
GODINA/ YEAR: LIV. ZAGREB,
20. RUJNA 2017./ 20 SEPTEMBER, 2016 BROJ/
NUMBER: 14.1.1.
CODEN
POPCEA ISSN 1330-0350
ANKETA
O DOHOTKU STANOVNIŠTVA 2016.
|
|
STATISTICS ON INCOME AND LIVING CONDITIONS 2016
|
POKAZATELJI SIROMAŠTVA I
SOCIJALNE ISKLJUČENOSTI U 2016. – konačni rezultati
INDICATORS OF POVERTY AND SOCIAL EXCLUSION, 2016 – Final
Results
Anketa
o dohotku stanovništva istraživanje je na kojem se temelji izračun
pokazatelja siromaštva i socijalne isključenosti za Republiku Hrvatsku.
Provedba Ankete usklađena je s uredbama EU-a i Eurostatovom metodologijom
propisanima za istraživanje EU-SILC (Statistics on Income and Living
Conditions). Istraživanje SILC, na razini EU-a, obvezatno je
istraživanje i referentni izvor podataka za praćenje statistike dohotka,
siromaštva i socijalne isključenosti. Istraživanje provode sve zemlje
članice redovito u godišnjoj periodici.
|
|
The
Survey on Income and Living Conditions is the basis for the calculation of
the poverty indicators and social exclusion for the Republic of Croatia.
The implementation of the Survey is in line with EU regulations and
Eurostat`s methodology for the EU-SILC Survey. At the EU level, SILC is an
obligatory survey and a reference data source for the monitoring of income,
poverty and social exclusion statistics. SILC is carried out in all Member
States on a regular annual basis.
|
|
|
|
Pokazatelji
se temelje na konceptu relativnog siromaštva koji uzima u obzir raspoloživi
dohodak kućanstva, broj članova u kućanstvu (veličinu kućanstva) i
distribuciju dohotka unutar populacije. Osnovni je pokazatelj stopa rizika
od siromaštva. To je postotak osoba koje imaju raspoloživi ekvivalentni
dohodak ispod praga rizika od siromaštva. Stopa rizika od siromaštva ne
pokazuje koliko je osoba stvarno siromašno, nego koliko njih ima dohodak
ispod praga rizika od siromaštva. Prag rizika od siromaštva postavljen je
na 60% od srednje vrijednosti (medijana) ekvivalentnoga raspoloživog
dohotka svih osoba.
|
|
The indicators are based on a concept of relative
poverty, which takes into consideration the disposable household income,
the number of household members (household size) and the income
distribution within the population. The main indicator is the
at-risk-of-poverty rate, which represents a percentage of persons with the
equivalised total disposable income below the at-risk-of-poverty threshold.
The at-risk-of-poverty rate does not show the actual number of poor people,
but rather how many of them have an income below the at-risk-of-poverty
threshold. The at-risk-of-poverty threshold is determined as 60% of the
middle value (median) of the equivalised disposable income of all persons.
|
|
|
|
Prema podacima Ankete, stopa rizika od siromaštva u
2016. iznosi 19,9%.
|
|
According to the Survey data, the at-risk-of-poverty
rate in 2016 was 19.9%.
|
|
|
|
Prag
rizika od siromaštva u 2016. za jednočlano kućanstvo iznosi
25 668 kuna na godinu, dok za kućanstvo s dvije odrasle osobe i dvoje
djece mlađe od 14 godina iznosi 53 903 kune na godinu.
|
|
The at-risk-of-poverty threshold for a one-person household amounted in 2016 to 25 668 kuna
per year, while for a household consisting of two adults and two children
younger than 14 it was 53 903 kuna per year.
|
1. KLJUČNI POKAZATELJI SIROMAŠTVA I SOCIJALNE
ISKLJUČENOSTI U 2016.
KEY
INDICATORS OF POVERTY AND SOCIAL EXCLUSION, 2016
|
|
|
Stopa
rizika od siromaštva, %
|
19,9
|
At-risk-of-poverty
rate, %
|
Osobe u
riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti, %
|
28,5
|
People at
risk of poverty or social exclusion, %
|
Osobe u
teškoj materijalnoj deprivaciji (4 ili više stavki), %
|
12,6
|
People
severely materially deprived (4 or more items), %
|
Osobe koje
žive u kućanstvima s vrlo niskim intenzitetom rada, %
|
13,3
|
People
living in households with very low work intensity, %
|
|
|
|
Prag rizika od siromaštva, kune
|
|
At-risk-of-poverty threshold, kuna
|
Jednočlano kućanstvo
|
25
668
|
One-person household
|
Kućanstvo s
dvije odrasle osobe i dvoje djece
|
53
903
|
Household
consisting of two adults and two children
|
|
|
|
Stopa rizika od siromaštva prije socijalnih transfera, %
|
|
At-risk-of-poverty rate before social transfers, %
|
Socijalni
transferi nisu uključeni u dohodak
|
27,81)
|
Social
transfers excluded from income
|
Mirovine i
socijalni transferi nisu uključeni u dohodak
|
44,9
|
Pensions
and social transfers excluded from income
|
Stopa
rizika od siromaštva određena prema 2012., %
|
19,9
|
At-risk-of-poverty rate anchored at 2012,
%
|
Prosjek
raspoloživog dohotka po kućanstvu, kune
|
86
550
|
Avarage
disposable income per household, kuna
|
Prosjek
ekvivalentnoga raspoloživog dohotka, kune
|
47
442
|
Avarage
equivalised disposable income, kuna
|
1) Podatak
nije u potpunosti usporediv s podatkom iz prethodnih godina zbog promjene
metodologije bilježenja invalidskih mirovina. U istraživanju za 2016.
invalidske mirovine za osobe koje su navršile godine života za stjecanje
starosne mirovine bilježe se kao starosne mirovine, a ne uključuju se u
socijalne transfere kao prethodnih godina.
1) The
data are not fully comparable with data from previous years due to changes in
the methodology for recording disability pensions. In the 2016 Survey,
disability pensions for persons who have reached the retirement eligibility
age are recorded as old-age pensions and they are not included in social
transfers as in previous years.
Pokazatelj
Osobe u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti odnosi se
na one osobe koje su u riziku od siromaštva ili su u teškoj deprivaciji ili
žive u kućanstvima s niskim intenzitetom rada. Prema tom pokazatelju za
2016. u Republici Hrvatskoj u takvu je položaju bilo 28,5% osoba.
|
|
The
People at risk of poverty or social exclusion
indicator refers to persons who are at risk of poverty, or severely
deprived, or living in a household with a low work intensity. According to
this indicator for 2016, there were 28.5% of persons in that position in
the Republic of Croatia.
|
|
|
|
Stopa
teške materijalne deprivacije prikazuje postotak osoba koje žive
u kućanstvima koja si ne mogu priuštiti najmanje četiri od devet stavaka
materijalne deprivacije i u 2016. iznosi 12,6%.
|
|
The
severe material deprivation rate presents the
percentage of persons who live in households that cannot afford at least
four of nine deprivation items and in 2016 it was 12.6%.
|
|
|
|
Pokazatelj
Osobe koje žive u kućanstvima s vrlo niskim intenzitetom rada odnosi
se na one osobe (u dobi od 0 do 59 godina) koje žive u kućanstvima čiji je
intenzitet rada manji od 0,2 i u 2016. iznosi 13,3%.
|
|
The
People living in households with very low work intensity
indicator refers to persons (aged 0 – 59) living in households with a work
intensity lower than 0.2. In 2016, it amounted to 13.3%.
|
|
|
|
Usporedba
osnovne stope rizika od siromaštva i stope rizika od siromaštva prije
socijalnih transfera pokazuje da izuzimanje socijalnih transfera iz
dohotka utječe na povećanje postotka osoba koje su u riziku od siromaštva s
osnovnih 19,9% na stopu od 27,8%. Ako se iz dohotka izuzmu i socijalni
transferi i mirovine, tada stopa rizika od siromaštva iznosi 44,9%.
|
|
A
comparison between the standard at-risk-of-poverty rate and the at
-risk-of-poverty rate before social transfers shows that the exclusion
of social transfers from the income caused an increase in the percentage of
persons at risk of poverty, from the 19.9% standard rate to a 27.8% rate.
When both social transfers and pensions had been excluded from the income,
the at-risk-of-poverty rate reached 44.9%.
|
|
|
|
Stopa
rizika od siromaštva određena prema pragu rizika od siromaštva iz 2012. jest
pokazatelj koji uzima u obzir promjene u troškovima života i izračunana je
na temelju deflacioniranog praga rizika od siromaštva iz 2012. Ta je stopa
u 2016. iznosila 19,9% i upućuje na manji broj osoba u riziku od siromaštva
u 2016. u odnosu na 2012., kada je stopa rizika od siromaštva bila 20,4%.
|
|
At-risk-of-poverty
rate established according to the at-risk-of
-poverty threshold from 2012 is an indicator that
takes into account the changes in the costs of living and has been
calculated on the basis of deflated at-risk-of-poverty threshold from 2012.
That rate amounted in 2016 to 19.9% and implies that in 2016 a smaller
number of people were at risk of poverty, as compared to 2012 when the
at-risk-of-poverty rate was 20.4%.
|
|
|
|
Prosjek
raspoloživog dohotka po kućanstvu iznosio je
86 550 kuna u 2016., dok je prosjek ekvivalentnoga raspoloživog
dohotka iznosio 47 442 kune.
|
|
Average
disposable income per household was 86 550 kuna in
2016, while average equivalised disposable income amounted to 47
442 kuna.
|
2.
STOPA RIZIKA OD SIROMAŠTVA I OSOBE U RIZIKU OD SIROMAŠTVA ILI SOCIJALNE
ISKLJUČENOSTI PREMA NKPJS-u 2012. – 2. RAZINA
I ZA REPUBLIKU HRVATSKU U 2016.
AT-RISK-OF-POVERTY RATE AND PEOPLE AT OF RISK OF
POVERTY OR SOCIAL EXCLUSION, AT NUTS 2 LEVEL AND FOR
REPUBLIC OF CROATIA, 2016
%
|
Republika
Hrvatska
Republic of Croatia
|
Jadranska
Hrvatska
Adriatic Croatia
|
Kontinentalna
Hrvatska
Continental Croatia
|
|
|
|
|
|
|
Stopa rizika od siromaštva, %
|
19,9
|
15,8
|
21,9
|
At-risk-of-poverty rate, %
|
Osobe u riziku od siromaštva ili
socijalne isključenosti, %
|
28,5
|
24,0
|
30,8
|
People at risk of poverty or
social exclusion, %
|
Veličina
uzorka, na kojem je provedena Anketa u 2016., osigurava podatke za izračun
statistički pouzdanih pokazatelja na razini Republike Hrvatske te prvi put
na nižim prostornim razinama, dvije prostorne jedinice za statistiku 2.
razine – Jadransku Hrvatsku i Kontinentalnu Hrvatsku.
|
|
The
sample size, on which basis the 2016 Survey was conducted, provides data
for calculating statistically reliable indicators at the level of the
Republic of Croatia and, for the first time, at lower spatial levels, at
two spatial units for statistics of 2nd level – the Adriatic
Croatia and the Continental Croatia.
|
Stopa
rizika od siromaštva za Jadransku Hrvatsku u 2016. iznosila je 15,8%, dok
je za Kontinentalnu Hrvatsku iznosila 21,9%.
|
|
At-risk-of-poverty
rate in 2016 was 15.8% for Adriatic Croatia, while for the
Continental Croatia it amounted to 21.9%.
|
Pokazatelj
Osobe u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti za Jadransku
Hrvatsku u 2016. iznosio je 24,0%, a za Kontinentalnu Hrvatsku 30,8%.
|
|
The
People at risk of poverty or social exclusion indicator amounted in 2016 to
24.0% for the Adriatic Croatia and to 30.8% for the Continental Croatia.
|
3. STOPA RIZIKA OD SIROMAŠTVA PREMA DOBI I
SPOLU U 2016.
AT-RISK-OF-POVERTY RATE, BY AGE AND SEX,
2016
%
Dobne
skupine
|
Ukupno
Total
|
Muški
Men
|
Ženski
Women
|
Age
groups
|
|
|
|
|
|
Ukupno
|
19,9
|
18,9
|
20,8
|
Total
|
0 – 17 godina
|
20,7
|
19,5
|
21,9
|
0 – 17 years
|
18 – 24 godine
|
19,6
|
19,3
|
19,9
|
18 – 24 years
|
25 – 54 godine
|
15,8
|
16,7
|
14,9
|
25 – 54 years
|
55 – 64 godine
|
20,0
|
19,2
|
20,7
|
55 – 64 years
|
65 ili više godina
|
28,0
|
23,8
|
30,8
|
65 years or over
|
Stopa
rizika od siromaštva prema dobi i spolu u 2016. najviša
je u osoba u dobi 65 ili više godina te iznosi 28,0%. U toj je dobnoj
skupini razlika prema spolu najveća te stopa rizika od siromaštva u žena
iznosi 30,8%, a u muškaraca 23,8%. Najniža stopa rizika od siromaštva
bilježi se za osobe u dobi od 25 do 54 godine i iznosi 15,8%. U muškaraca
te dobi iznosi 16,7%, a u žena 14,9%.
|
|
The
at-risk-of-poverty rate, by age and sex, was the highest
in 2016 for persons aged 65 years or over and amounted to 28.0%. The
difference by sex was the highest in this age group and amounted to 30.8%
for women and 23.8% for men. The lowest at-risk-of-poverty rate was
recorded for persons aged from 25 to 54 and amounted to 15.8%. In this age
group, it amounted to 16.7% for men and 14.9% for women.
|

4. STOPA RIZIKA OD SIROMAŠTVA PREMA NAJČEŠĆEM STATUSU U AKTIVNOSTI I SPOLU U
2016.
AT-RISK-OF-POVERTY RATE, BY MOST FREQUENT
ACTIVITY STATUS AND SEX, 2016
%
Status
aktivnosti
|
Ukupno
Total
|
Muški
Men
|
Ženski
Women
|
Activity
status
|
|
|
|
|
|
Rade
|
5,5
|
6,6
|
4,3
|
At work
|
Zaposlenici
|
4,8
|
5,7
|
3,9
|
Employees
|
Samozaposleni
|
12,0
|
12,8
|
10,2
|
Self-employed
|
|
|
|
|
|
Ne rade
|
29,9
|
29,7
|
30,0
|
Not at work
|
Nezaposleni
|
43,5
|
50,6
|
36,2
|
Unemployed
|
Umirovljenici
|
22,9
|
20,3
|
25,0
|
Retired
|
Ostali
neaktivni
|
32,3
|
26,3
|
34,8
|
Other
inactive
|
Stopa
rizika od siromaštva prema najčešćem statusu u aktivnosti
izračunana je za osobe u dobi od 18 i više godina. Najčešći status
aktivnosti osobe je onaj u kojem je osoba provela najmanje 7 mjeseci
tijekom referentnog razdoblja.
|
|
The
at-risk-of-poverty rate, by the most frequent activity status, was
calculated for persons aged 18 and over. The most frequent activity status
is the one a person had for at least 7 months in the reference period.
|
|
|
|
U 2016.
stopa rizika od siromaštva prema najčešćem statusu u aktivnosti najviša je
za nezaposlene osobe i iznosi 43,5%. Za nezaposlene muškarce iznosi 50,6%,
a za nezaposlene žene 36,2%. Stopa rizika od siromaštva prema najčešćem
statusu u aktivnosti najmanja je za zaposlenike, 4,8%. Za žene iznosi 3,9%,
a za muškarce 5,7%.
|
|
In
2016, the at-risk-of-poverty rate by the most frequent activity status was
the highest for unemployed persons and amounted to 43.5%. It was 50.6% for
unemployed men and 36.2% for unemployed women. The lowest
at-risk-of-poverty rate by the most frequent activity status was recorded
for employees, 4.8%. It amounted to 3.9% for female employees and 5.7% for
male employees.
|

5. STOPA RIZIKA OD SIROMAŠTVA PREMA TIPU
KUĆANSTVA U 2016.
AT-RISK-OF-POVERTY RATE, BY HOUSEHOLD
TYPE, 2016
%
|
|
|
Kućanstva bez uzdržavane djece
|
22,0
|
Households without dependent
children
|
Jednočlano kućanstvo
|
40,5
|
One-person household
|
Muškarci
|
33,4
|
Men
|
Žene
|
44,5
|
Women
|
Jednočlano kućanstvo, osoba mlađa
od 65 godina
|
36,5
|
One-person household, person under
65 years
|
Jednočlano kućanstvo, osoba u dobi
od 65 ili više godina
|
43,0
|
One-person household, 65 years or
over
|
Dvije odrasle osobe
|
21,5
|
Two adults
|
Dvije odrasle osobe, obje mlađe od
65 godina
|
19,0
|
Two adults, both adults under 65
years
|
Dvije odrasle osobe, barem jedna u
dobi od 65 ili više godina
|
23,1
|
Two adults, at least one adult 65
years or over
|
Dvije ili više odraslih osoba
|
17,6
|
Two or more adults
|
Tri ili više odraslih osoba
|
14,2
|
Three or more adults
|
|
|
|
Kućanstva s uzdržavanom djecom
|
18,1
|
Households with dependent children
|
Jedan roditelj s jednim ili više
uzdržavane djece
|
32,8
|
Single parent with one or more
dependent children
|
Dvije odrasle osobe s jednim
djetetom
|
16,3
|
Two adults with one dependent
child
|
Dvije odrasle osobe s dvoje djece
|
11,4
|
Two adults with two dependent
children
|
Dvije odrasle osobe s troje ili
više djece
|
30,7
|
Two adults with three or more
dependent children
|
Dvije ili više odraslih osoba s
uzdržavanom djecom
|
17,7
|
Two or more adults with dependent
children
|
Tri ili više odraslih osoba s uzdržavanom djecom
|
17,5
|
Three or more adults with
dependent children
|
Stopa
rizika od siromaštva prema tipu kućanstva izračunana je za kategorije
kućanstava bez uzdržavane djece i s uzdržavanom djecom.
|
|
The
at-risk-of-poverty rate, according to the household type, was
calculated for the categories of households without dependent children and
with dependent children.
|
|
|
|
U
kućanstvima bez uzdržavane djece najviše stope rizika od siromaštva u 2016.
zabilježene su u jednočlanim kućanstvima, i to u onima koje čine žene, 44,5%,
te u onima koje čine osobe u dobi od 65 ili više godina, za koje stopa rizika od siromaštva iznosi 43,0%.
|
|
Within
the category of households with no dependent children, the highest
at-risk-of-poverty rates in 2016 were recorded for one-person households,
particularly for single female households, 44.5%, and for households
consisting of persons aged 65 or over, 43.0%.
|
|
|
|
U
kategoriji kućanstava s uzdržavanom djecom najviše stope rizika od
siromaštva zabilježene su u kućanstvima koja čine jedan roditelj s
uzdržavanom djecom, za koje stopa iznosi 32,8%, i u kućanstvima s dvije
odrasle osobe s troje ili više djece, za koje stopa rizika od siromaštva
iznosi 30,7%.
|
|
Within
the category of households with dependent children, the highest
at-risk-of-poverty rate was recorded for households consisting of a single
parent with dependent children, 32.8%, and for households with two adults
with three or more children, 30.7%.
|
6. STOPA RIZIKA OD SIROMAŠTVA PREMA
INTENZITETU RADA KUĆANSTVA U 2016.
AT-RISK-OF-POVERTY RATE, BY WORK INTENSITY
OF HOUSEHOLD, 2016
%
|
|
|
Kućanstva
bez uzdržavane djece
|
|
Households
without dependent children
|
Vrlo niski
intenzitet rada (0 – 0,2)
|
54,1
|
Very low
work intensity (0 – 0.2)
|
Niski
intenzitet rada (0,2 – 0,45)
|
27,3
|
Low work
intensity (0.2 – 0.45)
|
Srednji intenzitet
rada (0,45 – 0,55)
|
5,3
|
Medium work
intensity (0.45 – 0.55)
|
Visoki
intenzitet rada (0,55 – 0,85)
|
2,6
|
High work
intensity (0.55 – 0.85)
|
Vrlo visoki
intenzitet rada (0,85 – 1)
|
1,2
|
Very high
work intensity (0.85 – 1)
|
|
|
|
Kućanstva s
uzdržavanom djecom
|
|
Households
with dependent children
|
Vrlo niski
intenzitet rada (0 – 0,2)
|
79,1
|
Very low
work intensity (0 – 0.2)
|
Niski
intenzitet rada (0,2 – 0,45)
|
34,6
|
Low work
intensity (0.2 – 0.45)
|
Srednji intenzitet
rada (0,45 – 0,55)
|
26,6
|
Medium work
intensity (0.45 – 0.55)
|
Visoki
intenzitet rada (0,55 – 0,85)
|
5,3
|
High work
intensity (0.55 – 0.85)
|
Vrlo visoki
intenzitet rada (0,85 – 1)
|
1,4
|
Very high
work intensity (0.85 – 1)
|
Stopa
rizika od siromaštva prema intenzitetu rada kućanstva
izračunana je za kategorije kućanstva bez uzdržavane djece i s uzdržavanom
djecom za osobe u dobnoj skupini od 0 do 59 godina.
|
|
At-risk-of-poverty
rate by work intensity of a household was calculated
for households without dependent children and households with dependent
children for persons aged 0 – 59.
|
|
|
|
U 2016.
stopa rizika od siromaštva prema intenzitetu rada kućanstva najviša je kod
kućanstava s vrlo niskim intenzitetom rada te za kućanstva s uzdržavanom
djecom iznosi 79,1%, a za kućanstva bez uzdržavane djece iznosi 54,1%. Vrlo
niski intenzitet rada odnosi se na situaciju u kojoj osobe žive u
kućanstvima u kojima nitko ne radi ili radi vrlo malo, odnosno radno
sposobni članovi rade do 20% od ukupnog broja mjeseci u kojima su mogli
raditi u referentnom razdoblju.
|
|
The
at-risk-of-poverty rate by work intensity in 2016 was the highest for
households with very low work intensity. Thus, for households with
dependent children it amounted to 79.1%, while for households without
dependent children it amounted to 54.1%. Very low work intensity refers to
the situation of persons living in households where nobody works (or works
very little), meaning that working-age household members work up to 20% or
even less than the total number of months they could have worked in the
referent period.
|
7. POKAZATELJI MATERIJALNE DEPRIVACIJE U 2016.
MATERIAL
DEPRIVATION INDICATORS, 2016
Postotak
osoba koje žive u kućanstvu koje:
|
|
Percentage
of persons living in household that suffers from:
|
|
-
|
nisu u
mogućnosti priuštiti si adekvatno grijanje u najhladnijim
|
9,5
|
|
-
|
Inability
to keep home adequately warm during the coldest
|
|
|
mjesecima,
%
|
|
|
|
months, %
|
|
-
|
nisu u
mogućnosti priuštiti si tjedan dana godišnjeg odmora
|
62,0
|
|
-
|
Inability
to afford a one-week annual holiday away
|
|
|
izvan kuće,
%
|
|
|
|
from home,
%
|
|
-
|
nisu u
mogućnosti priuštiti si svaki drugi dan obrok koji sadržava meso, piletinu,
ribu ili vegetarijanski ekvivalent, %
|
12,8
|
|
-
|
Inability
to afford a meal with meat, chicken, fish or vegetarian equivalent every second
day, %
|
|
-
|
nisu u
mogućnosti podmiriti neočekivani financijski izdatak, %
|
58,5
|
|
-
|
Inability
to face unexpected financial expenses, %
|
|
-
|
kasne s
plaćanjem računa za režije, %
|
25,7
|
|
-
|
Being in
arrears with utility bills, %
|
|
|
|
|
Mogućnost spajanja kraja s krajem,
%
|
|
Ability to make ends meet, %
|
|
-
|
vrlo teško
|
20,9
|
|
-
|
With great
difficulty
|
|
-
|
teško
|
31,5
|
|
-
|
With
difficulty
|
|
-
|
s malim
poteškoćama
|
35,9
|
|
-
|
With some
difficulty
|
|
-
|
uglavnom
lako
|
8,6
|
|
-
|
Fairly
easily
|
|
-
|
lako
|
2,7
|
|
-
|
Easily
|
|
-
|
vrlo lako
|
0,3
|
|
-
|
Very easily
|
|
|
|
|
|
|
|
Financijsko opterećenje ukupnim
troškovima stanovanja, %
|
|
Financial burden of total housing
cost, %
|
|
-
|
znatno
financijsko opterećenje
|
58,2
|
|
-
|
With heavy
financial burden
|
|
-
|
s
financijskim opterećenjem
|
38,2
|
|
-
|
With
financial burden
|
|
-
|
bez
financijskog opterećenja
|
3,6
|
|
-
|
Without
financial burden
|
|
|
|
|
|
|
|
Stopa materijalne deprivacije (3
ili više stavki), %
|
30,7
|
Material deprivation rate (three
or more items), %
|
|
|
|
Intenzitet materijalne
deprivacije, prosječan broj stavki
|
3,6
|
Intensity of material deprivation,
mean number of items
|
Materijalna
deprivacija odnosi se na pokazatelje koji upućuju na materijalne
uvjete koji utječu na kvalitetu života kućanstava.
|
|
Material
deprivation refers to indicators showing material
conditions affecting the quality of life of the households.
|
|
|
|
Prema podacima
Ankete u 2016. zabilježeno je:
|
|
In 2016, according
to the Survey data, there were:
|
|
|
|
|
|
-
|
9,5% osoba koje
žive u kućanstvima koja si ne mogu priuštiti adekvatno grijanje u
najhladnijim mjesecima
|
|
-
|
9.5% of persons
living in households that could not afford to keep home adequately warm
during the coldest months,
|
-
|
62,0% osoba koje
žive u kućanstvima koja si ne mogu priuštiti tjedan dana godišnjeg odmora
izvan kuće za sve članove svoga kućanstva
|
|
-
|
62.0% of persons
living in households that could not afford a one
- week annual holiday away from home for all household members,
|
-
|
12,8% osoba koje
žive u kućanstvima koja si ne mogu priuštiti obrok koji sadržava meso,
piletinu, ribu (ili vegetarijanski ekvivalent) svaki drugi dan
|
|
-
|
12.8% of persons
living in households that could not afford a meal with meat, chicken, fish
or a vegetarian equivalent every second day,
|
-
|
58,5% osoba koje
žive u kućanstvima koja ne mogu podmiriti neočekivani financijski izdatak
iz vlastitih sredstava
|
|
-
|
58.5% of persons
living in households that could not face unexpected financial expenses,
|
-
|
25,7% osoba koje
žive u kućanstvima koja su u posljednjih 12 mjeseci zbog financijskih
poteškoća kasnila s plaćanjem računa za režije
|
|
-
|
25.7% of persons
living in households who were unable to pay their utility bills in due time
in the last 12 months,
|
-
|
31,5% osoba koje
žive u kućanstvima koja teško spajaju kraj s krajem, 35,9% osoba koje žive
u kućanstvima koja spajaju kraj s krajem s malim teškoćama, a 20,9% osoba
živi u kućanstvima koja vrlo teško spajaju kraj s krajem. Najmanji postotak
osoba (0,3%) živi u kućanstvima koja vrlo lako spajaju kraj s krajem
|
|
-
|
31.5% of persons
living in households that made ends meet with difficulty, 35.9% of persons
living in households that made ends meet with some difficulty and 20.9% of
people live in households that made ends meet very hard. The lowest
percentages of persons (0.3%) live in households that make ends meet very
easily,
|
-
|
58,2% osoba koje
žive u kućanstvima kojima su ukupni troškovi stanovanja znatno financijsko
opterećenje, dok samo 3,6% osoba živi u kućanstvima kojima ukupni troškovi
stanovanja nisu financijsko opterećenje.
|
|
-
|
58.2% of persons
living in households in which the total housing costs presented a heavy
financial burden, while only 3.6% of persons lived in households where the
total housing cost presented no financial burden.
|
|
|
|
Stopa materijalne
deprivacije prikazuje postotak osoba koje žive u kućanstvima
koja si ne mogu, isključivo zbog financijskih razloga, priuštiti najmanje
tri od devet stavki materijalne deprivacije. Stopa materijalne deprivacije
u Republici Hrvatskoj u 2016. iznosi 30,7%.
|
|
The
material deprivation rate presents the
percentage of persons who live in households that cannot afford,
exclusively due to lack of financial resources, at least three of nine
deprivation items. The material deprivation rate in 2016 for the Republic
of Croatia was 30.7%.
|
|
|
|
Intenzitet
materijalne deprivacije prikazuje prosječan broj stavki
materijalnog oskudijevanja po osobi i u 2016. iznosi 3,6 stavki, a
izračunava se za osobe koje si ne mogu priuštiti najmanje tri od devet
stavki materijalne deprivacije.
|
|
The
intensity of material deprivation indicates the
mean number of material deprivation items per person, which in 2016
amounted to 3.6. It is calculated for persons who cannot afford at least
three of nine deprivation items.
|
8. OSTALI POKAZATELJI SIROMAŠTVA U 2016.
OTHER POVERTY
INDICATORS, 2016
|
|
|
Nejednakost
distribucije dohotka – kvintilni omjer (S80/S20)
|
5,1
|
Inequality
of income distribution – quintile share ratio (S80/S20)
|
Ginijev
koeficijent
|
30,0
|
Gini
coefficient
|
|
|
|
Relativni
jaz rizika od siromaštva, %
|
28,8
|
Relative
at-risk-of-poverty gap, %
|
|
|
|
Raspršenost
oko praga rizika od siromaštva, %
|
|
Dispersion
around at-risk-of-poverty threshold, %
|
40-postotni
prag
|
8,6
|
40% cut-off
|
50-postotni
prag
|
13,4
|
50% cut-off
|
70-postotni
prag
|
26,6
|
70% cut-off
|
|
|
|
Stopa
rizika od siromaštva prema statusu stanovanja, %
|
|
At-risk-of-poverty
rate by tenure status, %
|
Stanar
|
26,2
|
Tenant
|
Vlasnik ili
stanuje besplatno
|
19,7
|
Owner or
rent free
|
Kvintilni omjer (S80/S20) jest
pokazatelj dohodovne nejednakosti koji mjeri odnos između petoga i prvoga
kvintila distribucije dohotka, tj. odnos ukupnoga ekvivalentnog dohotka 20%
populacije s najvećim dohotkom i ukupnoga ekvivalentnog dohotka 20%
populacije s najmanjim dohotkom. U 2016. taj je pokazatelj iznosio 5,1, što
znači da je 20% stanovništva s najvišim ekvivalentnim raspoloživim dohotkom
primalo 5,1 puta veći dohodak od 20% stanovništva s najnižim ekvivalentnim
raspoloživim dohotkom.
|
|
The quintile share ratio (S80/S20) is an
indicator of income inequality and it measures the ratio in the top and
bottom quintiles. It represents the ratio between the total equivalised
income of the 20% of population with the highest income and the 20% of
population with the lowest income. This ratio reached 5.1 in 2016, which
means that 20% of the population with the highest equivalised disposable
income received 5.1 times as much income as 20% of the
population with the lowest equivalised disposable income.
|
|
|
|
Ginijev koeficijent jest mjera
nejednakosti raspodjele dohotka i u 2016. iznosio je 30,0%. Kad bi
postojala savršena jednakost (tj. kad bi svaka osoba primala jednaki
dohodak), tad bi Ginijev koeficijent iznosio 0%. Što je vrijednost bliža
100%, to je dohodovna nejednakost veća.
|
|
Gini coefficient is a
measure of income inequality distribution and in 2016 it was 30.0%. If
there were a perfect equality, that is, if each person received the same
income, the Gini coefficient would be 0%. The closer to 100% the value is,
the greater the income inequality.
|
|
|
|
Relativni jaz rizika od siromaštva jest
razlika između praga rizika od siromaštva i medijana ekvivalentnog dohotka
osoba koje su ispod praga rizika od siromaštva te je u 2016. iznosio 28,8%.
|
|
The relative at-risk-of-poverty gap is a
difference between the at
-risk-of-poverty threshold and the equivalised income median of persons
below the at-risk-of-poverty threshold. In 2016 it was 28.8%.
|
|
|
|
Raspršenost oko praga rizika od siromaštva
prikazuje postotak osoba koje su u riziku od siromaštva u slučaju kada je
prag rizika postavljen na 40%, 50% i 70% medijana ekvivalentnog dohotka.
Stopa rizika od siromaštva u 2016. iznosi 8,6% ako je prag postavljen na
40% medijana, 13,4% ako je prag 50% medijana i 26,6% ako je prag 70%
medijana ekvivalentnog dohotka.
|
|
The dispersion around the at-risk-of-poverty
threshold indicates the percentage of persons at the risk of poverty in
case when the at-risk-of
-poverty threshold is set at 40%, 50% and 70% of the equivalised income
medians. In 2016, the at-risk-of-poverty rate was 8.6% for the threshold
set at 40% of the median, 13.4% for the threshold set at 50% of the median
and 26.6% for the threshold set at 70% of the equivalised income median.
|
|
|
|
Prema statusu stanovanja stopa rizika od
siromaštva u 2016. veća je za stanare i iznosi 26,2%, nego za vlasnike
stana, za koje iznosi 19,7%.
|
|
The at-risk-of-poverty rate by tenure
status in 2016 was
higher for tenants, 26.2%, than for owners or rent-free occupants, for
which that rate amounted to 19.7%.
|
|
|
|
U tablici 8. prikazana je usporedba između više
pokazatelja siromaštva za zemlje EU-a i Republiku Hrvatsku za 2016. Svi
pokazatelji izračunani su iz podataka statističkog istraživanja o dohotku i
životnim uvjetima kućanstava (EU-SILC).
|
|
The comparison of the poverty indicators for EU
countries and for the Republic of Croatia in 2016 was given in table 8. All indicators were calculated
on the basis of data collected through the EU-SILC Survey.
|
9. POKAZATELJI SIROMAŠTVA, USPOREDBA IZMEĐU
ZEMALJA EUROPSKE UNIJE I REPUBLIKE HRVATSKE U 2016.
POVERTY
INDICATORS, COMPARISON BETWEEN EU COUNTRIES AND REPUBLIC OF CROATIA, 2016
|
Stopa
rizika od siromaštva, %
At-risk-of-poverty
rate, %
|
Osobe
u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti, %
People
at risk of poverty or social exclusion, %
|
Nejednakost
distribucije dohotka – kvintilni omjer (S80/S20)
Inequality
of income distribution – quintile share ratio (S80/S20)
|
Ginijev
koeficijent
Gini
coefficient
|
Stopa
rizika od siromaštva, prije socijalnih transfera, %
At-risk-of-poverty
rate, before social transfers, %
|
Stopa
rizika od siromaštva, nisu uključene mirovine i socijalni transferi, %
At-risk-of-poverty
rate, pensions and social transfers excluded, %
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
EU-28
|
…
|
…
|
…
|
…
|
…
|
…
|
EU 28
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Austrija
|
14,1
|
18,0
|
4,1
|
27,2
|
26,3
|
44,8
|
Austria
|
Belgija
|
15,5
|
20,7
|
3,8
|
26,3
|
26,3
|
44,2
|
Belgium
|
Bugarska
|
22,91)
|
40,41)
|
7,91)
|
38,31)
|
27,91)
|
45,51)
|
Bulgaria
|
Cipar
|
…
|
…
|
…
|
…
|
…
|
…
|
Cyprus
|
Češka
|
9,7
|
13,3
|
3,5
|
25,1
|
16,3
|
36,5
|
Czech Republic
|
Danska
|
11,9
|
16,7
|
4,1
|
27,7
|
24,9
|
40,2
|
Denmark
|
Estonija
|
…
|
…
|
…
|
…
|
…
|
…
|
Estonia
|
Finska
|
11,6
|
16,6
|
3,6
|
25,4
|
27,0
|
43,7
|
Finland
|
Francuska
|
…
|
…
|
…
|
…
|
…
|
…
|
France
|
Grčka
|
21,2
|
35,6
|
6,6
|
34,3
|
25,2
|
52,9
|
Greece
|
Hrvatska
|
19,9
|
28,5
|
5,1
|
30,0
|
27,8
|
44,9
|
Croatia
|
Irska
|
…
|
…
|
…
|
…
|
…
|
…
|
Ireland
|
Italija
|
…
|
…
|
…
|
…
|
…
|
…
|
Italy
|
Letonija
|
21,8
|
28,5
|
6,2
|
34,5
|
27,8
|
40,2
|
Latvia
|
Litva
|
21,9
|
30,1
|
7,1
|
37,0
|
27,9
|
42,0
|
Lithuania
|
Luksemburg
|
…
|
…
|
…
|
…
|
…
|
…
|
Luxembourg
|
Mađarska
|
14,5
|
26,3
|
4,3
|
28,2
|
25,8
|
47,6
|
Hungary
|
Malta
|
…
|
…
|
…
|
…
|
…
|
…
|
Malta
|
Nizozemska
|
12,82)
|
16,82)
|
4,22)
|
28,22)
|
21,92)
|
38,12)
|
Netherlands
|
Njemačka
|
…
|
…
|
…
|
…
|
…
|
…
|
Germany
|
Poljska
|
17,3
|
21,9
|
4,8
|
29,8
|
22,9
|
43,1
|
Poland
|
Portugal
|
…
|
…
|
…
|
…
|
…
|
…
|
Portugal
|
Rumunjska
|
25,32)
|
38,82)
|
7,22)
|
34,72)
|
29,52)
|
49,52)
|
Romania
|
Slovačka
|
12,7
|
18,1
|
3,6
|
24,3
|
18,4
|
37,9
|
Slovakia
|
Slovenija
|
13,9
|
18,4
|
3,6
|
24,4
|
24,3
|
41,2
|
Slovenia
|
Španjolska
|
22,3
|
27,9
|
6,6
|
34,5
|
29,5
|
46,8
|
Spain
|
Švedska
|
16,2
|
18,3
|
4,3
|
27,6
|
29,9
|
45,0
|
Sweden
|
Ujedinjena
Kraljevina
|
15,9
|
22,2
|
5,1
|
31,5
|
28,1
|
42,7
|
United Kingdom
|
1) Prekid
u vremenskom nizu
2) Privremeni
podatak
1) Break in time series.
2) Provisional data.
Izvor:
|
Eurostat –
Income and Living Conditions, 12. rujna 2017.
|
Source:
|
Eurostat – Income and Living Conditions, 12
September 2017
|

1) Ne
raspolaže se podatkom.
2) Privremeni
podatak
3) Prekid
u vremenskom nizu
1) Data
not available.
2) Provisional data.
3) Break in time series.
Usporedba
nekih pokazatelja siromaštva, prema raspoloživim podacima za 2016. među
zemljama Europske unije, navedenih u tablici 9., pokazuje sljedeće:
|
|
The
comparison of some poverty indicators, according to data available for 2016, between the EU countries, given in
table 9., shows that:
|
|
|
|
|
|
-
|
najvišu
stopu rizika od siromaštva imala je Rumunjska (25,3%), potom Bugarska
(22,9%), Španjolska (22,3%), Litva (21,9%), Letonija (21,8%) i Grčka
(21,2%), gdje je više od petine stanovništva imalo ekvivalentan ukupni
raspoloživi dohodak ispod praga rizika od siromaštva. U Hrvatskoj je stopa
siromaštva iznosila 19,9%.
|
|
-
|
The
highest at-risk-of-poverty rate was recorded in Romania (25.3%), followed
by Bulgaria (22.9%), Spain (22.3%), Lithuania (21.9%), Latvia (21.8%) and
Greece (21.2%), where more than a fifth of the country’s population had an
equivalised total disposable income below the at-risk-of-poverty threshold.
In Croatia the at-risk-of-poverty rates amounted to 19.9%,
|
-
|
najniže
stope rizika od siromaštva zabilježene su u Češkoj (9,7%), Finskoj (11,6%),
Danskoj (11,9%), Slovačkoj (12,7%) i Nizozemskoj (12,8%).
|
|
-
|
The
lowest at-risk-of-poverty rates were recorded in the Czech Republic (9.7%),
Finland (11.6%), Denmark (11.9%), Slovakia (12.7%) and the Netherlands
(12.8%),
|
-
|
najviše
osoba u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti zabilježeno je u
Bugarskoj (40,4%), Rumunjskoj (38,8%) i Grčkoj (35,6%), a najmanje je osoba
u takvu položaju bilo u Češkoj (13,3%), Finskoj (16,6%), Danskoj (16,7%) i
Nizozemskoj (16,8%). Prema ovom pokazatelju, u Hrvatskoj je 28,5% osoba u
riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti.
|
|
-
|
The
most people at risk of poverty or social exclusion were recorded in
Bulgaria (40.4%), Romania (38.8%) and Greece (35.6%), while the fewest
people in such a position were recorded in the Czech Republic (13.3%),
Finland (16.6%), Denmark (16.7%) and the Netherlands (16.8%). According to
this indicator, there are 28.5% of people at risk of poverty or social
exclusion in Croatia,
|
-
|
nejednakost
raspodjele dohotka izražena kvintilnim omjerom (S80/S20) najveća je u
Bugarskoj (7,9) Rumunjskoj (7,2) te Litvi (7,1), što pokazuje da je, npr. u
Bugarskoj 20% stanovništva s najvišim ekvivalentnim raspoloživim dohotkom
primilo 7,9 puta veći dohodak od 20% stanovništva s najnižim ekvivalentnim
raspoloživim dohotkom. Za Hrvatsku je pokazatelj nejednakosti raspodjele
dohotka iznosio 5,1. Najmanja nejednakost raspodjele dohotka zabilježena je
u Češkoj (3,5) te u Finskoj, Slovačkoj i Sloveniji (3,6).
|
|
-
|
The
inequality of income distribution defined by the quintile share ratio (S80/S20)
was the highest in Bulgaria (7.9), Romania (7.2) and Lithuania (7.1),
which indicates that, for example, 20% of the population in Bulgaria with
the highest equivalised disposable income received 7.9 times as much income
as the 20% of the population with the lowest equivalised disposable income.
The indicator of income inequality distibution for Croatia was 5.1. The
lowest inequality of income distribution was recorded in the Czech Republic
(3.5) as well as in Finland, Slovakia and Slovenia (3.6).
|
|
|
|
|
|
|
METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA
|
|
NOTES ON METHODOLOGY
|
|
|
|
|
|
|
Izvor
podataka
|
|
Data source
|
|
|
|
Pokazatelji
siromaštva za Republiku Hrvatsku prikazani u ovom Priopćenju izračunani su
iz podataka prikupljenih Anketom o dohotku stanovništva koja je provedena
2016. (ADS 2016.) Anketa je godišnje istraživanje koje se provodi na uzorku
slučajno izabranih privatnih kućanstava. Prema metodologiji ne obuhvaćaju
se institucionalna kućanstva (domovi, zatvori, bolnice za trajni smještaj
osoba i slično).
|
|
The
poverty indicators for the Republic of Croatia presented in this release
were calculated by using data collected in the Statistics on Income and
Living Conditions, which was carried out in 2016 (SILC 2016). It
is an annual survey that is carried out on the random sample of private
households. According to the methodology, institutional households (such as
homes, prisons, hospitals for the permanent accommodation of patients etc.)
are not covered.
|
|
|
|
Anketom
se prikupljaju podaci o bruto i neto dohotku kućanstava i svih članova
kućanstava, podaci o obrazovnom statusu osoba, statusu u aktivnosti i
zaposlenosti, brizi o vlastitom zdravlju i najmlađim članovima kućanstva,
podaci o financijskome i materijalnom statusu kućanstva te podaci o ostalim
aspektima životnih uvjeta kućanstava. Anketa o dohotku stanovništva uvedena
je u statistički sustav Republike Hrvatske u 2010. i usklađena je s
uredbama EU-a i Eurostatovom metodologijom propisanima za istraživanja
EU-SILC (Statistics on Income and Living Conditions).
Istraživanje SILC, na razini EU-a, obvezatno je istraživanje i referentni
izvor podataka kojim se osigurava praćenje i usporedivost statistike
dohotka, siromaštva i socijalne isključenosti.
|
|
The
survey collects data on gross and net income of households and all
household members, data on education status of persons, activity status and
employment, health care and childcare, data on financial and material
status of households and data on other aspects of living standards of
households. The Statistics on Income and Living Conditions was introduced
in the statistical system of Republic of Croatia in 2010 and is in line
with EU regulations and Eurostat's methodology for the EU-SILC survey. On the
EU level, the SILC is an obligatory survey and presents a reference data
source that provides for the monitoring and comparability of the income,
poverty and social exclusion statistics.
|
|
|
|
Podaci
za 2016. objavljeni u ovom Priopćenju nisu u potpunosti usporedivi s
podacima iz prethodnih godina zbog detaljnijeg raščlanjivanja pojedinih
komponenti dohotka u anketnom upitniku za 2016.
|
|
Data
for 2016 published in this First Release are not fully comparable with data
from previous years due to more detailed breakdown of particular income
components in the questionnaire for 2016.
|
|
|
|
|
|
|
Prikupljanje
podataka
|
|
Data collection
|
|
|
|
Podaci
Ankete prikupljaju se intervjuiranjem izabranih kućanstava metodom CAPI (Computer-Assisted
Personal Interviewing), tj. za unos podataka koristi se prijenosno
računalo odnosno elektronički upitnik. Anketiranje kućanstava na terenu
provode posebno obučeni anketari. Njihov rad organizira Državni zavod za
statistiku koji prikupljene podatke kontrolira, obrađuje i tabelira. Rezultati
se objavljuju na godišnjoj razini.
|
|
Data are
collected by using the CAPI method (the Computer-Assisted Personal
Interviewing), which is done by using a personal computer for data entry,
that is, the electronic questionnaire. The field work is carried out by
educated interviewers and their work is organised by the Croatian Bureau of
Statistics, which further controls and processes the data and prepares
tables. The results of the survey are published at the annual level.
|
|
|
|
Referentna
razdoblja na koja se odnose podaci definirana su vrstom podataka koji se
prikupljaju. Referentno razdoblje za podatke o dohotku, koji su najvažniji
dio ovog istraživanja, jest prethodna kalendarska godina te je stoga za
anketu ADS 2016. referentno razdoblje podataka o dohotku 2015. Za ostale
podatke referentno razdoblje je različito, npr. prethodni mjesec od
trenutka anketiranja, prethodnih 6 mjeseci, trenutačno, prethodnih 12
mjeseci itd.
|
|
Reference
periods to which data refer are defined by type of collected data. The reference
period for income data, the most important part of this survey, is a
previous calendar year, which makes the year 2015 the reference period for
the SILC 2016 survey on
income data. For other data, the reference period is different, for
example, a previous month from the time of the interview, previous 6
months, current period, previous 12 months etc.
|
|
|
|
Prema
Zakonu o službenoj statistici (NN, br. 103/03., 75/09., 59/12. i 12/13. –
pročišćeni tekst) zajamčena je tajnost svih podataka koje ispitanici daju o
sebi i članovima svoga kućanstva. Prikupljeni podaci upotrebljavaju se
isključivo za statističke svrhe i objavljuju u agregiranom obliku.
|
|
According
to the Official Statistical Act (NN, Nos 103/03, 75/09, 59/12 and 12/13 – consolidated text), the
confidentiality of all personal data on the household and its members given
by respondents is guaranteed. The collected data are used solely for
statistical purposes and they are published at the aggregate level.
|
|
|
|
|
|
|
Definicije
|
|
Definitions
|
|
|
|
Kućanstvo je
svaka obiteljska ili druga zajednica osoba koje zajedno stanuju i
zajednički troše svoje prihode za podmirivanje osnovnih životnih potreba
(stanovanje, hrana i drugo). Kućanstvom se smatra i svaka osoba koja živi
sama (jednočlano kućanstvo).
|
|
Household is
every family or other community of individuals who live together and
jointly spend their income in order to meet the basic existential needs
(accommodation, food etc.). A household is also considered every person who
lives alone (one-person household).
|
|
|
|
Ukupan
raspoloživi dohodak kućanstva jest ukupan novčani neto
dohodak koji je primilo kućanstvo i svi njegovi članovi tijekom referentnog
razdoblja koje je prethodna godina. Ukupan dohodak obuhvaća dohodak od
nesamostalnog rada, dohodak od samostalnog rada, dohodak od imovine,
mirovine, socijalne transfere te ostale novčane primitke koje kućanstvo
prima od osoba izvan kućanstva.
|
|
Total disposable income of a household is the total net
income received by household and all its members during the reference
period, which is the previous year. It includes the income from paid
employment, the income from self-employment, the property income, pension,
social transfers and other receipts received from persons who are not
household members.
|
|
|
|
Ekvivalentni
raspoloživi dohodak računa se tako da se ukupan raspoloživi
dohodak kućanstva podijeli s ekvivalentnom veličinom kućanstva izračunanom
prema modificiranoj OECD-ovoj ljestvici, prema kojoj se nositelju kućanstva
dodjeljuje koeficijent 1, svakoj drugoj odrasloj osobi u kućanstvu od 14
godina i starijoj osobi koeficijent 0,5, a djeci mlađoj od 14 godina
koeficijent 0,3. Postupak se primjenjuje zbog određivanja ravnomjernijeg
udjela svakog člana kućanstva u stjecanju zajedničkog prihoda.
|
|
Equivalised disposable income is calculated in a way that the total
disposable household income is divided by equivalised household size
calculated according to the modified OECD scale, in which the household
head is given coefficient 1, every other adult aged 14 and over is given
coefficient 0.5 and every child under 14 years of age is given coefficient
0.3. This procedure is applied in order to allot equal share to each member
with respect to joint earnings.
|
|
|
|
Prag
rizika od siromaštva utvrđuje se tako da se za sva kućanstva
izračuna ekvivalentan dohodak po članu kućanstva. Zatim se utvrđuje srednja
vrijednost (medijan) distribucije dohotka i 60% od izračunane srednje
vrijednosti čini prag rizika od siromaštva. Osobe čiji je dohodak ispod
praga u većem su riziku od siromaštva od ostalih, ali ne žive nužno u
oskudici. Prag rizika od siromaštva iskazuje se u kunama.
|
|
The
at-risk-of-poverty threshold is determined by calculating the
equivalised income per household member for all households. After that, the
middle value (median) of the income distribution is determined and 60% of
the median is determined as the risk-of-poverty threshold. Persons with the
income below the threshold are at the higher risk of poverty than others,
but do not necessarily live in deprivation. The at-risk-of-poverty
threshold is presented in kuna.
|
|
|
|
Stopa
rizika od siromaštva kao standardni pokazatelj jest postotak
osoba koje imaju ekvivalentan raspoloživi dohodak ispod praga rizika od
siromaštva.
|
|
At-risk-of-poverty rate is a percentage of persons with the
equivalised disposable income below the at-risk-of-poverty threshold.
|
|
|
|
Stopa
rizika od siromaštva određena prema pragu rizika od siromaštva 2012. jest
postotak osoba čiji je ekvivalentan raspoloživi dohodak u 2016. ispod praga
rizika od siromaštva 2012. koji je usklađen sa stopom inflacije.
|
|
At-risk-of-poverty rate established
according to the at-risk-of
-poverty threshold from 2012 is defined as the
percentage of persons whose equivalised disposable income in 2016 was
below the at-risk-of-poverty threshold in 2012, which has been adjusted for inflation.
|
|
|
|
Osobe u
riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti pokazatelj
je koji čine osobe (postotak osoba u ukupnoj populaciji) koje su u riziku
od siromaštva ili u teškoj materijalnoj deprivaciji (oskudici) ili žive u
kućanstvu s vrlo niskim intenzitetom rada.
|
|
People at risk of poverty or social exclusion is an indicator that represents persons (as
percentage of persons in total population) who are at risk of poverty or
severely materially deprived or living in a household with very low work
intensity.
|
|
|
|
Stopa
rizika od siromaštva prije socijalnih transfera izračunava se
tako da se pri definiranju dohotka izuzmu socijalni transferi te mirovine.
Pokazatelj se upotrebljava u kombinaciji s osnovnom stopom rizika od
siromaštva radi mjerenja utjecaja socijalnih transfera na rizik od
siromaštva.
|
|
The
at-risk-of-poverty rate before social transfers is calculated by
excluding social transfers and pensions when defining an income. This indicator
is used in combination with a standard at-risk-of-poverty rate in order to
evaluate the impact of social transfers on the risk of poverty.
|
|
|
|
Nacionalna
klasifikacija prostornih jedinica za statistiku 2012. (NKPJS 2012.) statistički
je standard koji se koristi za prikupljanje, upisivanje, obradu, analizu i
diseminaciju podataka regionalne statistike prema razinama prostorne
podjele Republike Hrvatske. Prostorne jedinice za statistiku 2. razine jesu
Jadranska Hrvatska i Kontinentalna Hrvatska.
|
|
NUTS is a
common classification of territorial units for statistics used for
collection, entering, processing, analysis and dissemination of regional
statistics. For the Republic of Croatia, spatial units for statistics
at NUTS 2 level are the Adriatic Croatia and the Continental Croatia.
|
|
|
|
Jadranska
Hrvatska obuhvaća sljedeće županije: Primorsko-goransku,
Ličko-senjsku, Zadarsku, Šibensko-kninsku, Splitsko-dalmatinsku, Istarsku i
Dubrovačko-neretvansku.
|
|
The
Adriatic Croatia encompasses the following counties: Primorje
-Gorski kotar, Lika-Senj, Zadar, Šibenik-Knin, Split-Dalmatia, Istria and
Dubrovnik-Neretva.
|
|
|
|
Kontinentalna
Hrvatska obuhvaća sljedeće županije: Grad Zagreb, Zagrebačka županiju,
Krapinsko-zagorsku, Varaždinsku, Koprivničko-križevačku, Međimursku,
Bjelovarsko-bilogorsku, Virovitičko-podravsku, Požeško-slavonsku,
Brodsko-posavsku, Osječko-baranjsku, Vukovarsko-srijemsku, Karlovačku i
Sisačko-moslavačku.
|
|
The
Continental Croatia encompasses the following counties: the City of Zagreb,
Zagreb, Krapina-Zagorje, Varaždin, Koprivnica-Križevci, Međimurje,
Bjelovar-Bilogora, Virovitica Podravina, Požega-Slavonia, Slavonski
Brod-Posavina, Osijek-Baranja, Vukovar-Sirmium, Karlovac and
Sisak-Moslavina.
|
|
|
|
Stopa
rizika od siromaštva prema najčešćem statusu u aktivnosti izračunana
je za osobe u dobi od 18 i više godina prema najčešćem statusu aktivnosti u
referentnom razdoblju. Najčešći status aktivnosti osobe jest onaj status u
kojem je osoba provela najmanje sedam mjeseci tijekom referentnog razdoblja.
|
|
At-risk-of-poverty
rate by most frequent activity status is calculated for
persons aged 18 years and over according to the prevailing activity status
in a reference period. The prevailing activity status of a person is the
status which a person had for at least seven months in the reference
period.
|
|
|
|
Intenzitet
rada kućanstva jest odnos između ukupnog broja mjeseci
u kojima su svi radno sposobni članovi kućanstva radili u referentnom
razdoblju i ukupnog broja mjeseci koje su ti isti članovi kućanstva
teoretski mogli raditi u tome istom razdoblju. Radno sposobna osoba jest
osoba u dobi od 18 do 59 godina, s time da se isključuju studenti u dobnoj
skupini između 18 i 24 godine.
|
|
The
work intensity of a household is the ratio of
the total number of months that all working-age household members have
worked during the income reference year and the total number of months the
same household members theoretically could have worked in the same period.
A working-age person is a person aged 18 – 59 years, with the exclusion of
students in the 18 – 24 age group.
|
|
|
|
Intenzitet
rada definira se kao: vrlo niski (0 – 0,2), niski (0,2 –
0,45), srednji (0,45 – 0,55), visoki (0,55 – 0,85) i vrlo
visoki (0,85 – 1). Vrlo niski intenzitet rada odnosi se na kućanstva
u kojima niti jedan član kućanstva ne radi ili radi vrlo malo odnosno radno
sposobni članovi rade 20% i manje od 20% ukupnog broja mjeseci u kojima su
mogli raditi u referentnom razdoblju.
|
|
The
work intensity is defined as: very low (0 – 0.2), low (0.2 – 0.45), medium
(0.45 – 0.55), high (0.55 – 0.85) and very high (0.85 – 1). Very low work
intensity refers to the situation of persons living in households where
nobody works (or work very little), meaning that working-age household
members work 20% or even less than the total number of months they could
have worked in a referent period.
|
|
|
|
Uzdržavano
dijete
uključuje sve osobe ispod 18 godina kao i osobe u dobi od 18 do 24 godine
koje žive s barem jednim roditeljem i ekonomski su neaktivne.
|
|
Dependent
children include all persons aged below 18 as
well as persons aged 18 to 24 years, living with at least one parent and
economically inactive.
|
|
|
|
Kućanstva
koja nisu u mogućnosti priuštiti si tjedan dana godišnjeg odmora izvan kuće odnosi
se na ona kućanstva koja svim svojim članovima ne mogu priuštiti,
isključivo iz financijskih razloga, odlazak na tjedan dana godišnjeg odmora
izvan doma. Odmor kod prijatelja ili rodbine, odmor s besplatnim smještajem
ili odmor u vlastitoj vikendici, kući za odmor i sl. smatra se odlaskom na
godišnji odmor. Ako bar jedan član kućanstva iz financijskih razloga nije u
mogućnosti otići na godišnji odmor, smatra se da je cijelo kućanstvo u
nemogućnosti otići na godišnji odmor. Ako kućanstvo posuđuje novac od
banke, prijatelja, rodbine i sl. kako bi platilo odlazak na godišnji odmor,
smatra se kao da je plaćeno iz vlastitih sredstava.
|
|
Inability
to afford a one-week annual holiday away from home refers
to households that cannot afford a one week annual holiday away from home
to its members due to financial difficulties. Holidays that include staying
with friends or relatives, charge-free accommodation in their own cottage,
summer house etc. is considered a vacation. If just one household member
cannot go on holiday due to financial difficulties, it is considered that
the whole household is unable to go on holiday. If a household borrow money
from bank, friends, relatives etc. to pay a holiday, it is considered as it
is payed from own resources.
|
|
|
|
Kućanstva
koja nisu u mogućnosti priuštiti si svaki drugi dan obrok koji sadržava
meso, piletinu, ribu ili vegetarijanski ekvivalent odnosi
se na ona kućanstva koja si ne mogu isključivo iz financijskih razloga
priuštiti obrok koji sadržava meso, piletinu, ribu ili vegetarijanski
ekvivalent svaki drugi dan.
|
|
Inability
to afford a meal with meat, chicken, fish or vegetarian equivalent every
second day refers to households that cannot
afford a meal with meat, chicken, fish or vegetarian equivalent every
second day solely due to financial difficulties.
|
|
|
|
Kućanstva
koja nisu u mogućnosti platiti neočekivani financijski izdatak odnosi
se na ona kućanstva koja nisu u mogućnosti podmiriti neočekivani
financijski izdatak isključivo iz vlastitih sredstava bez da se dodatno
zadužuju. Neočekivani financijski izdatak predstavlja mjesečni iznos praga
rizika od siromaštva za samačko kućanstvo u prethodnoj godini te za 2016.
iznosi 2 000 kuna. Pod dodatnim zaduživanjem podrazumijeva se da kućanstvo
ne treba tražiti financijsku pomoć od drugih (banke, prijatelja i sl.) te
da ne dolazi u pitanje podmirivanje tekućih redovnih izdataka. Neočekivani
financijski izdatak podrazumijeva, npr. izdatak za popravak nekoga
izvanrednoga kvara u stanu ili zamjenu nekoga trajnog dobra i sl.
|
|
Inability
to face unexpected financial expenses refers to
households that cannot pay unexpected financial expenses solely from
own resources and without additional loans. The unexpected financial
expense presents a monthly value of the at-risk-of-poverty threshold for
one-person household in the previous year. In 2016 it amounted to
2 000 kuna. Additional debts imply that the household does not
need any financial help from others (bank, friends etc.) and that it is not an
issue of paying regular ongoing expenses. Unexpected financial
expenses include, for example,
expenditure for the repair of an extraordinary breakdown in the flat or the replacement of a durable good with
a new one, etc.
|
|
|
|
Kašnjenje
s plaćanjem računa za režije podrazumijeva da je kućanstvo u
posljednjih 12 mjeseci platilo račun za režije nakon dana dospijeća računa
na naplatu. Računi za režije podrazumijevaju račune za struju, vodu, plin,
grijanje, odvoz smeća i ostale račune koji su povezani sa stanom u kojem
kućanstvo živi. Iznimku čine računi za telefon (fiksni i mobilni) koji se
ne smatraju računom za režije u ovom pokazatelju.
|
|
Being
in arrears with utility bills implies that in
last 12 months the household paid the utility bill after due time for collection. Utility bills are bills for electricity, water, gas, heating,
sewage removal and other bills connected with the dwelling in which the
household lives. The exception are phone bills (fix or mobile), which are
not considerd utility bills within this indicator.
|
|
|
|
Sposobnost
spajanja kraja s krajem sposobnost je kućanstva da redovito
podmiruje uobičajene i nužne izdatke s obzirom na ukupni dohodak svih
članova kućanstva. Sposobnost kućanstva podijeljena je u šest razina: vrlo
teško, teško, s malim teškoćama, uglavnom lako, lako i vrlo lako prema
kojima se kućanstvo izjašnjava.
|
|
Ability
to make ends meet presents the househod's
ability to regulary pay usual and necessary expenses in relation to the
total income of all household members. The ability of the household is
divided in the following six levels according to which the household
declares itself: with great difficulty, with difficulty, with some
difficulty, fairly easily, easily, very easily.
|
|
|
|
Financijsko
opterećenje ukupnim troškovima stanovanja odnosi se na
subjektivnu procjenu kućanstva o tome u kojoj mjeri troškovi stanovanja
financijski opterećuju kućanstvo. Ukupni troškovi stanovanja
podrazumijevaju troškove najamnine, režija, popravaka i održavanja stana i
ostalih izdataka za stan kao i oplatu stambenih kredita. U troškove se
ubrajaju samo izdaci koje kućanstvo uistinu plaća, a ne uzimaju se u obzir
akumulirani zaostaci i kašnjenja u plaćanju dospjelih računa.
|
|
Financial
burden of total housing costs refers to the
subjective assessment of the household about the extent of the burden of
total housing costs. The total housing costs include rents, utility bills,
repairing and maintaining costs and other expenses connected to the
dwelling as well as mortgage payment. These costs include only costs actually paid
by the household and exclude accumulated
backlogs and delays in the payment of received bills.
|
|
|
|
|
|
|
Stavke
materijalne deprivacije jesu:
|
|
The
material deprivation items concerned are the
following:
|
|
|
|
1)
|
kašnjenje s
plaćanjem najamnine, računa za režije, stambenoga kredita ili potrošačkoga
kredita
|
|
1)
|
being in arrears
with mortgage or rent payments, utility bills, hire purchase instalments or
other loan payments,
|
2)
|
nemogućnost
kućanstva da svim članovima priušti tjedan dana godišnjeg odmora izvan kuće
|
|
2)
|
inability to
afford a one-week annual holiday away from home,
|
3)
|
nemogućnost
kućanstva da si priušti obrok koji sadržava meso, piletinu, ribu ili
vegetarijanski ekvivalent svaki drugi dan
|
|
3)
|
inability to
afford a meal with meat, chicken, fish or vegetarian equivalent every
second day,
|
4)
|
nemogućnost
kućanstva da podmiri neočekivani financijski trošak
|
|
4)
|
inability to face
unexpected financial expenses,
|
5)
|
nemogućnost
kućanstva da si priušti telefon
|
|
5)
|
inability to
afford a telephone,
|
6)
|
nemogućnost
kućanstva da si priušti TV u boji
|
|
6)
|
inability to
afford a colour TV,
|
7)
|
nemogućnost
kućanstva da si priušti perilicu za rublje
|
|
7)
|
inability to
afford a washing machine,
|
8)
|
nemogućnost
kućanstva da si priušti automobil
|
|
8)
|
inability to
afford a car,
|
9)
|
nemogućnost
kućanstva da si priušti adekvatno grijanje u najhladnijim mjesecima.
|
|
9)
|
inability of the
household to pay for keeping its home adequately warm during the coldest
months.
|
|
|
|
Relativni
jaz rizika od siromaštva jest razlika između praga rizika od
siromaštva i medijana ekvivalentnog dohotka osoba koje su ispod praga
rizika od siromaštva, a izražena je kao postotak od praga rizika od
siromaštva.
|
|
Relative at-risk-of-poverty gap is a difference between the
at-risk-of
-poverty threshold and equivalised income median of persons below the
at-risk-of-poverty threshold, expressed as a percentage of the
at-risk-of-poverty threshold.
|
|
|
|
Status
stanovanja kućanstva definira se u odnosu na stambenu jedinicu
u kojoj je kućanstvo živjelo u vrijeme provođenja ankete, odnosno na njihov
status vezano za taj stan. U tom smislu razlikuje se status vlasnika stana
i status stanara. Status vlasnika stana podrazumijeva kućanstva čiji su
članovi vlasnici ili suvlasnici stana u kojem žive, bez obveze ili s
obvezom otplate stambenoga kredita ili obvezom otkupa stana, ili stanari
koji ne plaćaju najamninu za stan u kojem žive. Status stanara
podrazumijeva ona kućanstva koja plaćaju punu (tržišnu) najamninu ili
sniženu najamninu.
|
|
The tenure status of a
household is defined in relation to the housing unit in which the household was living at
the time when the survey was performed, that is, in relation to their
status with regard to that dwelling. In this respect, there are two
different statuses: owner and tenant. The owner status
includes households whose members are either owners or co-owners of the
dwelling in which they live, with or without mortgage or obligation to
repay the dwelling, or tenants that do not pay rent for the dwelling in
which they live. The tenant status includes households that pay full
(market) rent or reduced rent for the dwelling.
|
|
|
|
|
|
|
Nacrt i
veličina uzorka
|
|
Design
and sample size
|
|
|
|
Anketa
o dohotku stanovništva jest istraživanje na panelnom uzorku slučajno
izabranih privatnih kućanstava. Panelni uzorak podrazumijeva da izabrana
kućanstva ostaju u uzorku četiri uzastopne godine te se tako ponovno
anketiraju. Okvir za izbor uzorka stanova nastanjenih privatnim kućanstvima
u 2016. temeljio se na podacima Popisa stanovništva, kućanstava i stanova
2011. Ukupni uzorak činilo je
11 156 kućanstava. U izabranom uzorku za 2016. uspješno je anketirano 7 567
kućanstava, a stopa odgovora na razini kućanstva iznosila je 72,09%.
|
|
The SILC
survey is a panel sample survey of randomly chosen private households. The
panel sample implies that selected households remain in the sample for four
consecutive years and that they are repeatedly interviewed. The sample
frame used in 2016 for the selection of dwellings occupied by
private households was based on the 2011 Census data. The total sample
consisted of 11 156 households. The sample selected for
2016 consisted of 7 567 successfully interviewed private households and the response rate at the household
level was 72.09%.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Kratice
|
|
Abbreviations
|
|
|
|
ADS
|
Anketa
o dohotku stanovništva
|
|
SILC
|
Statistics
on Income and Living Conditions
|
CAPI
|
anketiranje
uz podršku prijenosnog računala
|
|
CAPI
|
computer-assisted
personal interviewing
|
EU
|
Europska
unija
|
|
EU
|
European
Union
|
EU-28
|
Europska
unija (28 zemalja članica)
|
|
EU 28
|
European
Union (28 member states)
|
Eurostat
|
Statistički
ured Europske unije
|
|
Eurostat
|
Statistical
Office of the European Communities
|
NN
|
Narodne
novine
|
|
NN
|
Narodne novine,
official gazette of the Republic of Croatia
|
OECD
|
Organizacija
za ekonomsku suradnju i razvoj
|
|
OECD
|
Organization for
Economic Co-operation and Development
|
NKPJS
|
Nacionalna
klasifikacija prostornih jedinica za statistiku
|
|
NKPJS
|
The
National Classification of Spatial Units of Statistics
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Znakovi
|
|
Symbols
|
|
|
|
|
|
...
|
ne
raspolaže se podatkom
|
|
...
|
data not available
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Objavljuje
i tiska Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, Ilica 3, p.
p. 80.
Published and printed by the Croatian Bureau of Statistics, Zagreb,
Ilica 3, P. O. B. 80
Telefon/ Phone:
+385 (0) 1 4806-111, telefaks/ Fax: +385 (0) 1 4817-666
Odgovara
ravnatelj Marko Krištof.
Person
responsible: Marko Krištof, Director General
Priredile:
Vesna Lipavić i Zvjezdana Barić
Prepared
by: Vesna Lipavić and Zvjezdana Barić
|
MOLIMO KORISNIKE DA PRI KORIŠTENJU PODATAKA NAVEDU
IZVOR.
USERS
ARE KINDLY REQUESTED TO STATE THE SOURCE
|
|
Naklada:
20 primjeraka
20 copies
printed
Podaci iz
ovog Priopćenja objavljuju se i na internetu.
First
Release data are also published on the Internet.
|