PRIOPĆENJE

DRŽAVNI ZAVOD ZA STATISTIKU REPUBLIKE HRVATSKE
ZAGREB, ILICA 3, P. P. 80, TELEFON: (01) 4806-111

ISSN 1334-0565

 

GODINA: XLVI.

ZAGREB, 26. LIPNJA 2009.

BROJ: 8.1.6.

 

 

OBVEZATNO NAVEDITE IZVOR PODATAKA

 

 

STUDENTI KOJI SU DIPLOMIRALI NA STRUČNOM I SVEUČILIŠNOM STUDIJU U 2008.

 

U ovom priopćenju prikazani su studenti koji su diplomirali na visokim učilištima u Republici Hrvatskoj bilo prema “starom" programu (stručni i sveučilišni dodiplomski studij) bilo prema bolonjskom procesu (stručni i specijalistički diplomski stručni studij, preddiplomski, diplomski te integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij).

 

Tijekom 2008. na visokim učilištima Republike Hrvatske diplomirala su 25 573 studenata, što je za 22% više u odnosu na prethodnu godinu. Od ukupnog broja studenata koji su diplomirali, 69,6% su redoviti studenti, a 30,4% su izvanredni studenti. Od redovitih studenata, 66,7% studiralo je uz potporu Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, a ostali su sami snosili troškove studija (33,3%). Udio studentica koje su diplomirale u 2008. je 58,7%, što je za 0,6% više u  odnosu na prethodnu godinu.

 

Od ukupnog broja studenata koji su diplomirali, na veleučilištima je diplomiralo 13,5% studenata, na visokim školama  5,4%, na fakultetima 79,7% (od toga na stručnom studiju 26,6%, a na sveučilišnom studiju 73,4% studenata), a na umjetničkim akademijama diplomiralo je 1,4% studenata.

 

S obzirom na godine života, 4,3% studenata koji su diplomirali u 2008. pripada dobnoj skupini do 21. godine života, 39,6% dobnoj skupini od 21 do 23 godine, 30,6% dobnoj skupini od 24 do 26 godina, 11,0% dobnoj skupini od 27 do 29 godina, a u dobnoj skupini od 30 i više godina diplomiralo je 14,5% studenata.

 

Od ukupnog broja studenata, njih 72,9%, diplomiralo je prema “starom" programu dok je 27,1% studenata diplomiralo prema bolonjskom procesu.

 

Prema bolonjskom procesu najviše studenata diplomiralo je na sveučilišnome preddiplomskom studiju, njih 55,7%, na stručnome studiju 39,9%, na specijalističkome diplomskom stručnom studiju 3,6%, a na sveučilišnome diplomskom studiju diplomiralo je 0,8% studenata.

 

 

1.   STUDENTI KOJI SU DIPLOMIRALI NA VISOKIM UČILIŠTIMA PREMA SKUPINAMA VISOKIH UČILIŠTA, VRSTI STUDIJA I SPOLU
      U 2008.

 

Spol

Ukupno

Veleučilišta

Visoke škole

Fakulteti

Umjetničke akademije

ukupno

stručni
 studij

sveučilišni
studij

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Visoka učilišta – ukupno

svega

25 573

1 333

3 447

20 427

5 429

14 998

366

 

studentice

15 014

626

1 637

12 527

3 538

8 989

142

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Prema “starom” programu

svega

18 633

630

2 376

15 334

4 187

11 147

293

 

studentice

10 853

205

1 125

9 346

2 643

6 703

116

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

      Stručni dodiplomski studij

svega

7 084

609

2 376

4 099

4 099

-

-

 

studentice

3 885

200

1 125

2 560

2 560

-

-

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

    Sveučilišni dodiplomski studij

svega

11 549

21

-

11 235

88

11 147

293

 

studentice

6 968

5

-

6 786

83

6 703

116

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Prema bolonjskom procesu

svega

6 940

703

1 071

5 093

1 242

3 851

73

 

studentice

4 161

421

512

3 181

895

2 286

26

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Stručni studij

svega

2 769

640

895

1 234

1 234

-

-

 

studentice

1 698

385

422

891

891

-

-

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

      Specijalistički diplomski

svega

247

63

176

8

8

-

-

      stručni studij

studentice

130

36

90

4

4

-

-

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

      Sveučilišni preddiplomski

svega

3 866

-

-

3 793

-

3 793

73

      studij

studentice

2 307

-

-

2 260

-

2 260

26

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

      Sveučilišni diplomski

svega

58

-

-

58

-

58

-

      studij

studentice

26

-

-

26

-

26

-

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

      Integrirani preddiplomski i 

svega

-

-

-

-

-

-

-

      diplomski studij

studentice

-

-

-

-

-

-

-

 


2.   STUDENTI KOJI SU DIPLOMIRALI NA VISOKIM UČILIŠTIMA PREMA VRSTI VISOKIH UČILIŠTA, GODINAMA ŽIVOTA I SPOLU U 2008.

 

 

Ukupno

Godine života

 

 

do 21
godine

21 – 23

24 – 26

27 – 29

30 – 32

33 – 35

36 – 38

39 i više godina

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Visoka  učilišta

ukupno

25 573

1 114

10 129

7 822

2 807

1 158

755

551

1 237

 

 

studenti

10 559

381

3 682

3 411

1 308

545

377

249

606

 

 

studentice

15 014

733

6 447

4 411

1 499

613

378

302

631

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Veleučilišta (NSKO 5.2.)

ukupno

3 447

87

1 190

744

423

252

228

168

355

 

studenti

1 810

46

596

447

217

132

124

86

162

 

studentice

1 637

41

594

297

206

120

104

82

193

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Visoke škole (NSKO 5.2.)

ukupno

1 371

21

465

266

152

118

84

77

188

 

 

studenti

729

8

206

156

87

61

52

44

115

 

 

studentice

642

13

259

110

65

57

32

33

73

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Fakulteti

ukupno

20 389

996

8 322

6 686

2 186

773

435

301

690

 

 

studenti

7 878

325

2 830

2 756

987

340

197

115

328

 

 

studentice

12 511

671

5 492

3 930

1 199

433

238

186

362

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Stručni studij (NSKO 5.2.)

ukupno

5 429

236

2 087

1 421

582

300

226

172

405

 

 

studenti

1 891

56

604

546

238

116

90

62

179

 

 

studentice

3 538

180

1 483

875

344

184

136

110

226

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Sveučilišni studij (NSKO 5.1.)

ukupno

14 960

760

6 235

5 265

1 604

473

209

129

285

 

 

studenti

5 987

269

2 226

2 210

749

224

107

53

149

 

 

studentice

8 973

491

4 009

3 055

855

249

102

76

136

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Umjetničke akademije (NSKO 5.1.)

ukupno

366

10

152

126

46

15

8

5

4

 

 

studenti

142

2

50

52

17

12

4

4

1

 

 

studentice

224

8

102

74

29

3

4

1

3

 

 


3.   STUDENTI KOJI SU DIPLOMIRALI NA VISOKIM UČILIŠTIMA PREMA NAZIVU I MJESTU VISOKOG UČILIŠTA, NAČINU STUDIRANJA
      I SPOLU U 2008.

 

Ukupno

Način studiranja

svega

studenti

studentice

redoviti

izvanredni

svega

uz
 potporu

sami
plaćaju
studij

 

 

 

 

 

 

 

 

Visoka učilišta

25 573

10 559

15 014

17 793

11 869

5 924

7 780

 

 

 

 

 

 

 

 

Veleučilišta

3 447

1 810

1 637

1 793

863

930

1 654

 

 

 

 

 

 

 

 

Veleučilište u Karlovcu

191

122

69

85

61

24

106

Veleučilište u Kninu

42

5

37

24

21

3

18

Veleučilište u Požegi

204

61

143

96

59

37

108

Veleučilište u Rijeci

349

124

225

82

45

37

267

Veleučilište u Šibeniku

195

68

127

113

61

52

82

Veleučilište u Varaždinu

48

42

6

35

25

10

13

Veleučilište u Velikoj Gorici

78

68

10

29

-

29

49

Veleučilište  u Vukovaru

39

10

29

39

38

1

-

Veleučilište Vern, Zagreb

195

91

104

175

-

175

20

Društveno veleučilište, Zagreb

265

116

149

83

45

38

182

Tehničko veleučilište, Zagreb

1 113

960

153

579

294

285

534

 Zdravstveno veleučilište, Zagreb

728

143

585

453

214

239

275

 

 

 

 

 

 

 

 

Visoke škole

1 371

729

642

622

81

541

749

 

 

 

 

 

 

 

 

Visoka tehnička škola, Pula

49

43

6

14

-

14

35

Visoka škola za sigurnost, Zagreb

175

131

44

16

1

15

159

Visoko gospodarsko učilište, Križevci

87

52

35

53

40

13

34

Američka visoka škola za management, Dubrovnik

118

56

62

118

3

115

-

Visoka poslovna škola, Višnjan

17

11

6

7

-

7

10

Zagrebačka škola za menadžment, Zagreb

96

34

62

46

2

44

50

Visoka škola za poslovanje i upravljanje, Zaprešić

311

104

207

100

-

100

211

Zagrebačka škola ekonomije i managementa, Zagreb

124

62

62

109

10

99

15

   Visoka škola tržišnih komunikacija "Agora", Zagreb

19

11

8

19

-

19

-

Visoka poslovna škola Libertas, Zagreb

140

62

78

67

-

67

73

    Visoka poslovna škola za turizam i menagement  

     "Utilus", Zagreb

8

3

5

8

-

8

-

    Međunarodna diplomska škola za poslovno

    upravljanje, Zagreb

18

7

11

18

-

18

-

Visoka policijska škola, Zagreb

171

131

40

27

25

2

144

   Visoko evanđeosko teološko učilište, Osijek

38

22

16

20

-

20

18

 

 

 

 

 

 

 

 

Fakulteti

20 389

7 878

12 511

15 012

10 612

4 400

5 377

 

 

 

 

 

 

 

 

Stručni studij

5 429

1891

3 538

2 495

1 447

1 048

2 934

 

 

 

 

 

 

 

 

Građevinski fakultet, Osijek

43

32

11

23

20

3

20

Građevinski fakultet, Rijeka

49

36

13

35

25

10

14

Građevinsko-arhitektonski fakultet, Split

49

46

3

48

26

22

1

Strojarski fakultet, Slavonski Brod

10

9

1

4

3

1

6

 


3.   STUDENTI KOJI SU DIPLOMIRALI NA VISOKIM UČILIŠTIMA PREMA NAZIVU I MJESTU VISOKOG UČILIŠTA, NAČINU STUDIRANJA
      I SPOLU U 2008.

 (nastavak)

 

Ukupno

Način studiranja

 

svega

studenti

studentice

redoviti

izvanredni

 

svega

uz  potporu
Ministarstva

sami
plaćaju
studij

 

 

 

 

 

 

 

 

Tehnički fakultet, Rijeka

63

63

-

50

39

11

13

Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje, Split

73

69

4

73

27

46

-

Geotehnički fakultet, Varaždin

1

1

-

-

-

-

1

Elektrotehnički fakultet, Osijek

85

81

4

79

46

33

6

Kemijsko-tehnološki fakultet, Split

10

2

8

10

7

3

-

Tekstilno-tehnološki fakultet, Zagreb

104

9

95

104

87

17

-

Pomorski fakultet, Rijeka

90

83

7

49

35

14

41

Pomorski fakultet, Split

222

196

26

99

74

25

123

 Medicinski fakultet, Osijek

34

1

33

33

11

22

1

 Medicinski fakultet, Rijeka

132

39

93

103

77

26

29

Medicinski fakultet, Split

102

14

88

102

21

81

-

Poljoprivredni fakultet, Osijek

53

39

14

20

20

-

33

 Ekonomski fakultet, Osijek

395

99

296

96

48

48

299

 Ekonomski fakultet, Rijeka

44

11

33

2

1

1

42

Ekonomski fakultet, Split

374

83

291

124

53

71

250

 Ekonomski fakultet, Zagreb

499

144

355

168

67

101

331

 Fakultet za turistički i hotelski menadžment, Opatija

171

77

94

61

35

26

110

Fakultet organizacije i informatike, Varaždin

110

78

32

13

-

13

97

Pravni fakultet, Osijek

62

18

44

30

20

10

32

Pravni fakultet, Rijeka

3

2

1

2

2

-

1

Pravni fakultet, Split

102

25

77

20

12

8

82

Filozofski fakultet, Rijeka

1

1

-

-

-

-

1

 Filozofski fakultet, Split

64

2

62

46

32

14

18

Učiteljski fakultet, Osijek

185

6

179

183

105

78

2

Učiteljski fakultet, Rijeka

154

12

142

106

77

29

48

Učiteljski fakultet, Zagreb

724

52

672

465

317

148

259

Kineziološki fakultet, Zagreb

45

38

7

2

-

2

43

Sveučilišni studijski centar za stručne studije, Split

873

358

515

135

24

111

738

Stručni odjeli Sveučilišta u Dubrovniku

269

130

139

62

43

19

207

Stručni odjeli Sveučilišta u Puli

104

20

84

54

35

19

50

Stručni odjeli Sveučilišta u Zadru

106

6

100

78

42

36

28

Katolički bogoslovni fakultet, Zagreb-Institut za teološku kulturu laika

24

9

15

16

16

-

8

 

 

 

 

 

 

 

 

Sveučilišni studij

14 960

5 987

8 973

12 517

9 165

3 352

2 443

 

 

 

 

 

 

 

 

Prirodoslovno-matematički fakultet - Matematički odjel, Zagreb

296

92

204

296

272

24

-

 Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb

497

141

356

497

473

24

-

    Prirodoslovno-matematički fakultet, Split

77

17

60

77

70

7

-

Odjel za biologiju Sveučilišta u Osijeku

49

5

44

49

44

5

-

Odjel za fiziku Sveučilišta u Osijeku

13

9

4

13

7

6

-

Odjel za matematiku Sveučilišta u Osijeku

70

13

57

70

53

17

-

 


3.   STUDENTI KOJI SU DIPLOMIRALI NA VISOKIM UČILIŠTIMA PREMA NAZIVU I MJESTU VISOKOG UČILIŠTA, NAČINU STUDIRANJA
      I SPOLU U 2008.

(nastavak)

 

Ukupno

Način studiranja

 

svega

studenti

studentice

redoviti

izvanredni

 

svega

uz  potporu
Ministarstva

sami
plaćaju
studij

 

 

 

 

 

 

 

 

     Odjel za fiziku Sveučilišta u Rijeci

2

-

2

2

2

-

-

     Odjel za informatiku Sveučilišta u Rijeci

9

3

6

9

7

2

-

    Odjel za matematiku Sveučilišta u Rijeci

2

0

2

2

2

-

-

Arhitektonski fakultet, Zagreb

66

20

46

66

41

25

-

Građevinski fakultet, Osijek

51

35

16

51

43

8

-

Građevinski fakultet, Rijeka

68

42

26

68

51

17

-

Građevinski fakultet,  Zagreb

233

164

69

233

145

88

-

Građevinsko-arhitektonski fakultet, Split

65

30

35

65

50

15

-

Geodetski fakultet, Zagreb

119

73

46

107

101

6

12

Geotehnički fakultet, Varaždin

38

22

16

38

36

2

-

Grafički fakultet,  Zagreb

103

30

73

101

84

17

2

Strojarski fakultet, Slavonski Brod

33

25

8

30

30

-

3

Fakultet strojarstva i brodogradnje, Zagreb

317

279

38

317

302

15

-

Tehnički fakultet, Rijeka

139

122

17

139

98

41

-

Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje, Split

304

249

55

304

220

84

-

Elektrotehnički fakultet, Osijek

218

201

17

212

191

21

6

Fakultet elektrotehnike i računarstva, Zagreb

875

727

148

875

675

200

-

Fakultet prometnih znanosti, Zagreb

575

475

100

305

176

129

270

Rudarsko-geološko-naftni fakultet, Zagreb

59

39

20

59

57

2

-

Metalurški fakultet, Sisak

9

3

6

9

9

-

-

Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije, Zagreb

106

23

83

106

100

6

-

Kemijsko-tehnološki fakultet, Split

20

4

16

20

19

1

-

Tekstilno-tehnološki fakultet, Zagreb

49

6

43

49

46

3

-

Pomorski fakultet, Rijeka

65

46

19

52

44

8

13

Pomorski fakultet, Split

21

18

3

21

21

-

-

Sveučilišni studijski centar za studije mora, Split

23

5

18

23

20

3

-

Medicinski fakultet, Osijek

44

15

29

44

33

11

-

Medicinski fakultet, Rijeka

155

51

104

155

105

50

-

Medicinski fakultet, Split

40

13

27

40

34

6

-

 Medicinski fakultet, Zagreb

233

82

151

233

195

38

-

Stomatološki fakultet, Zagreb

113

29

84

113

66

47

-

Farmaceutsko-biokemijski fakultet, Zagreb

124

20

104

124

83

41

-

Veterinarski fakultet, Zagreb

119

71

48

119

73

46

-

Prehrambeno-tehnološki fakultet, Osijek

82

16

66

82

82

-

-

Prehrambeno-biotehnološki fakultet, Zagreb

149

18

131

149

132

17

-

Poljoprivredni fakultet, Osijek

105

51

54

89

87

2

16

Agronomski fakultet, Zagreb

308

90

218

308

275

33

-

Šumarski fakultet, Zagreb

94

68

26

94

69

25

-

 


3.   STUDENTI KOJI SU DIPLOMIRALI NA VISOKIM UČILIŠTIMA PREMA NAZIVU I MJESTU VISOKOG UČILIŠTA, NAČINU STUDIRANJA
      I SPOLU U 2008.

 (nastavak)

 

Ukupno

Način studiranja

 

svega

studenti

studentice

redoviti

izvanredni

 

svega

uz potporu
Ministarstva

sami
plaćaju
studij

 

 

 

 

 

 

 

 

Ekonomski fakultet, Osijek

576

184

392

394

224

170

182

Ekonomski fakultet, Rijeka

349

87

262

209

113

96

140

 Ekonomski fakultet, Split

558

170

388

399

210

189

159

Ekonomski fakultet, Zagreb

1 231

405

826

889

354

535

342

Fakultet za turistički i hotelski menadžment, Opatija

470

135

335

195

88

107

275

 Fakultet organizacije i informatike, Varaždin

214

161

53

163

122

41

51

Pravni fakultet, Osijek

276

103

173

90

76

14

186

Pravni fakultet, Rijeka

146

43

103

92

66

26

54

 Pravni fakultet, Split

169

60

109

53

44

9

116

 Pravni fakultet, Zagreb

577

144

433

277

221

56

300

Fakultet političkih znanosti, Zagreb

429

118

311

298

134

164

131

Filozofski fakultet, Osijek

443

79

364

437

333

104

6

Filozofski fakultet, Rijeka

332

69

263

332

256

76

-

 Filozofski fakultet, Split

192

15

177

166

120

46

26

Filozofski fakultet, Zagreb

1162

223

939

1113

822

291

49

Hrvatski studiji, Zagreb

205

55

150

205

158

47

-

Kineziološki fakultet, Split

141

84

57

141

118

23

-

Kineziološki fakultet, Zagreb

134

83

51

134

92

42

-

Sveučilišni odjeli Sveučilišta u Dubrovniku

305

112

193

266

218

48

39

Sveučilišni odjeli Sveučilišta u Puli

180

52

128

156

133

23

24

Sveučilišni odjeli Sveučilišta u Zadru

288

46

242

269

205

64

19

Edukacijsko-rehabilitacijski  fakultet, Zagreb

211

10

201

208

156

52

3

Katolički bogoslovni fakultet, Đakovo

23

9

14

23

22

1

-

Katolički bogoslovni fakultet, Split

32

17

15

32

29

3

-

Katolički bogoslovni fakultet, Zagreb i studiji

74

40

34

74

70

4

-

Instituti Katoličkoga bogoslovog fakulteta, Zagreb

41

9

32

37

32

5

4

Filozofski fakultet  Družbe isusove, Zagreb

45

17

28

38

26

12

7

Filozofsko-teološki institut Družbe Isusove, Zagreb

10

9

1

10

-

10

-

Teološki fakultet, Maruševec – adventistički

10

6

4

2

-

2

8

 

 

 

 

 

 

 

 

Umjetničke akademije

366

142

224

366

313

53

-

 

 

 

 

 

 

 

 

Muzička akademija, Zagreb

108

45

63

108

89

19

-

Akademija likovnih umjetnosti, Zagreb

81

29

52

81

69

12

-

Umjetnička akademija, Osijek

24

7

17

24

21

3

-

Umjetnička akademija, Split

79

30

49

79

71

8

-

Akademija dramske umjetnosti, Zagreb

50

24

26

50

48

2

-

 Akademija primijenjene  umjetnosti, Rijeka

24

7

17

24

15

9

-

 


METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA

 

Izvor i metoda prikupljanja podataka

 

Podaci su rezultat godišnje obrade podataka o studentima koji su diplomirali na visokim učilištima u Republici Hrvatskoj u 2008. Podaci se prikupljaju upitnikom Statistički list za studente koji su diplomirali na stručnom i sveučilišnom studiju (obrazac ŠV-50), a ispunjavaju ih studenti pri diplomiranju na stručnom ili sveučilišnom studiju.

 

Obuhvat i usporedivost

 

Statističkim istraživanjem obuhvaćeni su svi studenti koji su diplomirali na svim visokim učilištima na teritoriju Republike Hrvatske. Prikazani su studenti koji su završili studij prema “starom” programu i oni koji su završili studij prema bolonjskom procesu. Podaci su usporedivi s podacima iz prijašnjih godina.

 

Definicije i objašnjenja

 

Studenti su osobe upisane na visoka učilišta, a mogu biti redoviti i izvanredni. Redoviti student studira na redovitom studiju, i to uz potporu Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta  ili sam plaća studij. Izvanredni student studira na izvanrednom studiju i sam plaća studij ili troškove studija snosi njegov poslodavac.

 

Visoka učilišta su sveučilište te fakultet i umjetnička akademija u njegovu sastavu, veleučilište i visoka škola.

 

Visoka učilišta mogu biti javna i privatna.

 

Sveučilište je ustanova koja osniva i provodi sveučilišne studije u najmanje dva znanstvena ili umjetnička područja u većem broju polja te interdisciplinarne studije kao autonomni i integrirani proces, neposredno ili putem svojih fakulteta, umjetničkih akademija i odjela.

 

Sastavnice sveučilišta jesu fakulteti, umjetničke akademije, odjeli i instituti te druge sastavnice u skladu sa zakonom.

 

Sveučilište i njegove sastavnice mogu izvoditi i stručne studije.

 

Fakultet je visoko učilište koje kao sastavnica sveučilišta ustrojava i izvodi sveučilišne studije te razvija znanstveni i stručni rad u jednom ili više znanstvenih i stručnih polja, a može izvoditi i stručne studije.

 

Umjetnička akademija je visoko učilište koje kao sastavnica sveučilišta ustrojava i izvodi sveučilišne umjetničke studije te razvija vrhunsko stvaralaštvo i znanstvenoistraživačku djelatnost u području umjetnosti, a može izvoditi i stručne studije.

 

Sveučilišni odjel osniva se kao sastavnica sveučilišta koja sudjeluje u izvedbi studijskih programa te razvija znanstveni, umjetnički i stručni rad u jednome znanstvenom polju ili interdisciplinarnome znanstvenom području te sudjeluje u izvedbi studija.

 

Veleučilište i visoka škola jesu ustanove koje ustrojavaju i izvode stručne studije. Veleučilište je visoka škola koja izvodi barem tri različita studija iz barem tri različita polja i ne može imati visoke škole kao sastavnice.

 

Sveučilišni studij osposobljava studente za obavljanje poslova u znanosti i visokom obrazovanju, u poslovnom svijetu, javnom sektoru i društvu općenito te ih osposobljava za razvoj i primjenu znanstvenih i stručnih dostignuća. Sveučilišni studiji ustrojavaju se i izvode na sveučilištu.

 

Sveučilišno obrazovanje obuhvaća preddiplomski, diplomski i poslijediplomski studij. U skladu s europskim sustavom prijenosa bodova (ECTS), jednom godinom studija se u pravilu stječe 60 ECTS bodova.

 

Preddiplomski sveučilišni studij, u pravilu traje tri do četiri godine. Njime se stječe 180 - 240 ECTS bodova.   Osposobljava studente za diplomski studij te im daje mogućnost zapošljavanja na određenim stručnim poslovima. Završetkom preddiplomskoga sveučilišnog studija stječe se naziv sveučilišni prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/ baccalaurea) uz naznaku struke. Iznimno, završetkom preddiplomskoga sveučilišnog studija u znanstvenom području tehničkih znanosti, osoba stječe akademski naziv sveučilišni prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) inženjer /inženjerka uz naznaku struke (Zakon o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju, NN, br. 107/07.).

 

Diplomski sveučilišni studij u pravilu traje jednu do dvije godine. Njime se stječe 60 - 120 ECTS bodova. Ukupan broj bodova koji se stječu na preddiplomskom i diplomskom studiju iznosi najmanje 300 ECTS bodova.

 

Završetkom preddiplomskog i diplomskoga sveučilišnog studija ili integriranoga preddiplomskog i diplomskoga sveučilišnog studija stječe se najmanje 300 ECTS bodova. Osoba stječe akademski  naziv magistar/magistra uz naznaku struke. Iznimno, završetkom preddiplomskoga i diplomskoga sveučilišnog studija ili integriranoga preddiplomskoga i diplomskoga sveučilišnog studija iz područja tehničkih znanosti, osoba stječe akademski naziv magistar inženjer/ magistra inženjerka uz naznaku struke. Iznimno završetkom diplomskoga sveučilišnog studija medicine, stomatologije ili veterine, osoba stječe akademski naziv doktor/doktorica uz naznaku struke (Zakon o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju, NN, br. 107/07.).

 


Stručni studij pruža studentima primjerenu razinu znanja i vještina koje omogućuju obavljanje stručnih zanimanja i osposobljava ih za neposredno uključivanje u radni proces. Stručni studiji provode se na visokoj školi ili veleučilištu, a mogu se provoditi i na sveučilištu u skladu sa Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (NN, br. 123/03. i 105/04.).

 

Stručni studiji traju dvije do tri godine. Njihovim završetkom stječe se od 120 - 180 ECTS bodova. Iznimno stručni studij može trajati četiri godine. Takvim studijem stječe se 240 ECTS bodova.

 

Završetkom stručnog studija u trajanju kraćem od tri godine, stječe se manje od 180 ECTS bodova. Osoba stječe stručni naziv stručni pristupnik/stručna pristupnica uz naznaku struke. Završetkom stručnog studija u trajanju od najmanje tri godine, stječe se najmanje 180 ili više ECTS bodova. Osoba stječe stručni naziv stručni prvostupnik (baccalaureus)/stručna prvostupnica (baccalaurea) uz naznaku struke. Iznimno, završetkom stručnog studija u znanstvenom području tehničkih znanosti, osoba stječe stručni naziv stručni prvostupnik (baccalaureus) inženjer/ stručna prvostupnica (baccalaurea), inženjerka uz naznaku struke (Zakon o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju, NN, br. 107/07.).

 

Veleučilišta ili visoke škole mogu organizirati specijalistički diplomski stručni studij u trajanju od jedne do dvije godine, za osobe koje su završile stručni studij ili preddiplomski sveučilišni studij.

 

Završetkom specijalističkoga diplomskoga stručnog studija u trajanju  jedne do dvije godine stječe se u pravilu 60 - 120 ECTS bodova. Osoba stječe stručni naziv stručni specijalist/ stručna specijalistica uz naznaku struke ili dijela struke sukladno nazivu studijskog programa. Iznimno, završetkom specijalističkoga diplomskoga stručnog studija iz područja tehničkih znanosti, osoba stječe stručni naziv stručni specijalist inženjer / stručna specijalistica inženjerka uz naznaku struke ili dijela struke sukladno nazivu studijskog programa. Iznimno, završetkom specijalističkoga diplomskoga stručnog studija u medicini, stomatologiji i veterini, osoba stječe stručni naziv diplomirani/diplomirana uz naznaku struke ili dijela struke sukladno nazivu studijskog programa (Zakon o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju, NN, br. 107/07.). 

 

Kratice

 

NN         Narodne novine

ECTS    Europski sustav prijenosa bodova

NSKO    Nacionalna standardna klasifikacija obrazovanja  

 

Znakovi

 

-  nema pojave