image description

 

GODINA/ YEAR: LIV.                                       ZAGREB, 20. RUJNA 2017./ 20 SEPTEMBER, 2016                                 BROJ/ NUMBER: 14.1.1.

 

CODEN POPCEA        ISSN 1330-0350

 

 

ANKETA O DOHOTKU STANOVNIŠTVA 2016.

 

STATISTICS ON INCOME AND LIVING CONDITIONS 2016

 

 

 

POKAZATELJI SIROMAŠTVA I SOCIJALNE ISKLJUČENOSTI U 2016. – konačni rezultati

INDICATORS OF POVERTY AND SOCIAL EXCLUSION, 2016 – Final Results

 

 

 

Anketa o dohotku stanovništva istraživanje je na kojem se temelji izračun pokazatelja siromaštva i socijalne isključenosti za Republiku Hrvatsku. Provedba Ankete usklađena je s uredbama EU-a i Eurostatovom metodologijom propisanima za istraživanje EU-SILC (Statistics on Income and Living Conditions). Istraživanje SILC, na razini EU-a, obvezatno je istraživanje i referentni izvor podataka za praćenje statistike dohotka, siromaštva i socijalne isključenosti. Istraživanje provode sve zemlje članice redovito u godišnjoj periodici.

 

The Survey on Income and Living Conditions is the basis for the calculation of the poverty indicators and social exclusion for the Republic of Croatia. The implementation of the Survey is in line with EU regulations and Eurostat`s methodology for the EU-SILC Survey. At the EU level, SILC is an obligatory survey and a reference data source for the monitoring of income, poverty and social exclusion statistics. SILC is carried out in all Member States on a regular annual basis.

 

 

 

Pokazatelji se temelje na konceptu relativnog siromaštva koji uzima u obzir raspoloživi dohodak kućanstva, broj članova u kućanstvu (veličinu kućanstva) i distribuciju dohotka unutar populacije. Osnovni je pokazatelj stopa rizika od siromaštva. To je postotak osoba koje imaju raspoloživi ekvivalentni dohodak ispod praga rizika od siromaštva. Stopa rizika od siromaštva ne pokazuje koliko je osoba stvarno siromašno, nego koliko njih ima dohodak ispod praga rizika od siromaštva. Prag rizika od siromaštva postavljen je na 60% od srednje vrijednosti (medijana) ekvivalentnoga raspoloživog dohotka svih osoba.

 

The indicators are based on a concept of relative poverty, which takes into consideration the disposable household income, the number of household members (household size) and the income distribution within the population. The main indicator is the at-risk-of-poverty rate, which represents a percentage of persons with the equivalised total disposable income below the at-risk-of-poverty threshold. The at-risk-of-poverty rate does not show the actual number of poor people, but rather how many of them have an income below the at-risk-of-poverty threshold. The at-risk-of-poverty threshold is determined as 60% of the middle value (median) of the equivalised disposable income of all persons.

 

 

 

Prema podacima Ankete, stopa rizika od siromaštva u 2016. iznosi 19,9%.

 

According to the Survey data, the at-risk-of-poverty rate in 2016 was 19.9%.

 

 

 

Prag rizika od siromaštva u 2016. za jednočlano kućanstvo iznosi
25 668 kuna na godinu, dok za kućanstvo s dvije odrasle osobe i dvoje djece mlađe od 14 godina iznosi 53 903 kune na godinu.

 

The at-risk-of-poverty threshold for a one-person household amounted in 2016 to 25 668 kuna per year, while for a household consisting of two adults and two children younger than 14 it was 53 903 kuna per year.

 

 

 

1.   KLJUČNI POKAZATELJI SIROMAŠTVA I SOCIJALNE ISKLJUČENOSTI U 2016.

      KEY INDICATORS OF POVERTY AND SOCIAL EXCLUSION, 2016

 

 

 

Stopa rizika od siromaštva, %

19,9

At-risk-of-poverty rate, %

Osobe u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti, %

28,5

People at risk of poverty or social exclusion, % 

Osobe u teškoj materijalnoj deprivaciji (4 ili više stavki), %

12,6

People severely materially deprived (4 or more items), %

Osobe koje žive u kućanstvima s vrlo niskim intenzitetom rada, %

13,3

People living in households with very low work intensity, %

 

 

 

Prag rizika od siromaštva, kune

 

At-risk-of-poverty threshold, kuna

Jednočlano kućanstvo

25 668

One-person household

Kućanstvo s dvije odrasle osobe i dvoje djece

53 903

Household consisting of two adults and two children

 

 

 

Stopa rizika od siromaštva prije socijalnih transfera, %

 

At-risk-of-poverty rate before social transfers, %

Socijalni transferi nisu uključeni u dohodak

27,81)

Social transfers excluded from income

Mirovine i socijalni transferi nisu uključeni u dohodak

44,9

Pensions and social transfers excluded from income

Stopa rizika od siromaštva određena prema 2012., %

19,9

At-risk-of-poverty rate anchored at 2012, %

Prosjek raspoloživog dohotka po kućanstvu, kune

86 550

Avarage disposable income per household, kuna 

Prosjek ekvivalentnoga raspoloživog dohotka, kune

47 442

Avarage equivalised disposable income, kuna 

 

 

1)  Podatak nije u potpunosti usporediv s podatkom iz prethodnih godina zbog promjene metodologije bilježenja invalidskih mirovina. U istraživanju za 2016. invalidske mirovine za osobe koje su navršile godine života za stjecanje starosne mirovine bilježe se kao starosne mirovine, a ne uključuju se u socijalne transfere kao prethodnih godina.

1)  The data are not fully comparable with data from previous years due to changes in the methodology for recording disability pensions. In the 2016 Survey, disability pensions for persons who have reached the retirement eligibility age are recorded as old-age pensions and they are not included in social transfers as in previous years.

 

 

 

Pokazatelj Osobe u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti odnosi se na one osobe koje su u riziku od siromaštva ili su u teškoj deprivaciji ili žive u kućanstvima s niskim intenzitetom rada. Prema tom pokazatelju za 2016. u Republici Hrvatskoj u takvu je položaju bilo 28,5% osoba.

 

The People at risk of poverty or social exclusion indicator refers to persons who are at risk of poverty, or severely deprived, or living in a household with a low work intensity. According to this indicator for 2016, there were 28.5% of persons in that position in the Republic of Croatia.

 

 

 

Stopa teške materijalne deprivacije prikazuje postotak osoba koje žive u kućanstvima koja si ne mogu priuštiti najmanje četiri od devet stavaka materijalne deprivacije i u 2016. iznosi 12,6%.

 

The severe material deprivation rate presents the percentage of persons who live in households that cannot afford at least four of nine deprivation items and in 2016 it was 12.6%.

 

 

 

Pokazatelj Osobe koje žive u kućanstvima s vrlo niskim intenzitetom rada odnosi se na one osobe (u dobi od 0 do 59 godina) koje žive u kućanstvima čiji je intenzitet rada manji od 0,2 i u 2016. iznosi 13,3%.

 

The People living in households with very low work intensity indicator refers to persons (aged 0 – 59) living in households with a work intensity lower than 0.2. In 2016, it amounted to 13.3%.

 

 

 

Usporedba osnovne stope rizika od siromaštva i stope rizika od siromaštva prije socijalnih transfera pokazuje da izuzimanje socijalnih transfera iz dohotka utječe na povećanje postotka osoba koje su u riziku od siromaštva s osnovnih 19,9% na stopu od 27,8%. Ako se iz dohotka izuzmu i socijalni transferi i mirovine, tada stopa rizika od siromaštva iznosi 44,9%.

 

A comparison between the standard at-risk-of-poverty rate and the at
-risk-of-poverty rate before social transfers
shows that the exclusion of social transfers from the income caused an increase in the percentage of persons at risk of poverty, from the 19.9% standard rate to a 27.8% rate. When both social transfers and pensions had been excluded from the income, the at-risk-of-poverty rate reached 44.9%.

 

 

 

Stopa rizika od siromaštva određena prema pragu rizika od siromaštva iz 2012. jest pokazatelj koji uzima u obzir promjene u troškovima života i izračunana je na temelju deflacioniranog praga rizika od siromaštva iz 2012. Ta je stopa u 2016. iznosila 19,9% i upućuje na manji broj osoba u riziku od siromaštva u 2016. u odnosu na 2012., kada je stopa rizika od siromaštva bila 20,4%.

 

At-risk-of-poverty rate established according to the at-risk-of
-poverty threshold from 2012 is
an indicator that takes into account the changes in the costs of living and has been calculated on the basis of deflated at-risk-of-poverty threshold from 2012. That rate amounted in 2016 to 19.9% and implies that in 2016 a smaller number of people were at risk of poverty, as compared to 2012 when the at-risk-of-poverty rate was 20.4%.

 

 

 

Prosjek raspoloživog dohotka po kućanstvu iznosio je 86 550 kuna u 2016., dok je prosjek ekvivalentnoga raspoloživog dohotka iznosio 47 442 kune.

 

Average disposable income per household was 86 550 kuna in 2016, while average equivalised disposable income amounted to   47 442 kuna.

 

 

 

 

2. STOPA RIZIKA OD SIROMAŠTVA I OSOBE U RIZIKU OD SIROMAŠTVA ILI SOCIJALNE ISKLJUČENOSTI PREMA NKPJS-u 2012. – 2. RAZINA
I ZA REPUBLIKU HRVATSKU U 2016.

   AT-RISK-OF-POVERTY RATE AND PEOPLE AT OF RISK OF POVERTY OR SOCIAL EXCLUSION, AT NUTS 2 LEVEL AND FOR
REPUBLIC OF CROATIA, 2016

%

 

Republika Hrvatska
Republic of Croatia

Jadranska Hrvatska
Adriatic Croatia

Kontinentalna Hrvatska
Continental Croatia

 

 

 

 

 

 

Stopa rizika od siromaštva, %

19,9

15,8

21,9

At-risk-of-poverty rate, %

Osobe u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti, %

28,5

24,0

30,8

People at risk of poverty or social exclusion, % 

 

 

Veličina uzorka, na kojem je provedena Anketa u 2016., osigurava podatke za izračun statistički pouzdanih pokazatelja na razini Republike Hrvatske te prvi put na nižim prostornim razinama, dvije prostorne jedinice za statistiku 2. razine – Jadransku Hrvatsku i Kontinentalnu Hrvatsku.

 

The sample size, on which basis the 2016 Survey was conducted, provides data for calculating statistically reliable indicators at the level of the Republic of Croatia and, for the first time, at lower spatial levels, at two spatial units for statistics of 2nd level – the Adriatic Croatia and the Continental Croatia.

 

Stopa rizika od siromaštva za Jadransku Hrvatsku u 2016. iznosila je 15,8%, dok je za Kontinentalnu Hrvatsku iznosila 21,9%.

 

At-risk-of-poverty rate in 2016 was 15.8% for Adriatic Croatia, while for the Continental Croatia it amounted to 21.9%.

 

Pokazatelj Osobe u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti za Jadransku Hrvatsku u 2016. iznosio je 24,0%, a za Kontinentalnu Hrvatsku 30,8%.

 

The People at risk of poverty or social exclusion indicator amounted in 2016 to 24.0% for the Adriatic Croatia and to 30.8% for the Continental Croatia.

 

 

 

 

3.   STOPA RIZIKA OD SIROMAŠTVA PREMA DOBI I SPOLU U 2016.

      AT-RISK-OF-POVERTY RATE, BY AGE AND SEX, 2016

%

Dobne skupine

Ukupno
Total

Muški
Men

Ženski
Women

Age groups

 

 

 

 

 

Ukupno

19,9

18,9

20,8

 Total

       0 – 17 godina

20,7

19,5

21,9

  0 – 17 years

18 – 24 godine

19,6

19,3

19,9

18 – 24 years

25 – 54 godine

15,8

16,7

14,9

25 – 54 years

55 – 64 godine

20,0

19,2

20,7

55 – 64 years

65 ili više godina

28,0

23,8

30,8

65 years or over

 

 

 

Stopa rizika od siromaštva prema dobi i spolu u 2016. najviša je u osoba u dobi 65 ili više godina te iznosi 28,0%. U toj je dobnoj skupini razlika prema spolu najveća te stopa rizika od siromaštva u žena iznosi 30,8%, a u muškaraca 23,8%. Najniža stopa rizika od siromaštva bilježi se za osobe u dobi od 25 do 54 godine i iznosi 15,8%. U muškaraca te dobi iznosi 16,7%, a u žena 14,9%.

 

The at-risk-of-poverty rate, by age and sex, was the highest in 2016 for persons aged 65 years or over and amounted to 28.0%. The difference by sex was the highest in this age group and amounted to 30.8% for women and 23.8% for men. The lowest at-risk-of-poverty rate was recorded for persons aged from 25 to 54 and amounted to 15.8%. In this age group, it amounted to 16.7% for men and 14.9% for women.

 

 

 

 

 

 

 

4.   STOPA RIZIKA OD SIROMAŠTVA PREMA NAJČEŠĆEM STATUSU U AKTIVNOSTI I SPOLU U 2016.

      AT-RISK-OF-POVERTY RATE, BY MOST FREQUENT ACTIVITY STATUS AND SEX, 2016

%

Status aktivnosti

Ukupno
Total

Muški
Men

Ženski
Women

Activity status

 

 

 

 

 

Rade

5,5

6,6

4,3

At work

Zaposlenici

4,8

5,7

3,9

Employees

Samozaposleni

12,0

12,8

10,2

Self-employed

 

 

 

 

Ne rade

29,9

29,7

30,0

Not at work

Nezaposleni

43,5

50,6

36,2

Unemployed

Umirovljenici

22,9

20,3

25,0

Retired

Ostali neaktivni

32,3

26,3

34,8

Other inactive

 

 

Stopa rizika od siromaštva prema najčešćem statusu u aktivnosti izračunana je za osobe u dobi od 18 i više godina. Najčešći status aktivnosti osobe je onaj u kojem je osoba provela najmanje 7 mjeseci tijekom referentnog razdoblja.

 

The at-risk-of-poverty rate, by the most frequent activity status, was calculated for persons aged 18 and over. The most frequent activity status is the one a person had for at least 7 months in the reference period.

 

 

 

U 2016. stopa rizika od siromaštva prema najčešćem statusu u aktivnosti najviša je za nezaposlene osobe i iznosi 43,5%. Za nezaposlene muškarce iznosi 50,6%, a za nezaposlene žene 36,2%. Stopa rizika od siromaštva prema najčešćem statusu u aktivnosti najmanja je za zaposlenike, 4,8%. Za žene iznosi 3,9%, a za muškarce 5,7%.

 

In 2016, the at-risk-of-poverty rate by the most frequent activity status was the highest for unemployed persons and amounted to 43.5%. It was 50.6% for unemployed men and 36.2% for unemployed women. The lowest at-risk-of-poverty rate by the most frequent activity status was recorded for employees, 4.8%. It amounted to 3.9% for female employees and 5.7% for male employees.

 

 

 

 

 

 

5.   STOPA RIZIKA OD SIROMAŠTVA PREMA TIPU KUĆANSTVA U 2016.

      AT-RISK-OF-POVERTY RATE, BY HOUSEHOLD TYPE, 2016         

%

 

 

 

Kućanstva bez uzdržavane djece

22,0

Households without dependent children

Jednočlano kućanstvo

40,5

One-person household

Muškarci

33,4

Men

Žene

44,5

Women

Jednočlano kućanstvo, osoba mlađa od 65 godina

36,5

One-person household, person under 65 years

Jednočlano kućanstvo, osoba u dobi od 65 ili više godina

43,0

One-person household, 65 years or over

Dvije odrasle osobe

21,5

Two adults

Dvije odrasle osobe, obje mlađe od 65 godina

19,0

Two adults, both adults under 65 years

Dvije odrasle osobe, barem jedna u dobi od 65 ili više godina

23,1

Two adults, at least one adult 65 years or over

Dvije ili više odraslih osoba

17,6

Two or more adults

Tri ili više odraslih osoba

14,2

Three or more adults

 

 

 

Kućanstva s uzdržavanom djecom

18,1

Households with dependent children

Jedan roditelj s jednim ili više uzdržavane djece

32,8

Single parent with one or more dependent children

Dvije odrasle osobe s jednim djetetom

16,3

Two adults with one dependent child

Dvije odrasle osobe s dvoje djece

11,4

Two adults with two dependent children

Dvije odrasle osobe s troje ili više djece

30,7

Two adults with three or more dependent children

Dvije ili više odraslih osoba s uzdržavanom djecom

17,7

Two or more adults with dependent children

Tri ili više odraslih osoba s uzdržavanom djecom

17,5

Three or more adults with dependent children

 

 

Stopa rizika od siromaštva prema tipu kućanstva izračunana je za kategorije kućanstava bez uzdržavane djece i s uzdržavanom djecom.

 

The at-risk-of-poverty rate, according to the household type, was calculated for the categories of households without dependent children and with dependent children.

 

 

 

U kućanstvima bez uzdržavane djece najviše stope rizika od siromaštva u 2016. zabilježene su u jednočlanim kućanstvima, i to u onima koje čine žene, 44,5%, te u onima koje čine osobe u dobi od 65 ili više godina, za koje stopa rizika od siromaštva iznosi 43,0%.

 

Within the category of households with no dependent children, the highest at-risk-of-poverty rates in 2016 were recorded for one-person households, particularly for single female households, 44.5%, and for households consisting of persons aged 65 or over, 43.0%.

 

 

 

U kategoriji kućanstava s uzdržavanom djecom najviše stope rizika od siromaštva zabilježene su u kućanstvima koja čine jedan roditelj s uzdržavanom djecom, za koje stopa iznosi 32,8%, i u kućanstvima s dvije odrasle osobe s troje ili više djece, za koje stopa rizika od siromaštva iznosi 30,7%.

 

Within the category of households with dependent children, the highest at-risk-of-poverty rate was recorded for households consisting of a single parent with dependent children, 32.8%, and for households with two adults with three or more children, 30.7%.

 

 

 

6.   STOPA RIZIKA OD SIROMAŠTVA PREMA INTENZITETU RADA KUĆANSTVA U 2016.

      AT-RISK-OF-POVERTY RATE, BY WORK INTENSITY OF HOUSEHOLD, 2016

%

 

 

 

Kućanstva bez uzdržavane djece

 

Households without dependent children

Vrlo niski intenzitet rada (00,2)

54,1

Very low work intensity (0 – 0.2)

Niski intenzitet rada (0,20,45)

27,3

Low work intensity (0.2 – 0.45)

Srednji intenzitet rada (0,45 0,55)

5,3

Medium work intensity (0.45 – 0.55)

Visoki intenzitet rada (0,550,85)

2,6

High work intensity (0.55 – 0.85)

Vrlo visoki intenzitet rada (0,85 1)

1,2

Very high work intensity (0.85 – 1)

 

 

 

Kućanstva s uzdržavanom djecom

Households with dependent children

Vrlo niski intenzitet rada (0 0,2)

79,1

Very low work intensity (0 – 0.2)

Niski intenzitet rada (0,2 0,45)

34,6

Low work intensity (0.2 – 0.45)

Srednji intenzitet rada (0,45 0,55)

26,6

Medium work intensity (0.45 – 0.55)

Visoki intenzitet rada (0,55 0,85)

5,3

High work intensity (0.55 – 0.85)

Vrlo visoki intenzitet rada (0,85 1)

1,4

Very high work intensity (0.85 – 1)

 

 

Stopa rizika od siromaštva prema intenzitetu rada kućanstva izračunana je za kategorije kućanstva bez uzdržavane djece i s uzdržavanom djecom za osobe u dobnoj skupini od 0 do 59 godina.

 

At-risk-of-poverty rate by work intensity of a household was calculated for households without dependent children and households with dependent children for persons aged 0 – 59.

 

 

 

U 2016. stopa rizika od siromaštva prema intenzitetu rada kućanstva najviša je kod kućanstava s vrlo niskim intenzitetom rada te za kućanstva s uzdržavanom djecom iznosi 79,1%, a za kućanstva bez uzdržavane djece iznosi 54,1%. Vrlo niski intenzitet rada odnosi se na situaciju u kojoj osobe žive u kućanstvima u kojima nitko ne radi ili radi vrlo malo, odnosno radno sposobni članovi rade do 20% od ukupnog broja mjeseci u kojima su mogli raditi u referentnom razdoblju.

 

The at-risk-of-poverty rate by work intensity in 2016 was the highest for households with very low work intensity. Thus, for households with dependent children it amounted to 79.1%, while for households without dependent children it amounted to 54.1%. Very low work intensity refers to the situation of persons living in households where nobody works (or works very little), meaning that working-age household members work up to 20% or even less than the total number of months they could have worked in the referent period.

 

 

 

7.   POKAZATELJI MATERIJALNE DEPRIVACIJE U 2016.

      MATERIAL DEPRIVATION INDICATORS, 2016

Postotak osoba koje žive u kućanstvu koje:

 

Percentage of persons living in household that suffers from:

 

-

nisu u mogućnosti priuštiti si adekvatno grijanje u najhladnijim

9,5

 

-

Inability to keep home adequately warm during the coldest

 

 

mjesecima, %

 

 

months, %

 

-

nisu u mogućnosti priuštiti si tjedan dana godišnjeg odmora

62,0

 

-

Inability to afford a one-week annual holiday away

 

 

izvan kuće, %

 

 

from home, %

 

-

nisu u mogućnosti priuštiti si svaki drugi dan obrok koji sadržava meso, piletinu, ribu ili vegetarijanski ekvivalent, %

12,8

 

-

Inability to afford a meal with meat, chicken, fish or vegetarian equivalent every second day, %

 

-

nisu u mogućnosti podmiriti neočekivani financijski izdatak, %

58,5

 

-

Inability to face unexpected financial expenses, %

 

-

kasne s plaćanjem računa za režije, %

25,7

 

-

Being in arrears with utility bills, %

 

 

 

 

Mogućnost spajanja kraja s krajem, %

Ability to make ends meet, %

 

-

vrlo teško

20,9

 

-

With great difficulty

 

-

teško

31,5

 

-

With difficulty

 

-

s malim poteškoćama

35,9

 

-

With some difficulty

 

-

uglavnom lako

8,6

 

-

Fairly easily

 

-

lako

2,7

 

-

Easily

 

-

vrlo lako

0,3

 

-

Very easily

 

 

 

 

 

 

 

Financijsko opterećenje ukupnim troškovima stanovanja, %

Financial burden of total housing cost, %

 

-

znatno financijsko opterećenje

58,2

 

-

With heavy financial burden

 

-

s financijskim opterećenjem

38,2

 

-

With financial burden

 

-

bez financijskog opterećenja

3,6

 

-

Without financial burden

 

 

 

 

 

 

 

Stopa materijalne deprivacije (3 ili više stavki), %

30,7

Material deprivation rate (three or more items), %

 

 

 

Intenzitet materijalne deprivacije, prosječan broj stavki

3,6

Intensity of material deprivation, mean number of items

 

 

 

Materijalna deprivacija odnosi se na pokazatelje koji upućuju na materijalne uvjete koji utječu na kvalitetu života kućanstava.

 

Material deprivation refers to indicators showing material conditions affecting the quality of life of the households.

 

 

 

Prema podacima Ankete u 2016. zabilježeno je:

 

In 2016, according to the Survey data, there were:

 

 

 

 

 

-

9,5% osoba koje žive u kućanstvima koja si ne mogu priuštiti adekvatno grijanje u najhladnijim mjesecima

 

-

9.5% of persons living in households that could not afford to keep home adequately warm during the coldest months,

-

62,0% osoba koje žive u kućanstvima koja si ne mogu priuštiti tjedan dana godišnjeg odmora izvan kuće za sve članove svoga kućanstva

 

-

62.0% of persons living in households that could not afford a one
- week annual holiday away from home for all household members,

-

12,8% osoba koje žive u kućanstvima koja si ne mogu priuštiti obrok koji sadržava meso, piletinu, ribu (ili vegetarijanski ekvivalent) svaki drugi dan

 

-

12.8% of persons living in households that could not afford a meal with meat, chicken, fish or a vegetarian equivalent every second day,

-

58,5% osoba koje žive u kućanstvima koja ne mogu podmiriti neočekivani financijski izdatak iz vlastitih sredstava

 

-

58.5% of persons living in households that could not face unexpected financial expenses,

-

25,7% osoba koje žive u kućanstvima koja su u posljednjih 12 mjeseci zbog financijskih poteškoća kasnila s plaćanjem računa za režije

 

-

25.7% of persons living in households who were unable to pay their utility bills in due time in the last 12 months,

-

31,5% osoba koje žive u kućanstvima koja teško spajaju kraj s krajem, 35,9% osoba koje žive u kućanstvima koja spajaju kraj s krajem s malim teškoćama, a 20,9% osoba živi u kućanstvima koja vrlo teško spajaju kraj s krajem. Najmanji postotak osoba (0,3%) živi u kućanstvima koja vrlo lako spajaju kraj s krajem

 

-

31.5% of persons living in households that made ends meet with difficulty, 35.9% of persons living in households that made ends meet with some difficulty and 20.9% of people live in households that made ends meet very hard. The lowest percentages of persons (0.3%) live in households that make ends meet very easily,

-

58,2% osoba koje žive u kućanstvima kojima su ukupni troškovi stanovanja znatno financijsko opterećenje, dok samo 3,6% osoba živi u kućanstvima kojima ukupni troškovi stanovanja nisu financijsko opterećenje.

 

-

58.2% of persons living in households in which the total housing costs presented a heavy financial burden, while only 3.6% of persons lived in households where the total housing cost presented no financial burden.

 

 

 

Stopa materijalne deprivacije prikazuje postotak osoba koje žive u kućanstvima koja si ne mogu, isključivo zbog financijskih razloga, priuštiti najmanje tri od devet stavki materijalne deprivacije. Stopa materijalne deprivacije u Republici Hrvatskoj u 2016. iznosi 30,7%.

 

The material deprivation rate presents the percentage of persons who live in households that cannot afford, exclusively due to lack of financial resources, at least three of nine deprivation items. The material deprivation rate in 2016 for the Republic of Croatia was 30.7%.

 

 

 

Intenzitet materijalne deprivacije prikazuje prosječan broj stavki materijalnog oskudijevanja po osobi i u 2016. iznosi 3,6 stavki, a izračunava se za osobe koje si ne mogu priuštiti najmanje tri od devet stavki materijalne deprivacije.

 

The intensity of material deprivation indicates the mean number of material deprivation items per person, which in 2016 amounted to 3.6. It is calculated for persons who cannot afford at least three of nine deprivation items.

 

 

 

8.   OSTALI POKAZATELJI SIROMAŠTVA U 2016.

      OTHER POVERTY INDICATORS, 2016

 

 

 

Nejednakost distribucije dohotka – kvintilni omjer (S80/S20)

5,1

Inequality of income distribution – quintile share ratio (S80/S20)

Ginijev koeficijent

30,0

Gini coefficient

 

 

Relativni jaz rizika od siromaštva, %

28,8

Relative at-risk-of-poverty gap, %

 

 

Raspršenost oko praga rizika od siromaštva, %

 

Dispersion around at-risk-of-poverty threshold, %

40-postotni prag

8,6

40% cut-off

50-postotni prag

13,4

50% cut-off

70-postotni prag

26,6

70% cut-off

 

 

 

Stopa rizika od siromaštva prema statusu stanovanja, %

At-risk-of-poverty rate by tenure status, %

Stanar

26,2

Tenant

Vlasnik ili stanuje besplatno

19,7

Owner or rent free

 

 

 

Kvintilni omjer (S80/S20) jest pokazatelj dohodovne nejednakosti koji mjeri odnos između petoga i prvoga kvintila distribucije dohotka, tj. odnos ukupnoga ekvivalentnog dohotka 20% populacije s najvećim dohotkom i ukupnoga ekvivalentnog dohotka 20% populacije s najmanjim dohotkom. U 2016. taj je pokazatelj iznosio 5,1, što znači da je 20% stanovništva s najvišim ekvivalentnim raspoloživim dohotkom primalo 5,1 puta veći dohodak od 20% stanovništva s najnižim ekvivalentnim raspoloživim dohotkom.

 

The quintile share ratio (S80/S20) is an indicator of income inequality and it measures the ratio in the top and bottom quintiles. It represents the ratio between the total equivalised income of the 20% of population with the highest income and the 20% of population with the lowest income. This ratio reached 5.1 in 2016, which means that 20% of the population with the highest equivalised disposable income received 5.1 times as much income as 20% of the population with the lowest equivalised disposable income.

 

 

 

Ginijev koeficijent jest mjera nejednakosti raspodjele dohotka i u 2016. iznosio je 30,0%. Kad bi postojala savršena jednakost (tj. kad bi svaka osoba primala jednaki dohodak), tad bi Ginijev koeficijent iznosio 0%. Što je vrijednost bliža 100%, to je dohodovna nejednakost veća.

 

Gini coefficient is a measure of income inequality distribution and in 2016 it was 30.0%. If there were a perfect equality, that is, if each person received the same income, the Gini coefficient would be 0%. The closer to 100% the value is, the greater the income inequality.

 

 

 

Relativni jaz rizika od siromaštva jest razlika između praga rizika od siromaštva i medijana ekvivalentnog dohotka osoba koje su ispod praga rizika od siromaštva te je u 2016. iznosio 28,8%.

 

The relative at-risk-of-poverty gap is a difference between the at
-risk-of-poverty threshold and the equivalised income median of persons below the at-risk-of-poverty threshold. In 2016 it was 28.8%.

 

 

 


Raspršenost oko praga rizika od siromaštva prikazuje postotak osoba koje su u riziku od siromaštva u slučaju kada je prag rizika postavljen na 40%, 50% i 70% medijana ekvivalentnog dohotka. Stopa rizika od siromaštva u 2016. iznosi 8,6% ako je prag postavljen na 40% medijana, 13,4% ako je prag 50% medijana i 26,6% ako je prag 70% medijana ekvivalentnog dohotka.

 

The dispersion around the at-risk-of-poverty threshold indicates the percentage of persons at the risk of poverty in case when the at-risk-of
-poverty threshold is set at 40%, 50% and 70% of the equivalised income medians. In 2016, the at-risk-of-poverty rate was 8.6% for the threshold set at 40% of the median, 13.4% for the threshold set at 50% of the median and 26.6% for the threshold set at 70% of the equivalised income median.

 

 

 

Prema statusu stanovanja stopa rizika od siromaštva u 2016. veća je za stanare i iznosi 26,2%, nego za vlasnike stana, za koje iznosi 19,7%.

 

The at-risk-of-poverty rate by tenure status in 2016 was higher for tenants, 26.2%, than for owners or rent-free occupants, for which that rate amounted to 19.7%.

 

 

 

U tablici 8. prikazana je usporedba između više pokazatelja siromaštva za zemlje EU-a i Republiku Hrvatsku za 2016. Svi pokazatelji izračunani su iz podataka statističkog istraživanja o dohotku i životnim uvjetima kućanstava (EU-SILC).

 

The comparison of the poverty indicators for EU countries and for the Republic of Croatia in 2016 was given in table 8. All indicators were calculated on the basis of data collected through the EU-SILC Survey.

 

 

 

9.   POKAZATELJI SIROMAŠTVA, USPOREDBA IZMEĐU ZEMALJA EUROPSKE UNIJE I REPUBLIKE HRVATSKE U 2016.

      POVERTY INDICATORS, COMPARISON BETWEEN EU COUNTRIES AND REPUBLIC OF CROATIA, 2016

 

Stopa rizika od siromaštva, %

At-risk-of-poverty rate, %

Osobe u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti, %

People at risk of poverty or social exclusion, %

Nejednakost distribucije dohotka kvintilni omjer (S80/S20)

Inequality of income distribution – quintile share ratio (S80/S20)

Ginijev koeficijent

Gini coefficient

Stopa rizika od siromaštva, prije socijalnih transfera, %

At-risk-of-poverty rate, before social transfers, %

Stopa rizika od siromaštva, nisu uključene mirovine i socijalni transferi, %

At-risk-of-poverty rate, pensions and social transfers excluded, %

 

 

 

 

 

 

 

 

 

EU-28

EU 28

 

 

 

 

 

 

 

 

Austrija

14,1

18,0

4,1

27,2

26,3

44,8

Austria

Belgija

15,5

20,7

3,8

26,3

26,3

44,2

Belgium

Bugarska

22,91)

40,41)

7,91)

38,31)

27,91)

45,51)

Bulgaria

Cipar

Cyprus

Češka

9,7

13,3

3,5

25,1

16,3

36,5

Czech Republic

Danska

11,9

16,7

4,1

27,7

24,9

40,2

Denmark

Estonija

Estonia

Finska

11,6

16,6

3,6

25,4

27,0

43,7

Finland

Francuska

France

Grčka

21,2

35,6

6,6

34,3

25,2

52,9

Greece

Hrvatska

19,9

28,5

5,1

30,0

27,8

44,9

Croatia

Irska

Ireland

Italija

Italy

Letonija

21,8

28,5

6,2

34,5

27,8

40,2

Latvia

Litva

21,9

30,1

7,1

37,0

27,9

42,0

Lithuania

Luksemburg

Luxembourg

Mađarska

14,5

26,3

4,3

28,2

25,8

47,6

Hungary

Malta

Malta

Nizozemska

12,82)

16,82)

4,22)

28,22)

21,92)

38,12)

Netherlands

Njemačka

Germany

Poljska

17,3

21,9

4,8

29,8

22,9

43,1

Poland

Portugal

Portugal

Rumunjska

25,32)

38,82)

7,22)

34,72)

29,52)

49,52)

Romania

Slovačka

12,7

18,1

3,6

24,3

18,4

37,9

Slovakia

Slovenija

13,9

18,4

3,6

24,4

24,3

41,2

Slovenia

Španjolska

22,3

27,9

6,6

34,5

29,5

46,8

Spain

Švedska

16,2

18,3

4,3

27,6

29,9

45,0

Sweden

Ujedinjena Kraljevina

15,9

22,2

5,1

31,5

28,1

42,7

United Kingdom

 

 

1)       Prekid u vremenskom nizu

2)       Privremeni podatak

1)       Break in time series.

2)       Provisional data.

 

 

Izvor:

Eurostat – Income and Living Conditions, 12. rujna 2017.

Source:

Eurostat – Income and Living Conditions, 12 September 2017

 

 

 

 

1)       Ne raspolaže se podatkom.

2)       Privremeni podatak

3)       Prekid u vremenskom nizu

 

1)       Data not available.

2)       Provisional data.

3)       Break in time series.

 

 

Usporedba nekih pokazatelja siromaštva, prema raspoloživim podacima za 2016. među zemljama Europske unije, navedenih u tablici 9., pokazuje sljedeće:

 

The comparison of some poverty indicators, according to data available for 2016, between the EU countries, given in table 9., shows that:

 

 

 

 

 

-

najvišu stopu rizika od siromaštva imala je Rumunjska (25,3%), potom Bugarska (22,9%), Španjolska (22,3%), Litva (21,9%), Letonija (21,8%) i Grčka (21,2%), gdje je više od petine stanovništva imalo ekvivalentan ukupni raspoloživi dohodak ispod praga rizika od siromaštva. U Hrvatskoj je stopa siromaštva iznosila 19,9%.

 

-

The highest at-risk-of-poverty rate was recorded in Romania (25.3%), followed by Bulgaria (22.9%), Spain (22.3%), Lithuania (21.9%), Latvia (21.8%) and Greece (21.2%), where more than a fifth of the country’s population had an equivalised total disposable income below the at-risk-of-poverty threshold. In Croatia the at-risk-of-poverty rates amounted to 19.9%,

-

najniže stope rizika od siromaštva zabilježene su u Češkoj (9,7%), Finskoj (11,6%), Danskoj (11,9%), Slovačkoj (12,7%) i Nizozemskoj (12,8%).

 

-

The lowest at-risk-of-poverty rates were recorded in the Czech Republic (9.7%), Finland (11.6%), Denmark (11.9%), Slovakia (12.7%) and the Netherlands (12.8%),

-

najviše osoba u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti zabilježeno je u Bugarskoj (40,4%), Rumunjskoj (38,8%) i Grčkoj (35,6%), a najmanje je osoba u takvu položaju bilo u Češkoj (13,3%), Finskoj (16,6%), Danskoj (16,7%) i Nizozemskoj (16,8%). Prema ovom pokazatelju, u Hrvatskoj je 28,5% osoba u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti.

 

-

The most people at risk of poverty or social exclusion were recorded in Bulgaria (40.4%), Romania (38.8%) and Greece (35.6%), while the  fewest people in such a position were recorded in the Czech Republic (13.3%), Finland (16.6%), Denmark (16.7%) and the Netherlands (16.8%). According to this indicator, there are 28.5% of people at risk of poverty or social exclusion in Croatia,

-

nejednakost raspodjele dohotka izražena kvintilnim omjerom (S80/S20) najveća je u Bugarskoj (7,9) Rumunjskoj (7,2) te Litvi (7,1), što pokazuje da je, npr. u Bugarskoj 20% stanovništva s najvišim ekvivalentnim raspoloživim dohotkom primilo 7,9 puta veći dohodak od 20% stanovništva s najnižim ekvivalentnim raspoloživim dohotkom. Za Hrvatsku je pokazatelj nejednakosti raspodjele dohotka iznosio 5,1. Najmanja nejednakost raspodjele dohotka zabilježena je u Češkoj (3,5) te u Finskoj, Slovačkoj i Sloveniji (3,6).

 

-

The inequality of income distribution defined by the quintile share ratio (S80/S20) was the highest in Bulgaria (7.9), Romania (7.2) and Lithuania (7.1), which indicates that, for example, 20% of the population in Bulgaria with the highest equivalised disposable income received 7.9 times as much income as the 20% of the population with the lowest equivalised disposable income. The indicator of income inequality distibution for Croatia was 5.1. The lowest inequality of income distribution was recorded in the Czech Republic (3.5) as well as in Finland, Slovakia and Slovenia (3.6).

 

 

 

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA

 

NOTES ON METHODOLOGY

 

 

 

 

 

 

Izvor podataka

 

Data source

 

 

 

Pokazatelji siromaštva za Republiku Hrvatsku prikazani u ovom Priopćenju izračunani su iz podataka prikupljenih Anketom o dohotku stanovništva koja je provedena 2016. (ADS 2016.) Anketa je godišnje istraživanje koje se provodi na uzorku slučajno izabranih privatnih kućanstava. Prema metodologiji ne obuhvaćaju se institucionalna kućanstva (domovi, zatvori, bolnice za trajni smještaj osoba i slično).

 

The poverty indicators for the Republic of Croatia presented in this release were calculated by using data collected in the Statistics on Income and Living Conditions, which was carried out in 2016 (SILC 2016). It is an annual survey that is carried out on the random sample of private households. According to the methodology, institutional households (such as homes, prisons, hospitals for the permanent accommodation of patients etc.) are not covered.

 

 

 

Anketom se prikupljaju podaci o bruto i neto dohotku kućanstava i svih članova kućanstava, podaci o obrazovnom statusu osoba, statusu u aktivnosti i zaposlenosti, brizi o vlastitom zdravlju i najmlađim članovima kućanstva, podaci o financijskome i materijalnom statusu kućanstva te podaci o ostalim aspektima životnih uvjeta kućanstava. Anketa o dohotku stanovništva uvedena je u statistički sustav Republike Hrvatske u 2010. i usklađena je s uredbama EU-a i Eurostatovom metodologijom propisanima za istraživanja EU-SILC (Statistics on Income and Living Conditions). Istraživanje SILC, na razini EU-a, obvezatno je istraživanje i referentni izvor podataka kojim se osigurava praćenje i usporedivost statistike dohotka, siromaštva i socijalne isključenosti.

 

The survey collects data on gross and net income of households and all household members, data on education status of persons, activity status and employment, health care and childcare, data on financial and material status of households and data on other aspects of living standards of households. The Statistics on Income and Living Conditions was introduced in the statistical system of Republic of Croatia in 2010 and is in line with EU regulations and Eurostat's methodology for the EU-SILC survey. On the EU level, the SILC is an obligatory survey and presents a reference data source that provides for the monitoring and comparability of the income, poverty and social exclusion statistics.

 

 

 

Podaci za 2016. objavljeni u ovom Priopćenju nisu u potpunosti usporedivi s podacima iz prethodnih godina zbog detaljnijeg raščlanjivanja pojedinih komponenti dohotka u anketnom upitniku za 2016.

 

Data for 2016 published in this First Release are not fully comparable with data from previous years due to more detailed breakdown of particular income components in the questionnaire for 2016.

 

 

 

 

 

 

Prikupljanje podataka

 

Data collection

 

 

 

Podaci Ankete prikupljaju se intervjuiranjem izabranih kućanstava metodom CAPI (Computer-Assisted Personal Interviewing), tj. za unos podataka koristi se prijenosno računalo odnosno elektronički upitnik. Anketiranje kućanstava na terenu provode posebno obučeni anketari. Njihov rad organizira Državni zavod za statistiku koji prikupljene podatke kontrolira, obrađuje i tabelira. Rezultati se objavljuju na godišnjoj razini.

 

Data are collected by using the CAPI method (the Computer-Assisted Personal Interviewing), which is done by using a personal computer for data entry, that is, the electronic questionnaire. The field work is carried out by educated interviewers and their work is organised by the Croatian Bureau of Statistics, which further controls and processes the data and prepares tables. The results of the survey are published at the annual level.

 

 

 

Referentna razdoblja na koja se odnose podaci definirana su vrstom podataka koji se prikupljaju. Referentno razdoblje za podatke o dohotku, koji su najvažniji dio ovog istraživanja, jest prethodna kalendarska godina te je stoga za anketu ADS 2016. referentno razdoblje podataka o dohotku 2015. Za ostale podatke referentno razdoblje je različito, npr. prethodni mjesec od trenutka anketiranja, prethodnih 6 mjeseci, trenutačno, prethodnih 12 mjeseci itd.

 

Reference periods to which data refer are defined by type of collected data. The reference period for income data, the most important part of this survey, is a previous calendar year, which makes the year 2015 the reference period for the SILC 2016 survey on income data. For other data, the reference period is different, for example, a previous month from the time of the interview, previous 6 months, current period, previous 12 months etc.

 

 

 

Prema Zakonu o službenoj statistici (NN, br. 103/03., 75/09., 59/12. i 12/13. – pročišćeni tekst) zajamčena je tajnost svih podataka koje ispitanici daju o sebi i članovima svoga kućanstva. Prikupljeni podaci upotrebljavaju se isključivo za statističke svrhe i objavljuju u agregiranom obliku.

 

According to the Official Statistical Act (NN, Nos 103/03, 75/09, 59/12 and 12/13 – consolidated text), the confidentiality of all personal data on the household and its members given by respondents is guaranteed. The collected data are used solely for statistical purposes and they are published at the aggregate level.

 

 

 

 

 

 

Definicije

 

Definitions

 

 

 

Kućanstvo je svaka obiteljska ili druga zajednica osoba koje zajedno stanuju i zajednički troše svoje prihode za podmirivanje osnovnih životnih potreba (stanovanje, hrana i drugo). Kućanstvom se smatra i svaka osoba koja živi sama (jednočlano kućanstvo).

 

Household is every family or other community of individuals who live together and jointly spend their income in order to meet the basic existential needs (accommodation, food etc.). A household is also considered every person who lives alone (one-person household).


 

 

 

Ukupan raspoloživi dohodak kućanstva jest ukupan novčani neto dohodak koji je primilo kućanstvo i svi njegovi članovi tijekom referentnog razdoblja koje je prethodna godina. Ukupan dohodak obuhvaća dohodak od nesamostalnog rada, dohodak od samostalnog rada, dohodak od imovine, mirovine, socijalne transfere te ostale novčane primitke koje kućanstvo prima od osoba izvan kućanstva.

 

Total disposable income of a household is the total net income received by household and all its members during the reference period, which is the previous year. It includes the income from paid employment, the income from self-employment, the property income, pension, social transfers and other receipts received from persons who are not household members.

 

 

 

Ekvivalentni raspoloživi dohodak računa se tako da se ukupan raspoloživi dohodak kućanstva podijeli s ekvivalentnom veličinom kućanstva izračunanom prema modificiranoj OECD-ovoj ljestvici, prema kojoj se nositelju kućanstva dodjeljuje koeficijent 1, svakoj drugoj odrasloj osobi u kućanstvu od 14 godina i starijoj osobi koeficijent 0,5, a djeci mlađoj od 14 godina koeficijent 0,3. Postupak se primjenjuje zbog određivanja ravnomjernijeg udjela svakog člana kućanstva u stjecanju zajedničkog prihoda.

 

Equivalised disposable income is calculated in a way that the total disposable household income is divided by equivalised household size calculated according to the modified OECD scale, in which the household head is given coefficient 1, every other adult aged 14 and over is given coefficient 0.5 and every child under 14 years of age is given coefficient 0.3. This procedure is applied in order to allot equal share to each member with respect to joint earnings.

 

 

 

Prag rizika od siromaštva utvrđuje se tako da se za sva kućanstva izračuna ekvivalentan dohodak po članu kućanstva. Zatim se utvrđuje srednja vrijednost (medijan) distribucije dohotka i 60% od izračunane srednje vrijednosti čini prag rizika od siromaštva. Osobe čiji je dohodak ispod praga u većem su riziku od siromaštva od ostalih, ali ne žive nužno u oskudici. Prag rizika od siromaštva iskazuje se u kunama.

 

The at-risk-of-poverty threshold is determined by calculating the equivalised income per household member for all households. After that, the middle value (median) of the income distribution is determined and 60% of the median is determined as the risk-of-poverty threshold. Persons with the income below the threshold are at the higher risk of poverty than others, but do not necessarily live in deprivation. The at-risk-of-poverty threshold is presented in kuna.

 

 

 

Stopa rizika od siromaštva kao standardni pokazatelj jest postotak osoba koje imaju ekvivalentan raspoloživi dohodak ispod praga rizika od siromaštva.

 

At-risk-of-poverty rate is a percentage of persons with the equivalised disposable income below the at-risk-of-poverty threshold.

 

 

 

Stopa rizika od siromaštva određena prema pragu rizika od siromaštva 2012. jest postotak osoba čiji je ekvivalentan raspoloživi dohodak u 2016. ispod praga rizika od siromaštva 2012. koji je usklađen sa stopom inflacije.

 

At-risk-of-poverty rate established according to the at-risk-of
-poverty threshold from 2012
is defined as the percentage of persons whose equivalised disposable income in 2016 was below the at-risk-of-poverty threshold in 2012, which has been adjusted for inflation.

 

 

 

Osobe u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti pokazatelj je koji čine osobe (postotak osoba u ukupnoj populaciji) koje su u riziku od siromaštva ili u teškoj materijalnoj deprivaciji (oskudici) ili žive u kućanstvu s vrlo niskim intenzitetom rada.

 

People at risk of poverty or social exclusion is an indicator that represents persons (as percentage of persons in total population) who are at risk of poverty or severely materially deprived or living in a household with very low work intensity.

 

 

 

Stopa rizika od siromaštva prije socijalnih transfera izračunava se tako da se pri definiranju dohotka izuzmu socijalni transferi te mirovine. Pokazatelj se upotrebljava u kombinaciji s osnovnom stopom rizika od siromaštva radi mjerenja utjecaja socijalnih transfera na rizik od siromaštva.

 

The at-risk-of-poverty rate before social transfers is calculated by excluding social transfers and pensions when defining an income. This indicator is used in combination with a standard at-risk-of-poverty rate in order to evaluate the impact of social transfers on the risk of poverty.

 

 

 

Nacionalna klasifikacija prostornih jedinica za statistiku 2012. (NKPJS 2012.) statistički je standard koji se koristi za prikupljanje, upisivanje, obradu, analizu i diseminaciju podataka regionalne statistike prema razinama prostorne podjele Republike Hrvatske. Prostorne jedinice za statistiku 2. razine jesu Jadranska Hrvatska i Kontinentalna Hrvatska.

 

NUTS is a common classification of territorial units for statistics used for collection, entering, processing, analysis and dissemination of regional statistics. For the Republic of Croatia, spatial units  for statistics at NUTS 2 level are the Adriatic Croatia and the Continental Croatia.

 

 

 

Jadranska Hrvatska obuhvaća sljedeće županije: Primorsko-goransku,
Ličko-senjsku, Zadarsku, Šibensko-kninsku, Splitsko-dalmatinsku, Istarsku i Dubrovačko-neretvansku.

 

The Adriatic Croatia encompasses the following counties: Primorje
-Gorski kotar, Lika-Senj, Zadar, Šibenik-Knin, Split-Dalmatia, Istria and Dubrovnik-Neretva.

 

 

 

Kontinentalna Hrvatska obuhvaća sljedeće županije: Grad Zagreb, Zagrebačka županiju, Krapinsko-zagorsku, Varaždinsku, Koprivničko-križevačku, Međimursku, Bjelovarsko-bilogorsku, Virovitičko-podravsku, Požeško-slavonsku, Brodsko-posavsku, Osječko-baranjsku, Vukovarsko-srijemsku, Karlovačku i Sisačko-moslavačku. 

 

The Continental Croatia encompasses the following counties: the City of Zagreb, Zagreb, Krapina-Zagorje, Varaždin, Koprivnica-Križevci, Međimurje, Bjelovar-Bilogora, Virovitica Podravina, Požega-Slavonia, Slavonski Brod-Posavina, Osijek-Baranja, Vukovar-Sirmium, Karlovac and Sisak-Moslavina.

 

 

 

Stopa rizika od siromaštva prema najčešćem statusu u aktivnosti izračunana je za osobe u dobi od 18 i više godina prema najčešćem statusu aktivnosti u referentnom razdoblju. Najčešći status aktivnosti osobe jest onaj status u kojem je osoba provela najmanje sedam mjeseci tijekom referentnog razdoblja.

 

At-risk-of-poverty rate by most frequent activity status is calculated for persons aged 18 years and over according to the prevailing activity status in a reference period. The prevailing activity status of a person is the status which a person had for at least seven months in the reference period.

 

 

 

Intenzitet rada kućanstva jest odnos između ukupnog broja mjeseci u kojima su svi radno sposobni članovi kućanstva radili u referentnom razdoblju i ukupnog broja mjeseci koje su ti isti članovi kućanstva teoretski mogli raditi u tome istom razdoblju. Radno sposobna osoba jest osoba u dobi od 18 do 59 godina, s time da se isključuju studenti u dobnoj skupini između 18 i 24 godine.

 

The work intensity of a household is the ratio of the total number of months that all working-age household members have worked during the income reference year and the total number of months the same household members theoretically could have worked in the same period. A working-age person is a person aged 18 – 59 years, with the exclusion of students in the 18 – 24 age group.

 

 

 

Intenzitet rada definira se kao: vrlo niski (0 0,2), niski (0,2 0,45), srednji (0,45 0,55), visoki (0,55 0,85) i vrlo visoki (0,85 1). Vrlo niski intenzitet rada odnosi se na kućanstva u kojima niti jedan član kućanstva ne radi ili radi vrlo malo odnosno radno sposobni članovi rade 20% i manje od 20% ukupnog broja mjeseci u kojima su mogli raditi u referentnom razdoblju.

 

The work intensity is defined as: very low (0 – 0.2), low (0.2 – 0.45), medium (0.45 – 0.55), high (0.55 – 0.85) and very high (0.85 – 1). Very low work intensity refers to the situation of persons living in households where nobody works (or work very little), meaning that working-age household members work 20% or even less than the total number of months they could have worked in a referent period.

 

 

 

Uzdržavano dijete uključuje sve osobe ispod 18 godina kao i osobe u dobi od 18 do 24 godine koje žive s barem jednim roditeljem i ekonomski su neaktivne.

 

Dependent children include all persons aged below 18 as well as persons aged 18 to 24 years, living with at least one parent and economically inactive.

 

 

 

Kućanstva koja nisu u mogućnosti priuštiti si tjedan dana godišnjeg odmora izvan kuće odnosi se na ona kućanstva koja svim svojim članovima ne mogu priuštiti, isključivo iz financijskih razloga, odlazak na tjedan dana godišnjeg odmora izvan doma. Odmor kod prijatelja ili rodbine, odmor s besplatnim smještajem ili odmor u vlastitoj vikendici, kući za odmor i sl. smatra se odlaskom na godišnji odmor. Ako bar jedan član kućanstva iz financijskih razloga nije u mogućnosti otići na godišnji odmor, smatra se da je cijelo kućanstvo u nemogućnosti otići na godišnji odmor. Ako kućanstvo posuđuje novac od banke, prijatelja, rodbine i sl. kako bi platilo odlazak na godišnji odmor, smatra se kao da je plaćeno iz vlastitih sredstava.

 

Inability to afford a one-week annual holiday away from home refers to households that cannot afford a one week annual holiday away from home to its members due to financial difficulties. Holidays that include staying with friends or relatives, charge-free accommodation in their own cottage, summer house etc. is considered a vacation. If just one household member cannot go on holiday due to financial difficulties, it is considered that the whole household is unable to go on holiday. If a household borrow money from bank, friends, relatives etc. to pay a holiday, it is considered as it is payed from own resources.

 

 

 

Kućanstva koja nisu u mogućnosti priuštiti si svaki drugi dan obrok koji sadržava meso, piletinu, ribu ili vegetarijanski ekvivalent odnosi se na ona kućanstva koja si ne mogu isključivo iz financijskih razloga priuštiti obrok koji sadržava meso, piletinu, ribu ili vegetarijanski ekvivalent svaki drugi dan.

 

Inability to afford a meal with meat, chicken, fish or vegetarian equivalent every second day refers to households that cannot afford a meal with meat, chicken, fish or vegetarian equivalent every second day solely due to financial difficulties.

 

 

 

Kućanstva koja nisu u mogućnosti platiti neočekivani financijski izdatak odnosi se na ona kućanstva koja nisu u mogućnosti podmiriti neočekivani financijski izdatak isključivo iz vlastitih sredstava bez da se dodatno zadužuju. Neočekivani financijski izdatak predstavlja mjesečni iznos praga rizika od siromaštva za samačko kućanstvo u prethodnoj godini te za 2016. iznosi 2 000 kuna. Pod dodatnim zaduživanjem podrazumijeva se da kućanstvo ne treba tražiti financijsku pomoć od drugih (banke, prijatelja i sl.) te da ne dolazi u pitanje podmirivanje tekućih redovnih izdataka. Neočekivani financijski izdatak podrazumijeva, npr. izdatak za popravak nekoga izvanrednoga kvara u stanu ili zamjenu nekoga trajnog dobra i sl.

 

Inability to face unexpected financial expenses refers to households that cannot pay unexpected financial expenses solely from own resources and without additional loans. The unexpected financial expense presents a monthly value of the at-risk-of-poverty threshold for one-person household in the previous year. In 2016 it amounted to
2 000 kuna. Additional debts
imply that the household does not need any financial help from others (bank, friends etc.) and that it is not an issue of paying regular ongoing expenses. Unexpected financial expenses include, for example, expenditure for the repair of an extraordinary breakdown in the flat or the replacement of a durable good with a new one, etc.

 

 

 

Kašnjenje s plaćanjem računa za režije podrazumijeva da je kućanstvo u posljednjih 12 mjeseci platilo račun za režije nakon dana dospijeća računa na naplatu. Računi za režije podrazumijevaju račune za struju, vodu, plin, grijanje, odvoz smeća i ostale račune koji su povezani sa stanom u kojem kućanstvo živi. Iznimku čine računi za telefon (fiksni i mobilni) koji se ne smatraju računom za režije u ovom pokazatelju.

 

Being in arrears with utility bills implies that in last 12 months the household paid the utility bill after due time for collection. Utility bills are bills for electricity, water, gas, heating, sewage removal and other bills connected with the dwelling in which the household lives. The exception are phone bills (fix or mobile), which are not considerd utility bills within this indicator.

 

 

 

Sposobnost spajanja kraja s krajem sposobnost je kućanstva da redovito podmiruje uobičajene i nužne izdatke s obzirom na ukupni dohodak svih članova kućanstva. Sposobnost kućanstva podijeljena je u šest razina: vrlo teško, teško, s malim teškoćama, uglavnom lako, lako i vrlo lako prema kojima se kućanstvo izjašnjava.

 

Ability to make ends meet presents the househod's ability to regulary pay usual and necessary expenses in relation to the total income of all household members. The ability of the household is divided in the following six levels according to which the household declares itself: with great difficulty, with difficulty, with some difficulty, fairly easily, easily, very easily.

 

 

 

Financijsko opterećenje ukupnim troškovima stanovanja odnosi se na subjektivnu procjenu kućanstva o tome u kojoj mjeri troškovi stanovanja financijski opterećuju kućanstvo. Ukupni troškovi stanovanja podrazumijevaju troškove najamnine, režija, popravaka i održavanja stana i ostalih izdataka za stan kao i oplatu stambenih kredita. U troškove se ubrajaju samo izdaci koje kućanstvo uistinu plaća, a ne uzimaju se u obzir akumulirani zaostaci i kašnjenja u plaćanju dospjelih računa.

 

Financial burden of total housing costs refers to the subjective assessment of the household about the extent of the burden of total housing costs. The total housing costs include rents, utility bills, repairing and maintaining costs and other expenses connected to the dwelling as well as mortgage payment. These costs include only costs actually paid by the household and exclude accumulated backlogs and delays in the payment of received bills.

 

 

 

 

 

 

Stavke materijalne deprivacije jesu:

 

The material deprivation items concerned are the following:

 

 

 

1)

kašnjenje s plaćanjem najamnine, računa za režije, stambenoga kredita ili potrošačkoga kredita

 

1)

being in arrears with mortgage or rent payments, utility bills, hire purchase instalments or other loan payments,

2)

nemogućnost kućanstva da svim članovima priušti tjedan dana godišnjeg odmora izvan kuće

 

2)

inability to afford a one-week annual holiday away from home,

3)

nemogućnost kućanstva da si priušti obrok koji sadržava meso, piletinu, ribu ili vegetarijanski ekvivalent svaki drugi dan

 

3)

inability to afford a meal with meat, chicken, fish or vegetarian equivalent every second day,

4)

nemogućnost kućanstva da podmiri neočekivani financijski trošak

 

4)

inability to face unexpected financial expenses,

5)

nemogućnost kućanstva da si priušti telefon

 

5)

inability to afford a telephone,

6)

nemogućnost kućanstva da si priušti TV u boji

 

6)

inability to afford a colour TV,

7)

nemogućnost kućanstva da si priušti perilicu za rublje

 

7)

inability to afford a washing machine,

8)

nemogućnost kućanstva da si priušti automobil

 

8)

inability to afford a car,

9)

nemogućnost kućanstva da si priušti adekvatno grijanje u najhladnijim mjesecima.

 

9)

inability of the household to pay for keeping its home adequately warm during the coldest months.

 

 

 

Relativni jaz rizika od siromaštva jest razlika između praga rizika od siromaštva i medijana ekvivalentnog dohotka osoba koje su ispod praga rizika od siromaštva, a izražena je kao postotak od praga rizika od siromaštva.

 

Relative at-risk-of-poverty gap is a difference between the at-risk-of
-poverty threshold and equivalised income median of persons below the at-risk-of-poverty threshold, expressed as a percentage of the at-risk-of-poverty threshold.

 

 

 

Status stanovanja kućanstva definira se u odnosu na stambenu jedinicu u kojoj je kućanstvo živjelo u vrijeme provođenja ankete, odnosno na njihov status vezano za taj stan. U tom smislu razlikuje se status vlasnika stana i status stanara. Status vlasnika stana podrazumijeva kućanstva čiji su članovi vlasnici ili suvlasnici stana u kojem žive, bez obveze ili s obvezom otplate stambenoga kredita ili obvezom otkupa stana, ili stanari koji ne plaćaju najamninu za stan u kojem žive. Status stanara podrazumijeva ona kućanstva koja plaćaju punu (tržišnu) najamninu ili sniženu najamninu.

 

The tenure status of a household is defined in relation to the housing unit in which the household was living at the time when the survey was performed, that is, in relation to their status with regard to that dwelling. In this respect, there are two different statuses: owner and tenant. The owner status includes households whose members are either owners or co-owners of the dwelling in which they live, with or without mortgage or obligation to repay the dwelling, or tenants that do not pay rent for the dwelling in which they live. The tenant status includes households that pay full (market) rent or reduced rent for the dwelling.

 

 

 

 

 

 

Nacrt i veličina uzorka

 

Design and sample size

 

 

 

Anketa o dohotku stanovništva jest istraživanje na panelnom uzorku slučajno izabranih privatnih kućanstava. Panelni uzorak podrazumijeva da izabrana kućanstva ostaju u uzorku četiri uzastopne godine te se tako ponovno anketiraju. Okvir za izbor uzorka stanova nastanjenih privatnim kućanstvima u 2016. temeljio se na podacima Popisa stanovništva, kućanstava i stanova 2011. Ukupni uzorak činilo je
11 156 kućanstava. U izabranom uzorku za 2016. uspješno je anketirano 7 567 kućanstava, a stopa odgovora na razini kućanstva iznosila je 72,09%.

 

The SILC survey is a panel sample survey of randomly chosen private households. The panel sample implies that selected households remain in the sample for four consecutive years and that they are repeatedly interviewed. The sample frame used in 2016 for the selection of dwellings occupied by private households was based on the 2011 Census data. The total sample consisted of 11 156 households. The sample selected for 2016 consisted of 7 567 successfully interviewed private households and the response rate at the household level was 72.09%.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Kratice

 

Abbreviations

 

 

 

ADS

Anketa o dohotku stanovništva

 

SILC

Statistics on Income and Living Conditions

CAPI

anketiranje uz podršku prijenosnog računala

 

CAPI

computer-assisted personal interviewing

EU

Europska unija

 

EU

European Union

EU-28

Europska unija (28 zemalja članica)

 

EU 28

European Union (28 member states)

Eurostat

Statistički ured Europske unije

 

Eurostat

Statistical Office of the European Communities

NN

Narodne novine

 

NN

Narodne novine, official gazette of the Republic of Croatia

OECD

Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj

 

OECD

Organization for Economic Co-operation and Development

NKPJS

Nacionalna klasifikacija prostornih jedinica za statistiku

 

NKPJS

The National Classification of Spatial Units of Statistics

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Znakovi

 

Symbols

 

 

 

 

 

...

ne raspolaže se podatkom

 

...

data not available

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Objavljuje i tiska Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, Ilica 3, p. p. 80.

Published and printed by the Croatian Bureau of Statistics, Zagreb, Ilica 3, P. O. B. 80

Telefon/ Phone: +385 (0) 1 4806-111, telefaks/ Fax: +385 (0) 1 4817-666

 

Odgovara ravnatelj Marko Krištof.

Person responsible: Marko Krištof, Director General

 

Priredile: Vesna Lipavić i Zvjezdana Barić

Prepared by: Vesna Lipavić and Zvjezdana Barić

 

 

MOLIMO KORISNIKE DA PRI KORIŠTENJU PODATAKA NAVEDU IZVOR.

USERS ARE KINDLY REQUESTED TO STATE THE SOURCE

 

 

Naklada: 20 primjeraka

20 copies printed

 

Podaci iz ovog Priopćenja objavljuju se i na internetu.

First Release data are also published on the Internet.

 

 

Služba za komunikaciju s korisnicima

User Communication Department

 

·     Informacije i korisnički zahtjevi

     Information and user requests

·     Pretplata publikacija

     Subscription

·     Novinarski upiti

     Press corner

 

      Telefon/ Phone:
      +385 (0) 1 4806-138, 4806-154, 4811-212

      Elektronička pošta/ E-mail:
      stat.info@dzs.hr

      Telefaks/ Fax:
      +385 (0) 1 4806-148, 4806-199

 

      Telefon/ Phone:
      +385 (0) 1 4814-791

      Elektronička pošta/ E-mail:
      prodaja@dzs.hr

      Telefaks/ Fax:
      +385 (0) 1 4806-148, 4806-199

 

      Telefon/ Phone:
      +385 (0) 1 4806-121, 4806-115

      Elektronička pošta/ E-mail:
      press@dzs.hr

      Telefaks/ Fax:
      +385 (0) 1 4806-148, 4806-199