Robna razmjena s inozemstvom

 
METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA 2019.

Izvor i metode prikupljanja podataka

Izvor podataka za statistiku robne razmjene s državama članicama EU-a jest Intrastatov obrazac kojim izvještajne jedinice izvješćuju o primicima i/ili otpremama na mjesečnoj osnovi, tj. u mjesecu u kojem roba fizički ulazi ili napušta teritorij Republike Hrvatske. Izvještajne jedinice jesu svi poslovni subjekti, obveznici poreza na dodanu vrijednost, čija vrijednost robne razmjene s državama članicama EU-a prelazi prag uključivanja određenoga za izvještajnu godinu. Za 2019. određena je vrijednost praga uključivanja za primitke od 2,2 milijuna kuna, a za otpreme 1,2 milijuna kuna. Radi potpunog usklađivanja s metodologijom i zakonodavstvom EU-a u podatke je uključena vrijednost trgovine ispod praga uključivanja, procijenjena na osnovi podataka o isporukama i stjecanjima dobara u države članice/iz država članica EU-a, dobivenih od Porezne uprave Republike Hrvatske.

Izvor podataka za statistiku robne razmjene s trećim zemljama, odnosno državama nečlanicama
EU-a, jesu Jedinstvene carinske deklaracije o izvozu i uvozu robe. Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske dobiva od Carinske uprave Republike Hrvatske kontrolirane Jedinstvene carinske deklaracije u obliku slogova.

Poštujući osnovne metodološke preporuke Statističkog ureda UN-a i Eurostata, Državni zavod za statistiku prikupljene podatke Intrastata i Extrastata statistički obrađuje i objavljuje kao jedinstveni podatak robne razmjene Republike Hrvatske s inozemstvom.

 

Pravna osnova

Pravna osnova za provođenje istraživanja Intrastat jest europsko zakonodavstvo za statistiku robne razmjene između država članica EU-a (Uredba (EZ) br. 638/2004. i dopune navedene Uredbe br. 222/2009. i 659/2014. Europskog parlamenta i Vijeća te provedbena Uredba Komisije br. 1982/2004. i dopune navedene uredbe Komisije br. 1915/2005., 91/2010., 96/2010. i 1093/2013.), Zakon o službenoj statistici (NN, br. 103/03., 75/09., 59/12. i 12/13. – pročišćeni tekst), Godišnji provedbeni plan statističkih aktivnosti Republike Hrvatske 2019. godine (NN, br. 19/19.) i Zakon o carinskoj službi (NN, br. 68/13., 30/14., 115/16. i 39/19.). Opširnija metodološka objašnjenja za ovo istraživanje objavljena su na internetskim stranicama Državnog zavoda za statistiku (https://www.dzs.hr/Hrv/intrastat/intrastat.htm).

Pravna osnova za Extrastat jest europsko zakonodavstvo za statistiku robne razmjene s trećim zemljama (Uredba (EZ) br. 471/2009. i izmjene navedene uredbe br. 2016/1724. i 2016/2119. Europskog parlamenta i Vijeća, Uredba Komisije (EU) br. 92/2010. i izmjena navedene uredbe br. 2016/1253. i Uredba Komisije (EU) br. 113/2010.), Zakon o provedbi carinskog zakonodavstva Europske unije (NN, br. 40/16.), Zakon o službenoj statistici (NN, br. 103/03., 75/09., 59/12. i 12/13. – pročišćeni tekst), Godišnji provedbeni plan statističkih aktivnosti Republike Hrvatske 2019. godine (NN, br. 19/19), Zakon o carinskoj službi (NN, br. 68/13., 30/14., 115/16. i 39/19.) i Pravilnik o popunjavanju Jedinstvene carinske deklaracije (NN, br. 77/13.).

 

Obuhvat i usporedivost

Statistika robne razmjene s inozemstvom obuhvaća svu robu koja se izvozi iz zemlje odnosno uvozi u zemlju. U podatke o robnoj razmjeni s inozemstvom uključeni su, uz redovan izvoz i uvoz, i izvoz i uvoz prema osnovi unutarnje i vanjske proizvodnje na bruto osnovi.

Kod poslova unutarnje i vanjske proizvodnje prati se ukupna vrijednost robe u izvozu i uvozu. Tako se npr. kod aktivnog prometa prati vrijednost robe koja se uvozi na unutarnju proizvodnju, odnosno puna vrijednost robe koja se izvozi/otprema nakon unutarnje proizvodnje (uključujući vrijednost uvezene robe, vrijednost domaćeg materijala i vrijednost domaćih usluga).

Osim komercijalnih transakcija (uz naplatu), obuhvaćena je i roba čiji se promet, tj. izvoz i uvoz, obavlja bez plaćanja protuvrijednosti. Ovom statistikom nisu obuhvaćeni privremeni izvoz i uvoz (kraći od dvije godine) robe koja se poslije vraća vlasniku u nepromijenjenu stanju, usluge, monetarno zlato, roba koja se koristi kao nosač prilagođenih informacija uključujući softver te softver preuzet s interneta, sredstva plaćanja koja su zakonsko sredstvo plaćanja i vrijednosni papiri, besplatno nabavljena roba koja nije predmet komercijalnih poslova (reklamni materijal i komercijalni uzorci), opskrba hrvatskih diplomatskih predstavništava u inozemstvu i stranih diplomatskih predstavništava u Republici Hrvatskoj te privremeni izvoz i uvoz radi popravaka.

Svi podaci o izvozu i uvozu izraženi su u vrijednostima i količinama. Vrijednost robe određena je na temelju izvornih dokumenata poslovnih subjekata (ugovori, računi).

Iskazuju se stvarno postignute vrijednosti u vrijeme kad su poslovi zaključeni (fakturne vrijednosti) i preračunavaju se na osnovi isporuke na hrvatskoj granici.

Izvozne vrijednosti obračunane su prema paritetu fob. To znači da se fakturna vrijednost umanjuje za troškove prijevoza i druge troškove od hrvatske granice do mjesta isporuke u inozemstvu ako je ugovoreno da se roba isporučuje u inozemstvu. Ako je ugovoreno da se isporuka obavi u Republici Hrvatskoj, fakturna vrijednost uvećava se za troškove nastale od mjesta isporuke u Republici Hrvatskoj do hrvatske granice.

Uvozne vrijednosti obračunane su prema paritetu cif. To znači da se fakturna vrijednost uvećava za troškove prijevoza i druge troškove od mjesta isporuke u inozemstvu do hrvatske granice ako je ugovoreno da se roba isporučuje u inozemstvu. Ako je ugovoreno da se roba isporučuje u Republici Hrvatskoj, fakturna vrijednost umanjuje se za troškove nastale od hrvatske granice do mjesta isporuke u Republici Hrvatskoj.

Iznosi u stranim valutama preračunani su u kune, eure i američke dolare primjenom mjesečnih tečajnih lista određenih za izvještajni mjesec. Primjenjuje se srednji valutni tečaj Hrvatske narodne banke.

Od 1. siječnja 2002. u prikupljanju podataka primjenjuje se osmeroznamenkasta šifra Kombinirane nomenklature (carinska i statistička klasifikacija proizvoda Europske unije), koja je usklađena do razine šesteroznamenkaste šifre proizvoda s Harmoniziranim sustavom.

Podaci se iskazuju kod izvoza robe prema zemljama namjene. U Extrastatu se kod uvoza robe podaci iskazuju prema zemljama podrijetla robe, dok se kod primitaka robe u Intrastatu iskazuju prema zemljama otpreme.

 

Ekonomske grupacije zemalja jesu:

-       Europska unija – EU (Austrija, Belgija, Bugarska, Cipar, Češka, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Grčka, Hrvatska, Irska, Italija, Letonija, Litva, Luksemburg, Mađarska, Malta, Nizozemska, Njemačka, Poljska, Portugal, Rumunjska, Slovačka, Slovenija, Španjolska, Švedska i Ujedinjena Kraljevina)

-       Europsko udruženje za slobodnu trgovinu – EFTA (Island, Lihtenštajn, Norveška i Švicarska)

-       Sporazum o slobodnoj trgovini srednjoeuropskih zemalja – CEFTA (Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Kosovo, Moldavija, Sjeverna Makedonija i Srbija)

-       Organizacija zemalja izvoznica nafte – OPEC (Alžir, Angola, Ekvador, Ekvatorska Gvineja, Gabon, Irak, Islamska Republika Iran, Kongo, Kuvajt, Libija, Nigerija, Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati i Bolivarijanska Republika Venezuela).

 

Kratice

cif             cijena s osiguranjem i vozarinom

Eurostat    Statistički ured Europske unije

fob           franko brod

NN            Narodne novine

UN            Ujedinjeni narodi

 

 

Pripremili:

Boro Žderić

Dubravka Drempetić

Saša Tomašević

Nikolina Vincent