj, iskazani su podaci za te nacionalne manjine te podatak o broju osoba koje se nisu nacionalno izjasnile te među njima i broj osoba koje su se izjasnile o regionalnoj pripadnosti – ukupno, bez navođenja pripadnosti pojedinoj regiji.

Materinski jezik

Pod materinskim jezikom podrazumijeva se jezik koji je neka osoba naučila govoriti u ranom djetinjstvu odnosno jezik koji osoba smatra svojim materinskim jezikom ako se u kućanstvu govorilo nekoliko jezika.

Za djecu do 15 godina starosti odgovor na ovo pitanje dao je jedan od roditelja, posvojitelj ili skrbnik.

Za nijeme osobe upisan je jezik kojim se u kućanstvu pretežno govori.

Podaci se iskazuju za one jezike kao materinske jezike osim hrvatskog čije su nacionalne manjine navedene u odredbama Ustavnog zakona o ljudskim pravima i slobodama i o pravima etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina u Republici Hrvatskoj te za ostale jezike. Zbog uobičajenog, u prijašnjim popisima, iskazivanja materinskog jezika, a kako se dio stanovništva izjasnio o materinskom jeziku, iskazani su zasebno i podaci o hrvatsko-srpskom, odnosno srpsko-hrvatskom materinskom jeziku.

Vjera

Vjera je obilježje koje označava pripadnost pojedinca određenom vjerskom sustavu i pritom nije važno je li osoba upisana u knjigu pripadnika neke vjere, već smatra li se osoba pripadnikom te vjere ili ne bez obzira na to je li osoba praktični vjernik ili nije.

Prema čl. 40. Ustava Republike Hrvatske, u Republici Hrvatskoj jamči se sloboda savjesti i vjeroispovijedi i slobodno javno očitovanje vjere ili drugog uvjerenja.

Popisivač je bio dužan na to pitanje upisati točno onakav odgovor kako se popisivana osoba izjasnila o vjeri.

Kao odgovor na to pitanje, ako se popisivana osoba tako izjasnila, popisivač je upisao i "ateist".

Za djecu mlađu od 15 godina odgovor na to pitanje dao je jedan od roditelja, posvojitelj ili skrbnik.

Na temelju Zakona o Popisu stanovništva, kućanstava i stanova, čl. 5. drugi stavak, osobe se nisu bile dužne izjašnjavati o vjerskoj pripadnosti. U tom slučaju popisivač je upisao odgovor "nije se izjasnila ili izjasnio".

Najviša završena škola

Pod najvišom završenom školom podrazumijeva se vrsta škole čijim je završavanjem osoba stekla najvišu razinu obrazovanja.

Tečajevi organizirani u pučkim učilištima (prije narodna sveučilišta), raznim agencijama i sl., koji nisu u sustavu obrazovanja Republike Hrvatske (razni tečajevi), nisu uzimani u obzir kao odgovori na ovo pitanje u popisnici, već se davao odgovor o prethodno završenoj školi iz sustava obrazovanja.

Završavanje jednog ili više razreda škole više razine koja nije završena nije se uzimao u obzir. Iznimku su činile samo osobe koje nisu imale završeno osnovno obrazovanje te su odgovori za njih razvrstani prema skupinama završenih razreda.

Za djecu koja su u vrijeme Popisa pohađala osnovnu školu prikupljao se podatak o prethodno završenom broju razreda.

Iskazivanje podataka o najvišoj završenoj školi uobičajeno je za stanovništvo staro 15 i više godina, tj. starije od uzrasta obvezatnog pohađanja škole. Međutim, zbog međunarodnih razmjena podataka u nekim se tablicama podaci iskazuju za ukupno stanovništvo bez obzira na godine starosti pa to treba imati u vidu pri korištenju i analizi podataka i tumačenja za najvišu završenu školu.

Podatak u grupi "bez škole" odnosi se na osobe koje nisu išle u školu, djecu predškolske dobi te za učenike prvog razreda osnovne škole.

Podatak u grupi "1-3 razreda osnovne škole" odnosi se na sve osobe koje su završile jedan od tih razreda i za učenike drugog, trećeg i četvrtog razreda osnovne škole.

Podatak u grupi "4-7 razreda osnovne škole" odnosi se na sve osobe koje su završile jedan od tih razreda i za učenike od petog do osmog razreda osnovne škole.

Podatak u grupi "osnovna škola" odnosi se na sve osobe koje su završile osnovnu (osmogodišnju) školu, prijašnju osmoljetku ili sedmoljetku, prijašnju nižu gimnaziju odnosno niže razrede gimnazije, prijašnju građansku školu i ostale slične škole razine "male mature".

"Srednje škole" podijeljene su u tri osnovne grupe:

- škole za zanimanja u trajanju 1-3 godine i škole za KV i VKV radnike

- škole za zanimanja u trajanju 4 i više godina

- gimnazije.

Podatak u grupi "škole za zanimanja u trajanju 1-3 godine i škole za KV (kvalificirane) i VKV (visokokvalificirane) radnike" odnosi se na sve osobe koje su završile školu učenika u privredi, školu s praktičnom obukom, industrijsku i obrtničku školu, školu za VKV radnike, srednje usmjereno obrazovanje u trajanju kraćem od 4 godine, majstorsku i sličnu školu.

Podatak u grupi "škole za zanimanja u trajanju 4 i više godina" odnosi se na sve osobe koje su završile srednju tehničku ili sličnu školu (npr. ekonomsku, medicinsku, umjetničku i dr.) i prijašnje srednje usmjereno obrazovanje u trajanju 4 i više godina.

Podatak u grupi "gimnazije" odnosi se na sve osobe s položenim ispitom zrelosti – maturom u gimnaziji bilo kojega usmjerenja uključujući vjerske.

Podatak u grupi "viša škola i I. (VI.) stupanj fakulteta i stručni studij" odnosi se na sve osobe koje su završile stručni studij u trajanju 2 do 4 godine ili prijašnji I. (VI). stupanj studija u trajanju 2 do 3 godine na višoj školi, visokoj školi (nakon 1991.), veleučilištu ili fakultetu (prije i na pedagoškim i umjetničkim akademijama).

Podatak u grupi "fakulteti i umjetničke akademije i sveučilišni studij" odnosi se na sve osobe koje su završile sveučilišni ili umjetnički studij (prijašnji VII. stupanj studija) na fakultetu, umjetničkoj akademiji ili visokoj školi (prije 1990.) u trajanju 4 i više godina.

Podatak u grupi "magisterij" odnosi se na sve osobe koje su završile poslijediplomski studij i stekle naziv magistra.

Podatak u grupi "doktorat" odnosi se na sve osobe koje su obranile doktorsku disertaciju i stekle naziv doktora znanosti.

Za osobe koje su završile neku školu u inozemstvu upisivao se u popisnici odgovor one škole koja odgovara razini škole u našoj zemlji i podaci za te osobe razvrstani su u pripadajuću grupu škola.

Podaci za osobe koje su završile prijašnje srednje usmjereno obrazovanje nisu posebno iskazani prema razini završene škole, već su razvrstani u grupe srednjih škola, ovisno o broju razreda prema trajanju pojedine škole usmjerenog obrazovanja. Kako su se u Popisu prikupljali i podaci o nazivu najviše završene škole, podaci za osobe koje su završile prijašnje srednje usmjereno obrazovanje iskazani su, među ostalim, u tablici gdje se iskazuju podaci prema nazivu najviše završene škole.

Pismenost

Pismenom se osobom smatra osoba sa ili bez škole ako može pročitati i napisati sastavak u vezi sa svakidašnjim životom, odnosno koja može pročitati i napisati pismo bez obzira na kojem jeziku ili pismu može čitati odnosno pisati.

Pohađanje škole

Podatak o pohađanju škole odnosi se na sve osobe koje su u vrijeme Popisa redovito ili izvanredno pohađale školu: osnovnu, srednju školu ili visoko učilište u zemlji ili inozemstvu.

Podatak se odnosi i na osobe koje su privremeno prekinule školovanje zbog bolesti, služenja vojnog roka, izdržavanja kazne i sl., a za razinu škole podatak se odnosi na razinu škole koju je osoba pohađala u trenutku prekida.

Aktivnost

Odgovori svih osoba u Popisu razvrstani su u ponuđene modalitete koji označavaju moguće statuse osoba prema aktivnosti u vrijeme Popisa ili pretežito u 12 mjeseci prije Popisa.

Modaliteti odgovora obuhvaćaju tri moguća statusa ekonomske aktivnosti: zaposlenost, nezaposlenost i neaktivnost te unutar njih nekoliko podjela, podstatusa koji omogućavaju pobliže svrstavanje svake osobe prema ekonomskoj aktivnosti.

Radno sposobno stanovništvo

Radno sposobno stanovništvo čine osobe starije od navršenih 15 godina.

Ekonomska aktivnost

Ekonomskom aktivnošću smatra se svaka aktivnost osoba koje pridonose ili su spremne pridonositi proizvodnji dobara i usluga u određenom razdoblju radi stjecanja sredstava za život.

Ovisno o duljini vremena u kojem se mjeri ekonomska aktivnost, postoji pretežita i trenutačna aktivnost.

Pretežito aktivno stanovništvo

Pretežito aktivno stanovništvo čine sve radno sposobne osobe čiji je položaj prema aktivnosti u vrijeme Popisa ili pretežito u 12 mjeseci koji su prethodili Popisu stanovništva bio "zaposlen" i "nezaposlen".

Trenutačno aktivno stanovništvo

Trenutačno aktivno stanovništvo ili radnu snagu čine radno sposobne osobe čiji je položaj prema aktivnosti u referentnom tjednu, koji je u Popisu stanovništva bio definiran od 25. do 31 ožujka 2001., bio "zaposlen" i "nezaposlen".

Zaposleno stanovništvo

Zaposleni prema pretežitoj aktivnosti su sve osobe koje su u vrijeme Popisa ili pretežito u 12 mjeseci koji su prethodili Popisu obavljale posao za novac ili plaćanje u naturi u cilju stjecanja sredstava za život.

U zaposlene ulaze i sve osobe koje su u vrijeme Popisa bile trenutačno odsutne s posla, a koje će se vratiti na posao nakon prestanka razloga odsutnosti.

Zaposleni prema trenutačnoj aktivnosti su osobe koje su u referentnom tjednu obavljale bilo kakav posao za novac ili plaćanje u naturi.

U zaposlene ulaze i sve osobe koje su u referentnom tjednu (od 25. do 31. ožujka 2001.) bile trenutačno odsutne s posla, a koje će se vratiti na rad nakon prestanka razloga odsutnosti.

Nezaposleno stanovništvo

Nezaposleni prema pretežitoj aktivnosti su sve osobe koje u vrijeme Popisa ili pretežito u tijeku 12 mjeseci koji su prethodili Popisu nisu imale posao i poduzimale su aktivnosti za nalaženje posla.

Nezaposleni prema trenutačnoj aktivnosti su osobe koje u referentnom tjednu (od 25. do 31. ožujka 2001.) nisu obavljale nikakav posao za novac ili plaćanje u naturi, u posljednja četiri tjedna prije referentnog tjedna aktivno su tražile posao i koje su u sljedeća dva tjedna bile spremne prihvatiti i početi obavljati ponuđeni posao.

Neaktivno stanovništvo

Neaktivno stanovništvo čine osobe do navršenih 15 godina i osobe u radno sposobnom stanovništvu koje nisu zaposlene ili nezaposlene.

Položaj u zaposlenju

Položaj u zaposlenju definira odnos svake osobe koja obavlja neku ekonomsku aktivnost prema njezinu zaposlenju, to jest je li osoba zaposlenik, poslodavac, radnik koji radi za vlastiti račun ili neplaćeni obiteljski radnik odnosno pomažući član.

Zanimanje

Zanimanje osobe je vrsta posla ili skup poslova koje zaposlena osoba obavlja; za nezaposlene osobe zanimanje je vrsta posla koju su prije obavljale, a za osobe koje nisu radile posao za koji su se osposobile školovanjem.

Uzdržavane osobe

Uzdržavanom osobom smatra se svaka osoba koja nema vlastitih sredstava za život, a uzdržavaju je roditelji, supružnik, rođaci, nesrodnici ili različite državne, humanitarne, vjerske i sl. institucije.

Podatak u skupini "uzdržavatelj obavlja zanimanje u zemlji" odnosi se na osobe čiji je uzdržavatelj bio aktivna osoba koja je obavljala zanimanje na području Republike Hrvatske, što uključuje i uzdržavatelje koji rade, tj. obavljaju zanimanje u našim diplomatskim i drugim predstavništvima i sličnim službama u inozemstvu, zatim uzdržavatelje koji su na rad u inozemstvo upućeni preko naših poduzeća koja ondje izvode radove i uzdržavatelje koji rade u Organizaciji ujedinjenih naroda ili drugim međunarodnim organizacijama.

Podatak u skupini "na radu u inozemstvu" odnosi se na uzdržavane osobe čiji je uzdržavatelj bio na radu u inozemstvu kod stranog poslodavca ili je u inozemstvu samostalno obavljao posao.

Osobe s osobnim prihodom

Osobom s osobnim prihodom smatra se osoba koja ima osobni prihod bilo koje vrste koji se ne stječe sadašnjim radom, tj. osoba koja nije ekonomski aktivna, npr. umirovljenici svih kategorija, osobe koje primaju socijalnu pomoć i osobe koje imaju druga redovita primanja ili prihode, npr. prihode od najma kuće, stana, zemlje ili druge vrste imovine, štednje i sl.

Poljoprivredno stanovništvo

Poljoprivredno stanovništvo čine osobe čije se zanimanje prema Nacionalnoj klasifikaciji zanimanja nalazi u vrsti zanimanja "poljoprivredni, lovno-uzgojni, šumski radnici i ribari" i u vrsti zanimanja "jednostavna poljoprivredna, šumarska i ribarska zanimanja" te sve osobe koje oni uzdržavaju.

Djelatnost

Djelatnost je obilježje ekonomske aktivnosti poslovnog subjekta (poduzeća, obrta, poljoprivrednog gospodarstva, ustanove i sl.) u kojem osoba obavlja ili je obavljala svoj posao. Djelatnost se određuje na temelju vrste proizvedenih dobara ili usluga koje obavlja poslovni subjekt u kojem osoba radi.

Glavni izvori sredstava za život

U Popisu su se za svaku osobu prikupljali podaci o glavnim izvorima prihoda kojima osoba podmiruje životne potrebe.

Izvori prihoda su sve vrste prihoda koje je osoba ostvarivala u 12 mjeseci koji su prethodili Popisu stanovništva.

Prihodi uključuju dohodak i prihod od redovitog i povremenog rada, sve vrste mirovina i dodataka, redovitih i povremenih socijalnih naknada, prihoda od svih vrsta imovinskih prava te povremena primanja od fizičkih i pravnih osoba u obliku darova, poklona ili bilo koje vrste pomoći u novčanom ili nenovčanom obliku.

Uobičajeno radno vrijeme

Uobičajeno radno vrijeme aktivne osobe odredilo se prema tjednom vremenu koje je po duljini trajanja tipično za dulje vremensko razdoblje; ovdje je to godina dana koja je prethodila Popisu.

Za osobe koje su cijele godine koja prethodi Popisu bile odsutne s posla podatak o uobičajenom radnom vremenu odnosi se na radno vrijeme koje bi osobe imale da su radile.

Puno radno vrijeme

Puno radno vrijeme odnosi se na osobe čiji je tipičan tjedni broj sati rada 36 i više sati. Ovdje su uključene i osobe koje su radile kraće od punog radnog vremena, s tim da se trajanje njihova rada izjednačava s punim radnim vremenom, npr. rad prosvjetnih radnika i sl.

Nepuno radno vrijeme

Nepuno radno vrijeme odnosi se na osobe čiji je tipičan tjedni broj sati rada manji od 36 sati bez obzira na to je li osoba radila kraće radno vrijeme vlastitom, dobrovoljnom odlukom ili zato što nije mogla naći posao u punom radnom vremenu.

Skraćeno radno vrijeme zbog uvjeta rada

Skraćeno radno vrijeme zbog uvjeta rada odnosi se na osobe koje su obavljale poslove na kojima i uz primjenu mjera zaštite na radu nije moguće zaštititi izvršitelja poslova od štetnih utjecaja.

Skraćeno radno vrijeme zbog bolesti ili invalidnosti

Skraćeno radno vrijeme zbog bolesti ili invalidnosti odnosi se na osobe koje su radile kraće od punog radnog vremena zbog smanjenih radnih sposobnosti izazvanih bolešću ili invalidnošću.

Tjedni sati rada

Podatak se odnosi na tjedni broj sati rada za osobe koje su obavljale posao odnosno zanimanje.

Za osobe koje u godini koja je prethodila Popisu nisu radile ili su radile samo dio godine podatak o broju uobičajenih sati odnosi se na broj sati rada koje bi imale da su radile ili na broj uobičajenih tjednih sati u razdoblju kada su radile.

Mjesto rada ili školovanja

Podatak se odnosi samo na osobe koje su u vrijeme Popisa radile ili pohađale školu.

Pod mjestom rada smatra se naselje u kojem se nalazi radno mjesto osobe koja se popisuje odnosno naselje u kojem osoba stvarno obavlja svoje zanimanje bez obzira na to gdje se nalazi sjedište poduzeća, poslovne ili druge jedinice u sastavu.

Pod mjestom školovanja smatra se naselje u kojem se nalazi škola odnosno odjeljenje u kojem učenik ili student koji se popisuje pohađa školu odnosno studij.

Za osobe koje su upućene u inozemstvo na rad u naša diplomatsko-konzularna i druga predstavništva ili na izvođenje radova po posebnim ugovorima podatak se odnosi na stranu državu u kojoj su te osobe radile.

Ako je osoba obavljala zanimanje koje nije vezano za rad na određenom mjestu (npr. piloti, kondukteri, posada brodova i drugo prometno osoblje, osobe koje rade na održavanju pruga i cesta i sl.), podatak o mjestu rada odnosi se na mjesto u kojem je matična stanica, luka ili sjedište poduzeća u kojem je osoba zaposlena.

Za trgovačke putnike, akvizitere i sl., ako su svoje zanimanje obavljali putujući po raznim naseljima, mjesto u kojem osoba stanuje ujedno je i mjesto rada.

Učestalost vraćanja u naselje Popisa

Podatak se odnosi na osobe koje su u vrijeme Popisa radile ili pohađale školu izvan naselja stanovanja.

Dnevni migranti

Podatak se odnosi na osobe koje su se iz naselja rada/školovanja vraćale u naselje Popisa svaki dan ili nekoliko puta u tjednu.

Smatra se da se osoba svakodnevno vraća i u slučaju kad (zbog prirode posla) ima smjenu u trajanju 24 sata ili 48 sati (npr. u prometnim ili nekim drugim službama).

Tjedni migranti

Podatak se odnosi na osobe koje su se iz naselja rada/školovanja vraćale u naselje Popisa najmanje jedanput tjedno.

Invalidnost

U Metodologiji Popisa 2001. invalidnost je definirana, u najširem smislu riječi, kao stanje organizma nastalo zbog bolesti, ozljede ili prirođene mane, čije su posljedice trajno, djelomično ili potpuno smanjenje sposobnosti čovjeka za normalan društveni život, a time i za privređivanje. Invalidnost je smanjenje ili gubitak određenih sposobnosti koji nastaje zbog trajnih promjena u zdravstvenom stanju i koji se ne može otkloniti liječenjem ili mjerama medicinske rehabilitacije.

Prema Metodologiji Popisa 2001. u invalidnost nije uključen alkoholizam, osim u slučaju kada je osoba imala rješenje o invalidskoj mirovini bez obzira na to što popisivač nije imao uvid u dokumentaciju.

Uzrok invalidnosti

Podatak se odnosi na pojavu koja je prouzročila invalidnost.

Podatak u skupini "od rođenja" odnosi se na invalidnost osobe od rođenja (sljepoća, gluhoća, nedovoljna duševna razvijenost, tjelesne deformacije, oštećenje pri porodu).

Podatak u skupini "Drugi svjetski rat i njegove posljedice" odnosi se na invalidnost osobe (misli se na pripadnike bilo koje vojske ili civilne osobe) zbog ratnih djelovanja (ne samo ranjavanja nego i bolesti) ili kao posljedicu djelovanja zaostalih eksplozivnih naprava nakon rata.

Podatak u skupini "Domovinski rat i njegove posljedice" odnosi se na invalidnost osobe (misli se na posljedice Domovinskog rata na vojne i civilne osobe) kao posljedicu ranjavanja ili bolesti ili kao posljedicu djelovanja zaostalih eksplozivnih naprava nakon rata.

Podatak u skupini "invalid rada" odnosi se na invalidnost osoba za koje je invalidska komisija ustanovila da je invalidnost prouzročena radom (mora imati rješenje Povjerenstva za reviziju invaliditeta).

Podatak u skupini "bolest" odnosi se na invalidnost osobe kao posljedicu bilo koje bolesti.

Podatak u skupini "prometna nesreća" odnosi se na invalidnost osobe kao posljedicu prometne nesreće.

Prometna nesreća je svaka nesreća koja uključuje sredstvo namijenjeno ili upotrijebljeno u to vrijeme za prijevoz osoba ili dobara s jednog mjesta na drugo. U prometne nesreće uključuju se: stradavanja pješaka, stradavanje u nesreći u željezničkom prometu, u prijevoznom sredstvu, u prijevozu nemotornih vozila, u prijevozu na vodi i u zračnom prijevozu.

Podatak u skupini "ostalo" odnosi se na invalidnost osobe kao posljedicu nekih drugih nesreća (u kući, u šetnji, sportu i sl.) ili trovanja, a uključene su i posljedice bolesti u starosti.

Fizička pokretljivost invalidne osobe

Podatak se odnosi na fizičku pokretljivost odnosno fizički status osobe.

Podatak u skupini "sasvim pokretan" odnosi se na osobu koja se mogla kretati sama bez ikakvih pomagala.

Podatak u skupini "trajno ograničeno pokretan uz pomoć štapa, štaka ili hodalice" odnosi se na osobu koja se trajno mogla ograničeno kretati, i to samo uz neko od navedenih pomagala (uključujući protezu ruke ili noge) ili uz pomoć druge osobe.

Podatak u skupini "trajno ograničeno pokretan uz pomoć invalidskih kolica" odnosi se na osobu koja je bila trajno ograničeno pokretna i mogla se kretati samo uz pomoć invalidskih kolica.

Podatak u skupini "trajno nepokretan" odnosi se na osobu koja je bila trajno nepokretna, nije se mogla kretati ni uz kakvu pomoć, tj. ležala je u krevetu bez mogućnosti samostalnog pokretanja tijela.

Povratnici s rada u inozemstvu

Povratnicima s rada u inozemstvu smatraju se osobe koje su u razdoblju prije Popisa radile kod stranog poslodavca ili samostalno, a prije povratka u zemlju prekinule su odnosno napustile taj rad bez obzira na razloge (mirovina, gubitak posla u inozemstvu, obiteljske prilike i sl.).

Pod radom u inozemstvu smatra se rad u zemljama izvan granica bivše SFRJ.

Podatak se ne odnosi na osobe koje su kao članovi kućanstva boravile u inozemstvu, ali ondje nisu radile.

 

KUĆANSTVA I OBITELJI

Kućanstva

U skladu s međunarodnim preporukama, u Popisu 2001. razlikovala su se dva tipa kućanstva: privatno i institucionalno kućanstvo. Za "privatno kućanstvo" uglavnom se koristi naziv "kućanstvo".

Kućanstvom se smatra svaka obiteljska ili druga zajednica osoba za koju se izjavi da osobe zajedno stanuju i zajednički troše svoje prihode za podmirenje osnovnih životnih potreba (stanovanja, prehrane i sl.) bez obzira na to borave li svi članovi u naselju u kojem je kućanstvo nastanjeno ili neki od njih privremeno borave u drugom naselju Republike Hrvatske ili u inozemstvu.

Kućanstvom se smatra i svaka osoba koja u naselju Popisa živi sama (samačko kućanstvo) i koja nema svoje kućanstvo u nekom drugom naselju Republike Hrvatske ili inozemstvu. Ta osoba može stanovati sama u stanu ili kao podstanar ili u samačkom hotelu i sl. bez obzira na to stanuje li u istoj sobi s drugim samcem ili s članovima kućanstva stanodavca, ali s njima ne troši zajednički svoje prihode.

Kućanstvom u naselju Popisa smatraju se i osobe koje se školuju u naselju Popisa, a žive u bračnoj ili izvanbračnoj zajednici (npr. studentski brak).

Kućanstvom u naselju Popisa smatraju se i izbjeglice koji u naselju Popisa žive zbog ratnih okolnosti te osobe bez stalne adrese, zatečene u kritičnom trenutku u naselju Popisa.

Kućanstvo se može sastojati od jedne ili više užih obitelji; osim toga, može imati i članove koji ne pripadaju nijednoj užoj obitelji u kućanstvu; isto tako ima kućanstava u kojima nema nijedne uže obitelji.

Privatna kućanstva dijele se na:

a) obiteljska kućanstva – kućanstva u kojima postoji jedna ili više užih obitelji

b) neobiteljska, koja se dijele na samačka i višečlana neobiteljska kućanstva koja su sastavljena od braće i sestara, bake, djeda i unuka i sl. te nesrodnika koji zajednički troše svoje prihode.

Institucionalna kućanstva

Institucionalno kućanstvo obuhvaća osobe za čiji smještaj i ishranu skrbi neka ustanova. Pod ustanovom se podrazumijeva u pravilu pravna osoba koja je osnovana sa svrhom dugotrajnog institucionalnog udomljavanja i brige za određene skupine osoba.

Prema tipu institucionalna kućanstva dijele se na:

- “obrazovne institucije”, koje obuhvaćaju studente bogoslovije i druge ustanove u kojima su trajno smještene osobe koje se školuju

- "zdravstvene i institucije za skrb", koje obuhvaćaju domove za djecu bez roditeljske skrbi, domove za djecu oštećenu u tjelesnom ili mentalnom razvoju, zavode za socijalno-zdravstvenu skrb bolesnih i nemoćnih osoba i slično

- "institucije za umirovljene ili starije osobe", koje obuhvaćaju domove za umirovljenike, centre za društvenu brigu o starijim osobama i druge oblike zbrinjavanja starih i bolesnih osoba

- "vojne institucije", koje obuhvaćaju vojne domove, baze i slično u kojima stanuju djelatne vojne osobe koje nemaju kućanstvo u drugom naselju Republike Hrvatske

- "vjerske institucije", koje obuhvaćaju samostane i slične institucije koje se koriste za stalno stanovanje npr. redovnica i redovnika ili pripadnika drugih vjerskih zajednica

- "ostale institucije", koje obuhvaćaju kaznene zavode, institucije u kojima su osobe na izdržavanju kazne, odgojne ustanove za maloljetnike, prihvatilišta za beskućnike, izbjegličke kampove i sve druge organizacijske oblike koji se ne mogu svrstati u navedene tipove.

Uža obitelj

Pod užom obitelji podrazumijeva se zajednica koja se sastoji samo od bračnog para ili od roditelja (oba ili jednog) i njihove djece koja nisu u braku i ne žive u izvanbračnoj zajednici i nemaju vlastitu djecu u istom kućanstvu.

S obzirom na sastav uže obitelji, definirani su sljedeći tipovi užih obitelji: bračni par bez djece, bračni par s djecom, majka s djecom i otac s djecom.

Pri formiranju uže obitelji uzimana je u obzir izjava o zajedničkom životu, a ne formalno-pravno bračno stanje.

Bračnom zajednicom smatra se svaka zajednica za koju je izjavljeno da je sklopila brak pred tijelima ovlaštenima za sklapanje braka.

Izvanbračnom zajednicom smatra se svaka zajednica muškarca i žene koji imaju isto prebivalište i žive u istom kućanstvu; izjavljeno je da nisu sklopili brak pred tijelima koja su ovlaštena za sklapanje braka.

Osnova korištenja stana

Pod osnovom korištenja stana podrazumijeva se pravna osnova stanovanja na temelju koje se kućanstvo koristi cijelom stambenom jedinicom ili njezinim dijelom.

U Popisu su prikupljeni sljedeći statusi stanovanja kućanstva:

- “privatno vlasništvo ili suvlasništvo”; jedan od članova kućanstva je vlasnik ili suvlasnik stana

- “najmoprimac sa zaštićenom najamninom”; kućanstvo se koristi stanom na osnovi toga što jedan od članova kućanstva ima ugovor o najmu stana prema kojem se plaća zaštićena najamnina (bivši nositelj stanarskog prava ili drugi najmoprimac sa zaštićenom najamninom, kućanstva prognanika i izbjeglica koji privremeno stanuju u tuđim stanovima na temelju rješenja državnih i lokalnih tijela uprave)

- “najmoprimac sa slobodno ugovorenom najamninom”; kućanstvo se koristi cijelim stanom na osnovi pismenog ugovora ili usmenog sporazuma s vlasnikom stana ili s najmoprimcem sa zaštićenom najamninom

- “najam dijela stana (podstanar)”; kućanstvo se koristi dijelom stana na osnovi ugovora (sporazuma) s vlasnikom stana ili najmoprimcem koji plaća zaštićenu ili slobodnu najamninu

- “srodstvo s vlasnikom ili najmoprimcem stana”; kućanstvo stanuje u stanu na osnovi srodstva s vlasnikom odnosno najmoprimcem stana

- “ostalo”; ovaj status je upisan za sva kućanstva koja stanuju u prostorijama i objektima koji nisu stanovi prema definiciji stana; samačka i obiteljska kućanstva koja su stalno nastanjena u zgradama kolektivnog stana kao korisnici usluga; samačka i obiteljska kućanstva prognanika koja se nalaze u organiziranom smještaju; institucionalna kućanstva u kolektivnim stanovima; institucionalna kućanstva u “običnim” stanovima u stambenim zgradama; kućanstva izbjeglica, prognanika i drugih osoba koje nemaju pismenu suglasnost nadležnog tijela o korištenju stana ili pismenu ili usmenu suglasnost vlasnika stana (fizičke ili pravne osobe).

Raspoloživa površina zemljišta

Raspoloživa površina zemljišta obuhvaća vlastito zemljište, zemljište u zakupu ili zemljište dobiveno na korištenje bez naknade i umanjeno za površinu danu u zakup ili ustupljenu drugima bez naknade. Podaci o raspoloživoj površini zemljišta odnose se na stanje 31. ožujka 2001.

Ukupna površina obuhvaća poljoprivredno i nepoljoprivredno zemljište.

Poljoprivredno zemljište

Poljoprivredno zemljište sastoji se od sljedećih potkategorija: oranica, voćnjaka, vinograda, maslinika, rasadnika, livada, pašnjaka, povrtnjaka i staklenika.

Oranice su zemljišta koja se redovito obrađuju i kultiviraju i nalaze se pod sistemom plodoreda. Ovdje su obuhvaćena djeteliništa i lucerništa, površine pod ugarima te ostali višegodišnji usjevi (hmeljarnici, vrbici i dr.).

Voćnjaci su zemljišta na kojima su zasađena voćna stabla ili bobičasto voće (npr. ribizi, kupine i sl.), bez obzira na uređenost nasada, upotrebu agrotehnike te mehanizirane obrade i njege. To su, dakle, plantažni voćnjaci i seoski poluintenzivni ili ekstenzivni voćni nasadi pretežno starih sorti.

Vinogradi su zemljišta zasađena trsovima vinove loze na uobičajenoj udaljenosti bez obzira na vrstu loze, uređenost nasada te bez obzira na to jesu li mladi i još nerodni ili su rodni vinogradi.

Maslinici su zemljišta zasađena maslinama bez obzira na uređenost nasada, uporabu agrotehnike te mehanizirane obrade i njege. To su plantažni maslinici i poluintenzivni ili ekstenzivni nasadi pretežno starih sorti.

Rasadnici su zemljišta na kojima se uzgajaju voćne i lozne sadnice, sadnice ukrasnog bilja i grmlja te šumske sadnice. Isključuju se rasadnici na kojima se uzgajaju šumske sadnice, a nalaze se unutar šumskih površina.

Livade su zemljišta koja se ne kultiviraju najmanje 5 godina, obrasla su travom koja je posijana ili je samonikla i koristi se za proizvodnju sijena ili silaže.

Pašnjaci su zemljišta koja se koriste za ispašu stoke; uključene su sve vrste pašnjaka: nizinski, planinski i brdski.

Povrtnjaci (vrtovi) su zemljišta odvojena od ostalog poljoprivrednog zemljišta (okućnica) radi uzgoja poljoprivrednih proizvoda koji su namijenjeni potrošnji osoba koje žive u kućanstvu i uglavnom nisu namijenjena prodaji.

Staklenici obuhvaćaju zemljišta koja se nalaze pod staklenim ili drugim visokim pokrovom (plastenici).

Nepoljoprivredno zemljište

Nepoljoprivredno zemljište obuhvaća zemljište pod šumom, ribnjacima, trsticima i barama te površine pod zgradama, dvorištima, putovima i kamenjarima i dr.

U Popisu su prikupljeni i podaci za sva kućanstva koja su izjavila da su se bavila uzgojem:

- žitarica, industrijskog bilja i krmnog bilja

- povrća, cvijeća, ukrasnog bilja, gljiva, sjemenja i sadnog materijala

- voća, grožđa i maslina

- puževa, kunića, fazana, činčila i dr.

- riba

- uzgojem i iskorištavanjem šuma.

Podaci o vrsti poljoprivredne proizvodnje odnose na razdoblje od 1. travnja 2000. do 31. ožujka 2001. U navedenom razdoblju jedno kućanstvo moglo se baviti s više vrsta poljoprivredne proizvodnje pa će stoga biti obuhvaćeno onoliko puta s koliko se vrsta proizvodnje bavilo.

Popisom su također prikupljeni podaci za sva kućanstva koja su izjavila da se bave uzgojem stoke (konja, mazgi, mula i magaraca, goveda, ovaca i koza te svinja) i peradi ili su posjedovala košnice pčela, i taj se podatak prikupljao kod kućanstva koje je njihov vlasnik (ne na tovu). Podatak se prikupljao prema stanju na dan 31. ožujka 2001.

Podatak predstavlja ukupan broj stoke po vrstama bez obzira na spol, starost ili namjenu uzgoja: mlada, odrasla, ženska i muška grla.

Stambene jedinice

Popisom stanovništva, kućanstava i stanova 31. ožujka 2001. obuhvaćene su sljedeće stambene jedinice:

-          stanovi

-          ostale nastanjene prostorije i objekti

-          kolektivni stanovi.

Stan je građevinska cjelina namijenjena stanovanju koja se sastoji od jedne ili više soba s pomoćnim prostorijama (kuhinjom, smočnicom, predsobljem, kupaonicom, zahodom) ili bez pomoćnih prostorija i koja ima zaseban ulaz izravno s hodnika, stubišta, dvorišta ili ulice.

Ostale nastanjene prostorije i objekti su stambene jedinice koje u građevinskom smislu nisu stanovi, ali su u vrijeme Popisa služile nekom kućanstvu za stanovanje. To su npr. prostorije u zgradama koje nisu adaptirane u stan (nastanjen podrum, spremište, garaža, skladišna prostorija, uredska, hotelska ili bolnička soba) te pokretni ili nepokretni objekti, npr. brod, šlep, prikolica, vagon, šator, zemunica, straćara i drugi improvizirani objekti napravljeni od različitih neobrađenih i otpadnih materijala (pruća, limova, dasaka, ljepenke, blata itd.).

Kolektivni stan je skup prostorija koje se koriste za organizirani smještaj veće skupine osoba, tj. u kojima stanuju institucionalna kućanstva (iznimno i privatna kućanstva) i/ili privremeno prisutne osobe. To su npr. domovi umirovljenika, domovi za zbrinjavanje djece i mladeži, ustanove za trajnu skrb i smještaj osoba s psihofizičkim i drugim bolestima, samostani, studentski i đački domovi, izbjeglička naselja (kampovi), zatvori, vojarnice i sl.

Stanovi prema definiciji popisani su bez obzira na način korištenja u trenutku Popisa, tj. bez obzira na to jesu li bili nastanjeni ili nisu, a ostale nastanjene prostorije i objekti i kolektivni stanovi obuhvaćeni su ako su u njima stanovale osobe, tj. institucionalna i privatna kućanstva i/ili privremeno prisutne osobe.

Za ostale nastanjene prostorije i objekte te kolektivne stanove nisu prikupljani detaljni podaci kao za stanove, već samo ona obilježja koja su prema međunarodnim preporukama nužna za ocjenu kvalitete stanovanja osoba (zahod, kupaonica, instalacije vodovoda, kanalizacije i centralnog grijanja).

Popisom su u pravilu obuhvaćeni završeni stanovi. Stan se smatra završenim ako su na njemu završeni svi predviđeni građevinski radovi, tako da je u cijelosti osposobljen za stanovanje. Završen se stan može nalaziti u zgradi koja nije potpuno završena, odnosno u kojoj ima i nezavršenih stanova.

Nezavršen je stan popisan samo ako ga je neko kućanstvu koristilo za stanovanje jer nema drugi stan. Za nezavršene su stanove prikupljeni podaci za onaj dio stana koji se stvarno koristio bez obzira na to do kojeg je stupnja građevinski završen.

Prema načinu korištenja popisani su stanovi namijenjeni stalnom stanovanju (nastanjeni i nenastanjeni), stanovi koji se koriste povremeno (stanovi za odmor i stanovi koji se koriste u vrijeme sezonskih radova u poljoprivredi) te stanovi u kojima u trenutku Popisa nije nitko stanovao već se u njima isključivo obavljala neka djelatnost.

Nastanjenim stanovima smatraju se oni stanovi koji su se u trenutku Popisa koristili za stanovanje jednog ili više kućanstava ili privremeno prisutnih osoba koje su boravile u naselju popisa zbog rada ili školovanja te stanovi kućanstava čiji svi članovi privremeno borave u inozemstvu (zbog rada, školovanja i drugih razloga).

Nenastanjeni stanovi popisani su kao privremeno nenastanjeni ili kao napušteni.

Kao privremeno nenastanjeni stanovi popisani su novi, još neuseljeni stanovi, stanovi koji su ispražnjeni radi preseljenja ili izvođenja građevinskih radova, stanovi koji su privremeno nenastanjeni jer se trebaju prodati ili iznajmiti te stanovi kućanstava koja žive u drugom stanu na istoj ili drugoj adresi u istom ili drugom naselju, a stan se privremeno ne koristi niti iznajmljuje.

Kao napušten popisan je stan koji se duže vrijeme ne koristi jer se kućanstvo vlasnika iselilo ili preselilo u drugo mjesto ili su stanovnici izumrli pa vlasnici odnosno nasljednici stan više ne koriste ni povremeno (npr. za odmor) niti ga iznajmljuju.

Ti su stanovi popisani ako su bili donekle građevinski ispravni ili se s manjim popravcima mogu osposobiti za upotrebu. Nisu popisivani stanovi u starim oronulim kućama (koje su se počele urušavati) ili u jako oštećenim kućama u ratu, u kućama stradalima zbog klizišta ili potresa koje nisu obnovljene ni u kućama koje se trebaju srušiti.

Stanovi za odmor i rekreaciju u svemu odgovaraju definiciji stana, a koriste se povremeno ili nekoliko mjeseci u godini isključivo za odmor i rekreaciju. Ovdje nisu uključeni stanovi kojima se vlasnici ne koriste za svoje potrebe nego se koriste isključivo za iznajmljivanje u turističkoj sezoni.

Stan za odmor može se nalaziti u zasebnoj tzv. vikend-kući, u (naslijeđenoj) obiteljskoj kući i u višestambenoj zgradi.

Kao stanovi u "vikend-kućama" popisani su stanovi u zgradama koje su sagrađene ili kupljene da bi se koristile samo za odmor i rekreaciju (vikend-kuće, vile, ljetnikovci, planinske, lovačke kuće i sl.).

Kao stanovi za odmor u "obiteljskim kućama" popisani su stanovi koji su se prije koristili za stalno stanovanje, ali su se zbog preseljenja kućanstva vlasnika ili nasljednika u drugo mjesto u vrijeme Popisa koristili samo za odmor.

Kao stanovi u "drugoj vrsti zgrade" popisani su stanovi koji se nalaze u višestambenim zgradama u kojima se svi stanovi koriste za odmor ili se neki stanovi koriste za odmor, a drugi za stalno stanovanje kućanstava (preko cijele godine).

Kao stanovi koji se koriste u vrijeme sezonskih radova u poljoprivredi popisani su stanovi koji u svemu odgovaraju definiciji stana, a koriste se samo u vrijeme poljoprivrednih radova (salaš, pastirska i vinogradarska kuća i sl.).

Kao stanovi u kojima se isključivo obavlja djelatnost popisani su stanovi koji u svemu odgovaraju definiciji stana, ali u vrijeme Popisa u njima nitko nije stanovao, nego su se u cijelosti koristili za obavljanje neke djelatnosti. To su npr. stanovi u vlasništvu građana koji se isključivo iznajmljuju turistima, odvjetnički uredi, liječničke ordinacije, predstavništva tvrtki itd. Ti su stanovi popisani ako na njima nisu izvršeni takvi rekonstrukcijski radovi da se bez ponovne preinake ne bi mogli koristiti kao stan.

Pri popisivanju obilježja stanova korištene su sljedeće definicije:

Korisna površina stana je podna površina mjerena unutar zidova stana.

Ukupna korisna površina stana je zbroj površina soba, kuhinje, kupaonice, zahoda, smočnice, hodnika i ostalih pomoćnih prostorija u sastavu stana uključujući jednim dijelom površinu lođe (75% ukupne površine), pokrivenih terasa (50% ukupne površine), balkona i otvorenih terasa (25% ukupne površine). U površinu stana (npr. u obiteljskim kućama) nisu uračunani podrumi i tavani u kojima nema stambenih prostorija, stubišta kojima se dolazi do glavnog ulaza u stan, posebne prostorije s uređajima za centralno grijanja, spremišta, drvarnice i garaže.

Soba je prostorija namijenjena stanovanju koja je od drugih prostorija u stanu odvojena stalnim zidovima, visine najmanje dva metra, ima izravno dnevno svjetlo, a površina poda iznosi najmanje 4 m2, odnosno široka je najmanje 2 metra, tako da se u nju može smjestiti krevet za odraslu osobu.

Prostorije koje nisu ispunjavale ovaj uvjet te kuhinja i druge pomoćne prostorije nisu uračunane u broj soba, ali je njihova površina uračunana u površinu stana.

Jednosobni stan ima jednu sobu s kuhinjom i drugim pomoćnim prostorijama ili bez njih.

Dvosobni, trosobni i ostali višesobni stanovi imaju dvije ili više soba s pomoćnim prostorijama ili bez njih.

Kuhinja je posebna prostorija u stanu namijenjena kuhanju. Ako se uz kuhinju nalazi i soba za dnevni boravak koja od kuhinje nije odvojena cijelim zidom, tada je površina prostora u kojem se kuha uračunana u površinu kuhinje, a dio koji služi kao dnevni boravak uračunan je u broj soba.

Ako se stan sastoji samo od jedne sobe u kojoj se i kuha ili se kuha u nekoj pomoćnoj prostoriji (hodnik, kupaonica i sl.), smatra se da stan nema kuhinje.

Stan ima kupaonicu ako ima posebnu prostoriju unutar stana u kojoj se nalazi kada ili tuš i u kojoj su uvedene instalacije vodovoda i kanalizacije.

Stan ima zahod ako se takav sanitarni uređaj nalazi u posebnoj prostoriji unutar stana ili u kupaonici.

Smatra se da stan nema zahod ili kupaonicu ako se te prostorije nalaze izvan stana, u istoj zgradi ili u dvorištu.

Stan ima instalacije vodovoda, kanalizacije i električne struje ako su najmanje u jednoj prostoriji stana ugrađene odgovarajuće instalacije bez obzira na to jesu li vezane za komunalnu mrežu ili neke kućne uređaje i objekte.

Stan ima centralno grijanje ako su takve instalacije ugrađene u stan (radijatori, podno grijanje i sl., uključujući klimatizacijske uređaje za grijanje zraka) bez obzira na to nalazi li se uređaj za centralno grijanje (bojler) u stanu (etažno centralno grijanje stana) ili je centralno grijanje stana iz kotlovnice u zgradi ili iz mjesnog centra za grijanje (toplane).

Prema vlasništvu, stanovi su u vlasništvu “fizičkih osoba” ako su bili u privatnom vlasništvu građana ili obrtnika ili u vlasništvu “pravnih osoba”, ako su bili u vlasništvu države, grada/općine, trgovačkih društava, vjerskih zajednica i drugih pravnih osoba.

Godina gradnje stana označava godinu završetka gradnje zgrade u kojoj se stan nalazi. Za završen stan u nezavršenoj zgradi uzimala se godina završetka gradnje stana. Za dograđen stan ili stan nastao prenamjenom nestambenog prostora upisivala se godina dogradnje ili prenamjene, a ne prvobitne gradnje stana. Za zgrade koje su potpuno ili u većem dijelu porušene u ratu (ili potresima, klizištima) uzimala se godina ponovne gradnje i obnove, a ne godina prvobitne gradnje. S obzirom na to da je za starije zgrade, nenastanjene stanove ili stanove (kuće) u kojima nisu prvi vlasnici (stanari) problem ustanoviti točnu godinu gradnje, prema međunarodnim preporukama mogla se odrediti približna godina gradnje, tako da je točno barem desetljeće. Ako ni to nije bilo moguće, podatak je ostao “nepoznat”.