Pravosuđe - Maloljetni počinitelji kaznenih djela

 

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA

 

Izvor i metode prikupljanja podataka

 

Na temelju Zakona o službenoj statistici (NN, br. 103/03., 75/09., 59/12. i 12/13. – pročišćeni tekst), podaci o kriminalitetu maloljetnih prijavljenih, optuženih i osuđenih osoba prikupljaju se redovitim statističkim istraživanjima koja se koriste sljedećim statističkim izvještajima: Statistički izvještaj za maloljetnu osobu prema kojoj je postupak po kaznenoj prijavi i pripremni postupak završen (obrazac SK-3) i Statistički izvještaj za maloljetnu osobu prema kojoj je kazneni postupak pred vijećem pravomoćno završen (obrazac SK-4).

 

Statističke izvještaje ispunjavaju nadležna državna odvjetništva nakon donošenja konačne odluke te županijski i općinski sudovi koji sude u prvom stupnju nakon što je postupak pravomoćno završen.

  

Ako jedna osoba počini nekoliko kaznenih djela (stjecaj), kao glavno djelo uzima se najteže kazneno djelo. Kad nekoliko osoba sudjeluje u počinjenju jednoga kaznenog djela, svaki se sudionik (počinitelj) smatra jedinicom promatranja.

 

Dana 1. siječnja 2013. stupio je na snagu novi Kazneni zakon (NN, br. 125/11., 144/12., 56/15., 61/15. – ispravak i 101/17.). Navedenim zakonom, osim što su uvedeni novi i preinačeni postojeći opći instituti materijalnoga kaznenog prava, propisan je i novi katalog kaznenih djela.

 

Obuhvat

 

Statističkim istraživanjima obuhvaćeni su svi maloljetni počinitelji kaznenih djela – prijavljeni, optuženi i osuđeni – radi ispitivanja obujma i rasprostranjenosti kriminaliteta za područje cijele Republike Hrvatske.

 

Definicije

 

Kriminalitet u smislu statističkih istraživanja obuhvaća pojavu od podnošenja prijave za počinjeno kazneno djelo do okončanja postupka od strane državnog odvjetništva, odnosno pravomoćne odluke suda nadležnoga za maloljetnike.

 

Za razliku od Kaznenog zakona koji je bio na snazi do 1. siječnja 2013., novi Kazneni zakon (NN, br. 125/11., 144/12., 56/15. i 61/15. − ispravak) ne upotrebljava više termin "maloljetnik" i "maloljetna osoba", nego izrazom "dijete" definira osobu do 18. godine života (članak 87. stavak 7.). Istodobno, članak 7. novoga Kaznenog zakona isključuje primjenu kaznenog zakonodavstva prema djetetu koje u vrijeme počinjenja kaznenog djela nije navršilo 14 godina života. Kako je ovdje u osnovi riječ o terminološkim, a ne sadržajnim promjenama, a kako bi se osigurala pravilna interpretacija objavljenih statističkih podataka, zadržana je dosadašnja terminologija. Zakon o sudovima za mladež (NN, br. 84/11., 143/12., 148/13. i 56/15.) sadržava i dalje termin "maloljetnik" u njegovu dosadašnjem značenju.

 

Maloljetni počinitelj kaznenih djela jest osoba koja je u vrijeme počinjenja kaznenog djela imala navršenih 14 godina, a nije navršila 18 godina života, prema kojoj postupak po kaznenoj prijavi nije pokrenut (odbačena prijava), pripremni postupak je obustavljen ili je podnesen prijedlog za izricanje kazne ili druge mjere. Kazneni postupak pravomoćno je završen odlukom kojom se postupak obustavlja ili se izriče kazna ili druga mjera.

 

Mlađi maloljetnik jest osoba koja je u vrijeme počinjenja kaznenog djela navršila 14, a nije navršila 16 godina života i koja se ne može kazniti, nego joj se mogu izreći samo odgojne mjere.

 

Stariji maloljetnik jest osoba koja je u vrijeme počinjenja kaznenog djela navršila 16, a nije navršila 18 godina života i kojoj se mogu izreći odgojne mjere, a uz uvjete predviđene Zakonom o sudovima za mladež i maloljetnički zatvor.

 

Prijavljena osoba jest maloljetni počinitelj kaznenog djela prema kojem je postupak po kaznenoj prijavi i pripremni postupak završen. 

 

Optužena osoba jest maloljetna osoba prema kojoj je kazneni postupak pred vijećem pravomoćno završen odlukom kojom je obustavljen postupak pred vijećem ili je izrečena kazna ili druga mjera (maloljetnički zatvor ili odgojne mjere).

  

Osuđena osoba jest maloljetni počinitelj kaznenog djela prema kojem je izrečena kazna i druga mjera: maloljetnički zatvor, pridržaj maloljetničkog zatvora ili odgojna mjera. Odgojne mjere jesu sudski ukor, posebne obveze, upućivanje u disciplinski centar, pojačana briga i nadzor, pojačana briga i nadzor uz dnevni boravak u odgojnoj ustanovi, upućivanje u odgojnu ustanovu, upućivanje u odgojni zavod i upućivanje u posebnu odgojnu ustanovu. 

 

Odgojne mjere jesu mjere upozorenja, mjere pojačanog nadzora i zavodske mjere.

 

Mjere upozorenja jesu sudski ukor i posebne obveze, a izriču se kad treba utjecati na maloljetnikovu ličnost i ponašanje.

  

Mjere pojačanog nadzora jesu pojačana briga i nadzor, upućivanje u disciplinski centar te pojačana briga i nadzor uz dnevni boravak u odgojnoj ustanovi. Izriču se kad za maloljetnikov odgoj i razvoj treba poduzeti trajnije mjere uz odgovarajući stručni nadzor i pomoć, a nije potrebno maloljetnikovo odvajanje od dotadašnje sredine.

 

 Zavodske mjere jesu upućivanje u odgojnu ustanovu, upućivanje u odgojni zavod i upućivanje u posebnu odgojnu ustanovu, a izriču se kad prema maloljetniku treba poduzeti trajnije i intenzivnije odgojne mjere ili mjere liječenja uz njegovo odvajanje od dotadašnje sredine.

  

Maloljetnički zatvor jest kazna lišenja slobode s posebnostima u odnosu na uvjete izricanja, trajanje, svrhu i sadržaj kazne.

  

Maloljetnički zatvor može se izreći za kaznena djela za koja je zakonom propisana kazna zatvora od 3 godine ili dulja kazna, a ne može biti kraća od 6 mjeseci ni dulja od 5 godina. Samo iznimno može biti do 10 godina za kaznena djela za koja je propisana kazna dugotrajnog zatvora ili u slučaju stjecaja najmanje dva kaznena djela s propisanom kaznom zatvora duljom od 10 godina.

  

Pridržaj maloljetničkog zatvora – sud može presudom izreći da je maloljetnik kriv za kazneno djelo i istodobno pridržati izricanje kazne maloljetničkog zatvora kad smatra da se izricanjem krivnje i prijetnjom naknadnog izricanja kazne može počinitelja odvratiti od daljnjih kaznenih djela. U tom slučaju sud maloljetniku uz presudu može izreći odgojnu mjeru pojačanog nadzora i jednu ili više posebnih obveza.