Publikacije


  Prvi rezultati

  Prema statističkim područjima

  Prema Kalendaru objavljivanja

  Prema Programu publiciranja

  Sve publikacije

Popisi


  Popis stanovništva 2011.

  Probni popis stanovništva 2009.

  Popis stanovništva 2001.

  Popis poljoprivrede 2003.

Baze podataka


  PC AXIS baze podataka
   Poljoprivreda, lov, šumarstvo
     i ribarstvo

   Industrija
   Robna razmjena s
     inozemstvom

   Trgovina na malo
   Turizam
   Transport i komunikacije
   Okoliš
   Zaposlenost i plaće
   Cijene
   Osobna potrošnja i pokazatelji
     siromaštva

   Strukturne poslovne statistike
   Pravosuđe
   Stanovništvo
   Popis stanovništva 2011
   Popis poljoprivrede 2003.
   Naselja i stanovništvo
     RH 1857. - 2001.

   Subnacionalne statistike

  Registar poslovnih subjekata

  Sektorska klasifikacija

Obrasci


  Statistički obrasci

Važne Informacije


  Zanimljivosti

  Kutak za medije

  Hrvatski statistički sustav

  Statistički savjet RH

  Nacionalni računi

  Kvaliteta

  Intrastat

  Institucionalna suradnja

  Klasifikacije i standardi

  O nama

  Kontakt

  Zapošljavanje u DZS-u

  Tehničke informacije

Linkovi


  Svjetske statistike

  Organizacije i institucije

  Hrvatsko statističko društvo

  Obrazac za korisničke zahtjeve

  ESS – Europski stat. sustav

  UNdata

  Područne jedinice DZS-a

  Popis poljoprivrede 2003.

UVOD, DEFINICIJE I OBJAŠNJENJA TE NAPOMENE UZ PODATKE

UVOD

Popis poljoprivrede proveden je na teritoriju Republike Hrvatske od 1. do 15. lipnja 2003. To je prvi samostalni Popis poljoprivrede u Republici Hrvatskoj od njezina osnutka. Posljednji cjeloviti i samostalni popis proveden je 1960., dok je 1969. proveden popis poljoprivrede metodom uzorka. Godine 1971., 1981., 1991. i 2001. poljoprivredni posjedi bili su obuhvaćeni u sklopu popisa stanovništva.

Cilj je Popisa poljoprivrede 2003. bio prikupiti podatke o zemljišnom fondu, načinu korištenja poljoprivrednog zemljišta, površini voćnjaka i vinograda te broju voćnih stabala i trsova vinove loze, navodnjavanju, gnojidbi, korištenju sredstava za zaštitu bilja, poljoprivrednim strojevima i objektima, stočnom fondu, radnoj snazi u poljoprivredi, dopunskim djelatnostima u poljoprivrednim kućanstvima, prodaji poljoprivrednih proizvoda te prilagodbi na ekološku poljoprivrednu proizvodnju i aspektima zaštite okoliša.

Namjera je bila dobiti što preciznije podatke o hrvatskoj poljoprivredi i ustanoviti važnost te djelatnosti za hrvatsko gospodarstvo. Dobiveni podaci su pokazatelj preko kojeg će državna i lokalna vlast moći točnije definirati probleme poljoprivredne djelatnosti i u skladu s tim planirati i donositi odgovarajuće odluke te pružiti odgovarajuću potporu za njezin razvoj.

S obzirom da su popisnica i metodologija istraživanja u potpunosti usklađeni sa zahtjevima Europske unije, podaci su usporedivi s podacima svih članica Europske unije i zemalja kandidata za pridruženje Europskoj uniji.

Popis poljoprivrede 2003. proveden je na temelju Zakona o Popisu poljoprivrede.

Jedinice popisa

Popisne jedinice su kućanstva s poljoprivrednom proizvodnjom te poslovni subjekti i dijelovi poslovnih subjekata koji obavljaju poljoprivrednu proizvodnju.

Popisom su obuhvaćena:

a) Kućanstva s poljoprivrednom proizvodnjom

Kućanstvo s poljoprivrednom proizvodnjom je svaka obiteljska ili druga zajednica osoba koje zajedno stanuju i zajednički troše svoje prihode za podmirivanje osnovnih životnih potreba, kao i osoba koja živi sama (samačko kućanstvo) a bavi se poljoprivrednom proizvodnjom, odnosno ima poljoprivredni posjed, ima jedinstveno upravljanje, zajednički se koristi sredstvima za proizvodnju (strojevi, objekti, zemljište) i radom članova kućanstva bez obzira na to proizvodi li samo za vlastite potrebe ili i za prodaju.

Poljoprivredni posjed je samostalna jedinica koja ima jedinstveno upravljanje, koristi se sredstvima za proizvodnju (strojevima, objektima, zemljištem i dr.) i proizvodi poljoprivredne proizvode i/ili uzgaja stoku, perad, pčele i ostale životinje.

Podaci o kućanstvima s poljoprivrednom proizvodnjom prikupljeni su metodom intervjua na popisnim obrascima koje je popunjavao popisivač.

 

b) Poslovni subjekti

Poslovni subjekti i dijelovi poslovnih subjekata koji obavljaju poljoprivrednu proizvodnju su pravne i fizičke osobe koje su registrirane za obavljanje poljoprivrednih djelatnosti ili obavljaju poljoprivrednu proizvodnju, a registrirani su u drugoj djelatnosti.

Podaci koji se prikupljaju od poslovnih subjekata i dijelova poslovnih subjekata koji obavljaju poljoprivrednu proizvodnju prikupljeni su izvještajnom (poštanskom) metodom.

 

Kritični trenutak

Popis je proveden prema stanju na dan 31. svibnja 2003. u 24 sata, tj. 1. lipnja 2003. u 00 sati, što se smatra kritičnim trenutkom Popisa.

 

 

DEFINICIJE I OBJAŠNJENJA

Kućanstvo s poljoprivrednom proizvodnjom

Kućanstvo s poljoprivrednom proizvodnjom je svako kućanstvo koje se bavi poljoprivrednom proizvodnjom, koje ima jedinstveno upravljanje, zajednički se  koristi sredstvima  za proizvodnju (strojevi, objekti, zemljište) i radom članova kućanstva.

Ukoliko više kućanstava zajednički obavljaju poljoprivrednu proizvodnju (npr. kućanstvo roditelja i kućanstvo odraslog djeteta) popisivati će se kao jedno kućanstvo pod uvjetom da imaju zajedničkog upravitelja  i zajedno koriste radnu snagu i opremu.

Proizvodnja poljoprivrednih proizvoda uključuje:

  a) Uzgoj usjeva

-          žitarica,

-          krumpira i mahunarki za suho zrno,

-          uljanog sjemenja, duhana, šećerne repe i krmnog bilja,

-          povrća, cvijeća i ukrasnog bilja,

-          sjemena i sadnog materijala

-          voćarstvo i vinogradarstvo

-          uzgoj gljiva

b) Uzgoj stoke, peradi i ostalih životinja

-          uzgoj goveda

-          uzgoj svinja

-          uzgoj ovaca i koza

-          uzgoj konja

-          uzgoj magaraca, mazgi i mula

-          uzgoj peradi

-          uzgoj kunića, pčela i ostalih životinja

Poljoprivredna proizvodnja ne obuhvaća:

-          preradu poljoprivrednih proizvoda

-          šumarstvo (uzgoj i iskorištavanje šuma)

-          ribarstvo (uzgoj i ulov ribe)

-          obavljanje poljoprivrednih usluga za druge s vlastitom mehanizacijom

Ukupno raspoloživo zemljište

Ukupno raspoloživo zemljište sastoji se od poljoprivrednog zemljišta i nepoljoprivrednog (ostalog) zemljišta.

Ukupno raspoloživo zemljište je suma ukupno korištenog poljoprivrednog zemljišta i  ukupnog ostalog zemljišta. Ukupno raspoloživo zemljište kućanstva je zemljište koje je u vlasništvu članova kućanstva, kao i zemljište koje je u vlasništvu drugih, a kućanstvo ga koristi, bez obzira na to je li obrađeno ili ne.

Ukupno raspoloživo zemljište (poljoprivredno + nepoljoprivredno) kojim kućanstvo raspolaže ili se koristi je zemljište u vlasništvu plus uzeto u zakup minus dano u zakup.

Korišteno poljoprivredno zemljište 

Poljoprivredno zemljište obuhvaća: oranice i vrtove, povrtnjake, livade, pašnjake, rasadnike, voćnjake, vinograde te površine pod košaračkom vrbom.

Korišteno poljoprivredno zemljište je zemljište u vlasništvu plus uzeto u zakup minus dano u zakup.

Broj parcela korištenog poljoprivrednog zemljišta

Parcela je svaki komad zemljišta koji koristi kućanstvo a okružen je tuđim zemljištem.

Oranice i vrtovi su zemljišta koja se redovito obrađuje i kultivira i nalazi se pod sustavom plodoreda.

Na oranicama i vrtovima uzgajaju se žitarice, krumpir, mahunasto povrće, uljano sjemenje i plodovi, duhan, šećerna repa, krmno bilje, predivo bilje, aromatsko i ljekovito bilje, povrće, cvijeće i ukrasno bilje te sjemenski i sadni materijal.

U površine oranica i vrtova uračunavaju se i ugari.

Žitarice

Ovdje su uključene površine zasijane žitaricama za proizvodnju zrna, bez obzira na to je  li prirod zrna namijenjen za vlastite potrebe, prodaju, za ishranu stoke ili za sjeme.

Uključene su površine pod mekom (običnom) i tvrdom (durum) pšenicom, kukuruzom,

površine namijenjene za silažu zrna s ili bez dijelova klipa kukuruza, s vlagom višom od 20%,

pod ozimim i jarim ječmom te ostalim žitaricama  (zob, raž, tritikale, proso, heljda i dr.).

Krumpir

Obuhvaća rani i kasni krumpir na oranicama i vrtovima, bez obzira na to je li namijenjen za vlastitu potrošnju, prodaju ili za ishranu stoke.

Mahunasto povrće za suho zrno

Ovdje su uključeni usjevi koji su zasijani prvenstveno radi proizvodnje suhog zrna, bez obzira na to jesu li konzumni ili stočni. Ovdje su također uključeni usjevi za proizvodnju sjemenja. 

Uljano sjemenje i plodovi

Ovdje su obuhvaćeni usjevi koji se uzgajaju prvenstveno radi svog sadržaja ulja i koji se žanju kao suho zrno: soja, suncokret i uljana repica, kao i  ostalo uljano sjemenje i plodovi )mak, gorušica, sezam, ricinus i dr.).

Krmno bilje

Obuhvaćene su površine zasijane krmnim biljem koje se uzgaja u plodoredu i koje zauzima isto tlo manje od 5 godina (godišnje ili višegodišnje krmno bilje); bez obzira na to koriste li se kao sijeno, silaža ili u svježem stanju.

Obuhvaćene su: stočna repa, lucerna, djeteline i mješavine, kukuruz za silažu (zelena masa) mješavine mahunarki s travama i žitaricama i ostalo krmno bilje drugdje ne spomenuto.

Predivo bilje

Usjevi koji se uzgajaju prvenstveno zbog visokog sadržaja vlakna i namijenjeni su isključivo za industrijsku preradu. To su: lan, konoplja i dr.

Bilje za upotrebu u parfumeriji i farmaciji (aromatsko i ljekovito bilje)

Ovdje su obuhvaćeni usjevi koji se koriste za uporabu u parfimeriji i farmaciji kao npr. kamilica, bosiljak, lavanda, metvica, kadulja i dr.

Ostalo bilje d.n. (hmelj, cikorija i dr.)

Obuhvaća ostalo nespomenuto industrijsko bilje kao npr. hmelj, cikorija i dr.

Cvijeće i ukrasno bilje, sjemenje  i sadni materijal

Površine na kojima se proizvodi cvijeće, ukrasno bilje, sjemenje i presadnice za prodaju. Ovdje je uključeno sjemenje krmnog bilja, povrća, aromatskog, ljekovitog i ostalog bilja. Ostalo uzgojeno sjemenje ukljućeno je pod površinu kulture na koju se odnosi bez obzira na to je li uzgojeno za vlastite potrebe ili za prodaju.

Ostalo povrće u povrtnjacima

To su površine odvojene od ostatka poljoprivrednog zemljišta  i nalaze se u pravilu oko kuće i prepoznatljivi su kao povrtnjaci.

Povrtnjaci su površine određene za uzgoj usjeva (pretežno povrća) namijenjenih za potrošnju osobama koje žive u kućanstvu i uglavnom nisu namijenjeni  za prodaju. Samo povremeni višak proizvoda koji dolazi s tih površina prodaje se izvan kućanstva.

Livade 

Zemljište koje se koristi trajno (pet godina ili više) za uzgoj krme i nije uključeno u plodored. Livada može biti zasijana ili prirodna (samonikla).

Pašnjaci 

Zemljište  koje se koristi za ispašu stoke. Uključeni su svi pašnjaci: intenzivni (nizinski) i ekstenzivni (brdsko-planinski).

Rasadnici i košaračka vrba i dr.

Rasadnici su površine zemljišta gdje se uzgajaju mlade drvenaste biljke namijenjene za kasnije presađivanje, a obuhvaćaju: voćne sadnice, sadnice vinove loze, sadnice šumskog drveća te ukrasnog drveća i grmlja.

Uključene su površine pod košaračkom vrbom kao i drugi višegodišnji usjevi koji su namijenjeni prvenstveno za pletenje.

Ostalo zemljište

Ostalo zemljište obuhvaća :

Neobrađeno poljoprivredno zemljište - tj. poljoprivredno zemljište koje se više ne obrađuje zbog ekonomskih, socijalnih i drugih razloga, te se više ne koristi u plodoredu.

Šumsko zemljište - to su površine obrasle drvećem i grmljem uključujući plantaže topole unutar i izvan šume, te rasadnici šumskog drveća koji rastu unutar šume za vlastite potrebe. Površine pod vjetrozaštitnim pojasevima također se smatraju šumskim zemljištem. Ovdje su također uključene površine namijenjene za uzgoj božićnih drvca.

Ostalo neplodno zemljište - pod neplodnim zemljištem podrazumijevaju se površine na kojima se ne obavlja nikakva poljoprivredna proizvodnja, kao što su: površine pod zgradama (kuće, staje i drugi gospodarski objekti), dvorištima, putevima, kamenolomima, pješčarama, neobraslim golim zemljištem; krš, ribnjaci, močvare, te površine pod kanalima i drugim vodenim površinama.

Međuusjevi, podusjevi i naknadni usjevi – na oranicama

Međuusjevi i podusjevi nalaze se istovremeno na istoj površini zajedno s glavnim usjevom, a naknadni usjev zauzima tlo nakon što se glavni usjev požanje.

Navodnjavane površine 

Navodnjavana površina predstavlja stvarno navodnjavanu površinu barem jednom u promatranom razdoblju. Ukoliko se površina navodnjava više puta tijekom promatrane godine iskazana  je samo jednom.

Izvori vode za navodnjavanje

Podzemne vode

Izvori vode, locirani na posjedu ili blizu posjeda; korištena voda za navodnjavanje dolazi  iz izbušenih ili iskopanih bunara ili iz izvora slobodnog toka podzemne vode ili slično.

Površinske vode na posjedu 

Obuhvaćeno je  navodnjavanje kada se koristi voda iz malih prirodnih jezerca ili umjetnih brana koje su u cijelosti smještene na posjedu.

To mogu biti i spremnici u kojima se prikuplja kišnica ili podzemna voda. Ako se podzemna voda skuplja na brani samo tijekom razdoblja navodnjavanja, onda se bilježi kao podzemna voda.

Površinske vode izvan posjeda

Ovdje su obuhvaćene površinske tekuće vode (jezera, rijeke, ostali vodeni tokovi), koje nisu umjetno stvorene za svrhu navodnjavanja.

Voda iz vodovoda

Voda za navodnjavanje dolazi iz zajedničke opskrbne mreže (vodovoda) i obično se naplaćuje.

Opskrba vodom može biti javna ili privatna. Ukoliko se vodom iz vodovoda pune spremnici i prevoze na polje za navodnjavanje, to je također uključeno pod ovo obilježjem.

Sredstva za zaštitu bilja

Obuhvaćena  je ukupna površina koja je u promatranom razdoblju tretirana sredstvima za zaštitu bilja; odnosno na kojoj je upotrebljavano bilo koje sredstvo za zaštitu bilja makar jednom.

Površina tretirana gnojivima

Obuhvaćene su površine koje su u promatranom razdoblju tretirane mineralnim i/ili organskim gnojivima, odnosno na kojim je upotrijebljeno bilo koje gnojivo barem jednom.

Nisu uračunate površine tretirane vapnom za kalcifikaciju tla.

Ukoliko se jedna površina u promatranom razdoblju tretirala više puta, obuhvaćena je samo jednom.

Organska gnojiva obuhvaćaju gnojiva životinjskog porijekla u krutom ili tekućem obliku; sa steljom ili bez stelje (stajski gnoj, gnojovka, gnojnica).

Priprema za ekološku poljoprivredu

Ekološka poljoprivredna proizvodnja mora se obavljati prema posebnim zakonskim propisima, tako da su parcele poljoprivrednog zemljišta, lokacije proizvodnje i skladištenja jasno odvojeni od jedinice koja ne proizvodi prema pravilima ekološke  poljoprivredne proizvodnje.

Podaci se odnose za ona kućanstva koja se nalaze u procesu prilagodbe, odnosno u prijelaznom razdoblju  za  ekološku poljoprivrednu proizvodnju u biljnoj ili stočarskoj proizvodnji, i koja još ne posjeduju certifikat (potvrdnicu) za obavljanje navedene proizvodnje.

Voćnjaci

Voćnjaci su poljoprivredna zemljišta na kojima su zasađena voćna stabla. Obuhvaćene su površine svih voćnjaka bez obzira na uređenost nasada i razmaka između stabala, upotrebu agrotehnike te mehanizirane obrade i njege.

Ukupan broj stabala predstavlja ukupan broj svih stabala, bez obzira na starost stabala. Uključena su rodna stabla kao i mlada stabla  koja još ne mogu dati rod u ekstenzivnim i plantažnim voćnjacima.

Rodna stabla su stabla koja su sposobna dati rod, bez obzira na to jesu li u promatranom razdoblju rodila ili ne u ekstenzivnim i plantažnim voćnjacima.

Ekstenzivni (tradicionalni) voćnjaci su seoski poluintenzivni ili ekstenzivni voćni nasadi pretežno starih sorti. Uključena su stabla koja se nalaze u voćnjaku koji je pretežno miješan, kao i stabla koja se nalaze u dvorištima, na međama, uz puteve i dr.

Plantažni voćnjaci uređeni su s određenim razmakom redova stabala, u njima se može vršiti mehanizirana obrada, a u pravilu su to veći nasadi voćnih stabala i bobičastog voća, namijenjeni uzgoju voća  pretežno za prodaju.

Vinogradi

Vinogradi su zemljišta na kojima je zasađena vinova loza vinskih i stolnih sorti.

Ukupan broj trsova predstavlja ukupan broj svih trsova, bez obzira na starost. Uključeni su rodni trsovi i mladi koji još ne mogu dati rod.

Rodni trsovi su trsovi koji su sposobni dati rod, bez obzira na to jesu li u promatranom radzoblju rodili ili ne.

Vinske sorte su one koje se prvenstveno uzgajaju za proizvodnju vina.

Stolne sorte su one koje se prvenstveno uzgajaju za proizvodnju stolnog grožđa.

Plantažni vinogradi

Plantažni vinogradi uređeni su s određenim razmakom između trsova, u njima se može vršiti mehanizirana obrada, i u pravilu se provode sve mjere agrotehnike.

Stoka, perad i ostale životinje

Obuhvaćena je sva stoka, perad i ostale životinje koje su se u vrijeme popisa zatekle na posjedu i to: vlastita stoka i stoka drugog vlasnika.

Isključeni su kućni ljubimci (psi, mačke i sl.) i druge životinje (osim konja) koje se ne koriste za proizvodnju nego za razonodu vlasnika i njegovog kućanstva.

Goveda

Goveda do 1 godine  su  mlada goveda muškog i ženskog spola (telad i junad) starosti do jedne godine, bez obzira na namjenu uzgoja.

Goveda u dobi od 1 do 2 godine

Ženska grla koja  su se već telila, ovdje se ne upisuju.

Muška grla se upisuju bez obzira na namjenu uzgoja (za tov ili rasplod).

Goveda od 2 i više godina

Junice su goveda ženskog spola, starosti 2 i više godina, koje se još nisu telile.

Steone junice su goveda ženskog spola, starosti 2 i više godina, od kojih se očekuje prvi podmladak.

Krave su goveda ženskog spola,  koje su se najmanje jednom telile.

Muzne krave su one koje se drže uglavnom za proizvodnju mlijeka; ovdje su uključene i krave koje se trenutno ne muzu (suhostaj). Muzne krave koje se tove iza zadnje laktacije i namijenjene su klanju također su uključene ovdje.

Ostale krave su one koje se uzgajaju prvenstveno za uzgoj teladi i koje se ne muzu. Ovdje su također uključene krave za rad. Ostale krave odabrane za klanje (bilo da se tove ili ne tove prije klanja) ovdje su uključene.

Bikovi su muška rasplodna grla.

Volovi su muška kastrirana grla, starosti 2 i više godina, koja se koriste za rad.

Svinje

Odojci do 20 kg žive vage  - uključeni su bez obzira na spol i namjenu uzgoja.

Svinje preko 20 kg  - razvrstane su prema težini žive vage.

Svinje za rasplod su: nazimice, suprasne nazimice, krmače i nerasti.

Nazimice su odabrana mlada ženska grla za rasplod, koja se još nisu prasila.

Suprasne nazimice su mlada rasplodna ženska grla od kojih se očekuje prvi podmladak.

Krmače su ženska rasplodna grla koja su se najmanje jednom prasila. Ovdje nisu uključene izlučene krmače koje se tove prije klanja; one su uključene u svinje u tovu i razvrstane su prema težini. 

Nerasti su muška rasplodna grla. Izlučeni nerasti u tovu prije klanja uključeni su u svinje u tovu i razvrstani su prema težini.

Ovce

Janjad i šilježad  su mlade ovce oba spola do jedne godine starosti.

Ovce za rasplod – obuhvaćaju ženska grla iznad jedne godine starosti koja su se već janjila i ona od kojih se tek očekuje prvi podmladak. Ovdje su također uključene i ovce za klanje koje su se već janjile.

Ostale ovce – uključena su sva ostala grla (ovnovi, jalove ovce i dr. ).

Koze

Jarad i koze do 1 godine  su mlada grla oba spola do jedne godine starosti.

Koze za rasplod  su ženska grla koja su se već jarila i ona od kojih se tek očekuje prvi podmladak. Ovdje su također uključene i koze za klanje, koje su se već jarile.

Ostale koze – upisuju se sva ostala grla (jarci, jalove koze).

Konji

Uključena su sva grla bez obzira na spol, starost i namjenu uzgoja: ždrebad, omad, kobile i ždrebne omice, pastusi i kastrirani konji.

Kobile  su ženska grla koja su se već ždrijebila. U ovu kategoriju ulaze i ždrebne omice, od kojih se očekuje prvi podmladak.

Magarci, mazge i mule

Uključene su sve kategorije, bez obzira na njihov spol, starost i namjenu uzgoja: magarci, mazge i mule.

PERAD

Uključen je broj peradi (iznad 30 dana starosti) bez obzira na vrstu, spol i namjenu uzgoja:

pilići u tovu (brojleri) ,kokoši nesilice, pure, patke, guske i ostala perad (biserke,  prepelice, fazani, nojevi  i sl.).

OSTALE ŽIVOTINJE

Kunići:  uključen je ukupan broj kunića, bez obzira na spol, starost i namjenu uzgoja.

Pčelinje zajednice (košnice) - su pčelinje zajednica koje se drže radi proizvodnje meda.

Svaki roj uključen je  kao jedna košnica bez obzira na tip košnice.

Poljoprivredni strojevi i oprema 

Obuhvaćeni su strojevi i oprema koji su u kućanstvu korišteni u promatranom razdoblju, i to u vlasništvu kućanstva sa stanjem 1. 6. 2003.; i strojevi i oprema od drugih koji su korišteni u razdoblju od 1. 6. 2002. - 31. 5. 2003.

Obuhvaćeni su ispravni poljoprivredni strojevi, zatim oni koji se mogu uz manje popravke dovesti u ispravno stanje, kao i oni koji su predani u radionicu na popravak.

Jednoosovinski traktori

Jednoosovinski traktori obuhvaćaju motokultivatore svih vrsta, marke proizvodnje i jačine motora, bez obzira na to koje se oruđe može priključiti (freza, kosilica, prskalica ili neko drugo oruđe), a koje se koristi pretežno u vrtlarstvu, vinogradarstvu, cvjećarstvu i sl.

Dvoosovinski traktori

Traktori koji se koriste isključivo u šumarstvu, ribarstvu, kopanju jaraka i putova te sličnim poslovima ovdje nisu obuhvaćeni.

Kombajni

Kombajni su samohodni ili priključni strojevi, a služe za žetvu žitarica, mahunarki i uljarica, sjemenja djetelina, trava i dr. Kombajni za berbu mahuna i za berbu graška ovdje se ne upisuju.

Linije za krumpir i šećernu repu

Obuhvaćene su linije za krumpir i šećernu repu.

Linije za krumpir

To su kompletne linije strojeva koje omogućavaju da se odjednom ili u dva ili tri prohoda izvade gomolji krumpira i odlože iza ili pored vadilice u neprekidnu traku i izvrši utovar gomolja krumpira u transportno sredstvo (kamion, prikolica).

Linije za šećernu repu

To su kompletne linije strojeva koje omogućavaju da se na jednom ili više redova zasijane šećerne repe odjednom (u istom prohodu) ili u dva ili tri prohoda odsijeku glave šećerne repe i odlože bočno u neprekidnu traku, izvadi korijen šećerne repe i isti odloži iza ili pored vadilice u neprekidnu traku i izvrši utovar korijena u transportno sredstvo (kamion, prikolica).

Linije za krmno bilje

To su kompletne linije strojeva koje omogućavaju da se u više  prohoda krmno bilje  pokosi, skupi  i izvrši utovar u transportno sredstvo (kamion, prikolica), ili se krmno bilje pokosi, balira i po potrebi izvrši utovar i transport u skladište.

Ostali strojevi za berbu (kukuruza i dr.)

Ovdje su obuhvaćeni svi samohodni i priključni strojevi za berbu, kao npr. berači kukuruza, silokombajni, strojevi za berbu povrća, berači voća i maslina, strojevi za branje grožđa i ostali strojevi za berbu.

Traktorske prikolice

Obuhvaćene su traktorske prikolice svih vrsta (za prijevoz, samoutovarne prikolice i razbacivači stajskog gnoja) u vlasništvu, bez obzira na nosivost i način istovara (sa ili bez uređaja za istovar tereta). Ovdje su uključeni i tzv. gumenjaci (specijalno modificirana drveno-metalna konstrukcija na dvije osovine s mogućnošću priključivanja na poteznicu traktora) i sl.

Uređaji za navodnjavanje

Uključeni su svi uređaji, bez obzira na to koriste li se trenutno ili ne.

Uređaj za navodnjavanje sastoji se od sljedećih komponenti: agregata, glavnog i razvodnog cjevovoda.

Specijalizirani uređaji za navodnjavanje koji se koriste u povrtnjacima, staklenicima ili plastenicima ovdje nisu uključeni. Uređaji koji se koriste za navodnjavanje povrća na oranicama ovdje su uključeni.

Uređaji za mužnju:

Obuhvaćeni su uređaji u vlasništvu, bez obzira na to jesu li prenosivi ili fiksni.

Bačve i cisterne (za vino i dr)

Obuhvaćene su bačve i cisterne koje se koriste za spremanje vina, rakije, maslinovog ulja i dr. poljoprivrednih proizvoda (npr. za kiseli kupus i sl.), bez obzira na to imaju li pokrov ili ne. Nisu obuhvaćene cisterne za spremanje vode i za manipulaciju tekućim gnojivom.

Poljoprivredni objekti

Obuhvaćeni su svi kapaciteti, vlastitih i unajmljenih poljoprivrednih objekata koje kućanstvo koristi za smještaj stoke, poljoprivrednih strojeva i proizvoda. Poljoprivrednim objektima se smatraju oni koji imaju temelje, tri samostalna zida i poseban ulaz, bez obzira na veličinu i vrstu materijala od kojeg su sagrađeni.

Staje za krupnu stoku

Obuhvaćeni su objekti koji služe za smještaj krupne stoke (goveda, konji, mazge, mule i magarci).

Objekti za svinje

Obuhvaćeni su objekti za smještaj svinja; prasilišta, objekti za tov svinja i sl.

Objekti za ovce i koze

Obuhvaćeni su  objekti namijenjeni smještaju ovaca i koza.

Peradarnici

Obuhvaćženi su  peradarnici za smještaj svih vrsta peradi, podmlatka ili odrasle peradi (pilići za tov, nesilice i sl.).

Višenamjenski objekti za držanje stoke

Obuhvaćeni su objekti za držanje više različitih vrsta stoke i peradi.

Objekti za poljoprivredne strojeve:

Obuhvaćeni su svi objekti za smještaj i popravak poljoprivrednih strojeva i opreme.

Silosi

Obuhvaćeni su svi silosi na posjedu koji služe za smještaj poljoprivrednih proizvoda (npr. silažu, stočnu hranu i dr.).

Objekti za skladištenje poljoprivrednih proizvoda:

Obuhvaćeni su svi objekti za spremanje poljoprivrednih proizvoda, kao što su ambari, skladišta, objekti za smještaj sijena i sl. Ovdje se upisuju i objekti za spremanje kukuruza u klipu (kukuružnjaci). 

Objekti za uzgoj gljiva:

Obuhvaćeni su objekti koji su specijalno podignuti ili adaptirani za uzgoj gljiva, kao npr. podzemne prostorije, podrumi i slično. Obuhvaćena je stvarno korištena površina koja se koristila makar jednom u navedenom razdoblju. Ukoliko se ista površina koristila više puta iskazuje se samo jednom.

Objekti za organska gnojiva

Obuhvaćene su površine svih uređenih objekata s nepropusnom (betonskom) podlogom i uređenim odvodima ili spremnikom, bez obzira na to jesu li natkriveni ili ne .

Stajski gnoj su izlučevine (ekskrementi) domaćih životinja s ili bez stelje, i s mogućom       manjom količinom urina.

Gnojnica je urin domaćih životinja uključujući moguće manje količine ekskremenata i/ili vode.

Gnojovka je tekuće gnojivo i predstavlja mješavinu ekskremenata i urina domaćih životinja, uključujući eventualno vodu i male količine stelje.

Sezonska radna snaga obuhvaća osobe koje su povremeno radile na poljoprivrednom posjedu u promatranom razdoblju od godinu dana (1. 6. 2002. – 31. 5. 2003

Unajmljivanje radnika sa strojevima

Uključene su sve vrste poljoprivrednih poslova  na posjedu koje su zajedno s poljoprivrednim strojevima obavile osobe koje rade samostalno ili su angažirane preko posrednika, poljoprivredne zadruge i sl.

Međusobna neplaćena susjedska ispomoć ovdje nije uključena.

Ostale dopunske djelatnosti

Uključene su neke druge profitabilne (korisne) djelatnosti, koje ne potpadaju pod poljoprivredne djelatnosti, ali su izravno vezane za posjed i pomoću njih se ostvaruje dohodak.

To su djelatnosti kod kojih se koriste ili resursi posjeda (površina zemljišta, zgrade, strojevi, radna snaga) ili proizvodi s posjeda.

NAPOMENE UZ PODATKE

Svi podaci su obrađeni prema sjedištu vlasnika/korisnika ili upravitelja poljoprivrednog posjeda ili sjedištu poslovnog subjekta odnosno dijela poslovnog subjekta.

ZEMLJIŠTE

Tab. 2. Površina korištenog poljoprivrednog i ostalog zemljišta po kategorijama (1. lipnja 2003.)

Ostalo zemljište,ha – razlika do «ukupno» odnosi se na ostalo neplodno zemljište.

Tab. 4. Površina korištenih oranica i vrtova ( 1. lipnja 2003.)

Kod «ostalog povrća» pojavljuje se greška zaokružavanja radi pretvaranja nižih jedinica (m2) u ha i are.

Tab. 6. Površine međuusjeva, podusjeva i naknadnih usjeva, navodnjavane površine te površine tretirane sredstvima za zaštitu bilja i gnojivima (1. lipnja 2002. – 31. svibnja 2003.)

Kod «površina tretiranih sredstvima za zaštitu bilja» razlika do «ukupno» odnosi se na ostala sredstva za zaštitu bilja (fungicidi, rodenticidi i dr.) ili je razlika nastala jer je ista površina tretirana s različitim sredstvima.

STOKA, PERAD I OSTALE ŽIVOTINJE

Podaci se odnose na ukupan broj stoke, peradi i ostalih životinja smještenih na poljoprivrednom posjedu neovisno o vlasništvu.