Subnacionalne statistike

 

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA

Europski gradovi se suočavaju s raznim izazovima: od starenja stanovništva, preko migracija i urbane raštrkanosti, pa do suprotstavljanja klimatskim promjenama. S druge strane, europski dinamični gradovi privlače ulaganja, ljude i usluge, a time potiču kreativnost i inovativnost. Gradovi se doživljavaju kao izvor i rješenje gospodarskih, ekoloških i društvenih izazova. Stoga su gradovi najvažniji čimbenik u ostvarivanju ciljeva projekta Europa 2020., a to je pametan, održiv i uključiv rast.

Statistika o urbanim i ruralnim područjima prati gospodarska, društvena i ekološka pitanja i pruža informacije za niz različitih analiza, na primjer, za proučavanje u kojim je područjima: rizik od nezaposlenosti najveći; najveći udio stanovništva u dobi od 65 i više godina; ili najveća koncentracija zaposlenih u određenoj djelatnosti.

Područja i regije mogu se razvrstati prema stupnju urbanizacije. Ovisno o veličini populacije i gustoći, može se odrediti radi li se o:

1.    ruralnom području ili zoni (slabo naseljenom području)

2.    gradovima i predgrađima (srednje naseljenom području)

3.    velikim gradovima i urbanim zonama (gusto naseljenima).

Korišteni su podaci iz različitih administrativnih i statističkih izvora. U većini slučajeva bilo je potrebno odlučiti koji bi izvor podataka bio najprihvatljiviji za subnacionalne statistike. Većinom su se koristili podaci DZS-a.

Koristili su se sljedeći izvori podataka:

·         Podaci prikupljeni od Državnog zavoda za statistiku

·         Podaci prikupljeni po gradovima

·         Podaci prikupljeni od drugih (državne i privatne organizacije).

Odabrani gradovi bili su Zagreb, Rijeka, Slavonski Brod, Osijek i Split. Glavni grad Zagreb ima više od 250 000 stanovnika dok se raspon za druge gradove kreće od 50 000 do 250 000 stanovnika. Svi gradovi zajedno čine približno 25% ukupnog domaćeg stanovništva.

Da bi se došlo do stanja podataka za 2013. i 2014. bilo je potrebno raditi procjene iz Popisa. Treba napomenuti da se teritorijalni sustav Republike Hrvatske (županije, gradovi i općine te prostorne jedinice unutar gradova) nije mijenjao od Popisa 2001. Stoga se procjena provela na sljedeći način:

Podaci za popise 2001. i 2011. su se uspoređivali za sve jedinice teritorijalnog sustava s ciljem utvrđivanja linearnog trenda i faktora mjesečnog povećanja i smanjenja. Podaci sa stanjem 1. siječnja 2013. i 1. siječnja 2014. su dobiveni ekstrapolacijom podataka Popisa 2011. tako da su se podaci Popisa 2011. množili s faktorom mjesečnog povećanja ili smanjenja tijekom 21 mjeseca (da bi se dobilo stanje 1. siječnja 2013.) ili 33 mjeseca (da bi se dobilo stanje 1. siječnja 2014.). Prilikom izračuna se koristila struktura, zapravo distribucija podataka o spolu, dobi i ostalim rasponima, koja je postojala u Popisu 2011. jer se smatra da se u jednoj ili dvije godine ništa nije značajno promijenilo.

Korištene su i različite dodatne metode procjene. Na primjer, ako se produlji biciklistička staza u nekom gradu, smatra se da je veći i postotak putovanja na posao biciklom. Neki podaci su procijenjeni prema informacijama iz agencija za prodaju nekretnina (kao prosječna cijena stana, prosječna cijena kuće i prosječna godišnja stanarina po m2).

Postojala su neka odstupanja od zadanih definicija. Na primjer, uključena je općina Okrug u široj urbanoj zoni Splita iako nema granicu na kopnu sa ostalim sastavnicama šire urbane zone. Budući da je općina Okrug smještena na otoku ima morsku granicu s ostalim sastavnicama šire urbane zone.

Za ekonomsku aktivnost korištena je radna definicija posla te su prikupljeni podatci iz statističkog poslovnog registra umjesto iz statistika zaposlenosti i plaća te ankete o radnoj snazi.

Šire urbane zone oko odabranih gradova izabrane su na sljedeći način: za svaki se grad utvrdilo prelazi li na razini LAU2 dnevna migracijska stopa 15% (prema podacima Popisa 2011.)unutar gradova i općina i kreirali smo kontinuirane šire urbane zone  (bez rupa i razmaka). Jedina iznimka je bila šira zona Splita u koju je uključena općina Okrug iako nema kopnenu poveznicu s drugim sastavnicama šire urbane zone. Ali budući da je općina Okrug smještena na otoku, ima morsku granicu s ostalim sastavnicama šire urbane zone.

Šire urbane zone sastavio je Državni zavod za statistiku samo za potrebe subnacionalnih statistika po kriteriju najbližeg susjedstva. Ovo razgraničenje područja je dobro za ovakve potrebe jer u Republici  Hrvatskoj ima više od petsto malih gradova i općina te su oni vrlo dobri elementi za izgradnju homogene šire urbane zone.

Broj jedinica gradskih četvrti kreće se između 9 i 22. Broj stanovnika za identificirane jedinice varira od 3 992 do 70 009 stanovnika (za jednu gradsku četvrt u Zagrebu). Za tri gradske četvrti imali smo više od 5 000 stanovnika prema Popisu 2001, ali manje od 5 000 stanovnika prema Popisu 2011.

Podaci za Hrvatsku za varijable broj kućanstava spojenih na pitku vodu i broj kućanstava spojenih na kanalizaciju u stvari su podaci o spojenosti na pitku vodu i sustav kanalizacije. U Hrvatskoj je nemoguće procijeniti broj spojenih kućanstava jer više od jednog (u nekim slučajevima stotine stanova) koriste isti priključak na sustav vodovoda. Vjerojatno je situacija slična i u većini Europskih država, tako da je metodologija Urbanih statistika promijenjena te se definicije sada odnose na broj stanovnika spojenih na pitku vodu i broj stanovnika spojenih na kanalizacijski sustav.

 

Napomena: Projekt o subnacionalnim statistikama je proveden u suradnji s Eurostatom.

Sve podatke objavljene na stranicama DZS-a odobrio je Eurostat i nalaze se na:

http://ec.europa.eu/eurostat/web/cities/data/database?p_p_id=NavTreeportletprod_WAR_NavTreeportletprod_INSTANCE_KhPDfq283AOB&p_p_lifecycle=0&p_p_state=normal&p_p_mode=view&p_p_col_id=column-2&p_p_col_count=1