Turistička aktivnost stanovništva Republike Hrvatske

 

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA

U pojedinim tablicama ukupni zbroj ne odgovara zbroju pojedinačnih podataka zbog zaokruživanja.

 

 

Svrha statističkog istraživanja

 

Svrha statističkog istraživanja Turistička aktivnost stanovništva Republike Hrvatske jest prikupiti podatke o nacionalnom turizmu, tj. podatke o broju i obilježjima putovanja stanovništva Hrvatske izvan uobičajene sredine. Cilj je procijeniti koliko putuju stanovnici Hrvatske, zašto odlaze na putovanja, kada i kamo odlaze na putovanja, koliko traju putovanja te koliki su izdaci na putovanjima. Za ispitanike koji nisu odlazili na privatna višednevna putovanja prikupljaju se podaci o glavnim razlozima neodlaska na putovanja u tijeku godine. Istraživanje se kontinuirano provodi od 2007. te obuhvaća privatna, poslovna, višednevna i jednodnevna putovanja, kao i putovanja u Hrvatskoj i u inozemstvo.

 

 

Pravna i metodološka osnova

 

Istraživanje se provodi prema Zakonu o službenoj statistici (NN, br. 25/20.) i prema Uredbi (EU) br. 692/2011 Europskog parlamenta i Vijeća o europskoj statistici turizma.

 

 

Povjerljivost

 

Tajnost prikupljenih podataka zajamčena je Zakonom o službenoj statistici (NN, br. 25/20.) i Uredbom (EU) br. 223/2009. Prikupljeni podaci upotrebljavaju se samo za statističke svrhe.

 

Podatke obrađuje Državni zavod za statistiku, a rezultati istraživanja objavljuju se u agregiranom obliku na mrežnim stranicama Državnog zavoda za statistiku (www.dzs.hr).

 

 

Jedinice promatranja i obuhvat

 

Jedinica promatranja za broj osoba koje su bile na putovanju jest stanovnik Hrvatske u dobi od 15 i više godina. Jedinica promatranja za podatke o broju višednevnih i jednodnevnih putovanja i njihovim obilježjima jest putovanje stanovnika Hrvatske u dobi od 15 i više godina. Ovim istraživanjem obuhvaćena su putovanja s obzirom na glavni razlog putovanja (privatno i poslovno) i glavno odredište putovanja (u Hrvatskoj i u inozemstvu) koja su završila u izvještajnom razdoblju. Mjesec odlaska na višednevno putovanje može biti izvan izvještajnog razdoblja.

 

 

Izvori i metode prikupljanja podataka

 

U 2014. okvir za izbor uzorka bila je baza svih fiksnih telefonskih linija u Republici Hrvatskoj. U istraživanju se primjenjivao stratificirani slučajni uzorak, stratificiran s obzirom na županiju, veličinu naselja te spol i dob ispitanika. Stratifikacija je provedena na osnovi podataka iz Popisa stanovništva 2011. Od 2015. okvir za izbor uzorka jest imenik fiksnih i mobilnih telefonskih linija u Republici Hrvatskoj.

 

U istraživanju je primijenjen stratificirani slučajni uzorak, stratificiran s obzirom na županiju i vrstu telefonske linije (fiksna ili mobilna). Ciljana populacija u istraživanju jesu stanovnici Hrvatske u dobi od 15 i više godina koji žive u privatnim kućanstvima. Nije uključeno stanovništvo koje živi u institucijama (staračkim domovima, zatvorima i slično), državljani Republike Hrvatske koji žive u inozemstvu i strani državljani koji žive u Hrvatskoj. Ako je u uzorku posrijedi bila fiksna telefonska linija, ispitanik se u pripadajućem slučajno izabranu kućanstvu birao metodom rođendanskoga ključa.

 

 

Podaci o turističkoj aktivnosti stanovništva Hrvatske prikupljeni su telefonskim intervjuom uz podršku računala (metoda CATI) na reprezentativnom uzorku od ukupno 22 000 stanovnika Hrvatske u dobi od 15 i više godina. Podaci su prikupljeni provođenjem četiriju valova istraživanja CATI. Izvještajno razdoblje jest tromjesečje. Putovanje mora završiti u izvještajnom razdoblju, a može početi do 365 dana prije.

 

Obilježja putovanja prate se na razini najviše triju višednevnih i najviše triju jednodnevnih putovanja. Za pojedino putovanje prikupljaju se sljedeći podaci: vrsta putovanja (privatno ili poslovno putovanje), glavni razlog odlaska na putovanje, mjesec odlaska na putovanje, trajanje putovanja za višednevna putovanja (broj noćenja), zemlja odredišta za putovanja u inozemstvo, organizacija putovanja (samostalno, posredovanjem agencije), glavno prijevozno sredstvo, vrsta smještaja na višednevnim putovanjima, izdaci na putovanju.

 

Osim navedenih obilježja putovanja, prikupljaju se i podaci o sociodemografskom profilu populacije (spol, dob, stupanj obrazovanja, broj članova kućanstva, radni status, županija).

 

S obzirom na to da se podaci o turističkoj aktivnosti stanovništva Hrvatske odnose na svako pojedino tromjesečno razdoblje, spajanjem rezultata četiriju tromjesečnih razdoblja nije moguće procijeniti broj/udio osoba koje su u promatranoj godini bile, ili nisu bile, na putovanju. Procjena broja osoba koje su putovale izračunana je na osnovi 7 000 ispitanika anketiranih u posljednjemu (četvrtom) valu anketiranja.

 

 

Definicije

 

Turizam su aktivnosti osoba koje putuju i borave u mjestima izvan svoje uobičajene sredine, ne dulje od jedne godine, zbog odmora, posla ili drugih osobnih razloga, osim zapošljavanja kod poslovnog subjekta sa sjedištem u mjestu posjeta.

 

Prebivalište je mjesto u kojem se osoba nastanila s namjerom da u njemu stalno živi.

 

Nacionalni turizam zemlje obuhvaća domaći turizam, tj. aktivnost stanovnika zemlje koji putuju i borave na mjestima unutar zemlje, ali izvan svoga uobičajenog okružja, i izlazni turizam, tj. aktivnost stanovnika zemlje koji putuju i borave na mjestima izvan granica zemlje i izvan svoga uobičajenog okružja.

 

Uobičajenu sredinu (okružje) neke osobe čini neposredna blizina doma i mjesto rada ili školovanja, kao i ostala često posjećivana mjesta. Postoji samo jedna uobičajena sredina neke osobe. Uobičajenu sredinu određuju četiri kriterija: prelazak administrativne granice prebivališta, trajanje putovanja, učestalost odlaska na putovanja i razlog odlaska na putovanja. Uobičajenom sredinom može se, npr. u Hrvatskoj, smatrati područje općine.

 

Jednodnevni posjetitelj jest svaka osoba koja putuje u mjesto različito od svojega uobičajenog okružja i ne provede noć u ugostiteljskome ili drugom objektu za smještaj i čija je glavna svrha putovanja različita od obavljanja određene aktivnosti koja se financira iz posjećenog mjesta. Trajanje jednodnevnih putovanja mjeri se u satima. Osoba koja svakodnevno putuje na rad ili školovanje u drugo mjesto ne smatra se posjetiteljem.

 

Turist je svaka osoba koja u mjestu izvan svoje uobičajene sredine provede najmanje jednu noć u komercijalnome ili nekomercijalnome smještajnom objektu (ali kraće od 12 mjeseci neprekidno) radi odmora, rekreacije, zabave, posjeta rodbini ili prijateljima, očuvanja i unaprjeđenja zdravlja, poslovnih, vjerskih i drugih razloga, a nije obavljanje aktivnosti koja se financira iz posjećenog mjesta. Svi su turisti putnici, ali nije svaki putnik turist. U turiste se ne uključuju migranti, pogranični radnici, diplomati, članovi vojnih snaga na redovitim zadacima, prognanici i nomadi.

 

Svrha putovanja jest temeljni razlog zbog kojeg se odlazi na putovanje, odnosno bez koje se dano odredište ne bi posjećivalo. Turistička putovanja, ovisno o svrsi putovanja, mogu biti: privatna (odmor, rekreacija ili zabava, uključujući posjete rodbini i prijateljima) i poslovna (putovanja na kongrese, konferencije, poslovne sastanke, sajmove, izložbe, učenje jezika i ostala obrazovna putovanja, kulturna, sportska i slična putovanja).

 

Privatno putovanje jest turističko putovanje čija je svrha odmor, rekreacija, kupnja, zdravlje, hodočašće, vjerski razlozi, posjet rodbini i prijateljima i slično. Privatna putovanja nisu: tjedne migracije ili odlazak na posao ili školovanje, sezonski rad, boravak u bolnicama ili lječilištima koji je plaćen preko socijalnog osiguranja, boravak u izbjeglištvu i azilu.

 

Poslovno putovanje jest putovanje čija je svrha posao ili profesionalni razlozi, ali ne i svakodnevna lokalna putovanja i poslovno motivirana putovanja u uobičajenoj sredini. U poslovna putovanja ulaze putovanja na kongrese, konferencije, poslovne sastanke, sajmove, izložbe, učenje jezika i ostala obrazovna putovanja, kulturna, sportska i slična putovanja, ali ne i poslovna putovanja koja su plaćena iz posjećenog mjesta.

 

Trajanje turističkog putovanja jest vrijeme provedeno na putovanju i može trajati najviše 365 dana neprekidno. Prema kriteriju trajanja, putovanja mogu biti jednodnevna i višednevna. Jednodnevna putovanja jesu putovanja na kojima se u odredištu provede minimalno tri sata. Višednevna putovanja jesu putovanja na kojima je ostvareno barem jedno, a manje od 365 noćenja.

 

Duljina boravka za višednevno putovanje određuje se brojem provedenih noći u mjestu boravka. Razlikujemo kraća i dulja putovanja. Kraća putovanja jesu putovanja na kojima turisti ostvare 1 – 3 noćenja. Dulja putovanja jesu putovanja na kojima turisti ostvare 4 i više noćenja.

 

Izdaci na putovanju obuhvaćaju sve izdatke koje je posjetitelj imao za putovanje, a nastali su prije samog početka putovanja i za vrijeme putovanja. Navedene izdatke može načiniti i druga osoba uime posjetitelja i na njegov trošak.

 

 

Kratice

 

EU       Europska unija

NN       Narodne novine

 

 

Znakovi

 

..          nema pojave